DANTES savjetovanje (DavidNedoTurističkaESavjetovanja)

Izazovna vremena

Kako je nastupilo vrijeme pandemije korona virusa covid 19, život nam se promijenio do mjere koju ne možemo usporediti sa dosadašnjim iskustvima. Na žalost ta iskustva podrazumijevaju i ratnu te poratnu traumu. No tada, u mnogo težim uvjetima života za nas, ostatak svijeta je dobro funkcionirao i mogli smo očekivati pomoć od drugih. Sada je krizom obuhvaćen cijeli svijet. Sada smo suočeni sa vlastitim mogućnostima. To je veliki izazov.

Izazov prihvaćen

U svakodnevnim praćenjima i razmjenama informacija, kolega David Peranić i ja smo odlučili krenuti u poduhvat digitalnog savjetovanja. Do sada smo, prisustvovali i vodili brojne radionice i predavanja „u živo“ pred  publikom. Taj je, meni najdraži, način prijenosa znanja i iskustva, na žalost, onemogućen. Ljudi nam se i dalje svakodnevno javljaju, traže informacije, savjete. I dalje postoji potreba tumačenja odluka, zakona, poreznih rješenja, televizijskih preplata, komunalnih naknada, alata i načina za digitalno oglašavanje, načina upravljanja sa cijenama i „booking portalima“… I tako je nastao DANTES.

DANTES  je vaš pomoćnik

www.dantes.com.hr je web stranica u nastajanju koja će biti vaš pomoćnik, savjetnik i izvor informacija. Do sada smo pisali na blogu nedopinezic.com o temama od općeg interesa, donosili smo primjere dobre prakse, donosili drugačije vijesti o turizmu, imali smo uvijek pogled „iz nutra“. Tako će ostati i dalje. Na facebook stranici Nedo Pinezić prenosimo vijesti o turizmu i poljoprivredi, o održivom razvoju zasnovanom na poljoprivredi, energetici, pitkoj vodi, digitalnoj tehnologiji i turizmu. DANTES će vam omogućiti izravan kontakt sa nama uz konkretna pitanja koja se tiču vašeg poslovnog modela. Moći ćemo vas osobno savjetovati uz zagarantiranu privatnost.

Putem DANTESA ćemo vam reći ono što nigdje drugdjene smijemo

U bespuću zakonskih rješenja, fiskalnih i parafiskalnih davanja i nepreglednih mogućnosti digitalnog marketinga, uvijek postoji i „jedno mjesto za vas“. Naša je zadaća da pronađemo pravo rješenje za vaše probleme. U iznalaženje rješenja uključiti ćemo i prijatelje stručnjake pravne i financijske struke. Naša je želja da zadovoljno i neopterećeno vodite svoje obiteljske poslove, da zajedno sa svojim bližnjima, sa svojom djecom gradite i razvijate obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu.

Pratite nas, učlanite se, koristite mogućnosti osobnog savjetovanja

DANTES savjetovanja vam omogućavaju da uz minimalnu naknadu u određenom vremenskom razdoblju koristite pogodnost temeljitijeg informiranja i osobnog savjetovanja. Konačno, možemo biti vaša podrška i pomoć i kroz duže vremensko razdoblje razvoja i stabilizacije poslovnog modela.

Tu smo zbog vas. DANTES.

David & Nedo

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – TRENUTAČNO STANJE

Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 

U Hrvatskoj imamo registrirano 100.000 domaćinstava s 600.000 stalnih postelja.U tom kapacitetu se ostvaruje 50% turističkih noćenja Republike Hrvatske.Izravno je u djelatnost uključeno 300.000 ljudi, domaćina i članova obitelji. Neposredno još 200.000 mikro poduzetnika i obrtnika, od vodoinstalatera do informatičara.

Najveći smo investitori i poslodavci

Godišnje ovaj smještaj, u tekuće održavanje objekata, investira 100 milijuna eura te u nove sadržaje još 100 milijuna eura. Ukupno je obiteljski smještaj najveći investitor u turizmu i najveći kreator poslova. Ukupan generirani prihod koji se temelji ovim smještajem, iznosi oko 3 milijarde eura godišnje. Na sam smještaj otpada do 30% ukupne potrošnje putnika.

Mjere kratkog daha

Trenutno su otkazane rezervacije za četvrti, peti i djelomično šesti mjesec. Još uvijek ima malo otkaza za sedmi i osmi i deveti mjesec. Međutim, prvih šest mjeseci, izvjesno je, prometa gotovo da i nema. Prve mjere Vlade RH su bile pravodobne i učinkovite. Konkretno, Ministarstvo turizma je smanjilo paušalnu turističku pristojbu za 50%, ukinulo pristojbu za pomoćne krevete te odgodilo obavezu rekategorizacije smještaja. Hrvatska turistička zajednica je pokrenula prvi puta informiranje domaćina o svim mjerama putem platforme „e visitor“. Što se poreza na dohodak tiče, omogućena je odgoda prve rate koja je dospjela 31. 3., a oproštena je druga rata koja dospijeva 30. 6..

Imajući u vidu da 50% populacije domaćina predstavljaju umirovljenici s mirovinama do 2.000,00 kn, izostanak prihoda od turizma teško će pogoditi ova domaćinstva.

30% “iznajmljivača” ima i tvrtku ili obrt povezan sa turizmom

U velikom su problemu i domaćini koji imaju obrte i tvrtke u turizmu, a drugi prihod ostvaruju od usluga smještaja u domaćinstvu. Takvih ima 30%. Jedan dio domaćina se bavi slobodnim zanimanjima, poput turističkih vodiča ili imaju sezonske obrte, no oni još nisu došli na red za pomoć.

Otpis a ne odgoda

Zbog svega navedenog traži se otpis svih fiskalnih i parafiskalnih dugova za vrijeme dok nema mogućnosti poslovanja. Također, traži se mogućnost beskamatnog moratorija  kreditnih obveza za najmanje  12 do 14 mjeseci kod svih poslovnih banaka. Pored toga, domaćini traže da im se omogući beskamatno zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj za mikro kredite do 15.000,00 eura sa svrhom održavanja tekuće likvidnosti na godinu dana. Iz tih sredstava bi se podmirivali troškovi života jer neće biti neophodnog prihoda od turizma. S obzirom na to da već postoji kreditna linija HBOR-a namijenjena domaćinima za podizanje kvalitete smještaja s maksimalnim iznosom do 50.000 eura, smatra se da se prenamjenom te linije može ljudima omogućiti zaduženje. To su sve mjere za preživljavanje. Svi ovi zahtjevi su putem udruge Glas poduzetnika iskomunicirani prema Vladi Republike Hrvatske.

Oporavak će trajati godinama

Mjere za oporavak morat će se donijeti u pravcu nižih davanja i relaksacije uvjeta poslovanja jer će sva zaduženja koja su odgođena, ili nova koja su se morala dogoditi, doći na naplatu oporavkom turizma 2021. godine. To znači da će se najmanje iduće tri godine raditi samo za otplatu nagomilanih odgođenih obaveza.

Također već sada se treba krenuti u promjenu ekonomskog modela koji neće biti uvoznički, koji će stimulirati kombinaciju poljoprivrede i turizma, proizvodnog obrtništva i turizma.

Očekuje se ostvarenja 20 -30% prošlogodišnjeg turističkog prometa

Prvi turistički promet koji se očekuje ove sezone bit će pretežito promet domaćih turista, i turista iz susjedne Slovenije prema ruralnim krajevima obale (manja mjesta) i zaleđa, a smještaj koji će se prvi tražiti bit će apartmani,(osobito s posebnim ulazom i privatnom terasom), kuće za odmor, mobilne kuće u kampovima i u manjoj mjeri plovila s kabinom za spavanje. Stanje bi se moglo poraviti ako ne bude incidentnih situacija u srpnju i kolovozu uz uvjet otvaranja granica u  EU zemljema iz koje nam dolazi većina stranih gostiju.

U doba socijalne distance imat ćemo “beskontaktni turizam” u kojemu će digitalna tehnologija biti potpuni posrednik između gosta i pružatelja svih usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Pravi, doživljajni turizam imat ćemo tek kada se u promet stave učinkoviti lijekovi i cjepivo protiv infekcije virusa Covid 19 . Tek tada će se ukinuti mjere socijalne distance i pokrenuti organizirani promet zrakoplovima, autobusima, brodovima za krstarenje.

NP, 27.04. 2020.

 

ŠTO SMO DO SADA NAUČILI U „KORONA KRIZI“, KAKO NAM SE MIJENJA ŽIVOT ?

NAŠ ŽIVOT SE MIJENJA

SVIJET SE  MIJENJA . PROMIJENITI ĆE SE I TURIZAM. NEĆE VIŠE BITI ONAKAV KAKVOG SMO POZNAVALI DO OVE GODINE.

Osim svakodnevnih napetih iščekivanja o razvoju pandemije i mjerama koje se uvode ili popuštaju, ostale vijesti su pale u drugi plan. Gotovo smo zaboravili da Hrvatska predsjeda Europskom unijom, da je Rijeka još uvijek Europska prijestolnica kulture, da je naša nacionalna nogometna vrsta još uvijek viceprvak svijeta…

Nema redovitih kavica s prijateljima u omiljenom kafiću, tek se prve kave sramežljivo ispijaju, ne odlazimo u „redovni obilazak“ modnih dućana, zavirujemo tek sramežljivo u izloge, zarasli smo u guste kose i brade pa zaključili da nije ni to loše ili pohrlili na prvi slobodan termin kod frizera.

Ženska kozmetika se rješava u kućnoj radinosti, čak su nam i kućni ljubimci čupaviji nego inače u ovo doba godine.Polako i strpjivo i te stvari čekaju svoj red. Pokušavamo  probuditi kreativnost na svim poljima života pa se snalazimo na neke nove načine. Živimo „beskontaktni život“, odnosno „život na socijalnoj distanci“. To je svakako novo stanje. Život nam se, zaista, temeljito promijenio.

VIŠE RAZMIŠLJAMO, SPORIJE DJELUJEMO

Ograničeni u kretanju i ostvarenju neposredne, žive komunikacije, usporeni smo s akcijama i reakcijama. Poruke koje primamo i koje šaljemo sve su manje spontane, odluke se „kuhaju“, „krčkaju“, čak duže no što je to bilo prije „korona krize“.

Naše emotivno biće želi živjeti kao prije, putovati kao prije, družiti se kao prije, ali naša osoba ili „persona“ ipak iz nova preslaguje prioritete. U prvom planu nam je vjerodostojan izvor informacija.

Što se zaista događa ? Kada će biti moguće slobodno putovati u regiji, pa državi pa van države…Jesmo li već prošli kroz najteže razdoblje ili nas prave poteškoće tek očekuju? Kome vjerovati ? Teoretičarima zavjere, epidemiolozima, stožerima, predstavnicima vlasti, medijima …? U takvoj neizvjesnosti teško je donositi srednjoročne odluke, čak i planove. Prioriteti su nam „uski“. Zdravlje svih članova obitelji, najosnovnija sredstva za život, „rezanje“ troškova, odustajanje od svih suvišnih „potrošača“, odgađanje planova… Živimo zaista od danas do sutra, do novih vijesti.

GDJE JE U TOME SVEMU TURIZAM ?

Turizam na strani ponude i potražnje još uvijek se veže uz onaj naš emotivni ego. Turistička putovanja simboliziraju sve ono što nam je najdraže, a uskraćeno. Neobavezno druženje, osjećaj potpune opuštenosti, ono zadovoljstvo kada vam svi nastoje udovoljiti, sloboda kretanja, istraživanja,  učenje  i stalno učenje o drugima i drukčijima, bezbrižnost, sunce, more, plaža …To je naš cilj, naš „bijeg iz zatvora“.

Turizam je sloboda, a sloboda je sada ograničena, kontrolirana; privremeno s vrlo rastezljivim pojmom te privremenosti. Turizam se sve više izjednačava s izlaskom iz „korona krize“.  Ipak želja za slobodom jača je od svih prepreka. Čini se da će se pauza između „dva poluvremena“ „korona krize“ ipak iskoristiti za kratkotrajan bijeg u slobodu, u turizam. Ljeto je pojam slobode.

NAKON KRATKOG ODMORA, POVRATAK U STVARNOST ?

Već smo polako naučili da je lakše izdržati duže razdoblje samoizolacije na selu nego u gradu. Navikli smo se i na manje rada, rad na daljinu, manje kupovine, kupovinu putem web platformi. Manje mijenjamo obuću i odjeću, manje kupujemo i gomilamo stvari, nemamo se kome pokazivati u novoj odjeći, novom automobilu ili barci. Naravno i prihodi su smanjeni, sve smo manje kreditno sposobni.

Do sada nam je jedini pravi izlazak bio šetnja prirodom. To nam se sviđa. Malo smo se više bavili i kuhanjem pa smo otkrili da nisu sve namirnice jednako ukusne, ali ni zdrave.  Više nego ikada provodimo vrijeme sa svojom obitelji, bolje se upoznajemo sa svojom djecom i sve ih više uvažavamo. Njihovi savjeti biti će nam sve važniji, naša djeca žive stvarnost dok smo mi većim djelom svojih misli vezani za prošlost.

NAKON RAZDOBLJA ODLASKA U GRAD, SLIJEDI POVRATAK NA SELO ?

Veći dio čovječanstva živi u gradovima. Neki su postali mega gradovi, veći od mnogih država, uključujući Hrvatsku. Ti gradovi su simbol napretka, poslovnih mogućnosti, napredovanja u karijeri… Ali gradovi su i ogromni potrošači energije, hrane, vode, proizvođači  smeća i zagađenja zraka.

U gradovima se koncentrirao najveći broj oboljelih od virusne infekcije Covid 19. Zrak zasićen česticama zagađenja, uz veliku koncentraciju ljudi, idealan je prijenosnik infektivnih bolesti, osobito u optimalnim uvjetima vlažnosti i temperature zraka.

Život u gradu je komotan, ali nije osobito zdrav. Privlačnost gradova naglo opada i padom ekonomije, zatvaranjem radnih mjesta, izostankom osobnih primanja. U gradu ne možeš posijati grah na balkonu, uzgajati kokoši u WC – u koje će ti snesti svakoga dana jaje…U gradu vrlo brzo možeš postati bespomoćni socijalni slučaj.

Selo je opet „IN“. Današnja sela su prilično dobro opremljena infrastrukturom u koju se ubraja i brzi internet. Sloboda i doza neovisnosti koju pruža selo postaju prednost nad komocijom života u urbanim sredinama. Možda se ljudi počnu vraćati na selo ?

VELIKE KRIZE DONOSE VELIKE PROMJENE

Sve dosadašnje pamtljive velike krize donijele su korjenite promjene načina života, uređenja društva, novu ekonomiju. Novi, drukčiji turizam. Turistička putovanja su se oporavljala desetak godina nakon drugog svjetskog rata i gotovo toliko nakon domovinskog rata.

Turistička putovanja nakon drugog svjetskog rata nisu se vratila na načine i ciljeve predratnih putovanja. Već od 1955. godine raste broj turističkih dolazaka. Odmor na Jadranu postao je dostupan, poželjan i stimuliran i radnicima. Turizam je ulazio u eru masovnog turizma.

Nakon domovinskog rata, ali i velikih geo-političkih promjena u Europi koncem osamdesetih  i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mijenja se struktura putnika pa tako i struktura ponude. Počinje era „apartmanizacije“. Do današnjeg dana nismo došli ni blizu turizmu kakvog smo poznavali sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ponovo se sve mijenja. Promijenit će se i turizam. Neće biti više onakav kakvog smo poznavali do ove godine.

Što će biti sa „City breakovima“ ? Kako će se odvijati turistička putovanja na kruzerima ? Kada će se vratiti daleka putovanja ? Kako će se izvoditi grupna putovanja ? Što će biti sa školskim ekskurzijama, s umirovljeničkim izletima ? …Cijeli niz otvorenih pitanja još nije niti dotaknut, trenutno se raspravlja o funkcioniranju hotela, najmu automobila, brodova i kuća, o načinu poslovanja ugostiteljskih objekata…

Jedini odgovor kojega možemo dati je taj da danonoćno pratimo razvoj događaja i da ćemo vas izvještavati o svemu. Dijelit ćemo s vama svoja iskustva, svoju praksu. Idemo zajedno korak po korak.

Uskoro:

DANTES SAVJETOVANJA

David i Nedo

  1. 05. 2020.

„IZNAJMLJIVAČI“ OSTAVLJENI NA CJEDILU ?

STRANCI U VLASTITOJ ZEMLJI

Nedavno objavljena informacija da samo slovenski državljani posjeduju u Republici Hrvatskoj 110 000 nekretnina, odjeknula je poput praska groma. Trenutno nas je zaglušila a onda ostala potmulo odjekivati danima. 110.000 nekretnina na Jadranu samo u vlasništvu slovenskih državljana. Gdje su tu još nekretnine Italijana, Austrijanaca, Nijemaca…

Koji je konačan broj vikend objekata, „nekomercijalnih turističkih kapaciteta“ na Jadranu ako nastavimo pribrajati i vikendice u vlasništvu hrvatskih građana ?

REGISTRIRANI, KATEGORIZIRANI, ANATEMIZIRANI

Ovu brojku od 110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana zaista treba stalno ponavljati. Ne zbog bilo kakvog lošeg mišljenja o našim susjedima i prijateljima Slovencima, već zbog jedne druge brojke. 100 000 domaćinstava koje pružaju registriranu i kategoriziranu uslugu smještaja turistima. I dok se zbog prve brojke (110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana) popuštaju protuepidemijske mjere i otvaraju državne granice, zbog ove druge brojke se turističkim stručnjacima, savjetnicima Ministarstva turizma „diže kosa na glavi“. Unatoč činjenici da ova druga brojka predstavlja 50% legalnog, registriranog turističkog prometa, stotine milijuna plaćenog poreza na dohodak, plaćene turističke pristojbe, članarine, PDVa…zbog ove druge brojke se baš i ne žuri sa mjerama olakšanja poslovanja i života u „korona eri“.

DO SADA SAMO SMANJENA TURISTIČKA PRISTOJBA I JEDNA RATA POREZA

Do sada je u paketu pomoći turističkom sektoru Ministarstvo turizma prepolovilo turističku pristojbu (u prvih šest mjeseci i nema turističkog prometa), ukinulo kontroverznu pristojbu na pomoćne krevete i odgodilo rekategorizaciju. Ministarstvo financija je velikodušno oprostilo drugu ratu poreza na dohodak i djelomično omogućilo odgodu prve rate poreza na dohodak. Još uvijek nije oproštena prva rata poreza na dohodak, još uvijek nisu omogućeni mikrokrediti za likvidnost kod HBORa, još uvijek nisu ispregovarani moratoriji od godinu dana na turističke kredite i lizinge.

KREDITNA LINIJA HBORa ZA IZNAJMLJIVAČE

Koncem veljače 2019. Ministarstvo turizma je pompozno objavilo funkcioniranje godinama pripremane kreditne linije HBORa za iznajmljivače. „Odlični uvjeti za dionike obiteljskog i privatnog turizma. Od 20.000 do 375.000 kuna s kamatnom stopom od 2,70 posto za kredite u kunama i 2 posto kamate za kredite u eurima, uz rok otplate do 10 godina s počekom od godinu dana…Cilj ovog programa je ujednačavanje standarda smještajnih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, podizanje ukupne razine kvalitete i dodatne ponude privatnog smještaja te u konačnici poboljšanja popunjenosti kapaciteta i jačanje cjelogodišnjeg turizma.“ (Informacija sa stranica mint.hr).

Ova kreditna linija se ostvaruje u suradnji sa poslovnim bankama i snažno je podržana od strane Ministarstva turizma koje subvencionira kamate.

ZAŠTO NE PROMIJENITI NAMJENU HBORovim KREDITIMA ?

Nešto više od godinu dana nakon objave ove značajne novosti dogodila se pandemija korona virusa. Svijet je usporio a turizam potpuno stao. Deseci tisuća mikro poduzetnika u turizmu našlo se u teškoj situaciji. Bez prihoda od turizma, koji je često jedini ili je nužni dodatak na osnovni prihod obitelji, podmirenje osnovnih troškova obitelji postalo je sve teže. Stanje je tim gore što se ovaj nužni dodatak obiteljskom prihodu ostvaruje upravo u ovome djelu godine, u trajanju od nekoliko mjeseci, do konca rujna. Svaki izgubljeni tjedan, mjesec u periodu od proljeća do konca ljeta više se ne može nadoknaditi iduće jeseni i zime.

Zato su u samom startu ove velike krize pokrenuti apeli od strane Svjetske turističke organizacije pri UNu da najprije treba pomoći mikro i malim poduzetnicima u turizmu. O njima ovisi cijeli sektor a oni ovise o turizmu i nemaju kapitalnih rezervi niti utjecaja u financijskim institucijama da bi mogli sami prebroditi krizu.

U Hrvatskoj se krenulo obrnutim putem. Najprije se pomoglo najvećima.  I HBORovi beskamatni krediti za likvidnost već su u funkciji za veće poduzetnike. Iznajmljivači iako imaju „svoju“ kreditnu liniju HBORa još uvijek nemaju odgovora na molbu da im se namjena promjeni sukladno situaciji u kojoj se je zatekao turizam.

Traži se prenamjena iste kreditne linije sa smanjenjem maksimalnog iznosa kredita sa 50.000 na 15.000 eura. Svrha kredita bi bila očuvanje likvidnosti (čitaj – preživljavanje do sezone 2021. godine). Međutim  silnim savjetnicima  se „diže kosa na glavi“ od brojke 100 000 registriranih, kategoriziranih turističkih objekata u domaćinstvu dok se istovremeno  upiru udovoljiti onoj drugoj brojci od 110 000 objekata u vlasništvu slovenskih državljana.

I tako sada više ne vrijede ista pravila po kojima su obiteljski mikro poduzetnici u turizmu, domaćini dobili „svoju“ kreditnu liniju HBORa za „unapređenje kvalitete smještaja“. Sada oni više nisu mikro poduzetnici nego obične fizičke osobe, baš kao i vlasnici onih 110 000 objekata.

VUK DLAKU MIJENJA ALI ĆUD NIKADA

Baš kad se čovjek poveseli da će teške prilike izvući ono najbolje u ljudima, da se neko pozitivno domoljublje javlja i kod onih koji su inače okupirani sebeljubljem, opet se na koncu mora razočarati.

To otvara pitanje tko upravlja Ministarstvom turizma ? Tko vlada Hrvatskom ? Da li oni povezani sa brojkom od 110 000 ili oni vezani uz brojku 100 000 ?

Nedopinezic.com

BESKONTAKTNI TURIZAM

 

TURISTIČKO PUTOVANJE JE DOŽIVLJAJ KOJI STVARA POZITIVNE EMOCIJE

Turizam ima mnogo definicija. Jedna od tih je da je turizam odnos među ljudima. Meni se sviđa definiranje turizma kao platforme za održivi razvoj. Kako god okrenemo, turizma nema bez interakcije među ljudima. Osobito održivog i odgovornog turizma.

Turizam koji je do korona krize imao sve veću popularnost je „turizam doživljaja“. Doživljaji pokreću emocije a čovjek je emotivno biće. Doživljaji se temelje na otkrivanju drukčijeg, neke nove lokalne zajednice i svega što čini tu zajednicu. To se pamti, izaziva jake emocije a emocije pokreću potražnju… U centru lokalne zajednice je čovjek. Dakle opet interakcija između putnika i domaćina.

TURIZAM NA SOCIJALNOJ DISTANCI

Korona kriza je uvela novi način života. Život na socijalnoj distanci. Što to znači ? Mala grupa ljudi, parovi i uža obitelj se u svakoj prilici distanciraju od drugih ljudi. Propisani razmak od drugih „socijalnih skupina“ je 1,5 m udaljenosti na otvorenom i 2 m u zatvorenom prostoru. Preporuča se a negdje postaje i obavezno nošenje jednokratnih rukavica i zaštitnih maski za usta i nos.  To su osnovni uvjeti slobodnog kretanja izvan doma.

Dakle svako okupljanje, na primjer, dvije obitelji, nekolicine prijatelja, bilo na otvorenom ili u zatvorenom prostoru nije dozvoljeno. Za sada se  kao maksimalan broj „grupiranih osoba“ tolerira do petero ljudi na razmacima manjima od propisanih. Pored toga propisuje se pranje i dezinficiranje ruku (bez rukavica ili preko rukavica), pri svakom ulasku – izlasku u neki zatvoreni prostor. Sredstva javnog prijevoza poput taksi vozila, moraju se nakon svake vožnje dezinficirati. To, očito očekuje i svaki ugostiteljski objekt ako počinje usluživati hranu i piće u lokalu. Taksisti bi trebali imati i pregrađen prostor vozača od prostora za putnike…

Avio prijevoznici još razrađuju razne modele konfiguracije zrakoplova kako bi putnicima mogli osigutrati propisanu socijalnu distancu u zrakoplovu. Slično rade i autobusni i ostali prijevoznici. „Život na distanci“ postaje nova realnost.  Odnos među ljudima u tim oklonostima je sveden na minimum, na distancu. Doživljaj koji se nudi još je opterećen strahovima, oprezom… Teško može biti opuštajući. Što je sa turizmom u takvim okolnostima ? Možemo li uopće razmišljati o pokretanju turističkih putovanja i svim pratećim uslugama u takvim okolnostima ? Kakve su želje i razmišljanja naših bivših – budućih gostiju ?

VELIKA ŽELJA ZA IZLASKOM IZ KARANTENE I UŽIVANJU U LJETU

Sasvim je razumljiva želja ljudi tjednima „zatočenih“ u svojim domovima za izlaskom. Ljudi jedva čekaju vratiti se starim navikama među kojima je ljetnji odmor na moru jedna od najprivlačnijih. S druge strane sve djelatnosti povezane sa turizmom također željno iščekuju povratak posla. Za mikro  poduzetnike, poslodavce, zaposlenike to je pitanje opstanka. Za državu poput Hrvatske pokretanje turizma znači reanimaciju gospodarstva koje već „jedva diše“.

Dakle svi dionici turističkih putovanja žele isto – povratak turizma, što prije. Ta je želja toliko jaka da čak pomalo i prkosi zakonitostima epidemije, odnosno pandemije koja nije još niti blizu svome kraju. Pritisak za pokretanje putovanja, ne samo domaćih, već dapače, i stranih dolazaka u Hrvatsku jača iz dana u dan. Čovjeku se čini da će za dva tjedna ono o čemu svjedočimo proteklih nekoliko mjeseci postati tek ružan san. Kako se ljeto približava, sve će opasnosti nestati i turizam će se vratiti prema dosadašnjem modelu uz poštivanje mjera „socijalne distance“.

KOJI SU MOGUĆI SCENARIJI ?

Za sada razmatramo tri moguća scenarija.

Prvi je ponovno rasplamsavanje epidemije u Hrvatskoj i u važnim turističkim, emitivnim zemljama, kao što se to dogodilo u Japanu i Singapuru. U tom scenariju nema turizma, vraća nam se karantena i to baš u ljetnjim mjesecima.

Drugi scenarij počiva na zadržavanju povoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj ali uz i dalje zatvorene granice. U tom scenariju moguća je  kontrola situacije kao i u ovoj fazi „e propusnica“. Dakle kontrolirano kretanje hrvatskih građana, čak i testiranje putnika, provođenje mjera „socijalne distance“ i zaštite od zaraze korona virusom. Ovaj turistički promet većim bi se dijelom odvio sa kontinenta prema moru, iz domova hrvatskih građana prema vikendicama, vlastitih ili onih u vlasništvu rodbine i prijatelja i prema apartmanima, kućama za odmor, mobilnim kućama u kampovima, dijelom i prema manjim brodovima nautičkog turizma, prilagođenima boravku manjih grupa turista.

Situacija sa hotelima još uvijek nije sasvim jasna ali oni koji bi se mogli organizacijski i troškovno prilagoditi manjem volumenu prometa i nižim cijenama poštujući mjere „socijalne distance“ i zaštite od zaraze korona virusom, mogli bi također računati na turistički promet.

Treći scenarij podrazumijeva otvaranje granica za ulazak stranih putnika u Hrvatsku. To je složena situacija koja podrazumijeva suglasnost epidemiloških službi svih zemalja  zemalja koje su uključene u “koridor” i preciziranje protokola kod ulaska u Hrvatsku i povratka u svoju zemlju, u svoj dom (testiranje, samoizolacija…). U svakom slučaju obje pozitivne varijante zahtjevaju pripremu ugostitelja, domaćina za protokole prihvata, ugošćavnja, kretanja turista. Već se spominju kontrolni sanitarni „kartončići“ za smještaj, beskontaktni prihvat gostiju a još uvijek nije sasvim jasan način kontrole kretanja stranih turista van smještaja. Posebno se to odnosi na plaže i kupališta, bazene vanjske i u u zatvorenom prostoru, ugostiteljske objekte, muzeje, galerije, stare gradske jezgre povijesnh gradova…

BESKONTAKTNI TURIZAM

Po svemu sudeći, prvi oblik „novog turizma“ biti će „beskontaktni turizam“. Ovdje već imamo rješenja koja funkcioniraju što se tiče rezervacije, plaćanja pa čak i dodjeljivanja pristupnih kodova za otključavanje smještaja. To su tako zvane „pametne brave za otključavanje na daljinu“. Na isti način, digitalnim putem, mogu se organizirati recepcijski poslovi, od prijave gostiju preko pružanja informacija do naplate računa. Već postoje i slične aplikacije za prijavu kvarova. Online narudžba proizvoda, hrane, također funkcionira kao i narudžba prijevoza.

Jedinu fizčku prisutnost u smještaju zahtjeva temeljito čišćenje i pospremanje smještaja. Kod hotelskih soba je to svakodnevan posao sa velikom vjerojatnošću susreta sa gostima. I ovdje je potrebana promjena režima preko digitalnih prijava slobodne sobe za pospremanje.

Što se restorana tiče, narudžba i plaćanje obroka već je prije više vremena dostupna u nekim lancima „brze hrane“ preko „konzole za narudžbe“. Tako naručenu i plaćenu hranu kupac preuzima po očitanju rednog broja narudžbe na posebnom pultu. Hranu i piće sam nosi za stol kojega na koncu sam i posprema.

Muzeji i galerije već se sada mogu razgledavati uz pomoć digitalnog vodiča, a muzeji su već i do sada limitirali maksimalni broj posjetitelja u jednome turnusu razgleda. Sada će turnusi morati biti kraći a broj posjetitelja u grupi manji. Najam bicikala, skutera, romobila, automobila već funkcionira preko digitalnih aplikacija i digitalnog ključa za otključavanje.

Možemo reći da se IT sektor već ranije pripremio za „beskontaktni turizam“. Koristeći svu tu tehnologiju uz dodatak posebne tehnologije za kontrolu simptoma covida 19 (kamere sa čitačem tjelesne temperature), turistički bi promet, zaista mogao biti vrlo brzo ponovno uspostavljen.

Kakav je to „beskontaktni turizam“ ? To je zapravo „iznajmljivački“, „rentijerski“ turizam koji koristi radnu snagu u drastično smanjenom obimu i u glavnom za servisne, logističke poslove.

TURIZAM DOŽIVLJAJA DOLAZI KASNIJE

Turizam doživljaja koji potiče emocije, moguć je međutim tek kada bude moguć socijalni kontakt. U tu vrstu turizma spadaju i velika događanja sportska, zabavna, kulturna. Jedna „Ultra“ ili festivalska sezona na Zrću, nezamislivi su kao „beskontaktni turizam“. Isto se odnosi i na krstarenja, autobusne ture, grupna putovanja biciklom ili praćenje sportskih natjecanja u živo ali i cjelovečernje blagovanje u nekom gourmet restoranu. Turizam doživljaja još uvijek raste i turisti se žele vratiti u taj istraživački, doživljajni, visoko emotivni način putovanja. Za receptivno turističko odredište takva vrsta turizma je samopromovirajuća i stvara visoki stupanj privrženosti, lojalnosti gostiju. Konačno takva vrsta turizma producira daleko veće koristi za društveno-ekonomski sustav jedne zemlje. Po svoj prilici za pravi, novi početak turizma, morati ćemo sačekati cjepivo i učinkoviti lijek protiv covida 19.

Nedopinezic.com

 

 

PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

Porez od imovine i imovinskih prava

Zakonom o porezu na dohodak je, između ostaloga, obuhvaćen i porez na dohodak od imovine i movinskih prava. U tu grupu poreznih obveza pripada i prihod od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu).

Zakon o porezu na dohodak određuje min. i maksimalni iznos poreza

Pravilnikom o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima razrađeni su način utvrđivanja visine paušalnog poreza, način plaćanja i korisnici sredstava od ovog poreza. Isto je zadano Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Minimalni i maksimalni iznos paušalnog poreza na dohodak utvrđeni su Zakonom o porezu na dohodak (min. 150,00 kn, maksimalno 1.500,00 kn).

Visinu ovog poreza u zadanim okvirima određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i to

– po krevetu,

– po smještajnoj jedinici u kampu i/ili kamp-odmorištu i

– po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.

Prema Zakonu o porezu na dohodak Porezna uprava utvrđuje godišnji paušalni porez na dohodak a rješenje se izdaje temeljem odluke predstavničkog tijela JLS.

Ovim se rješenjem utvrđuje  iznos godišnjega paušalnog dohotka, godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak, iznos tromjesečnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, rokovi plaćanja tromjesečnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici, broj kreveta, odnosno broj smještajnih jedinica u kampu i/ili kamp-odmorištu, odnosno broj smještajnih jedinica u objektu za robinzonski smještaj, za koje je utvrđen godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini 1/4 godišnjega paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

Korisnici sredstava iz poreza na dohodak

Jedinice lokalne samouprave koriste 60% sredstava iz poreza na dohodak, ostatak se uplaćuje u proračun županije kojoj pripada JLS u fondove za izravnanje i decentralizirane funkcije. Tek je od ove godine (konačno) riješeno  da se porez uplaćuje prema mjestu nastanka obveze a ne prema mjestu prebivališta.

Sličnost sa  paušalnom turističkom pristojbom

Paušalna turistička pristojba je  definirana Zakonom o turističkoj pristojbi. Pravilnikom o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe Ministarstvo turizma je zadalo okvire za određivanje visine od strane predstavničkog tijela regionalne samouprave . Najniži mogući iznos je (do sada najviši) 350,00 kn a najviši 1.000,00 kn po postelji u domaćinstvu, odnosno najniži 200,00 a najviši 500,00 kuna po postelji na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Za smještajne jedinice u kampovima u domaćinstvu taj iznos iznosi najmanje 500,00 a najviše 1.000,00 kn a na OPGu najmanje 250,00 najviše 500,00 kn.

Visinu određuje predstavničko tijelo regionalne samouprave, zaduženje (rješenje) donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice putem eVisitor platforme. Korisnici prihoda od turističke pristojbe su:

3,5% „Fond za nerazvijene“

2,5% „Fond za udružene turističke zajednice“

Ostatak:

65% turističke zajednice JLS od čega se 30% uplaćuje na račun JLS

15% regionalna (županijska) turistička zajednica

20% Hrvatska turistička zajednica

Kako je smanjena paušalna turistička pristojba zbog vanrednih okolnosti ?

Pravilnikom o odgodi ili oslobađanju od plaćanja turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dana 23.3.2020. ministar turizma je, zbog vanrednih okolnosti, smanjio već donijeta zaduženja paušalne turističke pristojbe za 50%.

Što je sa paušalnim porezom na dohodak ?

Suprotno rješenju Ministarstva turizma, Ministarstvo financija je inzistiralo da svaki nositelj poreznog rješenja podnese zahtjev za odgodu prve rate paušalnog poreza na dohodak. Zahtjev se moralo dostaviti pripadajućoj ispostavi PU zaključno sa 30.3. jer je 31.3. već dospijevala prva rata. Onima koji su uputili zahtjev 31.3. isti nije uvažen uz tumačenje da toga dana dospijeva na naplatu prva rata što se sada smatra poreznim dugom pa se iz tog razloga zahtjevi ne prihvaćaju.

Kontorverzni postupci Porezne uprave

Početkom travnja se pak na web stranicama Porezne uprave pojavljuje slijedeće priopćenje: www.porezna.hr
„Iznajmljivači koji su podnijeli zahtjev za odgodom plaćanja poreza do 30.3.2020., za obvezu koja je dospjela 31.3.2020. ostvarili su pravo na odgodu plaćanja te obveze do 30.6.2020., te se ista neće otpisati.

Mogu li iznajmljivači biti oslobođeni plaćanja paušalnog poreza?

Svim iznajmljivačima Porezna uprava, bez obveze podnošenja posebnog zahtjeva, otpisuje obvezu poreza koja se odnosi na drugo tromjesečje odnosno koju bi bili dužni platiti do kraja drugog tromjesečja tj. do 30.6.2020. godine.“

Zaključak

Do sada je sasvim jasno da do kraja lipnja nije moguć turistički promet niti prihod. To je potvrdilo i Ministarstvo turizma na način da je posebnim pravilnikom smanjilo za 50% zaduženja paušalne  turističke pristojbe i ukinulo paušalnu turističku pristojbu na pomoćne krevete.

Ministarstvo financija je , imajuću u vidu gotovo istu proceduru donošenja visine paušalnog poreza na dohodak kao i turističke pristojbe, moglo i trebalo na isti način smanjiti paušalni porez na dohodak za 50%. To znači da treba 1. i 2, ratu paušalnog poreza na dohodak otpisati.

Daljnje mjere moći će se poduzimati tijekom lipnja kada bude jasnije stanje sa turističkim putovanjima a koja ovise o otvaranju granica, ukidanju mjera zabrane napuštanja prebivališta, zabrane rada ugostiteljskih objekata, zabrane okupljanja više od 5 osoba i slično.

Nedopinezic.com

POSLJEDICE IZOSTANKA PRIHODA OD TURIZMA ZA „NEVIDLJIVE“

ONI KOJI SU SE DO SADA SAMI BRINULI O SEBI TREBATI ĆE POMOĆ

Kako pandemija korona virusa ne posustaje tako se pojačavaju i ekonomski problemi. Prvi evidentirani problemi uzrokovani su prekidom opskrbnih lanaca u mnogim industrijama a sektor transporta putnika gotovo je potpuno stao. Turistička putovanja su se prva našla pred bezdanom krize. Hotelijeri i ugostitelji također. Tu su i turističke agencije i mnogi drugi …. Na te pojave se promptno ukazalo i prilično brzo reagiralo. Prvi cilj je očuvanje radnih mjesta uz mjeru nadoknade minimalne plaće za one koji su onemogućeni u poslovanju. Uz to idu i mjere odgode, odnosno oprosta poreznih davanja, davanja na plaću. Paušalistima je umanjena turistička pristojba za 50%, ukinuta ona na pomoćne krevete. Još se razrješuje „gordijski čvor“ sa porezom na dohodak i čekaju se mjere olakšica od strane jedinica lokalne samouprave.

„NEVIDLJIVI“ LJUDI – NEVIDLJIV PROBLEM

„Iznajmljivači“, kako se naziva građane Republike Hrvatske i EU zemalja kao i EEP koji pružaju usluge smještaja turistima u svojim nekretninama nisu do sada percipirani kao populacija potrebna pomoći. Prema evidenciji Hrvatske turističke zajednice ovom uslugom se bavi nešto više od 100.000 nositelja odobrenja za rad koji raspolažu sa nešto više od 600.000 postelja i ostvaruju oko 50% svih noćenja u Republici Hrvatskoj. Ne rijetko se „od stabla ne vidi šuma“, pa je posljednjih nekoliko godina sva sila medija poduprtih članovima akademske zajednice „upirala prstom“ u te „kulake“ koji se bezobrazno bogate sa „mizernim poreznim obvezama“.

Obično ljudi koji paušalno donose ocjene, primjere  svojih tvrdnji nalaze u svojoj neposrednoj okolini.  Vjerovatno znajući pojedince koji su investirali ne mali novac u mondene vile a da zapravo i nisu stalni stanovnici turističkih mjesta, taj su primjer „napadači na iznajmljivače“ koristili kao glavni motiv potpuno promašene teorije.  Velika većina skromnih ali bitnih „iznajmljivača“ ostala je nevidljiva.

KRIZA RAZOTKRIVA ISTINU

Zahvaljujući upornosti Martine Nimac Kalcina, predsjednice Zajednice obiteljskog turizma HGK, HGK je, po pri puta napravila ozbiljniju anketu strukture „iznajmljivača“ i utjecaja „korona krize“ na njihov život. Prema anketi objavljenoj 30.3. na uzorku od 2.200 ispitanika 90% „iznajmljivača“ već osjeća posljedice „korona krize“. 60% njih štetu procijenjuje na 50.000 kn. To se poklapa sa prosječnim primanjima na godišnjoj razini domaćinstva koja pružaju uslugu smještaja turistima . 42% ispitanika posjeduje samo jednu smještajnu jedinicu a 20% njih ima kategorizirane 4 stalne postelje. Opet blizu hrvatskog prosjeka koji iznosi 6 postelja po rješenju.

Ono o čemu smo u više navrata pisali i na što smo upozoravali, pokazalo se i u rezultatima ove ankete. 47% svih ispitanika su umirovljenici a 40% ispitanika je izjavilo da bez navedenih prihoda neće moći „sastaviti karaj s krajem“.

PRELAZAK GRANICE SIROMAŠTVA

Zašto je to tako ? Prema podacima za 2018. godinu prosječna mirovina je iznosila 2.500,00 kuna, međutim čak 50% umirovljenika ima mirovinu do 2.000,00 kn. Ako uzmemo vrijednost prosječne mirovine od 2.500,00 kn pomnoženu sa 12 mjeseci  dobiti ćemo godišnji prihod od 30.000 kn. Pridodamo li tome onaj prosječni godišnji prihod od „iznajmljivanja“ u iznosu od 45.000,00 kn dobiti ćemo ukupan prihod umirovljenika od 75.000,00 kn za godinu dana. To je mjesečni prihod od 6.250,00 kn što je nešto manji iznos od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (6.448,00kn). Kada usporedimo cijenu osnovne mjesečne „potrošačke košarice“ koja je za 2018. iznosila 7.533,31 kn, vidimo da se i sa navedenim primanjima treba naviknuti na odricanja za preživljavanje. No što se događa kada mjesečni prihodi ostanu na razini 2.500,00 kn ili manje ? Prag za „ulazak u zonu siromaštva“ je 2018. iznosio godišnji prihod od 29.820,00 kn. Znači umirovljenici koji ostvaruju mirovinu od 2.500,00 i manje kuna, žive na granici ili u siromaštvu.

Do sada su upravo umirovljenici na Jadranu ali i svi oni u gradovima i na kontinentu koji su se posljednjih godina počeli baviti „iznajmljivanjem“, „popravljali“ svoje mirovine prihodima od turizma.

IZOSTANKOM PRIHODA OD TURIZMA NAJMANJE NOVIH  50.000 DOMAĆINSTAVA ULAZI U SIROMAŠTVO

I dok 1/3 anketiranih iskazuje, osim „iznajmljivanja“ i poslovanje i kroz obrt ili trgovačko društvo, također povezano sa turizmom, pa sa tog naslova može koristiti donijete posebne mjere Vlade Republike Hrvatske, umirovljenici-„iznajmljivači se nemaju čemu nadati. Oni su i do sada bili „nevidljivi“.

Kod umirovljeničkih domaćinstava čak i kada dva člana primaju prosječnu mirovinu, taj je prihod također niži od prosječne „potrošačke košarice“ i od jedne prosječne neto plaće. To je porazna činjenica koja je već dobro poznata. Međutim do sada se ignorirala činjenica da je oko 50.000 umirovljeničkih domaćinstava i gotovo 100.000 umirovljenika bilo samoodrživo zahvaljujući upravo prihodima od turizma. To nije sve. “Iznajmljivanjem” su se “pomagali” i brojni sezonski radnici, oni u invalidskim i prijevremenim mirovinama pa i oni bez ikakvih drugih prihoda. Ti će  ljudi bez prihoda od turizma trebati pomoć za preživljavanje.

HRANA, VODA, ENERGIJA – OSNOVNI ŽIVOTNI RESURSI

U vremenima krize poduzimaju se posebne mjere. Osjećamo ih svakodnevno kroz uvjete života propisane od strane nacionalnog stožera civilne zaštite i stožera nižih razina. To se za sada odnosi na borbu sa eidemijom korona virusa. Slično se može očekivati za par mjeseci kada nastupi žestoka borba sa ekonomskim posljedicama epidemije. Svaka  odgovorna vlast već sada sagledava i taj problem. Velikom postotku od 19% ljudi koji žive u siromaštvu u Hrvatskoj, pridružiti će se, vjerovatno, i „nevidljivi iznajmljivači“.

DRŽAVA NA ISPITU

Hoće li svima biti dostupne osnovne živežne namirnice , energija, pitka voda ? S čime će to platiti ? Kako osigurati samodostatnost ? Može li Hrvatska uposliti sve što joj stoji na raspolaganju za osiguranje osnovnih resursa svakom svom stanovniku u predstojećem teškom razdoblju ? Mora li Hrvatska 50% hrane uvoziti ? Tko upravlja izvorima vode ? Da li je “tinjajuća ideja” privatizacije Hrvatske elektro privrede pametna ideja ? To su osnovna  pitanja koja se nameću ovih dana .

Za  sve socijalno ugrožene slojeve stanovništva u narednom će razdoblju trebati osigurati temeljne resurse za život. Energija, voda i hrana od strateškog su značaja za opstojnost stanovništva . To su resursi koji moraju biti pod kontrolom od naroda izabrane vlasti. Svakom stanovniku Republike Hrvatske u kriznim vremenima ove resurse treba učiniti dostupnima. Nitko ne smije biti gladan, žedan i bez energije. Zato i imamo državne monopole, državne rezerve, u kriznim razdobljima i sustav bonova za „plaćanje“ ovih resursa. Ovi resursi moraju biti osigurani na vrijeme, vlastitim snagama i u dostatnim količinama. Njihova dostupnost ne smije ovisiti o uvozu niti o volji i cijeni privatnog sektora.

BRIGA ZA “NEVIDLJIVE”

Pitate se kakve veze ovo ima sa turizmom ? Turizam je godinama omogućavao izbalansiranu socio-ekonomsku sliku zemlje sa dovoljno prihoda za minimum socijalnih prava svakom građaninu Republike Hrvatske. Turizam nose tisuće malih „nevidljivih“ sudionika na svim razinama usluge. Ti su ljudi radili za sebe i za zajednicu dok god su to mogli. Govorimo o desetljećima. Sada je vrijeme da se misli i na te ljude.

Nedopinezic.com

PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK

ZA IZNAJMLJIVAČE STANOVA, SOBA I POSTELJA PUTNICIMA I TURISTIMA I ORGANIZATORE KAMPOVA I /ILI KAMP ODMORIŠTA TE SMJEŠTAJNIH JEDINICA U OBJEKTIMA ZA ROBINZONSKI SMJEŠTAJ

Već znamo da odluku o visini paušalnog poreza na dohodak donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Znamo da je propisani raspon ovog poreza od 150,00 do 1.500,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu.

Znamo također da se ovome porezu pribraja i prirez porezu na dohodak u onim JLS gdje takav prirez postoji.

Godišnji se paušalni porez plaća na rate, tromjesečno.

Porezno se rješenje izdaje sa 1.1. tekuće godine za istu godinu.

Ako se odjavi smještaj u tijeku godine, izdaje se novo rješenje za tromjesječja u kojima je rješenje još bilo na snazi.

O ostalim odredbama drugom prilikom.

KLJUČNO PITANJE

Da li moram platiti prvu ratu paušalnog poreza na dohodak koja mi po rješenju Porezne uprave dospijeva 31. 3. ?

Moja preporuka je da se ne plaća. Hrvatska se nalazi u izvanrednim okolnostima, kao i cijeli svijet zbog pandemije zarazne bolesti covid 19. Iz tog razloga Vlada Republike Hrvatske već je donijela niz mjera za spašavanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti realnog sektora. Jedna od tih mjera se odnosi i na odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit. Obzirom da je mehanizam donošenja odluka za kategoriju paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima složeniji i uključuje predstavnička tijela JLS, Vladu RH, Poreznu upravu, jasne odluke još nema. Međutim PREPORUČAM, što ću i osbno učiniti, da se rata paušalnog poreza na dohodak koja dospijeva 31.3. o.g. NE PLATI.

OBUSTAVLJANJE OVRHA

U istom paketu mjera Vlada RH je donijela odluku i o obustavljanju OVRHA u slijedeća 3+3 mjeseca. Tom se mjerom prevenira moguće aktiviranje mehanizma ovrhe za ne plaćene rate fiskalnih obveza. Dakle ne trebate se bojati posljedica ako ne platite ovu ratu paušalnog poreza na dohodak.

DALJNJE MJERE

Sukladno razvoju situacije, pored provođenja dosadašnjih mjera Vlade RH, donositi će se i nove mjere. Jedna od njih bi mogla biti, u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave, donošenje odluke o djelomičnom ili potpunom oslobađanju od obaveze plaćanja paušalnog poreza na dohodak za „iznajmljivače“. Odluka će ovisiti o tome da li će biti moguće poslovati barem u dijelu turističke sezone ili ne. Pratite informacije.

nedopinezic.com

POSTUPANJE DOMAĆINA I GOSTA U SITUACIJI PANDEMIJE KORONAVIRUSA

KORONAVIRUS  I ODGOVORNOST

Prof. Dr. Hans-Josef Vogel, pravnik iz ureda BEITEN BURKHARDT na virtualnoj ITB konferenciji objasnio je koje sve odgovornosti vezane uz koronavirus stoje na putu organiziranog turističkog putovanja.

Prema njemačkim pravnim normama putnik ima pravo na povrat novca ako je u tijeku putovanja došlo do situacije koja protivno njegovoj volji onemogućuje da dođe do hotela. To se upravo događa proglašavanjem cijelih regija, čak i država karantenom. Putnik traži povrat novca od agencije, agencija će tražiti povrat od hotela. Međutim nisu u svim EU državama na jedanak način regulirana prava putnika. To stvara dodatne probleme u realizaciji putovanja. Različite su vanredne situacije do kojih je došlo  u tijeku rezervacije a prije samog polaska na put. Nekima se, pak događa promjena situacijie za vrijeme trajanja putovanja.

SITUACIJA U HOTELU

Dodatna pitanja se postavljaju u slučaju kada gost uđe u hotel ali zbog bolesti nekog drugog gosta ili člana osoblja hotela bude prisiljen produžiti boravak u karanteni. Pitanje je tko tada snosi trošak produženog boravka i povratka ? Naravno tu su i troškovi refundacije izgubljenih radnih dana.

Sa druge pak strane imamo osoblje hotela kojemu također može biti zdravlje ugroženo od nekog gosta sa inkubiranim virusom.

ODNOS DOMAĆINA I GOSTA KOD EPIDEMIJE

Veliki su rizici organiziranih putovanja u ovim okolnostima kada se stanje mijenja iz dana u dan. Međutim i individualna putovanja su rizična. To potvrđuje i najnoviji slučaj na Cresu.

Ondje je u jednoj obiteljskoj kući, u nekmomercijalnom obiteljskom smještaju,boravio talijanski turist za kojega se po povratku u Italiju utvrdilo da je zaražen koronavirusom.  Na žalost razmjena podataka među službama  dviju držva ovdje je zakazala.  Na sreću turist je tu informaciju javio svojim domaćinima, prijateljima s kojima se družio. Zbog toga su dvije obitelji u tom mjest na Cresu u izolaciji. Uzeti su im brisevi i dati na analizu. I ovdje bi se moglo dogoditi da cijelo mjesto bude u karanteni. Kako su mogli znati da li je talijanski turist zaražen ? Hoće li turisti morati pri dolasku dokazivati da su negativni na koronavirus ? Kako se ponašati ako gost to odbije ? Kako zaštititi sebe i obitelj od zaraze ? Kako komunicirati sa gostima ? Kako pospremati, čistiti smještaj ? To su sve otvorena pitanja koja „lebde u zraku“. Ista pitanja postavljaju i ugostitelji. Kako se postaviti kod dolaska gosta u lokal ? Da li smanjiti broj sjedećih mjesta, stolove postaviti na većoj udaljenosti ? Kako zaštititi kontaktno osoblje ?

I sada postoji promet putnika, do duše u malom opsegu, ali mi ne znamo povijest kretanja tih putnika u protekla tri, četiri mjeseca. Sada zaista svatko može biti prijenosnik koronavirusa.

KOMUNIKACIJA DO SVAKOG IZNAJMLJIVAČA

Ovoga trenutka imamo perviše otvorenih pitanja bez odgovora. Turističke vlasti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti komuniciranja sa svakim pojedinim pružateljem usluga u turizmu. Što se smještajnog dijela tiče, mogli bi koristiti još neiskorištenu mogućnost komuniciranja putem platforme „e visitor“. Na isti način kao što šalju zaduženja za turističku pristojbu, mogu slati i informacije i naputke vezane uz epidemiju koronavirusa na dnevnoj bazi.

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2020, VIRTUALNA KONFERENCIJA

IZBIJANJE KORONA VIRUSA: UČINCI NA GLOBALNI TURIZAM I USPJEŠNE MJERE OPORAVKA I OTPORNOSTI

Dr.Eran Ketter, stručnjak za sigurnost u turizmu, upravljanje kriznim situacijama, istraživač slučajeva kriznih situacija i savjetnik Ministarstav turizma Izraela:

Turistička putovanja u opadanju na globalnom planu

Sasvim je jasno da već sada pandemija korona virusa donosi velike štete turističkim putovanjima. Pogođeni su gotovo svi oblici putovanja a najviše su pogođeni zračni prijevoznici i kompanije za krstarenja brodovima. Zrakoplovne kompanije su posebno teško pogođene jer su odtale bez „protoka novca“ od dana rezervacije do realizacije leta. Upravo ta novčana masa im omogućava da prežive sa niskim tarifama. Pored toga gradski hoteli u poznatim turističkim odredištima u zemljama sa rastućim brojem potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, iskazuju manju popunjenost za 20, 40 i više postotaka.

Značajna tržišta jako pogođena epidemijom

Kina je najveće emitivno tržište i treće receptivno tržište u svijetu. Južna Koreja spada među deset najznačanijih emitivnih tržišta a Italija je treće receptivno turističko tržište u Europi za prekomorske putnike. Italija je također i važno emitivno tržište. Razvoj događaja samo u ovim zemljama teško pogađa globalnu industriju putovanja. Iz dana u dan se javljaju novopogođene zemlje i regije gdje se također usporava putnički promet u oba smjera.

Točka prijeloma

Prema mišljenju stručnjaka točka prijeloma kada će početi oporavak tržišta putovanja biti će ljetni mjeseci. Ne zbog razloga da će virus nestati, to se nitko ne usudi reći, već zbog promjene stanja u ponašanju ljudi. Do tada će vanredna situacija postati redovnom, usvojiti će se određeni načini ponašanja a ljeto donosi optimizam i volju za izlazak iz dnevne rutine i izolacije. Ljudi se žele vratiti svojem životnom stilu pa će se i putovanja početi oporavljati.

Vrijeme oporavka turističkih odredišta

Dr. Eran Ketter prognozira da će se malo pogođene zemlje oporavljati relativno brzo, u roku od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci od „točke prijeloma“. Teže pogođene zemlje će se oporavljati godinu dana. Kada se usporedi, ne baš slična ali poučna situacija, koju je prošao Egipat, oporavak je trajao duže i još traje. Egipat je prije „Egipatskog proljeća“ godišnje ugošćavao 40 milijuna putnika. Eskalacijom nemira, nasilja, osobito nad turistima, prevrata na vlasti, taj je broj dolazaka pao na 5 milijuna. Strategijom oporavka uspijeli su u nekoliko godina broj dolazaka podignuti na 12 milijuna. (I mi u Hrvatskoj znamo što donose ratni sukobi i koliko vremena treba za oporavak turističkog prometa). Na svu sreću situacija sa koronom nije jednaka situaciji sa nasiljem, ratom i dugotrajnom nestabilnosti. Međutim neke mjere  za prevladavanje krize i što brži oporavak preporučaju se i u ovome slučaju.

Način upravljanja krizom i mjere

Kada se dogodi krizno stanje poput aktualnog, tradicionalni način upravljanja ne pomaže. U kriznim situacijama potrebna je stalna interakcija sa dionicima u turizmu, dnevno praćenje stanja i donošenje mjera koje mogu ublažiti posljedice. Prva mjera koju treba poduzeti je okretanje domaćem tržištu i snažna potpora turističkom kretanju u domaćem turizmu. (Ovdje moram primjetiti da je mjera „Tjedan turizma vrijedan“, koja je pokrenuta prije ove krize ne vezano za sadašnju situaciju, zapravo „pun pogodak“ upravljačkog tijela turističke Hrvatske). Dakle prva se mjera odnosi na putnike, prijevoznike, infrastrukturu prometa. Druga mjera se treba odnositi na domaćine, ugostitelje (hospitality sector). Njima treba olakšati troškovnu stranu podnošenja tereta krize. To se u prvome redu odnosi na privremene porezne, fiskalne i parafiskalne olakšice i marketinške subvencije.

Marketinške mjere

Obzirom da je turistički proizvod leisure ( opuštnje u slobodno vrijeme, odmor, sunce-more), najugroženiji sa pojavom pandemije, nužno je u prvome planu istaknuti poruke o normalizaciji stanja. Tome znatno doprinose živi prijenosi atmosfere svakidašnjeg živote putem društvenih mreža. Ako se šalju poruke o normalnoj cirkulaciji ljudi u prostoru bez nošenja zaštitnih maski, ako se vidi iz svega da smo u fazi „business as usual“, to će imati pozitivan učinak na stvaranje imagea o odredištu. Društvene mreže su vrlo važan kanal . Najvažniji. Također manji broj posjetitelja na odredištu koje je doživljeno kao prenapučeno prošle godine može biti dobra osnova za kreiranje poruke o prilici za posjetu bez nesnosne gužve. Također se preporuča održavanje stalnih B2B kontakata putem videokonferencija, webinara sa poslovnim partnerima. Ovim putem ih trebamo izravno obavještavati o pravom stanju u odredištu. I ono što je neizbježno to su posebno kreirani paketi za ciljane tržišne grupe sa atraktivnim cijenama.

Što mogu učiniti vlasnici smještaja ?

Garancija povrata novca je teško podnošljiva mjera za male poduzetnike. Međutim mogućnost „rebookinga“ (prebacivanja rezervacija bez dodatnih troškova), veća fleksibilnost u smislu otkaznih rokova, mogu pomoći da se rezervacije ne otkazuju masovno.

Strateška pauza

Silom prilika  dobili smo „stratešku pauzu“ , vrijeme kada moramo razmisliti kako dalje osmisliti našu turističku ponudu (odnosi se na sva turistička odredišta). Kako se pripremiti za „day after“ kampanju ? Moramo dobro razmisliti o novoj strategija za „post corona eru“. Trebamo osvježiti, mijenjati turistički proizvod. Pokrenuti nove proizvode. Pri tome treba uzeti u obzir sve što smo naučili u ovoj krizi i sve nove trendove koji utječu na turistička putovanja. Dobro promišljanje i temeljita analiza stanja  su prvi koraci koje svako ozbiljno turističko odredište, svaka ozbilja turistička zemlja mora učiniti upravo sada.

Nedopinezic.com