PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

Famozni Zakon o porezu na dohodak (115/16) čije su izmjene i dopune objavljene koncem prošle godine (NN 106/18), „iznjedrio“ je i „Pravilnik o oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu“, kao prvi podzakonski akt objavljen u ovoj godini (NN 1/2019 od 2.1.2019.).

Danom stupanja na snagu novog pravilnika prestaje važiti dosadašnji „Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN br.1/17).

KOJE SU NOVOSTI ?

Prva novost je da je naziv Pravilnika skraćen pa ima nade da ga se upamti. Druga novost je da Ministarstvo financija više ne donosi odluku o visini iznosa paušalnog poreza kojega se do sada usklađivao sa odlukom Vlade RH o visini paušalne boravišne pristojbe. Od sada visinu određuju predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave (vijeća općina i gradova).

Također novost je i „dozvola“ lokalnom predstavničkom tijelu da može donijeti odluku o plaćanju paušalnog poreza na dohodak do 1.500 kn ali uz ograničenje najnižeg iznosa od 150,00 kn. Ovaj se iznos plaća po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i kamp odmorištu te po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski turizam. Obveznici plaćanja su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinice lokalne samouprave koja donosi odluku.

TKO JE POREZNI OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK U PAUŠALNOM IZNOSU ?

Porezni obveznik je onaj kojemu je izdano rješenje o odobrenju za navednu djelatnost u statusu građanina-fizičke osobe, odnosno nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uz uvjet da po tom rješenju nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i ne utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga.

UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG PAUŠALNOG DOHOTKA

Iako je „formula“ za utvrđivanje godišnjeg paušalnog iznosa poreza izvedena iz „godišnjeg paušalnog dohotka koji se utvrđuje kao količnik paušalnog poreza na dohodak i propisane stope za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza od 12%“, malo kome je jasno kako se određuje „prava mjera“ za porez.

Prije donošenja samog Zakona, a onda i Pravilnika ,nisu provedena istraživanja o prosječnim cijenama i dohotcima prema vrstama turističkih mjesta (veliki gradovi, mali gradovi, priobalna i otočna kupališna mjesta, kontinentalna turistička mjesta u planinama, u široj okolici velikih gradova, u ruralnim ravničarskim krajevima itd) kao ni o strukturi rashoda u odnosu na prihode po određenim vrstama usluge.

Ostaje tek odredba po kojoj u iznimnim slučajevima predstavničko tijelo JLS može donijeti odluku o visini paušalnog poreza prema ulicama naselja a u pravilu donosi odluku za područje naselja.

Dakle sve je prepušteno „prijedlogu po nahođenju u zadanim okvirima“ i volji većine predstavničkog tijela da prihvati takav prijedlog.

ROKOVI

Vrijeme već ubrzano curi jer je Pravilnik zadao rok donošenja odluke o visini paušalnog poreza za 2019. do konca siječnja 2019. To je svakako presedan da se visina poreza koji znatno utječe na uvjete poslovanja utvrđuje u godini kada se isti i primjenjuje a paraktički se primjenjuje retrogradno na objavljene cijene i sklopljene ugovore u protekloj godini temeljem kojih će se ostvariti dohodak u tekućoj godini.

Ako pak neka JLS ne donesu ovu odluku u zadanom roku „po sili zakona“ porezni obveznici koji obavljaju djelatnost u toj JLS dobiti će rješenja na 750,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu i objektu robinzonskog turizma.

Pri tome treba voditi računa da se Odluka predstavničkog tijela JLS za 2019. godinu mora dostaviti Područnom uredu Porezne uprave najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Donošenje odluke za 2020. i sve naredne godine može pričekati najkasnije do 15.12., svake godine.

KAKO SE UTVRĐUJE BROJ POSTELJA I SMJEŠTAJNIH JEDINICA ?

Broj kreveta i smještajnih jedinica utvrđuje se na temelju rješenja nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za posebni standard na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

TKO PRIJAVLJUJE OBAVEZU U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA ?

Porezni obveznik je, prema tumačenju Pravilnika, obavezan podnijeti prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave nadležne prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta i to nakon što je dobio rješenje o odobrenju. Istovremenu istu obavezu ima i tijelo nadležno za izdavanje rješenja o odobrenju. To se odnosi i za svaku promjenu poslovanja.

KAKO SE PLAĆA PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK ?

„Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesječja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, razmjerno broju tromjesječja za koji se obaveza utvrđuje. „ (Članak 12)

POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJA

Iako plaćanje paušalnog poreza na dohodak ne bi trebalo „uroditi“ „vođenjem knjiga“ i izdavanjem numeriranih računa, ipak stvari idalje stoje ovako:

Porezni obveznik mora gostu izdati račun za uslugu koji mora sadržavati ime i prezime, prebivalište/boravište, nadnevak izadavanja računa, broj računa, ime i prezime / naziv osobe kojoj je usluga pružena, cijenu obavljene usluge i jedan se primjerak tog računa mora čuvati uz evidenciju o prometu. U tu se evidenciju mora ažurno, svakoga dana evidentirati sve izdane račune.

Obrazac evidencije propisan je također novim Pravilnikom. Temeljem te evidencije porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave  obračun članarine turističkoj zajednici.

„KVAKA 21“

Članak 16 Pravilnika kaže : „Ako obveznik u roku iz članka 87. stavka 4. Zakona ne podnese prijavu u registar poreznih obveznika, a ima rješenje o odobrenju u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, Porezna uprava donijet će rješenje o plaćanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza na dohodak temeljem članka 5. ovog Pravilnika“.

Članak 87, stavak 4.:“Prijava se podnosi u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.“

U PRIJEVODU

Bez obzira što nadležni Ured državne uprave po službenoj dužnosti šalje kopiju rješenja o odobrenju nadležnoj ispostavi Porezne uprave, ako ne pošaljete to isto i vi barem osam dana prije nego što naplatite prvu uslugu, možete očekivati izadavanje rješenja o porezu na dohodak na iznos od 750,00 kn po postelji odnosno smještajnoj jedinici u kampu i objektu za robinzonski turizam.

JEDNA ZANIMLJIVOST ZA KRAJ

Odluku o visini paušalnog poreza donosi predstavničko tijelo one jedinice lokalne samouprave na čijem se području djelatnost obavlja bez obzira na prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem koje donosi nadležna ispostava ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

Turističku članarinu također porezni obveznik plaća prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

U PRIJEVODU

Vlasnik objekta za djelatnost u Baški, na primjer, koji ima prebivalište u Osijeku, plaćati će paušalni porez na dohodak po odluci Općinskog vijeća Baška ali u proračun Grada Osijeka i Osiječko baranjske županije. Na prihod ostvaren poslovanjem u jednome mjestu platit će porez za uređenje komunalnog sustava drugog mjesta.  I to po odluci ovog prvog mjesta.

Vlasnik objekta koji obavlja djelatnost obuhvaćenu obavezom plaćanja turističke članarine u Baški sa sjedištem u Osijeku, plaćati će turističku članarinu Turističkoj zajednici grada Osijeka,  Turističkoj zajednici Osječko baranjske županije i Hrvatskoj turističkoj zajednici. Temeljem tako plaćene članarine na prihod ostvaren u Baški, taj će građanin-fizička osoba ili obrtnik steći članstvo u Turističkoj zajednici Grada Osijeka. Naravno i obratno. Ovo se odnosi na sve slične slučajeve.

ZAKLJUČAK

Obzirom da je javna rasprava prije donošenja Zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak bila samo formalne naravi putem „e savjetovanja“, slijedi nam još jedna „naknadna pamet“ . Prava rasprava započinje tek stupanjem na snagu Zakona. I po tome je Hrvatska posebna zemlja.

nedopinezic.com

 

PRESLAGIVANJE TURISTIČKE PONUDE

Zvjezdice su pale

Koliko doista pratimo i razumijemo promjene koje su utjecale na standardizaciju turističke ponude 21. stoljeća? Živimo li još uvijek, prema poimanju turizma, u 20. stoljeću? Što se to uopće s turizmom događa posljednjih godina i jesmo li spremni na redefiniciju starih klasifikacija? To nije pitanje samo za nas u Hrvatskoj; to je pitanje za cijelu branšu.

Hotelijeri postaju iznajmljivači

 Hoteli su postali veliki vlasnici nekretnina sa sve manjim brojem zaposlenih, osobito iskusnih i stručnih ljudi. Poslovnim procesima vladaju procedure, organizacija posla ide u pravcu industrijalizacije, mcdonaldizacije. Ugostiteljstvo, tj. hotelijerstvo, polako nestaje kao pojam dobrog domaćinstva baziranog na kontaktu te stvaranju povjerenja i odanosti između gosta i domaćina. Hoteli iznajmljuju poslovne prostore za sve uslužne djelatnosti trećim osobama, koriste vanjske tehničke službe, njihova se usluga svodi na iznajmljivanje sobe ili apartmana uz bogatu ponudu konfekcijskih jela s buffet stolova koje dopunjuju i pospremaju tihi i marljivi ljudi. Hoteli–iznajmljivači na svjetskoj razini gube svoj tržišni udio, promet im iz godine u godinu klizi. Svjesni te pojave, čelni ljudi nekih od najvećih hotelskih marki – Kempinski, Intercontinental, Marriott – otvoreno  o tome problemu govore posljednjih godina na ITB-u u Berlinu.

 Hotelski resorti i brodska krstarenja – ponuda za mase

Nekada, prije 30 i više godina, krstarenja luksuznim brodovima bila su rezervirana za dobrostojeću klijentelu, a obični ljudi o njima su maštali i štedjeli za posebnu prigodu. Krstarenja su bila skupa i nedostižna. Danas, brodovi–hoteli, koji premašuju kapacitet od 5.000 putnika, nude sav komfor i sjaj u pansionskom izdanju za cijenu prosječne mjesečne plaće. Tako su, nekada luksuzna, brodska krstarenja danas postala sinonim za masovni turizam. Pandan ovoj ekonomiji obujma na moru, mjesta su masovnih turističkih dolazaka isto tako moderno opremljeni komforni i luksuzni hotelski resorti, hotelski gradovi.Slično kao i u slučaju brodova, i hotelski gradovi nekada su imali epitet vrhunskog sjaja, glamura i visokih cijena. Sjetimo se samo HG Haludovo. Danas se tjedni aranžmani s all inclusive ponudom u pet zvjezdica prodaju za vrijednost prosječne mjesečne plaće.

 Kampovi postaju difuzni hoteli

Prvi masovni turistički pokret Nijemaca prema Mediteranu, samo 10 godina nakon završetka 2. svjetskog rata, obilježili su VW Buba i mala kamp prikolica. Kampiranje je bilo najekonomičniji način provođenja ljetnih praznika. Zahvaljujući popularnosti kampova i velikim površinama za kampiranje uz more, Istra se razvila u najturističkiju regiju Hrvatske. Kampovi su izgradili hotele 70-ih godina prošlog stoljeća, a danas megatvrtkama koje imaju u vlasništvu i hotele donose ekstra profit. Veliki obujam prometa (uz niže troškove infrastrukture i poslovanja) usmjerio je investicije u kampove prema podizanju standarda usluge. Danas veliki kampovi imaju istu razinu usluge kao i hoteli – apartmanski smještaj u mobilnim kućama, restorane, bazene, wellness, sportske terene, male marine za plovila itd. Kampovi se postupno transformiraju uslugom i cijenom u raspršene hotele.

 Iznajmljivači postaju ugostitelji

Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnje su narodne vlasti nagovarale i uvjeravale ljude da u svoj dom prime turiste koji nisu imali gdje odsjesti. Spavalo se na plažama, u parkovima, na klupama. Umorni su turisti po cijele dane obilazili naselja kucajući na vrata domaćina do duboko u noć i moleći ih da ih prime, makar spavali u konobi. Iznajmljivale su se poludovršene garaže s jogi madracima na podu, sobe sa zajedničkom kupaonicom opremljene rashodovanim namještajem obližnjeg hotela. Štedjela se voda, često bi nestajalo struje, stari su gosti sami donosili iz svoje zemlje šećer, ulje, brašno, kavu, kakao i dr. svojim domaćinima, te bi tako prebijali troškove cijene boravka. Dizali su se krediti i katovi na kućama bez fasada, krenulo je iznajmljivanje. Danas je era iznajmljivanja u obiteljskim kućama na izdisaju. Traži se domaćinstvo, lokalni ugođaj, ono ugostiteljstvo koje su veliki hoteli izgubili. Smještaj mora biti opremljen na visokoj razini, a dodatni sadržaji poput bazena, sunčališta, igrališta za djecu i sl. postaju uobičajeni. P2P ili sharing economy, u kombinaciji s digitalnim marketingom, lansirao je dobro domaćinstvo u orbitu željenog smještaja, ali loše domaćinstvo upravo kroz digitalnu inspekciju za čas gubi na cijeni i nestaje s horizonta potražnje.

 Pojmovi poput hotela, kampa, smještaja u domaćinstvu i na brodovima više nisu jednoznačni.

U slučaju svake od vrste smještaja dolazi do raslojavanja. Pritom oznaka kategorije smještaja, obilježena određenim brojem zvjezdica, ne govori dovoljno o samoj vrsti usluge. Klasičan kamp ili kamp – difuzni hotel, obiteljski kamp, outdoor kamp, sportski kamp, lifestyle hotel, obiteljski hotel, sportski hotel ili klasičan hotel, hotelski resort, privatni smještaj, B&B (engl. bed and breakfast), smještaj kod domaćina, smještaj na selu, smještaj u seoskom domaćinstvu, smještaj u tradicionalnoj kući, smještaj u urbanim apartmanima, krstarenje na jedrenjaku, jedrenje na jahti, krstarenje na mini kruzeru, krstarenje na motornoj jahti, krstarenje na megakruzerima itd., samo su neki od pojmova koji se uvode kao oznake profila usluge u pojedinom segmentu ponude. Ubuduće će se više opisivati sama priroda usluge koja pogađa ciljani tržišni segment, a manje će pritom biti važna službena kategorizacija zvjezdicama. Razinu kvalitete, odnosno zvjezdice, dodjeljuju sami gosti pa i najveći svjetski savjetnici za putovanja, čije plakete i naljepnice s ocjenama sve češće susrećemo na vratima ugostiteljskih objekata.

 Turizam 21. stoljeća

Ponuda se prilagođava potražnji modernog turista u svim segmentima usluge na putovanju. Činjenica je da zakonska regulativa, školstvo, pa i sama struka, svojim prilagodbama kasne za ovim globalnim promjenama. Dobar dijalog javnog i privatnog sektora i otvorenost društva prema informacijama sa svjetske turističke scene prvi su uvjet za prilagodbu sustava na nove okolnosti. Nadamo se da će hrvatska turistička javnost dobiti priliku otvoreno i „bez fige u džepu“ razgovarati o novim pojavama u turizmu. Što prije, to bolje.

Nedopinezic.com

BABA MANDA I CIRKULARNA EKONOMIJA 1

U slijedećih nekoliko nastavaka nastojati ću objasniti zašto zastupam model razvoja turizma na osnovama obiteljskog mikropoduzetništva i cirkularne ekonomije.

Što imaju zajedničkoga domaćinstvo „babe Mande“ , cirkularna ekonomija i turizam ?

Odgovor sam potražio na jednoj od najboljih ekonomskih  visokih škola u Londonu.

LINEARNA EKONOMIJA

Još od prve industrijske revolucije naša civilizacija živi u u linearnoj ekonomiji. „Jednokratna upotreba“ nas motivira da uzmemo, upotrijebimo i odbacimo svaki proizvod koji nam zatreba. To vodi do masovne proizvodnje proizvoda napravljenih od prirodnih sirovina. Sve veće crpljenje sirovina i sve više odbačenog otpada danas prijeti održivosti cijelog eko sustava. Trenutno trošimo 50% brže sve resurse od njihove mogućnosti obnove. 2030. „potrošiti“ ćemo vrijednosti dva planeta zemlje, 2050. tri planeta zemlje. U isto vrijeme udvostručiti će se srednji sloj ljudi na zemlji. To će „poduplati“ potražnju za dobrima u kojima svatko od nas danas uživa. Količina neupotrebljenih i odbačenih dobara dosegla je zabrinjavajuće visoku razinu. Važno je proizvoditi što više bez obzira na iskoristivost dobra. Podaci za Europu u ovome trenutku izgledaju ovako:

RAZBACIVANJE DOBARA I VRIJEDNOSTI

Bačene neiskorištene hrane imamo 31%, neiskorištenog i bačenog voća i povrća 46%, originalna vrijednost čelika gubi 30% nakon prve reciklaže, pet ambalaža čak 60-70%. Čak 92% automobila nije u svakodnevnoj upotrebi. 60% ureda se ne koristi za radnog vremena. U najboljem slučaju se samo 40% odbačenih dobara  reciklira ili ponovno upotrijebi. Zanimljiv je podatak da Europa gubi 95% materijala i energije što će reći da samo 5% energetskih i materijalnih potreba Europe dolazi iz reupotrebe ili recikliranja dobara.

EUROPA PREDNJAČI U NERACIONALNOSTI

Europa proizvodi najviše e otpada na svijetu. Na primjer u Njemačkoj je 2012. od odbačenih e predmeta čak 1/3 još uvijek bila funkcionalna sa porastom zamjene uređaja nakon samo 5 godina upotrebe. Samo od odbačenih TV uređaja sa „uskim ekranom“ bilo je čak 60% funkcionalnih a jedini razlog za bacanje uređaja je bila želja za većim ekranom i boljom kvalitetom slike. Čak 5-10%  voća i povrća se baca u smeće samo zbog njihovog izgleda. Čak 31% hrane završi u smeću . 11% bacaju sami konzumenti, 20% se baci prije same prodaje. Ali se zato uzgoj hrane bazira na umjetnim gnojivima, pospješivačima rasta od čega čak 95% tih proizvoda nije preporučljivo za ljudski organizam. Do sada je dokazano da te tvari uzrokuju 5% smrtnosti konzumenata a čak 50% Europljana trpi od pretilosti (prekomjerne težine) zbog neprirodne hrane i dodataka hrani. Gubi se i na izgradnji novih građevina – 10-15% materijala…

BABA MANDINA EKONOMIJA

Možda već naslućujete kuda sve ovo vodi. No prije odgovora stručnjaka, prisjetimo se generacije naših djedova i baka i njihovog odnosa prema hrani, energiji, stvarima… Sigurno ste u ranom djetinjstvu doživjeli ili su vam roditelji pričali kako se „ništa nije bacalo“. Odjeću starijeg brata nosio je mlađi, pa još mlađi, pa zatim rođak da bi na koncu bila raskrojena i upotrebljena za neku drugu svrhu. Staklene boce su se prale, spremale i ponovno koristile. Namirnice se kupovalo i manje nego što ih se može konzumirati a proizvodilo se u vlastitom vrtu sve što je bilo moguće… Sjetite se i nadodajte sami što su sve pažljivi stari zbog siromaštva i navika činili. Danas nam se ta vremena čine teškima, neprihvatljivima i to je istina. Međutim principi „ekonomije babe Mande“ upravo doživljavaju „renesansu“ u vidu nove, cirkularne ekonomije. A gdje je tu turizam ? Čekajte da dođemo do izgradnje novih građevina i boljeg korištenja postojećih … O tome u slijedećem nastavku.

nedopinezic.com

Zašto je količina vazna za hrvatski turizam ?

Manji promet – veća zarada , ili veći promet po nižoj cijeni ?

U posljednje vrijeme često imamo priliku čuti krilaticu “manje noćenja više prihoda”. To ne zvuči lose kada dolazi “iz usta” poduzetnika, vlasnika smještaja, ljudi koji su dobro izračunali omjer ulozenih sredstava, dosegljive razine cijena i broj dana zauzetosti po zeljenoj cijeni.

Ne ulazeci dublje “u matematiku” izračuna stope povrata investicije u “čvrste” objekte u hrvatskom turizmu, koja se u prosjeku kreće izmedju 6 i 6,5% godišnje, jasno je da se  smanjenjem troška (manji broj noćenja) i povećanjem cijena postiže bolja profitabilnost. To vrijedi za private investitore.

Međutim kada istu konstataciju izreče osoba iz javnog sektora u stilu “prestanimo  brojati noćenja, brojimo zaradu” onda to zvuči malo drugačije. Nacionalna ekonomija nije jednaka privatnoj ekonomiji. Nacionalna ekonomija vodi računa o potrošnji hrvatskih roba i usluga, o zaposlenju stanovništva, o utjecaju turizma na razvoj drugih sektora i o razvoju kvalitete života ukupnog stanovništva.

Zato zaposlenici i dužnosnici javnog sektora moraju paziti da u svojim izjavama ne zauzmu ulogu “advokata privatnih društava” već da zastupaju opći, javni interes Republike Hrvatske.

Odnos broja noćenja i potrošnje

Ono što vrijedi za privatni sektor to ne vrijedi za nacionalnu ekonomiju kada je riječ o volumenu turističkog prometa. Prema podacima uglednog IPK travel monitora , http://nedopinezic.com/2018/03/13/globalna-turisticka-kretanja-2017-predvidanja-2018/,  prosječna dnevna potrošnja putnika- turista iznosi 155 eura. U to se računaju svi troškovi putovanja, od odlaska iz kuće do povratka . Na smještaj putnici prosječno troše dnevno 30% tog iznosa a ostatak na sve druge usluge. Znači na noćenje otpada prosječno 46 eura a na sve vrste transporta 40 eura dnevno. Za svu ostalu ponudu ostaje na raspolaganju 69 eura dnevno. Potrošnja tih novaca ovisi o atraktivnosti ponude .Kada govorimo o prosjeku, onda govorimo o anketi provedenoj na uzorku od 500.000 ljudi na svim kontinentima i medju predstavnicima svih glavnih skupina putnika-turista. Dio navedene potrošnje na svom putovanju turist ostvaruje izvan odredišta na koje putuje. To se osobito odnosi na troškove transporta, hrane, pića, kupovine. Najvidljiviji dio potrošnje u odredištu odnosi se upravo na smještaj. Međutim kada brojimo turiste na noćenju pored osnova za izračun potrošnje na smještaj mi imamo i osnovu za procjenu dnevne prosječne potrošnje na druge sadrzaje. Zato su nam noćenja važna. Na primjer na ostvarenih 4.815.740 noćenja na otoku Krku u period od 1.1. do 30.9. 2018., mozemo dobiti procjenjenu potrošnju bez troškova transporta od 524.915.660 eura. Svako noćenje podiže potrošnju po danu za dodatnih 109 eura.

Promet turista,kupovna moć i potrošnja

Prema podacima HGK kupovna moć turista je 2,5 puta veća od hrvatskih građana. To znači da u period glavne turističke sezone Hrvatska ima potencijal potrošnje kao zemlja sa 10 milijuna stanovnika. Otok Krk ima dnevni potencijal za potrošnju kao da na Krku živi 50.000 ljudi. Međutim potrošnja turista je još veća jer se na godišnjem odmoru troši više i opuštenije nego u svakodnevnom životu. Minimalna dnevna potrošnja prema tako zvanoj “sindikalnoj košarici” za jedno četvreročlano domaćinstvo iznosi oko 230,00 kn. Kada bismo povećali tu potrošnju za duplo, dobili bismo dnevnu potrošnju po osobi 112,06 kn štoiznosi 15,34 eura. Ako stavimo u odnos dnevnu potrošnju putnika-turista od 109 eura prema 15,34 eura hrvatskih gradjana onda dolazimo do odnosa 1 prema 7,5. To znači da je dnevna potrošnja koja se ostvaruje u Hrvatskoj u sezoni na razini zemlje od 28 milijuna stanovnika !

Utjecaj turističke potrošnje na standard građana

Najuočljivija razlika kupovne moći i dnevne potrošnje vidljiva je upravo u mjesecu koji počinje – studenom. Sada zamiru turistička kretanja.  Nakon blagdana Svih svetih više nema pojčanih potreba za putovonjem unutar zemlje i dodatne potrošnje hrvatskih građana. Studeni, siječanj, veljača su mjeseci suočavanja sa realnim stanjem kupovne moći i potrošnje hrvatskih građana. To je ujedno i pokazatelj što za Hrvatsku znači turizam. Od ožujka prema ljetu stanje se polako popravlja i biva sve bolje sa porastom broja dolazaka i turističkih noćenja . Kada neko mjesto dosegne dnevni broj noćenja od 10.000, tada se učinak potrošnje značajno osjeti u cijeloj zajednici. Naprosto se novac “prelijeva” prema raznim oblicima ponude. Ako izuzmemo trošak noćenja i računamo dnevnu prosječnu potrošnju od 69 eura na “ostale sadržaje” ,dolazimo do impozantnih 690 000 eura koje dnevno troši navedenih 10.000 putnika – turista u jednom turističkom mjestu. Da li vam je sada jasnije zašto super i hipermarketi niču kao “gljive poslije kiše” uz naša mala turistička mjesta ?Zašto imamo stalno rastuću ponudu svega i svačega ?Svi osjećaju tu “potrošačku groznicu” i svi “žele dio kolača” iz “torte od 28 milijuna stanovnika”. Utjecaj turističke potrošnje na standard građana cijele zemlje je velik. On je veći i značajniji u mjestima sa više turističkog prometa. Dakle nema dileme da su “količina turista”, broj noćenja ,izuzetno važni za nacionalnu ekonomiju.

Ekonomija volumena i pritisak na pad cijena

Trenutačno stanje u globalnoj ekonomiji  je takvo da se još uvijek teži ponuditi što jeftiniji proizvod ili uslugu. Veću cijenu postižu samo inovativni proizvodi koji snažno pogađaju emocije kupaca. U pravilu su to sofisticirani “pametni telefoni”, prijenosna računala, elektroautomobili i slično. No i kod ovih proizvoda nova serija spušta cijenu staroj seriji a noviteti se izbacuju godišnjim tempom. Turistička putovanja su takodjer pod utjecajem ovoga globalnog trenda. Low cost zrakoplovne i autobusne linije, car sharing, blabla car, Uber, AirBnB, Booking.com, Ryan Air, Flixbus…suvremene su ikone niskih cijena ,velike ponude i velikog volume naprometa. I trgovina ubrzano seli na web platforme. Zatvaraju se prodajni prostori. Uštede skladištenja, zakupa poslovnih prostora, radnih mjesta, ispunjavanja kompliciranih propisa… prelijevaju se u korist kupca. S druge strane jača logistika, dostava “na vrata”, kontejnerski brodovi koji imaju redovite opskrbne rute iz Kine prema ostatku svijeta…Ekonomija volumena spušta cijene. Suprotno se dogadja samo u malom postotku posebnih proizvoda.Turizam nije izuzetak.

I kako bi rekli Boduli – “par šegavih za kraj”

Globalna ekonomija diktira kretanje cijena “prema dolje”. Viša se cijena može postići jedino inovativnom ponudom “nabijenom emocijama”. Za hrvatski turizam je važno zadržati postojeći volumen prometa u glavnoj sezoni te koncentrirati sve napore u povećanje volumena prometa u ostatku godine i prema svim djelovima zemlje. Javne turističke vlasti moraju znati opće trendove i voditi pametnu politiku u korist nacionalnih interesa, u korist nacionalne ekonomije. Svi koji ciljaju prema višoj razini cijena moraju svake godine pokazati nešto novo, zabavno, sukladno interesu potencijalnih kupaca. Drugim rječima neka vas ne zavaravaju izjave o višoj kategoriji objekta kao ključu uspjeha. Bez inovativnosti i više kategorije usluge, takve će se investicije ubrzo pokazati neisplativima. Već sada imamo “upad” peterozvjezdanih hotela u cjenovni razred trozvjezdanih čim drastično padne volume prometa… I da noćenja nisu vazna ?!

nedopinezic.com

 

SHORT TIME RENTAL – SMJEŠTAJ KOD DOMAĆINA U ŠPANJOLSKOJ I BERLINU

Okrugli stol EHHAe

Tematsko okupljanje EHHAe (Europian holiday home association) na ITBu u Berlinu, i ove je godine u prvi plan stavilo probleme vezane uz regulaciju djelatnosti. EHHA je osnovana 2013. godine sa ciljem okupljanja vlasnika nekretnina, upravitelja nekretninama i OTA platformi, glavnih dionika STR poslovanja. Članstvo EHHAe čini 10 značajnih OTA platformi od kojih je najpoznatiji Airbnb, 16  udruženja STRa iz Njemačke, USA, Francuske, Italije, Švicarske, Irske,Španjolske, Danske,Škotske, Nizozemske, Velike Britanije, Portugala i Hrvatske. Pridruženi članovi su i Maxxton- IT tvrtka za upravljanje poslovnim subjektima  i Supercontrol – Booking & Managemet system. EHHA djeluje kroz tri centra, u Copenhagenu, Londonu i Brusselesu. Kako stvari stoje, uskoro bi se mogao otvoriti i ured u USA. Naime upravo u USA gdje su OTA platforme dobile najveći zamah i gdje je stvorena „ekonomija dijeljenja“, sada se pokušavaju ograničiti ili onemogućiti takvi poslovi.

U zemljama Europske unije u funkciji je 20 milijuna postelja u domaćinstvima, što je gotovo dvostruko više nego u hotelima. Vrijednost nekretnina u kojima se pružaju usluge smještaja procjenjuje se na 600 milijardi eura. Godišnje STR (Short time rental) ostvaruje 45 milijuna dolazaka i generira 80 milijardi eura prihoda. Od ukupno troška na putovanju samo 25% otpada na smještaj, a čak 75% dohotka dijele avioprijevoznici, koncesionari autocesta, punionice goriva, operateri mobilne telefonije, trgovine, ugostiteljstvo, muzeji, pružatelji izletničkih usluga i mnogi drugi.

Borba između velikih i malih

Poput nekog „copy – paste“ scenarija, pripadnici političkih elita sve se više izlažu kao predstavnici krupnog kapitala, moćnih tvrtki koje, čini se, još uvijek kreiraju politiku i političare. Tako se gradske uprave velikih gradova zalažu za ograničenje poslovanja OTA platformi i usvajanje restrikcija za STR.  Pokušava se ograničiti broj dana iznajmljivanja smještaja (90, 60…), zabraniti iznajmljivanje u pojedinim kvartovima i slično. Sve se to događa u okolnostima u kojima turistički divovi poput Airbnb i booking.com bilježe velike stope rasta posredovanja između domaćina i gosta. Samo booking.com dnevno ostvaruje 1,5 milijuna noćenja u stanovima i kućama diljem svijeta. Mlađe generacije putnika traže STR smještaj i to je nešto što se niti jednim zakonom ne može spriječiti. Vlasnici hotelskih lanaca morati će postupno mijenjati svoje poslovne modele jer ih politika ne može zaštititi od budućnosti.

Španjolske nevolje

Španjolska, jedna od najjačih turističkih zemalja u svijetu i sinonim za turizam, sve više ulazi u probleme. Sada već dugotrajna kriza u „najturističkijoj“ pokrajini Cataluna nema kraja, dapače, uhićenjem političkih čelnika, još dublje tone u neizvjesnost. Jedan od pokretača krize bila je činjenica da se u Cataluni ostvaruju veliki dohoci od turizma i drugih djelatnosti ali da sama pokrajina ima pre malo koristi od toga. Tražila se veća decentralizacija ,prije svega novca, a onda i ovlasti za upravljanje prostorom. To je trasiralo put prema neovisnosti. Scenarij već viđen i doživljen i u Hrvatskoj. No, ono što Catalonci ne znaju, a mi znamo, je to da se slični problemi i dalje javljaju . Čak i onda kada se izbori neovisnost, jer dečki iz „Krupnog kapitala d.o.o.“ i dalje kreiraju politiku i političare … kad smo već kod Catalune, valja spomenuti Barcelonu, službeno 7. grad na svijetu po osjećaju „overtourisma“. Barcelona ima 300 hotela a cijela Hrvatska 600. Što se stanova tiče u ponudi je 1,4% od ukupnog stambenog fonda. No na okruglom je stolu naglašeno da još uvijek ima kvartova u Barceloni gdje uopće nema turista bilo kroz smještaj ili ponudu sadržaja. Problemi se javljaju na „neuralgičnim točkama“, poznatim mjestima na kojima se sve koncentrira – i smještaj i restorani i trgovine… Očito je u pitanju problem sa (ne) upravljanjem razvojem grada.

Inače od 17 pokrajina u Španjolskoj do sada je jedino Galicia uspjela zakonski regulirati STR, ili smještaj u domaćinstvu. To je učinjeno tek prošle godine. Do tada uopće nije bilo moguće poslovati sa smještajem u domaćinstvu. Zakon je rezultat suradnje zakonodavne vlasti i turističkih organizacija. Sada konačno imaju legalan smještaj i statistiku, pokazatelje turističkog prometa. Doduše tek u veličini od 5.500 legalnih objekata ali trude se kroz road show animaciju približiti ljudima mogućnost legalnog poslovanja i podignuti tu brojku.

Kaos zakonske regulative

Što se propisa na razini države tiče, oni ne postoje, nadležnost se spušta na razinu pokrajina, pokrajine pak daju ovlasti svojim gradovima a ovi opet svaki na svoj način tumače zakonske okvire. Trenutačno u Španjolskoj vlada kaos sa zakonskom regulativom. Općenito svako planiranje poslovanja je gotovo nemoguće, jer se ne znaju pravila a stalno se dodaju novi regulatorni propisi. Zbog svega toga je Novasol prisutan u Španjolskoj tek nekoliko godina i to sa samo 3.000 objekta u ponudi. Ista agencija u Hrvatskoj raspolaže sa 12 000 objekata.

Na području cijele Kraljevine Španjolske, na neki način, legalno je u ponudi 125 000 objekata a iznajmljuje se preko milijun objekata. Legalno posluje tek 10% kapaciteta.

Slučaj Berlin

Berlin se često spominje kao grad sa najrestriktivnijim pristupom STRu. Tamo su do nedavno bili u funkciji „špijuni“, koji su kontrolirali ulaze u stambene zgrade. Ta „tajna policija“ je u dosluhu za nezadovoljnim građanima špijunirala svoje sugrađane i vrebala turiste koji bi boravili u stanovima. Bio je to rezultat zabrane legalnog iznajmljivanja stanova. U vrijeme te zabrane, koja je opravdavana pomanjkanjem stambenog fonda za rezidente, na tržište nekretnina se je vratilo tek 1% od ukupnog stambenog fonda. Tek je tada ustanovljeno da su građani vlasnici samo 14% stambenog fonda u Berlinu. Sve ostalo je u vlasništvu tvrtki. Dogodile su se velike investicije u stanogradnji ali su stanovi dugo bili prazni. Da li je to bilo iz razloga umjetnog podizanja cijena, zbog pranja novca ili nečeg trećeg, još nije poznato. No gradske su vlasti donijele odluku da stan ne smije biti prazan duže od 6 mjeseci a naknadno je taj period smanjen na 3 mjeseca. Ono što se sada osjeća kao problem je to da više gotovo da i nema „starosjedioca“ koji bi primao goste. Izgubio se je duh Berlina. Pojedine političke struje žele vratiti takav model. U tome prednjači stranka FPD.

Lijepa naša Hrvatska

Kada usporedimo sve ovo sa stanjem u Hrvatskoj, trebali bismo biti zadovoljni. Mi imamo dobra zakonska rješenja, imamo i statistiku i registrirani promet , i plaćenu boravišnu pristojbu i plaćen porez na dohodak…Ograničenja koja postavlja naš Zakon o ugostiteljstvu za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, u dobrim su okvirima. Ako bi nešto bilo dobro „preslikati“ od drugih, to je ova odredba iz Berlina da stan ne može biti prazan više od 6(3) mjeseca. Kada bi se tako nešto primijenilo , osobito na našu obalu, zauzdale bi se velike investicije u stanogradnju. Mi imamo također slučaj da će nam omjer vlasništva stanova sve više ići u korist investitora. Domicilno stanovništvo je pritisnuto sa svih strana izgradnjom stambenih zgrada koje grade uspješni poduzetnici iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. To je prava „apartmanizacija“. Ti su stanovi u funkciji maksimalno 60 dana u godini a „jedu“ prostor. U apartmanskim objektima nitko ne živi, goste čeka „ključ ispod otirača“. Naravno i tu svoje prste imaju dečki iz „Krupnog i krupnijeg kapitala d.o.o.“, koji „probijaju led“. Onda za njima idu svi ostali. Međutim etikete „apartmanizacija“, „overtourism“, „turizmofobija“, lijepe se samo domicilnom stanovništvu. Na njima se želi zaustaviti rast.

Tako smo od dobrih stvari došli do onih manje dobrih. O kojima nitko ne brine. A trebali bi. Jer ako se dogodi da lokalnoj zajednici ne ostane nikakva korist od turizma, samo „štrace i škovace“, onda bi se mogla pojaviti i stvarna „turizmofobija“. Između Španjolskog kaosa u segmentu obiteljskog smještaja i Turskog nastojanja da osposobe smještaj kod domaćina, mi u Hrvatskoj imamo ogromnu prednost.

Jesmo li svjesni što imamo ?

nedopinezic.com

BOOKING.COM I AIRBNB SLOŽNI : SMJEŠTAJ KOD DOMAĆINA JE SVJETSKI HIT !

RAZMIŠLJAJ GLOBALNO – DJELUJ LOKALNO

Ova me misao prati kroz cijeli život. Oduvijek sam želio znati „što se iza brda valja“. Nekada svijet i nije bio baš dostupan, informacije su prolazile kroz stroge filtere a domaći „proroci“ su širili vijesti koje su odgovarale tadašnjem vrhovnom staležu u jednom drukčijem  društvenom uređenju.  Čudili smo se svijetu izvan državnih granica i divili pričama gostiju, prijatelja koji su dolazili iz tog „vanjskog svijeta“. Danas živimo u demokratskom, otvorenom društvu, informacije su nam često „na dohvatu ruke“. Osobno pak preferiram informacije „iz prve ruke“, pa ću i ovom prilikom prenijeti vijesti koje možda još nisu „procirkulirale“ informativnom mrežom hrvatskog medijskog prostora.

TURISTIČKI DIVOVI, PREDVODNICI NOVOG DOBA

Airbnb

Airbnb je osnovan prije 10 godina. Osnovali su ga 2008. Brian Chesky, Joe Gebbia i Nathan Blecharczyk. 2011 je Airbnb po prvi puta izašao na svjetsko tržište sa svojom platformom. Od tada do danas smjestili su 300 milijuna putnika a danas raspolažu sa 4,5 milijuna smještajnih objekata u 191 zemlji svijeta. Airbnb je prisutan u 400 gradova u svijetu. 2017. godine njihov je ukupni promet iznosio 2,6 milijardi USD, operativna dobit 450 milijuna USD, neto dobit 93 milijuna USD. Vrijednost kompanije je procijenjena na 30 milijardi USD. Imaju relativno malo zaposlenih, oko 3.000. Do sada su ostvarili 142 milijuna dolazak u Europu i generirali promet 17 milijardi USD . No prije 10 godina, po riječima Nathana Blecharczyka, gotovo nitko nije vjerovao da će ono što su pokrenuli doći do ovakvog rezultata. „Zar mislite da će ljudi boraviti u tuđim domovima ?“, bilo je jedno od češćih pitanja.

Slušajući izlaganje ovog mladog inženjera rođenog 1983. godine, osjetio sam jednu posebnu pozitivnu energiju koja ide iznad svih postojećih stereotipova, predrasuda i barijera. Nathan Blecharczyk je u dobi od 12 godina počeo programirati, sa 14 godina zarađivati od tog posla. Završio je visoko školovanje na prestižnom Harvard univerzitetu koje je sam platio iz prihoda svojih poduzetničkih aktivnosti tijekom cijelog perioda studiranja. 2005. se kao inženjer zapošljava u OPNET Tehnologiesu, nastavlja karijeru kao glavni inženjer razvoja Batiqua i konačno 2008. sa partnerima osniva danas planetarno popularni Airbnb u kojem je zadužen za razvoj.

Vizija, strategija, akcija

Big data digitalna tehnologija uz sve razvijeniju umjetnu inteligenciju, omogućavaju Airbnbiu, kao i drugim divovima digitalnog doba, da prikupe i analiziraju ogromnu količinu podataka iz svog poslovnog okruženja. Ta se obrada podataka  odvija u nevjerovatno kratkom vremenu nakon čega slijede novi modeli ponude koji se testiraju u realnom okruženju. Sav taj proces omogućio je Airbnbu uvid u najveće vrijednosti suvremene turističke ponude i potražnje.

Jednostavnim rječnikom rečeno, Airbnb je pitao domaćine kakav bi trebao biti njihov idealan gost a goste su pitali kakav bi trebao biti njihov idealan domaćin. Iz toga su izašle dvije „persone“, Superhost i Bestgest.

Klub kvalitete „Superhost“

Pored svih sadašnjih pogodnosti koje uživaju domaćini sa titulom „Superhost“ , upravo narednih dana biti će im ponuđene nove pogodnosti poput nagrade u obliku vouchera sa određenim iznosom za putovanje ili besplatno fotografiranje njihovog smještajnog objekta, posebno povoljne cijene za nabavu „pametnih“ kućanskih aparata, asistencija kod plaćanja davanja, poticajni bonus za privlačenje novih gostiju.

Do ljeta će se nadodati mogućnost pristupa Airbnbovim marketinškim partnerima, mogućnost učenja „na daljinu“ – besplatni webinari za poboljšanje poslovanja, nakon toga slijedi ponuda raznih sadržaja sa popustima za goste, mogućnost testiranja alata za bolje izlistavanje ponude i još druge pogodnosti koje će uživati domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“.

Specijalizacija ponude

Ogromna količina ponuđenih smještajnih mogućnosti koja danas stoji na raspolaganju gostu, postaje sve veća zapreka brzom i učinkovitom odabiru smještaja koji zadovoljava osnovne navike i potrebe gosta. Iz tog razloga Airbnb pokreće novu ponudu osnovnih „brendova“ i „podbrendova“. Time žele olakšati pretraživanje idealnog smještaja.

Ponuda počinje sa kategorijom „Shared room“ što je u osnovi najam kauča u kući. Nakon toga slijedi ponuda „Private room“ (klasična dvokrevetna soba), pa „Entire home“ (stambena kuća), „Vacation home“ (vikendica), „Bed & breakfast“ (noćenje sa doručkom), „Boutique“ (profesionalno organizirana usluga, poput malih obiteljskih hotela, hostela i slično ) i „Unique“ (neuobičajeni smještaj poput kućice na stablu, kamp kućice na plaži i sl.).

Nakon ovih osnovnih „brendova“, slijede i „podbrendovi“, „uža specijalizacija“. Takvu ponudu mogu nuditi domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“. Osnovne „potkategorije“ ili“podbrendovi“ su „Dinner party“, „Family“, „Honeymoon“, „Wedding“, „Group getaway“, „One-of-a-kind“, „Social stays“, „Work“ i „Accessible“.

Airbnbplus i Beautiful Homes

No ni to nije sve, jer se pokreće i posebna ponuda pod nazivom „Airbnbplus“. Tu će ponudu nuditi domaćini sa prosječnom ocjenom 4,8 (od 5), sa 95%tnim prihvaćanjem cijena sa 0% otkaza. Ti domaćini se osobno brinu o svojim gostima, potrudili su se oko posebnog dizajna svojeg smještaja, imaju posebno uređen i usklađen interijer. Ovi objekti se prezentiraju kao „Beautiful Homes“. Gosti ovog smještaja mogu naručiti i dobiti usluge poput prijevoza, nabave namirnica i slično u domaćinstvu. Najbolji domaćini će imati i posebnu logističku potporu Airnbnbia pod nazivom „premium suport“. Sve navedeno testirati će se i u Hrvatskoj. Uspio sam zapaziti da je na popisu destinacija Split.

Bookingcom

Bookingcom je osnovan sada već davne 1997. godine u Amsterdamu. 2002. Bookingcom je imao samo 7 zaposlenika. Među njima je bila i Gillian Tans koja danas predsjeda tvrtkom. 2005. Bookingcom se priključuje grupaciji Priceline kao najmanja tvrtka grupacije. 2018. godine cijela grupacija mijenja ime u Booking holdings. Planetarno popularni brend nametnuo se samom Pricelinecomu, Kayaku, Agodacomu, Rentalcarscomu, Opentableu.

Sam bookingcom danas raspolaže sa više od 1,5 milijuna smještajnih objekata u 225 zemalja svijeta, zapošljava 17.000 ljudi u 198 ureda diljem svijeta. Ponuda putem bookingcoma se prevodi na 43 svjetska jezika a svakoga se dana putem ove platforme ostvari 1,5 milijuna noćenja. Booking ima 17.500 distribucijskih partnera a od osnutka do danas ostvario je jednu milijardu noćenja. Cijela grupacija je  2016. godine imala ukupan prihod od 10,743 milijardi USD. Operativna dobit je iznosila 2,906 milijardi USD a neto dobit 2,134 milijardi USD.2016. godine grupa je ostvarila 556,6 milijuna noćenja, 66,6 milijuna iznajmljenih auto dana, 7,3 milijuna prodanih avio karata.

Promjena kursa bookingcoma

Bookingcom je započeo svoju poslovnu karijeru kao platforma za ponudu smještaja u hotelima. Uspjeh Airbnba koji je započeo na način da nudio samo smještaj u privatnim kućama i stanovima, utjecao je na postupnu „promjenu kursa“ bookingcoma. Danas imaju svaki treći zahtjev baš za smještajem u privatnim kućama i stanovima. Time se booking približava sve više poslovnom modelu Airbnba. Booking ubrzano traži nove mogućnosti „podilaženja“ suvremenim putnicima. 2.000 zaposlenika bookingcoma radi na razvoju novih proizvoda. Svaki novi prijedlog se razrađuje u dvije varijante i svaka se varijanta testira u realnom okruženju na odabranom uzorku korisnika.

Zaposlenici su podijeljeni u male timove koji svakoga jutra održavaju sastanak na temu zapažanja o mogućim poboljšanjima sustava. Svaki se prijedlog razmatra i svaki inženjer razvoja ima pristup glavnoj direktorici kompanije. Gillian Tans je prošla sva radna mjesta u kompaniji od onog najosnovnijeg do sadašnje pozicije glavne direktorice.

Neki od glavnih pravaca strategije razvoja kompanije su umjetna inteligencija, big data sustavi i personalizacija ponude. Svaka osoba određenu ponudu vidi na drugačiji način, ovisno o osobnih preferencijama, stavovima, mišljenjima, karakteru putovanja, potrebama na tom putovanju. Pretraga smještaja će se dalje razvijati upravo na takav način, iz perspektive personalizirane pretrage.

Bookingcom u Hrvatskoj

Nije prošlo više od 6 godina od kada smo nagovarali Expediu da ponudi putem svoje platforme obiteljski smještaj u Hrvatskoj. Bilo je to na jednoj velikoj svjetskoj turističkoj burzi. Tada su nas glatko odbili sa obrazloženjem da oni posreduju samo prema hotelskim kućama. Niti godinu kasnije donošenjem strateške, sada već povijesne odluke, bookingcom u Hrvatskoj kreće snažno prema obiteljskom smještaju. Danas raspolažu sa ponudom u više od 86.000 objekata. Samo 2017. godine u ponudi je   više od 25.000 novih apartmana i više od 5.000 kuća za odmor te 49 hotela. Upravo smještaj kod domaćina, kako ga bookingcom zove, je najveći hit.

Kako stoji Hrvatska na bookingcom platformi ?

Trendovi su slijedeći : Vikend putovanja su u porastu, čak 47% putnika ove grupacije tvrdi da će ove godine putovati više nego prošle. 43% putnika zamijeniti će daleka odredišta putovanjima bliže kući. 45% putnika sastavlja listu odredišta koje žele posjetiti a čak 34% putnika žele ponovo posjetiti odredište koje su posjetili u djetinjstvu. Fanovi filmske industrije žele posjetiti destinacije – scenografije poznatih filmskih serija , njih čak 36%. Aktivni odmor i brigu za svoje zdravlje preferira čak 56% putnika.

Kako stoji hrvatski obiteljski smještaj na bookingcom platformi ?

Putovanja u manjim grupama povećati će se za 25% a čak 64% putnika želi isprobati lokalne specijalitete i običaje, te cijeni interakciju sa domaćinom. Među top 20 gradova u svijetu sa najvećim brojem priznanja za recenzije gostiju nalaze se čak 4 hrvatska : na 2. mjestu Split, na 9. mjestu Zadar, na 10. mjestu Dubrovnik i na 19. mjestu Zagreb.

Što gosti traže ? Traže smještaj u određenom mjestu. Biraju poredak prema : cijeni, recenziji, udaljenosti od centra. Uključeni filteri pretrage su : cijena, broj zvjezdica, WIFI, besplatan parking. Korisnik platforme prosječno gleda rezultate pretrage 1 minutu. Na stranici objekta prosječno se zadržava 2 minute. Čak 9 od 10 putnika brže će rezervirati ako su na stranici prikazane relevantne, jasne fotografije visoke rezolucije. Najveću pažnju kod pretrage putnik posvećuje donjoj trećini ekrana. Zaključke po iznijetim informacijama možete donijeti sami.

Hrvatski smještaj kod domaćina najbolji na svijetu !

Za kraj informacija da je najviša prosječna ocjena recenzije u zemlji, među top 30  zemalja (prema ukupnom broju dodijeljenih priznanja) – upravo u Hrvatskoj. Prosječna ocjena hrvatskih domaćina je 9.0 !

Možeš „ubiti glasnika“ ali ne i vijest

Ova stara izreka ima novo značenje u kontekstu pokušaja omalovažavanja kvalitete hrvatskog obiteljskog smještaja – smještaja kod domaćina. Bez obzira što (ne)činili zastupnici interesa nekretninskih lobija sa velikim kapitalom, putovanja i potražnja za smještajem razvijati će se prema trendovima koje prate turistički divovi. Među njima su Airbnb i bookingcom trenutno najveći i najznačajniji. Oni „vode igru“. Međutim ako se igrači i promijene, igru sigurno neće mijenjati oni koji u njoj sudjeluju a osobito ne hrvatski „igrači“.

Vrijeme režimskih „proroka“ je prošlo a tradicionalna ekonomija također postaje stvar prošlosti. Prema predviđanjima stručnjaka 2025 godine ( za samo 7 godina), nova , „sharing economy“, dostići će volumen prometa stare, tradicionalne ekonomije. Slično promjenama u turizmu, događaju se i promjene u sektoru energetike (obnovljivi izvori energije), transporta (superbrzi vlakovi, e automobili bez vozača i sl.) i u drugim sektorima.

Nadam se da ,do skorog vremena potpune promjene ekonomskog modela, političke elite na vlasti u Hrvatskoj neće učiniti krive poteze kojima bi nas još više udaljili od priključka na svjetske trendove.

Možda bi najviše napravili kada ne bi ništa napravili.

nedopinezic.com

 

GLOBALNA TURISTIČKA KRETANJA U 2017., PREDVIĐANJA ZA 2018

IPK Travel monitor tradicionalno na ITBu  predstavlja sasvim „svježe“ rezultate istraživanja koja se provode u kontinuitetu od1969. godine.

Istraživanje se provodi u 60 zemalja svijeta i uključuju 500 000 ispitanika. Upitnici se ispunjavaju na 50 svjetskih jezika.  Pitanja se odnose na putovanja koja uključuju najmanje jedno noćenje. Pokrivenost po glavnim geo zonama iznosi : Europa 95%, USA 90%, Azija 88%.

Svjetska putovanja u 2017.

Kupovna moć svjetskih putnika porasla je u 2017. godini za 4%, putovalo je ukupno 1,1 milijarda ljudi (+6,5% u odnosu na 2016.)., što iznosi 81 milijun više putnika. U 2017. je ostvareno 9 milijardi noćenja više nego u 2016. (+8%). Prosjek noćenja po putovanju je 7,8. Prosječna potrošnja po putovanju iznosila je 1.213 eura. U strukturi globalnog BDPa putovanja zauzimaju 5%.

Ukupno je turistički promet rastao za 6,5%. U Aziji je povećanje prometa iznosilo 5%, u Europi 8% dok je turizam USA bio „u mirovanju“ , bez rasta ili pada.

Prema razlozima putovanja najveći rast bilježi „sunce i more“ (+15%) , što je i prvi motiv putovanja, slijede gradovi sa povećanjem od 14% i selo sa +4% dok su turna putovanjau padu -5%. Iz Europe je u svijet bilo 7% više odlazaka a u Europu je došlo 8% više turista. Europa kao geo zona i dalje je najjača emitivna destinacija. Po zemljama najveća emitivna destinacija je Kina, slijede USA, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Kanada, Nizozemska, Italija, Švicarska, Rusija.

Top odredišta

Europa je prvo top odredište u svijetu sa rastom od 8% dolazaka, slijedi Azija sa rastom od 6%. Po zemljama prva destinacija je Španjolska, slijedi USA, Njemačka, Francuska, Italija, Kina, Velika Britanija, Meksiko, Austrija, Kanada.

Zadovoljstvo putnika

Prosječna ocjena ukupnog zadovoljstva putnika je 2,7 (na skali gdje je 1 najbolje a 5 najlošije) , dobro ali ne savršeno. Najbolje su ocjenjeni pejzaži, priroda (2,5) i razgledavanje znamenitosti  te ponuda sadržaja kulture (2,7).  Generalno su lošijim ocjenama ocjenjene paže (3,2), wellness (3,4), ljetni sportski sadržaji (3,5), zimski sportski sadržaji (3,9). Ukupno zadovoljstvo smještajem ocjenjeno je ocjenom 2,6, usluga također sa 2,6, dok je kuhinja i gastronomija dobila ocjenu 2,8. Po prvi puta se ispitivalo stanje „overtourisma“. 37% ispitanika je dalo mišljenje da ta pojava jest problem dok 63%  ispitanika ne osjeća probleme „overtourisma“. Na pitanje da li ima previše turista u destinaciji 24% ispitanika je odgovorilo pozitivno a 76% negativno. Ukupni utjecaj „overtourisma“ na planiranje putovanja prema ovome istraživanju iznosi 9%. Najviše problema po tom pitanju ima Azija.Veliki gradovi su također više pogođeni ovim problemom. Najveći problem „overtourisma“ osjeća  Mexico city, slijedi Šangaj,Venecija,Amsterdam, Firenca, Barcelona. Ovaj se problem osjeća samo u nekim destinacijama. Mnogi problemi vezani uz pojam „overtourisma“ mogu se riješiti boljim upravljanjem destinacijom. Taj problem prije svih osjećaju lokalni stanovnici.

Što se tiče utjecaja terora na putovanja, 37% ispitanika je izjavilo da se boje terora,dok se 63%  putnika ne boji. 24% ispitanika će za putovanje birati samo sigurne destinacije. Najsigurnija zemlja u percepciji putnika je Švicarska, slijedi ju Kanada, zatim Austrija , Finska, Norveška, Danska Austrija, Švedska,Portugal, Nizozemska. Malo manje su sigurne Grčka, Kina,Italija,Belgija, Tajland,Dubai,Indija,Španjolska, Njemačka. Srednje sigurne zemlje su Južna Afrika, Velika Britanija,Meksiko,Rusija.. Nesigurne zemlje su Francuska, Saudijska Arabija, USA, Maroko,Jordan. Vrlo nesigurnima se smatraju Tunis, Egipat, Izrael i Turska.… Loša vijest je da Hrvatske nema na popisu sigurnih zemalja. Dobra vijest je da je nema ni među nesigurnima. Među najnesigurnije zemlje prema ocjeni ispitanika su  Tunis, Egipat, Izrael, Turska … Poboljšanje imagea sigurnosti u odnosu na 2016. Bilježe Španjolska, USA, Njemačka, Velika Britanija , Francuska… Od ostalih rizika na putovanju čak 5% otpada na traume izazvane raznim oblicima kriminala, 4% su posljedice zdravstvenih problema. Na poslovnim putovanjima su traume izazvane raznim oblicima kriminala dosegle visoki postotak od 13%. Kao najsigurnije regije za putovanja rangirani su na prvome mjestu  Karibi,slijede  Sjeverna Amerika, Azija, Europa, Centralna Amerika, Srednji istok i na kraju Afrika.

Predviđanja turističkog rasta u 2018.

Turistički promet Europe bi trebao rasti po stopi od 4%, u Aziji 6%, Sjevernoj Americi 4% , Južnoj Americi 7%. Na globalnoj razini predviđa se rast turističkog prometa od 5%.

Link na detaljno izvješće sa kratkim komentarom objaviti ćemo čim bude dostupan.

nedopinezic.com

ITB 2018 – TELEGRAFSKI IZ BERLINA

ITB U BROJKAMA

10.000 izlagača iz 180 zemalja svijeta, sa 5 kontinenata. 109.000 registriranih poslovnih posjetitelja- kupaca. 150.000 posjetitelja ukupno. 28.000 sudionika kongresa, 1.000 akreditiranih novinara. Na kongresu sudjeluje 430 govornika. 50% njih pripada top managementu, 50 % govornika dolazi izvan Njemačke.

Ovogodišnji glavni partner ITBa je Meckemburg – Vorpommern, njemačka regija čije ćemo se ime vrlo brzo naučiti izgovarati. Što zbog sve većeg broja naših ugostiteljskih djelatnika koji ovdje zarađuju za kruh, što zbog činjenice da nam je ova regija najveći konkurent u pridobivanju turista sa sjevera Njemačke.

Partner ITB kongresa je veličanstvena Zambija, možda najpoznatija po Vikorijinim vodopadima ali zemlja čije ostale ljepote otkriva sve više turisti sa svih strana svijeta.

Turizam je potpuno izašao iz nekog dosadašnjeg, uobičajenog klišea. Gotovo da nema zemlje na svijetu koja ne želi privući turiste. Više nema regija i gradova u Njemačkoj koji se ne deklariraju kao turističke destinacije. Sve je turizam, turizam je svugdje.

KINA

Kina je posebna priča. Kada doživite prezentaciju jedne kineske OTA platforme za koju nikada niste čuli a koja :

zapošljava 33.000 ljudi, ima 8.000 inžinjera (4 puta više od booking.coma), ima 300 milijuna korisnika, posjeduje najmoderniju digitalnu tehnologiju, surađuje sa svim bankama u Kini, ima mrežu od 6.500 predstavništava po cijeloj Kini, koja je 20 najskupljih paket aranžmana u vrijednosti od 200.000 dolara prodala za 17 sekundi…ostanete bez riječi.

O globalnim kretanjima turizma u 2017. godini pisati ću drugom prilikom, sada tek podatak da je u prvom istraživanju o „overturizmu“ na prvo mjesto „iskočio“ Mexico city a da Barcelona nije ni među 10 najproblematičnijih…

TURSKA I OBITELJSKI SMJEŠTAJ

Turska se okreće prema razvoju obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu i na prvo mjesto stavlja svoju (pre)bogatu kulturnu baštinu. Po tome su, prema vlastitom priznanju, bili poznati prije 40 godina. Onda je razvoj turizma krenuo u nekom drugom smjeru.

Ako mislite da „Turci fantaziraju“ , pričekajte još par redaka, pa će vam biti jasno što se događa. Booking.com pojačava segment obiteljskog smještaja. Trenutno se svaki treći upit u svijetu odnosi na tu kategoriju smještaja. Booking je svoju priču započeo sa hotelskim smještajem da bi postupno uzimao sve više obiteljskog. Airbnb koji je startao prije točno 10 godina, svoj je poslovni model bazirao samo na obiteljskom smještaju. Od tada do danas su „smjestili“ 400 milijuna putnika i sada raspolažu sa kapacitetom od 4,5 milijuna smještajnih objekata. Njihova nova strategija je priča za sebe. To ću posebno obraditi na nekom od narednih predavanja kada se vidimo. Sada ću reći samo : klubovi kvalitete, segmentacija, specijalizacija.

 NOVI LUKSUZ, SKRIVENI LUKSUZ

Luksuzni segment je potpuno promijenio svoj „izlog“. „Zlatne kade“, „kristalni lusteri“, ukočeni batleri više nisu sinonim za luksuz. To se sada zove raskoš. Luksuz je promijenio „agregatno stanje“ u nematerijalne vrijednosti. Novi slogan luksuza glasi „Luksuz je sve ono što novac ne može kupiti“. O ovoj temi ćemo raspravljati slijedećih tjedana na blogu nedopinezic.com.

ŠPANJOLSKA I TURIZMOFOBIJA

Španjolska sve više ide prema problematičnom stanju. Po pitanju turizma nastaje kaotična atmosfera. Javlja se „turizmofobija“. Društvo se polarizira oko pitanja regulacije obiteljskog smještaja. Kraljevina, 17 regija , desetak velikih gradova, svi imaju samo dio regulacije. Nastala je potpuna regulatorna anarhija. Rezultat: prema procjeni španjolskih kolege, legalno je na tržištu oko 125.000 smještajnih objekata a nelegalno čak milijun smještajnih objekata u privatnim kućama i stanovima. Više o ovome kroz inicijativu EHHAe u idućim nastavcima bloga nedopinezic.com.

MUSLIMTRAVEL MARKET

Muslimansko tržište je, kao i kinesko, za nas veća nepoznanica nego što mislimo. U muslimanskoj popupaciji koja čini 35% čovječanstva čak je 60% stanovništva do 30 godina starosti. 2016. godine muslimani  su ostvarili 121 milijun putovanja. Predviđanja govore da će ih 2020. biti 158 milijuna. Specijalisti za „Muslimtravel market“ daju korisne savjete tvrtkama, osobito hotelijerima, koji se okreću ovom tržištu. Potencijal je velik, zahtjevi specifični, među najvažnijima je osiguranje visokog stupnja privatnosti za obitelji na putovanju, na primjer. Naravno halal hrana je osnovni uvjet.

BEACH INSPECTOR I BIG DATA

Ako niste znali, među brojnim platformama koje se konstantno razvijaju, veliki je interes korisnika pobudila jedna koja se zove „Beach-Inspector“. Njihovi su ljudi do sada ispitali i ocijenili 1.595 najposjećenijih plaža po cijelome svijetu. I dalje se šire, prikupljaju podatke „na licu mjesta“, daju preporuke, ocjene savjete… U Hrvatskoj su do sada obradili 41 plažu u 11 destinacija. Neke se preporučaju za relaksaciju, neke za obitelji, neke za  jedno i drugo…Ocjenjuju se kvaliteta ponude ležaljki, sadržaja za obitelji, sportova na vodi, sportova na kopnu, daju se i druge korisne informacije kao i foto + video materijal.

Čini mi se da o našoj ponudi više znaju drugi nego mi sami. Danas se sve „vrti“ oko „big data“sustava. Velike baze podataka omogućavaju brze preglede  po svim mogućim parametrima. To je daleko više od naših šturih i nepreciznih statističkih izvješća.

ITB je u subotu i nedjelju otvoren za publiku, poslovi su zaključeni, znanje je izneseno. Imamo materijala za raspravu slijedećih godinu dana do novog ITBa.

Iz Berlina za nedopinezic.com

Nedo Pinezić

ITB 2018- Kuda ide turizam ?

Ništa nije slučajno

Na putu na najveću svjetsku turističku burzu i najveći svjetski turistički kongres, sudbina je htjela da sjednem kraj putnika koji leti iz Hrvatske u Njemačku zbog drugog razloga. Čovjek ide na posao. Već godinama živi na sjeveru SR Njemačke, daleko od Kvarnera. Radi kao konobar u jednom gradiću sa 100 000 stanovnika u jednom prosječnom restoranu. Nije mogao, kaže, živjeti od sezone do sezone, školovati dvoje djece i zajedno sa skromnim primanjima svoje supruge održavati domaćinstvo. „Sigurno Vas zanima plaća ?“ Reče čovjek i odmah daje odgovor – 2.000,00 eura mjesečno + stan i hrana. Radi se svakoga dana dvokratno, za ručak i za večeru. On ima slobodno tek popodne nedjeljom. Odgovara mu da radi više jer živi odvojeno od obitelji. Kada radi, dan prođe u čas, kaže. Kako i ne bi kada tri konobara opslužuju 150 sjedećih mjesta u restoranu a ljeti i više sa terasom. U restoranu ukupno radi 7 ljudi. Sezona traje cijelu godinu. Posao malo opadne u siječnju i veljači, ostalih 10 mjeseci se radi gotovo nepromijenjenim ritmom. Dolazi im mnogo Skandinavaca vikendom kao i domaći Nijemci. Ljudi uglavnom šetaju, razgledavaju dvorce, Skandinavci se časte ićem i pićem koje je mnogo jeftinije nego u njihovim zemljama. Pokrajina u kojoj radi ovaj čovjek zove se Mecklemburg-Vorpomern.

Mecklemburg-Vorpomern, zemlja partner ITBa 2018.

Ova najsjeverno-istočnija njemačka pokrajina broji 1,6 milijuna stanovnika, graniči na istoku sa Poljskom na jugu sa Brandeburgom kojemu pripada i Berlin. Pokrajina ima 3 nacionalna parka,2.000 dvoraca i utvrda, 2.000 otoka, 2.000 kilometara pješčane obale, 26 000 vodotoka i vodenih putova.  Imaju Ministarstvo gospodarstva,zaposlenja i zdravlja na čelu kojega je gosp. Harry Glawe koji se pozvavši sudionike kongresa u svoju zemlju, ponudio i kao vodič. Turizam je iznimno važan za Mecklemburg-Vorpomern. Do sada se u infrastrukturu koju turizam treba uložilo 6 milijardi eura. 2016. godine ova je savezna pokrajina ostvarila 30,3 milijuna turističkih noćenja, odnosno 19 noćenja po stanovniku, što je slučaj i u Hrvatskoj. U ovoj pokrajini živi samo 2% od ukupnog stanovništva SR Njemačke a njihov doprinos turističkom prometu savezne države iznosi 7%. Tu sam ih čekao ! Otok Krk isto doprinosi sa 7% turističkom prometu Republike Hrvatske, ali ima samo 0,4% stanovnika cijele zemlje.

Ključna pitanja ITB kongresa

Prof.dr. Ronald Conrady, Znanstveni direktor ITBa sa Univerziteta primijenjene znanosti u Wormsuu svom je uvodnom izlaganju predstavio ključna pitanja kojima se bavi ovogodišnji kongres:

  1. Digitalizacija sa fokusom na umjetnu inteligenciju, okrenutost prema korisniku, individualni pristup, personalizaciju ponude.
  2. Transport budućnosti u očekivanju treće transportne revolucije. Postojeći sustav transporta je neodrživ u okružju ostalih promjena. Korištenje obnovljivih izvorna energije, vozila bez vozača, supersoničnih zrakoplova, bespilotnih letjelica, super brzih vlakova… to su projekti na kojima se intenzivno radi. Hoće li 2030. Biti godina preokreta u transportu ?
  3. Fenomen „overturizma“. Eksponencijalni rast turizma dovodi do neželjenih posljedica. Gdje su granice turističkog rasta ? Kako efikasno upravljati destinacijom u ciju izbjegavanja „overturizma“ ?

 

O ovim i drugim zanimljivim temama čitajte u idućim nastavcima.

nedopinezic.com

Priznajem, motivirao me Šprajc : Snijeg – problem ili prilika ?

 200 000 Hrvata skija u inozemstvu
Moram priznati da sam malo oklijevao oko pisanja ovog osvrta. U medijima se i ove godine “proziva” oko 200.000 Hrvata koji idu na skijanje i to u inozemstvo. Po jednima je to pokazatelj da nam je još uvijek previše dobro, po drugima da Hrvatska nema samo 100 imućnih obitelji već mnogo, mnogo više. Na koncu sam odlučio priznati: i ja sam taj koji sa svojom obitelji, kao dio te  „elite“ ide na skijanje u inozemstvo. I tako smo umjesto nezanimljivih statističkih udjela od 1.400.000 Hrvata koji su kao turisti proveli ljetovanje na hrvatskom moru, postali dio mnogo zanimljivije mase od 200 000 Hrvata koji su se odlučili za zimovanje u Austriji.
Saaalbach – Hinterglemm, skoro izumrlo područje
Saalbach – Hinterglemm je gradić u okrugu Zell am See, regiji Pinzgauer u Saveznoj pokrajini Salzburg, njenom zapadnom dijelu, tik „pred vratima Tirola“. Salbaška dolina prostire se u smjeru istok – zapad i dobro je zaštićena od južnih vjetrova što pogoduje dobrim uvjetima za dugu sezonu skijanja. Dolina je obrubljena Kitzbilškim Alpama s najvišim vrhom Hockhkogel – 2.249 m/nm. Saalbach se prvi puta kao naselje spominje 1222. godine a 1489. dobiva povelju sajamskog grada. Siromašan alpski poljoprivredni gradić imao je početkom 20. stoljeća nešto manje od 1.000 stanovnika.
40 godina upornosti na putu ka preporodu
Prosperitet počinje dolaskom prvih turista, 1945. godine. Pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća obilježene su razvojem skijaškog sporta i zimskog turizma u Alpama koji dodatnu akceleraciju dobiva u sedamdesetim i osamdesetim godinam razvojem suvremene tehnologije za transport skijaša, uređenje staza, skijaške opreme i obuće…
1987. godine Saalbach se udružuje s Hinterglemmom u jedinstvenu općinu a za Svjetski skijaški kup 1991. objedinjen je skijaški resort Saalbach-Hinterglemm s Leonbergom.
Jedno od najpoznatijih skijališta u Austriji
Danas sustav ima 200 kilometara uređenih skijaških staza opremljenih s 55 vučnica i 470 snježnih topova. Broj stanovnika dostigao je brojku od 2.871, od čega su njih 86% Rimokatolici, 5,5 %  Pravoslavci, 2,6% Evangelisti, 1% Muslimani, 1% otpada na sve ostale vjeroispovijesti a 3,3 % se izjašnjavaju kao ateisti.
U osnovi se razvojna priča u svojim počecima ne razlikuje bitno od sličnih priča u malim obalnim i otočnim sredinama u Hrvatskoj. Do onog trenutka kada je kod nas nositelj ponude postala Država (bivša), a u Austriji se je nastavilo razvijati privatno poduzetništvo vođeno jasnom vizijom nacionalnih i lokalnih vlasti.
Obiteljski smještaj
Smjestili smo se u pansionu Patis, tek stotinjak metara udaljenom od polazne stanice žičare. Pansion je izgrađen 1973. godine i do danas je ostao – isti. Isti namještaj od masivnog drva, gizane tuš kade, wc školjke opemljene „crnim daskama“… kao da je vrijeme stalo. Sve tada napravljeno i danas izgleda kao da je novo. Namještaj je izuzetno kvalitetan, sve je besprijekorno čisto. Polupansion u dvokrevetnoj sobi košta 42 eura po osobi u ovoj, našoj, nižoj sezoni. U obližnjem hotelu sa 4 **** polupansion košta 150 eura po osobi i danu. Naravno da je taj hotel neusporedivo luksuzniji od našeg skromnog pansiona. Ali mi smo došli skijati, baš kao i Rumunji, Poljaci, Mađari i mladi Austrijanci smješteni u istom pansionu, i sve što nam treba je čist i uredan smještaj s korektnim doručkom i večerom. To smo i dobili.
Statistička i stvarna potrošnja
Kada naši stručnjaci izrađuju algebre prosječne potrošnje turista po danu onda veći dio te formule počiva na smještaju. Tako turisti u Dubrovniku prosječno potroše više nego u Lovranu zbog više cijene smještaja. Van smještajni dio potrošnje zapravo počiva na procjeni ili na iskazu samih turista. Teško da se može osim osnovnih životnih potreba, poput kreveta i obroka, u formulu ubaciti još neki unaprijed prodani sadržaj. Na skijanju se uz smještaj nadodaje i karta za žičaru koja za 7 dana košta odraslu osobu 220 eura. S tom kartom možete koristiti i besplatan prijevoz skijaškim autobusima koji redovito povezuju smještaj s polaznim stanicama žičara. Dakle 7 polupansiona + sedmodnevna ski karta po osobi dođe 514 eura. Ako se tome doda još 15 eura po osobi za jedan obrok dnevno i još toliko za pokoje piće, na navedenu sumu treba dodati još 210 eura što već zajedno čini 724 eura po osobi za 7 dana. Ali obzirom da smo mi Hrvati i da ili idemo na odmor „kako treba“, ili ostajemo doma, sedmodnevni prosječni skijaški odmor možemo slobodno računati na bazi 1.000 eura troška po osobi, računajući i trošak puta. Dakle bilo bi to, prema navedenoj statističkoj algebri, 142 eura potrošnje po turistu dnevno. Pod uvjetom da ne pokleknete pred ponudom nekog od mnogobrojnih dućana i butika.
Zamislite nezamislivo
Zamislite da se kod nas u pretplati može kupiti npr. sedmodnevna  karta za vožnju udobnim brodovima i autobusima od otoka do otoka a da su te veze ljeti češće i brže… Možda bi i naša prosječna potrošnja po gostu odskočila od elementarnog minimuma…
Turizam doživljaja
Austrijanci su dakle već odavno shvatili da se turizam ne svodi samo na krevet i tanjur. Smještajna ponuda je šarolika, pristupačna svačijim zahtjevima uz čvrsto pravilo vrijednosti za novac. U Austriji se uvijek dobije točno ono što se plati. Vrlo je jasno zašto je nešto skuplje ili jeftinije. Tu zabune nema. Sadržaja ima u svim godišnjim dobima zaista mnogo. Uz navedene skijaške kapacitete, gotovo svaki hotel ima i svoj wellness centar, postoji i gradski bazen, posebna skijališta za djecu, snowboard parkovi…
U proljeće se mijenja sadržaj na istom prostoru pa do biciklističkih i pješačkih staza, visećih mostova i adrenalinskih parkova žičare prevoze bicikliste, šetače i avanturiste.
Bajte – spoj tradicije i besprijekorne usluge
Po  alpskim visovima raspoređena su planinska skloništa – bajte, zapravo potpuno opremljeni ugostiteljski objekti uređeni u tradicionalnom alpskom stilu. Svaka bajta zanimljiva je na svoj način, a nama je najzanimljivija bila bajta-muzej na 2000 metara nadmorske visine. U ovu je kameno-drveno zdanje smještena stara mini elektrana, kovačnica, mini muzej nužnika… Zamislite, u muškom wc-u iza prozirnog stakla pisoara nalazi se izlog s muzejskim primjercima urinarnika… Originalniju ideju teško je i zamisliti.
Dnevni životni ritam ugostiteljskih objekata
U pojedinim bajtama nastupaju zvijezde „Alpskih narodnjaka“ – Oberkreinera, negdje pak nastupaju njihove prsate folk-pop zvijezde u usponu ali ima i originalnih performansa na alpskom rogu, dijatonskoj harmonici i slično.
Da Hrvati često ne prezaju biti „veći katolici od Pape“ najslikovije smo se uvjerili kroz način organizacije pušenja u lokalima. Znamo kako je tekla akcija u Hrvatskoj. U Austriji su odlučili da nema pušenja gdje i kad se jede. Tako u istom lokalu ne smijete pušiti npr. do 16 sati (na stazi) ili do 21 sat (u mjestu) do kada radi kuhinja. U 16 h, odnosno u 21h se iznose pepeljare na stolove, kuhinja se gasi i pušenje je dozvoljeno. Gotovo svaki ugostiteljski objekt nekoliko puta dnevno mijenja svoju ponudu. Do podne doručci, od podne do 16 h ručkovi, od 16 do 18 h zabava nakon skijanja i prije večere, od 18 do 21h večere, od 21h disko…
Apres ski ili Apres swimm?
Apres ski (franc. „nakon skijanja“), originalan je način zabave u vremenu od zatvaranja žičara (16 h) do početka večere (cca 19 h). Mnogobrojnim skijašima nudi se vesela atmosfera podgrijana živim muzičkim ritmovima i domaćim alkoholnim pićima na stazi, u ugostiteljskim objektima, na šankovima uz hotele… U kratkom vremenu i eksploziji dobrog raspoloženja nakon skijanja ostvaruje se dodatna potrošnja „po glavi turista“.
Nadamo se da će i na hrvatskom Jadranu nakon skromnih pokušaja zaživjeti „Apres swimm“ poslije cijelodnevnog kupanja u vremenu od 16 do 19 sati.
Sportski događaji u funkciji promocije turizma
Već je opće poznata stvar da je alpsko skijanje više od nacionalnog austrijskog sporta. Austrijanci puno ulažu u sportaše ali još više ulažu u natjecanja koja se u svjetskom skijaškom kupu povremeno sele po skijaškim resortima u cilju promocije alpskog zimskog turizma. Stalni medijski fokus na natjecanja u jeku skijaške sezone znatno doprinosi medijskoj promociji austrijskog zimskog turizma. Iznimno dobro usklađeni sportski događaji sukladni sezonskoj turističkoj ponudi, austrijski su marketinški patent. Nakon skijaške sezone na red dolazi brdsko-biciklistička u kojoj se također događaju brojna sportska događanja vezana uz brdski biciklizam. Sportska natjecanja međutim dolaze na red tek nakon pune funkcije turističke infrastrukture tematski vezane uz ta natjecanja. Ovdje, na žalost, nemožemo povući usporedbu s hrvatskim turizmom. Kod nas se uglavnom produciraju skupa sportska događanja koja nemaju svoj nastavak kroz komercijalne turističke aranžmane. Hrvatski sportaši svjetskog kalibra nemaju mogućnosti promovirati turističke sadržaje sukladne sportu kojim se bave.
Reformom školstva do produljenja turističke sezone
Nedavni prijedlog za uvođenjem još jednog neradnog dana u sklopu Novogodišnjeg praznika koji bi imao za cilj ostvarenje većeg broja noćenja hrvatskih državljana u aranžmanima dočeka Nove Godine možda djeluje simpatično. Ipak austrijski primjer pokazuje promišljeniji način poticanja vansezonskog turističkog prometa na način dobitka za svih. Pomno formirane sezone imaju cilj privlačenja pojedinih ciljnih skupina turista. Tako su zimski školski praznici podijeljeni u tri dijela – Božić, Nova Godina do Tri Kralja i karnevalski tjedan u veljači. U tim terminima cijene su više (druga polovica prosinca do 6. siječnja, tri tjedna veljače). Od 6. siječnja pa do konca mjeseca cijene su niže i prilagođene turistima „Nove Europe“ ali i organiziranim dolascima učenika austrijskih i njemačkih osnovnih i srednjih škola. Naime, u programu obrazovanje rezerviran je tjedan dana školskog programa „u prirodi“ u kojem svaki učenik osnovne i srednje škole zimi uči skijati u austrijskim Alpama ili početkom ljeta plivati u jezerima južnih pokrajina ili planinariti u Alpama. Ovaj se sedmodnevni program proteže kroz cjelokupno školovanje austrijskih i njemačkih škola pa tako ovih dana skijališta vrve djecom i omladinom svih uzrasta koja stječu nove, korisne vještine, a austrijski turizam dodatni poticaj u „nižim sezonama“. Naravno da su cijene ovih aranžmana povoljnije od klasičnih komercijalnih ali volumen prometa je značajan. Kada bi se kojim slučajem hrvatski školski sustav na sličan način usklađivo s potrebama hrvatskog turizma, vjerovatno bi i hrvatski učenici dobili priliku naučiti skijati na Petehovcu, Platku, Sljemenu ili mogućim novim malim skijalištima tijekom zime, nakon praznika ali i plivati na Jadranu početkom lipnja prije ljetnih ferija. Tada ne bi bilo potrebe za uvođenjem dodatnih neradnih dana u cilju povećanja turističkog prometa u „niskim sezonama“ u planinama i na moru.
Austrijsko gospodarstvo počiva na mikro i malim  poduzetnicima
Pa tako i turizam uz poljoprivredu „drže“ obiteljski hoteli, pansioni, seljačka domaćinstva ili pak obiteljski smještaj u apartmanima i kućama za odmor kao dodatna djelatnost uz redovan posao. U ugostiteljstvu rade cijele obitelji od djedova i baka do unuka, braće i sestara. Porez na dohodak se plaća paušalno a PDV je 10 % za sve vrste ugostiteljskih usluga. Na taj način poslovanje je maksimalno pojednostavljeno a u 15 godina povremenih boravaka u Austriji NIKADA nigdje nisam sreo nikakvu inspekcijsku kontrolu koja bi djelovala pred gostima na način kako je to uobičajeno kod nas. Zato nema napetosti ni nervoze. Posao predstavlja dugoročnu egzistenciju za stanovništvo, edukacijom i tehnologijom te učinkovitim sustavom upravljanja kvalitetom postiže se visoka razina usluge. Gost je najvažniji u svakom smislu, on je i glavni „inspektor“ čije primjedbe danas u eri digitalne tehnologije mogu djelovati pogubno. Na koncu, bili smo zadovoljni svojim aktivnim odmorom u planinama koji za nas s 0 metara morske razine poticajno djeluje na obnovu crvenih krvnih zrnaca. I to bi trebao biti dio priče o poticanju vansezonskog turizma u planinama u koju bi se pored školstva moglo uključiti i zdravstvo. No o takvim njemačkim iskustvima  jednom drugom prilikom.
nedopinezic.com