TURISTIČKO TRŽIŠTE ZAPADNOG BALKANA I PUT SVILE

Turističko tržište Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.

Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.

Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.

U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.

U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.

Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna „golim okom“. Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.

Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaju dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.

Kriza nije gotova

Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.

Zapadni put svile

Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.

Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.

O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: „A gdje smo tu mi?“ ;može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
www.nedopinezic.com

Turizam na ruralnom području

Turizam – alat razvoja ruralnih područja

Čini mi se da se u interpretaciji turizma previše rabe industrijski, profitni pokazatelji i premalo naglašava njegov ekonomski utjecaj na razvoj lokalne zajednice
Danas ćete o turizmu najviše čuti dva oprečna stajališta:
1. Turizam je industrija koja raste i kojoj treba prostor za investicijska ulaganja jer samo izgradnja novih visoko vrijednih smještajnih kapaciteta stvara novu vrijednost
2. Turizam je „gutač prostora“, „uništivač okoliša“, „krivac“ za sve jade jednog društva u razvoju.

Svako od ovih stajališta formirano je iz kuta gledišta neke grupacije s posebnim interesima.

Prvo stajalište je odraz želja grupacije koja raspolaže investicijskim kapitalom i želi „igrati na sigurno“. U već dobro posjećena turistička odredišta želi uložiti novac koji će osigurati brz povrat. Bez emocija, s čistom profitnom računicom rente i ostatka vrijednosti pri prodaji smještajnih objekata. Takvih primjera ima mnogo, od običnih stanova, preko vila do hotela.
Ovo drugo stajalište se formira u grupaciji koja nema izravnih koristi od turizma ili ne vidi i ne priznaje takve koristi. Ovoj grupaciji nerijetko smeta povećani broj ljudi u nekom odredištu, remećenje nekog zamišljenog idealnog mira, neke situacije u kojoj bi se uživao dobar životni standard ali ne bi bilo turističkog prometa . Nerijetko je ovakvo stajalište odraz frustracije zbog neorganiziranog društva koje nije u stanju kontrolirati i sankcionirati svaku zloporabu prostora, svaku nelegalnu gradnju, svako onečišćenje, prekomjerno emitiranje buke i slično.

Što je zapravo turizam ?

I tu ima mnogobrojnih definicija. Meni najbliže objašnjenje je ono koje tretira turizam kao društveno-ekonomsku pojavu ili fenomen. Na strani potražnje turistička putovanja zaista postaju životna potreba suvremenog čovjeka. Ljudima treba odmor „za dušu i tijelo“. Potvrda ovakvog trenda došla nam je upravo u pandemijskim godinama gdje je želja za putovanjem bila i još uvijek je jača od svih prepreka za putovanje.

Na strani ponude danas se turističkom putniku u prvom planu nudi doživljaj, novo iskustvo, „stapanje“ s lokalnom zajednicom na turističkom odredištu.
Kada tako promatramo turizam onda ga možemo zamisliti kao jednu veliku platformu putem koje se kao doživljaj nudi apsolutno sve vezano uz životni stil, kulturu života lokalne zajednice. Turistički putnik promatra i istražuje prirodne fenomene, povijesne spomenike, životni ritam lokalne zajednice, njene dnevne rutine, običaje, modu, ispijanje kave, gastronomiju, arhitekturu, poljoprivredu, umjetnost, odnos prema okolišu … U cijenu turističkih usluga „ugrađen“ je i taj vrijednosni dio jednog odredišta.

Taj vrijednosni dodatak ujedno je i najjači argument privlačnosti turističkog odredišta. Radi se o neopipljivoj vrijednosti koja u različitim dijelovima svijeta ima različitu moć privlačnosti.

Ekonomski utjecaj turizma

Upravo zahvaljujući tome da turističko odredište ima „ono nešto“ s tim „nešto“, neopipljivom privlačnošću, ono postaje sve popularnije. Ponuda reagira na potražnju pa se povećanjem interesa počinju nuditi i novi sadržaji. Obično se počinje sa smještajem, slijede hrana i piće, zatim pekarski proizvodi, suveniri, nakit, modna odjeća, prijevoz, ponuda aktivnosti u prirodi, vođene ture, liečilišne i terapijske usluge, rekreacija, meditacija, radionice, vjerska hodočašća, aktivnosti na vodi i pod vodom, muzeji, zbirke, galerije, vinske ceste, ceste sira i maslinovog ulja, ceste pekmeza i meda, povijesne ture, fortifikacijske ture, aktivnosti za djecu, kampovi za mlade, relax program za ljude najboljih godina…i mogao bih nabrajati u nedogled.
Turisti koriste i plaćaju energiju, vodu, telefonske impulse, cestarinu, parkirališta…

Iza svake ove aktivnosti stoje ljudi koji ih organiziraju, vode i izvode. Svi oni iz takvih aktivnosti dobivaju prihod, dohodak, plaću. Spiralno širenje i uključivanje novih dionika u ekonomski dobitak ima svoje ishodište u stvorenoj privlačnosti odredišta.

Glavno „sidro“ ove „ekonomske spirale“ je smještaj. Smještaj je osnovna usluga u turizmu i razlog zašto turist ostvaruje potrošnju u destinaciji. Kad ne bi izabrao smještaj na određenom području, ne bi se zadržavao pa ne bi ni imao mogućnosti istraživanja, otkrivanja i trošenja predviđenog budžeta za tu namjenu.

Što je to uspješan turizam ?

Uspješan i poželjan je onaj turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici. Uspješnost se mjeri omjerom domaće „komponente“ u „potrošačkoj košarici“ turističkog dolaska i turističkih boravaka. Počevši od rezervacija i provizija preko prijevoza i smještaja do konzumacije hrane, pića, kupovine suvenira… Svi ovi elementi mogu biti strani, uvozni ili domaći. Oprema u smještaju može biti uvozna ili domaća, ljudi koji rade u turizmu mogu biti domaći ili strani. Sve to utječe na ostatak vrijednosti koji ostaje u zemlji ili se „vraća“ u inozemstvo.

U lokalnoj zajednici kao užem turističkom odredištu može ostati više ili manje prihoda od turizma ovisno o tome koliki je udio lokalne komponente u ukupnoj potrošnji. Krumpir na tanjuru može biti lokalni, s nekog drugog područja u državi ili uvozni. Isto tako krevet i posteljina mogu biti izrađeni u lokalnoj zajednici, u državi ili uvezeni iz inozemstva. Ljudi koji rade u turizmu mogu biti lokalni, iz drugih krajeva države ili iz inozemstva itd.

Upravljanje turizmom

Upravljanje turizmom danas znači puno više od upravljanja prostorom kroz urbanističke prostorne planove. Uspješnost upravljanje se mjeri postizanjem omjera u kojemu prevladava domaća komponenta. To zapravo znači da se uz brojanje noćenja (koje je apsolutno važno kao podatak mjerenja turističkog prometa), mjeri i udio „domaće komponente“ u potrošačkoj košarici turista.
Za takvo upravljanje su razvijene metode brendiranja destinacije i ponude u destinaciji, kreiranja vrijednosnih lanaca i modela suradnje u destinaciji.

O tim metodama, između ostalog,  govorimo ovih dana na radionicama u organizaciji USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia & Hercegovina – Turizam i na radionicama u Hrvatskoj u organizaciji turističkih zajednica.
www.nedopinezic.com

Nastavak trening radionica u Bosni i Hercegovini

U organizaciji USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u Bosni i Hercegovini se održavaju edukacijske radionice za pružatelje smještaja i doživljaja na ruralnom području.

Radionice počinju 17. 5. i traju do 27.5. Održat će se u Bihaću 17., Jajcu 18., Travniku 19., Tuzli 20., Sarajevu 23., Konjicu 24., Mostru 25., Ljubuškom 26. i u Livnu 27. 5.

Na radionicama će se govoriti o svim koracima koje trebaju poduzeti početnici pružanja usluga, o zakonskoj regulativi, zatim o standardima i specijalizaciji ponude, o turističkim kretanjima 2021. i 2022. godine, o načinu formiranja cijena, o modelima podizanja vrijednosti i cijene usluge o modelima udruživanja na jednom turističkom području o taktikama u digitalnom marketingu, o upravljanju promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama i drugim zanimljivim temama iz područja obiteljskog mikropoduzetništva u turizmu.
Radionicu drže Nedo Pinezić i Harun Bavčić uz pomoć Amjada Tal at Sawalha, Davida Peranića, Rube Velagić, i cijelog projektnog tima USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam pod vodstvom Ibrahima Oste.

Čast je sudjelovati u ovom velikom projektu koji pomaže Bosni i Hercegovini, njenim žiteljima da se bolje pozicioniraju na svjetskoj turističkoj mapi.
Naš mali dio doprinosa predstavlja „komadić mozaika“ složenog sustava izgradnje turističke ponude i upravljanja procesima rasta i razvoja turizma na održivim osnovama.

Naš je zajednički cilj pomoći ljudima da ostanu živjeti u kraju kojega najviše vole a da pri tome svojim obiteljima osiguraju pristojan život. Pri tome koriste svoj životni stil, svoju lokalnu kulturu, običaje kao visoko vrijedne elemente ukupnog doživljaja na turističkom putovanju.

Sa svakog susreta s dragim ljudima odlazimo bogatiji za nova saznanja, nova iskustva koja opet prenosimo na sljedeće susrete. Tako učimo i rastemo zajedno.
www.nedopinezic.com

Uskrs i turizam

Uskrs daje nadu turizmu

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek „tinjajućoj“ pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.
Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti „ostane u igri“.

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci „nose“ većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne „Cvrčak i mrav“. I u najboljim vremenima nije bilo lako „premostiti“ onih jesensko / zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo „spajali kraj s krajem“. Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se „istopiti“ do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje „viška“ prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na „krilima“ inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture „hraniteljice“ poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca…kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika „kraljice zimske kuhinje“. Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti „taktiku marljivog mrava“ ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

www.nedopinezic.com

Dalekosežne posljedice rata u Ukrajini

 

Turizam, hrana, energija, voda

Rat se u Ukrajini, na žalost, nastavlja. Brutalnost ruske invazije i svih posljedica rata svakim danom postaju sve veći. Izgubljeni su mnogi ljudski životi, milijuni ljudi su protjerani iz svog doma i bore se za čistu egzistenciju. Kraj se još ne nazire, vojni stručnjaci predviđaju „produženo trajanje ratnih djelovanja“, spominju se godine…

Svima je jasno da se svijet mijenja, iako mnogi misle da je to samo privremeno. Međutim svaki rat a naročito rat u Europi u koji su uključene najveća zemlja svijeta i najveća europska zemlja proizvodi više posrednih poremećaja u bližem i širem okruženju.

Turizam

Svjetska turistička putovanja se još nisu ni počela oporavljati od posljedica pandemije koja je u dvije godine devastirala sektor a već je nova kriza počela uzimati danak. Zračni prijevoz je prvi osjetio zabranu letova između zapadnog svijeta i Rusije, te obavezu zaobilaženja zračnih koridora iznad Rusije. Dva važna emitivna tržišta, Ukrajina i Rusija „izbačena su iz igre“ a turistički dolasci u susjedne zemlje su se prepolovili. U značajnom padu je i interes za ljetovanje na istočnoj obali Mediterana (Turska, Grčka). Daleka, prekomorska, tržišta su također zastala s rezervacijama za Europu. Iz SADa se za sada rezervacije za zapadni Mediteran (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija) odvijaju dobrim tempom, ostatak Mediterana nije „otpisan“, stavljen je „na čekanje“.

Hrvatska ima dobru poziciju, još uvijek neutralnog područja. Ozbiljniju prijetnju predstavlja isticanje političkih tenzija u susjednoj BiH kao i u Crnoj Gori. Ipak, ovog je puta međunarodna zajednica pravovremeno i odlučno reagirala pa su prijetnje pojedinih nacionalnih čelnika utišane te je time smanjen negativan utjecaj na interes za putovanje na hrvatski južni Jadran te u BiH i Crnu Goru.

Jačanje inflatornih kretanja, povećanje cijena energenata, hrane snažno utječu na rentabilnost poslovanja sektora turističkih putovanja. Prijevoz je iznimno pogođen visokim cijenama goriva, grupni se aranžmani oporavljaju sporije od očekivanja.

Posljedicama rata u Ukrajini treba pridodati i još uvijek prisutnu Pandemiju Covida 19 koja u ovom trenutku ponovo bukti u Kini (https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-korona-djeca-diplomate/31784853.html) .

Hrana

Ukrajina i Rusija zajedno čine čak četvrtinu svjetskog izvoza žitarica i suncokretovog ulja. To je ujedno i najjeftinija roba na tržištu pa su o tim vitalnim živežnim namirnicama ovisne zemlje koje su većinu svojih potreba namirivale upravo iz Ukrajine i Rusije. To su prije svega zemlje Bliskog istoka  i Sjeverne Afrike. Zemlje koje najviše ovise o uvozu navedenih namirnica, prema izvoru Radio slobodna Europa, su Egipat, Turska, Bangladeš, Indonezija, Eritreja, Kazahstan, Mongolija, Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Libanon i Somalija.

Nedostatak jeftinih namirnica kao i rast cijene energenata, umjetnog gnojiva ali i klimatskim promjenama uvjetovane suše i propast ljetine na nekim dijelovima svijeta, sve to utječe na rast cijena hrane. To poskupljenje ima najsnažnije posljedice na najsiromašnije, rizik od gladi naglo se povećava.

Pored rizika od masovnih pomora glađu najsiromašnijeg stanovništva povećava se i rizik od masovnih nemira zbog povećanja cijena. Takvi nemiri su u nedavnoj prošlosti kulminirali tako zvanim „Arapskim proljećem“. Političke nestabilnosti i nemiri u mnogoljudnim zemljama za čas se mogu pretvoriti u građanski rat i međunarodni sukob.

Ne osjećaju samo najsiromašnije zemlje posljedice nedostatka žitarica i ulja iz Ukrajine i Rusije. Španjolska je na primjer čak 22% potreba za stočnom hranom namirivala uvozom kukuruza iz Ukrajine.

Čini se da Ruska vojna invazija „igra upravo na  kartu“ onemogućavanja izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda morskim putem. Plovidba Crnim morem je rizična, najvećim dijelom nemoguća. Najveće ukrajinske luke u Azovskom i Crnom moru su uništene i okupirane od strane ruskih snaga. Agresija se nastavlja prema zapadu crnomorske obale s očitim ciljem potpunog zaprečavanja Ukrajini pristupa moru.

Globalna sigurnost hrane je „uzdrmana“ i u slučaju produžetka rata u Ukrajini bit će ozbiljna prijetnja otvaranju novih kriznih žarišta u svijetu.

Energija

U Europi najrazvijenije zemlje energetski ovise o ruskom plinu i nafti a gotovo sve europske zemlje uvoze značajne količine ovih energenata iz Rusije. Europska unija pokušava osigurati neovisnost o ruskim energentima i fosilnim gorivima uopće. U tu je svrhu napravljen plan koji se treba ostvariti do konca ovog desetljeća. U međuvremenu se ugovaraju alternativni dobavni pravci iz SADa i Bliskog istoka, odnosno Sjeverne Afrike.

Rusija je  prije invazije na Ukrajinu sklopila čvrsto savezništvo s Kinom. Kina treba energiju iz Rusije ali do sada nije uspostavljen odgovarajući transportni lanac između crpilišta u Rusiji i kineskih mjesta prerade i potrošnje. To će se u narednom razdoblju ubrzati. Kina još uvijek predstavlja za polovinu manje tržište od europskog što se tiče plasmana ruskih energenata. Ruski energenti su među najjeftinijima, s najkraćim i najekonomičnijim  transportnim pravcima i zbog toga su se do sada europske zemlje u velikoj mjeri oslanjale na te izvore.

„Dogovor s vragom“ kumovao je desetljećima zapostavljanih drugih dobavnih pravaca, usporavanju razvoja alternativnih izvora energije ali i nepobitnom doprinosu jačanja ratnih snaga i želja u Rusiji. Rezultat takve politike i njenog pretvaranja u otvoreni sukob je nagla nestašica energenata uz podizanje cijena iznad povijesnih granica. Sve to će poskupjeti, usporiti i smanjiti transport roba i putnika a možda i proizvodnju nekih dobara. Prioritet će biti osiguranje energije za grijanje stanovništva i za proizvodnju električne struje za široku potrošnju. No kako je već pandemija pokazala da strateška industrija treba ostati u „vlastitom dvorištu“ to će potrebe za snabdijevanjem industrije energijom u EU zemljama i dalje rasti. Zbog toga se razmatra produljenje proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama pa čak i izgradnja novih „nuklearki“ u svim zemljama Europske unije.

U svakom slučaju cijene energije rastu i neće se više vratiti na razinu koja je bila prije 24.2. kada je počela vojna agresija Rusije na Ukrajinu.

Voda

Voda je izvor života. Zbog klimatskih promjena ali i pretjeranog korištenja vode iz nekih vodotoka, zatim zbog deforestacije- paljenja i krčenja šuma, dolazi do padanja razine vode u rijekama, jezerima čak i u Mrtvom moru. Takav scenarij doprinosi širenju pustinja i smanjenju kapaciteta pitke vode. Prva linija stradanja su flora i fauna na takvim područjima zatim, poljoprivredna proizvodnja i na koncu egzistencija ljudi. Uništavanjem složenih eko sustava virusi sa životinjskih vrsta prelaze na čovjeka, stvaraju se virusne pandemije.

Zbog prijetnje gladi milijuni ljudi su pokrenuli migrantsku plimu koja iz područja Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka pokreće stanovništvo prema Centralnoj i Zapadnoj Europi.

Rat u Ukrajini je ubrzao sve ove procese i učinio već i blisku budućnost čovječanstva vrlo neizvjesnom.  Mnoge se nedaća najviše „prelamaju preko leđa“ Europe koja postaje iznimno ranjivo područje.

Što učiniti ?

Običan se čovjek pita – što ja mogu učiniti ? Nerijetko se ljudi pomire sa sudbinom uz konstataciju kako se tu ništa ne može učiniti i „bit će kako bude“. To „bit će kako bude“ ima vrlo visoku cijenu jer nas sprječava u proaktivnom pristupu i na kraju ovisimo o tuđoj pomoći ako je dostupna.

Proaktivni pristup podrazumijeva učenje, proučavanje i djelovanje u „svom krugu utjecaja“.

Održavanje turističke potražnje

Što se turizma tiče, kontakt s vjernim gostima, ugađanje njihovim željama, prilagodba njihovim mogućnostima možda izgledaju naporno ali sve to osigurava prihod od turizma i u najtežim trenucima. Isto se odnosi i na domaće turističko tržište. I ono je podcijenjeno i prilično zanemareno. Sljedeće što treba učiniti je specijalizacija ponude prema onim skupinama gostiju koji biraju samo takvu, specijaliziranu ponudu.

Obitelji s malom djecom, ljudi treće životne dobi, ljudi s poteškoćama u kretanju, gosti s posebnim prehrambenim potrebama,  gosti s kućnim ljubimcima, aktivni turisti – biciklisti, ronioci, planinari …Svi oni biraju turistička odredišta i pružatelje usluga prilagođene njihovim prioritetima, ograničenjima ili posebnim zahtjevima. Specijalizirana ponuda je još uvijek nedostatna pa specijalizacija znatno pomaže boljem tržišnom pozicioniranju ponuditelja. https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html , https://www.adac.de/reise-freizeit/ratgeber/barrierefreier-tourismus/ , https://www.oesterreich-familienhotels.at/?gclid=CjwKCAjwo8-SBhAlEiwAopc9W7k-8WovGLGsvZ796XA3O2LqQEcBiDDCcZHzb4Ct_fcjMogcRv6xohoCJYcQAvD_BwE

Hrana i turizam

Hranu možemo u dobrom dijelu proizvoditi sami i time smanjiti troškove i utjecati na kvalitetu prehrane. Već su dobro poznate inicijative urbanog vrtlarenja, zgradarskog vrtlarenja, uzgajanja povrća i začinskog bilja u kućnim uvjetima, na terasama, balkonima, u vertikalnim vrtovima.  (https://grama.com.hr/vrtlarenje-u-gradu/ , https://homeogarden.com/hr/organski-vrt-usred-grada-koji-zauzima-vrlo-malo-prostora/ https://www.agroklub.com/agro-hobi/uzgoj-povrca-u-loncimateglama/38397/  ). Na ruralnom području su mogućnosti još i veće.

Dovoljno bi bilo privesti originalnoj svrsi zapuštena poljoprivredna zemljišta, vrtove i oranice. Onaj tko ima svoje zemljište nema razloga za čekanje, ako nemamo svoje možemo se udružiti s nekim tko ima zemlju ali mu fali radna snaga. Poljoprivredna zemlja se može i iznajmiti od privatnog vlasnika od općine, države. I u najam se može ići udruženo. U nekim gradovima je pokrenut projekt zakupa vrtnih gredica…( https://mojgruntek.hr/ ) Mogućnosti su mnoge, kako se kaže „gdje ima volje ima i načina“.

Energija i turizam

Nadomjestak klasičnih izvora energije i ušteda energije je najizazovnije područje. Tekuće gorivo za vozila i strojeve je nešto što je teško nadomjestiti ako ne promijenimo sama vozila i strojeve ili ne napravimo preinake na vozilima i strojevima.

Pomalo postaje jasno da će automobili s pogonom na dizelsko gorivo ustupiti mjesto onima s hibridnim pogonom. Benzinski će motori biti nešto duže u upotrebi osobito u varijantama hibridnih vozila. Benzinski se motori mogu adaptirati za korištenje tekućeg plina ali i to je prijelazna varijanta. Sve više ima električnih automobila koji trebaju punjenje što je opet lakše izvedivo na selu nego u gradu. U urbanim centrima ovisimo o javnim punionicama dok nam privatni priključak omogućava punjenje kad god nam je to potrebno. Putem običnog priključka može se baterija električnog vozila  napuniti tijekom noći do dovoljne razine kapaciteta za gradske i prigradske vožnje po danu.

Sljedeći korak će biti  vozila koja će kao pogonsko gorivo koristiti tekući vodik. Tekući će vodik u gorivim ćelijama proizvoditi električnu energiju za pogon motora ili će jednostavno zamijeniti ostala tekuća goriva u motorima s prilagođenima sustavom unutarnjeg izgaranja. Punjenje spremnika vozila s tekućim vodikom trajat će kao i ono kad punimo spremnik plinom https://www.volvotrucks.hr/hr-hr/news/insights/articles/2020/jun/hydrogen-fuel-cells-all-your-questions-answered.html

Naravno na troškove prijevoza možemo utjecati i tako da više pješačimo, vozimo bicikl, skuter, običan ili elektro…

Što se tiče energije domaćinstva, prvo što možemo učiniti je utjecati na učinkovitost trošenja energije. Dobra stolarija, izolirana ovojnica objekta, izolirano krovište već štede najmanje 30% energije za hlađenje i grijanje http://energetska-obnova.hr/

Električnu energiju možemo štedjeti postavljanjem štedljivih rasvjetnih tijela, uporabom štedljivih kućanskih aparata,  primjenom sustava grijanja sanitarne vode uz pomoć sunca. Sljedeći koraci koji stoje na raspolaganju iziskuju veća ulaganja ali se na duži vremenski rok isplate. To je u prvom redu postavljanje sustava dizalica topline gdje se uz minimalnu utrošenu električnu energiju postižu optimalni rezultati kod grijanja i hlađenja objekta. https://regulator.hr/savjeti/sto-su-dizalice-topline-kako-rade/  Konačno, za potpunu energetsku neovisnost možemo instalirati malu solarnu elektranu. https://tris.com.hr/2021/11/intervju-vjeran-pirsic-eko-kvarner-fotonaponske-elektrane-su-buducnost-stoje-manje-od-50-tisuca-kuna-instalirate-ih-u-3-tjedna-ulozeno-bez-poticaja-vratite-u-6-9-godina-i-nakon-toga-imate-bes/

Voda i turizam

Briga za resurs vode spada u temelj ekološkog pokreta. Pitka voda je najugroženiji resurs. Mnoga područja čak i u Hrvatskoj oskudijevaju s kvalitetnom mrežom distribucije pitke vode prema kućanstvima. Ispuštanjem štetnih tvari u okoliš, onečišćuju se izvori pitke vode. To je posebno izraženo na kraškom tlu, dakle upravo na našem priobalju i otocima. Kraško tlo je poput „švicarskog sira“, puno pukotina, jama, spilja koje omogućavaju skupljanje vode ali  i propuštanje neželjene supstance s površine zemlje u prirodne spremnike vode pod zemljom. Ne doprinose samo industrijska zagađenja i divlja odlagališta otpada opasnosti od kontaminacije pitke vode. Povećanju opasnosti doprinose i domaćinstva s neodgovarajućim zbrinjavanjem vlastitih otpadnih, odnosno fekalnih voda.

Pitku vodu treba štedjeti. Skrban odnos prema potrošnji pitke vode najočitiji je u korištenju pitke vode za sekundarne potrebe poput pranja vozila ili zalijevanja ukrasnog bilja, poljoprivrednih kultura. Kao sekundarna voda, pročišćena voda iz kanalizacijskog sustava trebala bi biti upotrebljena upravo za zalijevanje zelenih površina. Gdje god postoji migućnost skupljanja kišnice bilo za korištenje kao sekundarne vode ili čak kao sanitarne vode, to treba iskoristiti. Posebnim sustavom filtracije kišnica, puno mekša voda, može se koristiti i za piće. Primarna, pitka voda može se štedjeti u turističkim objektima isticanjem ekoloških poruka o potrebi štednje vode kao i ugradnjom uređaja koji smanjuju potrošnju vode u sanitarijama https://nobel.ba/proizvodi/sistemi-ustedu-vode-i-energije/?to_page=2 .

Turizam – pokretač promjena

Kao što je u digitalnoj transformaciji poslovanja turizam odigrao ključnu ulogu (sjetimo se OTA platformi, online rezervacijskih sustava za avio karte, najam automobila, narudžbu hrane, digitalnih alata za administraciju u turizmu i slično), tako prihodom od turizma možemo financirati novi pristup energiji, hrani, vodi. U cijenu turističke usluge uračunati su energija, hrana, voda kao nužan trošak. Smanjenjem tog troška postižemo bolju isplativost poslovanja. Opet za ulaganje u novi, ekonomičniji pristup energiji, hrani, vodi potrebna su financijska sredstva.

Zato je pametno dio zarade od turizma usmjeriti upravo u investicije prema ekonomičnom i ekološki prihvatljivom gospodarenju energijom, hranom i vodom. Kad se na vlastita sredstva pridodaju ona iz namjenskih EU fondova onda imamo dobar ulog za sigurniju budućnost https://dantes.com.hr/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-i-digitalni-marketing-u-malinskoj/ .

www.nedopinezic.com

8. Forum obiteljskog smještaja Istarske županije

Mali kongres iznajmljivača Istre

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Pula i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula održan je 8. FOS u subotu 02. 04. 2022. u Rapcu.
Načinom organizacije i odabirom tema FOS u Istri nastavio je tradiciju vodećeg mjesta u pozicioniranju obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu.
Na FOSu je predstavljan Nacionalni program oporavka i otpornosti, o prilikama za obiteljske mikro poduzetnike u turizmu govorio je Igor Radić, savjetnik ministrice turizma i sporta.

Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici govorio je o obiteljskom smještaju kao velikoj snazi hrvatskog turizma osobito po pitanju demografske obnove i multiplikacije učinaka turističke potrošnje.
Dekanica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke predstavila je novi program stručnog usavršavanja za iznajmljivače a Ana Karlić, iz Odjela za internacionalizaciju Hrvatske gospodarske komore, predstavila je B2B turizam online platformu Hrvatske gospodarske komore.
O tome kako zadržati goste i privući nove putem društvenih mreža govorio je Mario Gigović.

Astrid Glavičić, direktorica Turističke zajednice Labina, Ticiana Trošt Kožljan iz Županijske komore Pula, Ella Dvornik, influencerica, Massimo Piutti, predsjednik Uprave Mon Perina i Branko Mejak iz tvrtke Mijena sudjelovali su na okruglom stolu s temom – Utjecaj društvenih mreža i influencera na promociju destinacije i produljenje sezone.

Program Foruma obiteljskog smještaja uključio je i pokaznu radionicu pripreme sobe za goste, kao i interpretativnu šetnju kroz Starogradsku jezgru Grada Labina u pratnji Giuseppine Martinuzzi.
8. FOS Istarske županije bio je odlično posjećen, tražilo se mjesto više u hotelu „Hedera“ hotelskog naselja Maslenica. Jednoglasan zaključak svih prisutnih bio je da su ovakvi susreti „u živo“ iznimno važni pa je velika zahvala upućena glavnoj organizatorici FOSa gospođi Jasni Jaklin Majetić predsjednici HGK Županijske komore Pula.
www.nedopinezic.com

Obiteljski smještaj – snažan adut hrvatskog turizma

Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.
U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Mariott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Rat u Ukrajini i solidarnost obiteljskog smještaja

80% svih iz Ukrajine iseljenih osoba u Hrvatsku smješteno je u privatnom smještaju. Airbnb i Airbnb.org najavili su da će Airbnb.org ponuditi besplatno, kratkoročno stanovanje za do 100.000 izbjeglica koje bježe iz Ukrajine. Ove će boravke financirati Airbnb, Inc., donatori Airbnb.org fonda za izbjeglice i velikodušnost domaćina putem Airbnb.org.

Ta emotivna povezanost gostiju i domaćina javljala se i ranije kod velikih kriza.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”. Oni su, pored vlasnika „vikendica”, okosnica turističkog prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj kategoriji turista održava se promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama na turističkom području i u najtežim vremenima.

Koliki je ekonomski utjecaj obiteljskog smještaja ?

Znamo da izdaci za noćenje iznose 25 do 30% ukupne potrošnje na turističkom putovanju. Znači da 70 do 75% potrošnje otpada na sve druge usluge: Transport, trgovinu, prehranu, zabavne i rekreativne sadržaje i sl. Ako je prosjek 100, 30 ostaje kod domaćina a 70 se raspoređuje na sve druge pružatelje dobara i usluga.
Posljednji poznati podaci iz 2018. objavljeni su 2019. Prema njima prosječno domaćinstvo raspolagalo je sa 6 postelja. Po jednom domaćinstvu ostvareno je prosječno 45.000,00 kuna prihoda. Bilo je registrirano 100.000 domaćinstava koja su ostvarila 4,5 milijardi kuna prihoda. To je tek 30% od ukupne potrošnje na putovanju. Ukupna potrošnja je dosegla gotovo 16 milijardi kuna. Zahvaljujući obiteljskom smještaju svi ostali su prihodovali 11,5 milijardi kuna.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Snaga mikro poduzetništva

Europska komisija je još 2005. godine u svojoj preporuci objavila definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća a 2016. posebno naglasila značaj mikro, malih i srednjih poduzeća:
• „MSP-ovi predstavljaju 99 % svog poslovanja u EU-u.
• Oni su stup njegovog gospodarstva. Oni stvaraju dva od svaka tri radna mjesta.
• Godine 2013. više od 21 milijuna MSP-ova osiguralo je gotovo 90 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Oni stimuliraju osjećaj poduzetništva i inovacije, pomažući unaprjeđivanje europske konkurentnosti, gospodarskog rasta i zaposlenosti.“

Definicija mikro poduzetništva

– Ima od 0 do 10 zaposlenih
– Ima imovinu i / ili financijski promet do 2 milijuna eura godišnje
– Posluje po važećem zakonu
– Plaća porez
Obiteljski smještaj po svim kategorijama spada u mikro poduzetništvo.
Mikro poduzetništvo kroz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPGu treba cijeniti i poticati jer se poslovanje s privatnim nekretninama može odvijati i na drugačiji način, nepovoljniji za sustav turističkih zajednica.

Vlasnik stana ili kuće može iste iznajmiti jednostavnim Ugovorom o najmu stana.
• Stan može iznajmiti i strancu
• Stranac iz EU i zemalja EEP, kao i hrvatski građanin može boraviti van mjesta prebivališta bez obaveze prijava boravišta 90 dana u 180 dana
• To je princip po kojemu funkcionira najam stanova turistima u velikim gradovima u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim EU zemljama…
Kod najma stana nema kategorizacije objekta za pružanje ugostiteljskih usluga pa onda nema ni paušalne turističke pristojbe ni članarine. Zato se u mnogim velikim europskim gradovima javljaju sporovi kojima se traži reguliranje turističkog prometa u nekretninama čiji su vlasnici privatne, fizičke osobe.
• Prednosti ovakvog „nepoduzetničkog“ iznajmljivanja nekretnina nisu zanemarive.
• Porez se plaća po stopi od 10 posto na osnovicu umanjenu za 30%,
• Stanodavac ne plaća turističku pristojbu, članarinu
• Stanodavac ne plaća posredničku proviziju
• Stanodavac ne plaća režije, čišćenje
• Stanodavac ne plaća RTV pristojbu
• Stanodavcu ne dolazi inspekcija
• …

Autogosti spašavaju turističku sezonu

Svijet se mijenja, dijeli se na istok i zapad, hrvatski turizam se vraća tradicionalnim tržištima. U pandemijskim godinama i u ovoj 2022. prednost imaju „drive in” destinacije i to one koje su što bliže polaznoj točki. Automobil je ujedno i sredstvo potrošnje u Hrvatskoj (cestarina, gorivo, trajekti, parkiranje, autopraonice, punionice…) Automobilom se izvoze značajne količine domaćih proizvoda poput maslinovog ulja, vina, sira, pršuta …. Zamislite da se u svaki prtljažnik kod 2 milijuna vozila stavi 6 boca vina i maslinovog ulja za „samoizvoz“. Automobil je „kontejner“ koji sam dolazi po robu, sam je ukrcava i vozi do konačnog odredišta, robu plaća odmah pri preuzimanju, po maloprodajnoj cijeni u gotovom novcu …To je san svakog dobrog prodavača.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Opstanak ruralnih zajednica je ugrožen u cijeloj Europi

Obiteljski turizam je prepoznat kao efikasan „alat“ za poboljšanje života na ruralnom području. Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća.

Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva ali digitalne uređaje i programe i slično. Zbog potražnje koju je stvorio turizam unapređuju se i primarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Turizam je na neki način „sponzor“ razvoja mnogih proizvoda i usluga koji kroz plasman u turizmu „stasaju“ i postaju atraktivni za šire tržište.

Rad na daljinu i digitalni nomadi nova su prilika za revitalizaciju ruralnih područja. Do 2035. godine, prema predviđanjima, milijardu ljudi će živjeti kao digitalni nomadi. Rad na daljinu koristan je za domicilne mlade ljude, stvara se mogućnost povratka mladih i mogućnost dolaska nomada. Najviše se bira obiteljski smještaj, apartman, kuća za odmor. Važna je blizina većeg grada, boravak u prirodi, mogućnosti rekreacije u prirodi. Traži se zdrava hrana – svježe voće i povrće, pa se povezivanje poljoprivrede s turizmom, osobito povrćarstva i voćarstva, podrazumijeva.

Prilika za nove strukovne škole koje spajaju ugostiteljstvo i turizam

U Hrvatskoj je 100.000 domaćinstava registriranih za ugostiteljske usluge. Ako imamo samo jedno dijete u svakom domaćinstvu to je 100.000 djece s predispozicijom za učenje ugostiteljskih vještina (Ako još pribrojimo zemlje Zapadnog Balkana iz kojih bi mladi rado studirali u EU zemlji u kojoj se lakše sporazumijevaju i imaju već poznanike i prijatelje, ova brojka je višestruko veća).
Potreban je novi pristup – hotelijerska škola, po uzoru na Švicarsku, Austriju, Bavarsku, Italiju ..https://www.lhfs-bruneck.berufsschule.it/de/home . I Austrijska gospodarska komora ima svjetski priznate strukovne škole. Turistička akademija poučava mlade ljude svim znanjima i vještinama koje treba jedan hotel: https://www.tourismus-akademie.at/de/ueber-uns/ .

Partnerstvo za budućnost

Izuzetno je dobra vijest što je suorganizator 8. Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula a jedan od predavača je bila i gospođa Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Rijeka. Glavni organizator je Hrvatska gospodarska komora Pula na čelu s predsjednicom Jasnom Jaklin Majetić.
Ovakvo partnerstvo nam je potrebno kako bismo stvarali nove kadrove u turizmu, mlade ljude koji znaju pospremati sobu, kuhati obrok, miješati pića, upotrebljavati digitalni marketing…koji mogu funkcionirati na svakom mjestu u ugostiteljstvu i turizmu i nakon svega postati vrhunski stručnjaci.

Raditi u hotelu i imati dodatne prihode

Pamtimo vremena u kojima smo školovani uz stipendije, radili svakog ljeta u turizmu, bili zaposleni na neodređeno i koristili slobodne dane zimi na račun prekovremenih sati ljeti. Prodavali smo svoje poljoprivredne proizvode hotelskoj kući u kojoj smo radili a hotelska kuća nam je „punila smještaj” putem svoje recepcije kućne radinosti. Ukupan prihod je bio takav da se nismo imali potrebe emigrirati u neku drugu zemlju iako su plaće u turizmu i onda kao i danas bile znatno niže od prosječnih u gospodarstvu. To je bio, a i danas može biti, recept za zadržavanje kvalitetne radne snage u turizmu i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova u društvu.

Održivi i odgovoran turizam vodi računa o potrebama lokalne zajednice, uključuje lokalnu zajednicu, uključuje lokalne proizvode, uključuje lokalne, tradicijske, kulturne vrijednosti.
Hotel ne može nositi eko certifikat ako ne zapošljava najmanje 50% osoblja iz lokalne zajednice i ne poštuje sve naprijed navedeno kao i cijeli niz uvjeta iz agende brige za okoliš.

Suživot i suradnja na korist svih

Umjesto antagonizama koji se razvijaju posljednjih 30 godina, održivom turizmu treba suradnja, suživot lokalne zajednice, malih i velikih poduzetnika u turizmu, vlasti i akademske zajednice na ravnopravnim osnovama. To je recept za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.
U kriznim vremenima treba „staviti glave na kup”.

www.nedopinezic.com

Nacionalni program oporavka i otpornosti – prilika za turistički sektor

U Malinskoj održana prezentacija NPOOa i uvoda u digitalni marketing

U suradnji s Općinom Malinska – Dubašnica  održana je u 18.3. u Općinskoj vijećnici prezentacija o mogućnostima financiranja razvojnih projekata bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Uz ovu prezentaciju stručnjak za digitalni marketing David Peranić, predstavio je osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga.

Hrvoje Marušić je ispred konzultantske kuće „Impuls savjetovanja“ predstavio okvire za izradu natječajne dokumentacije. Vremena za realizaciju ovog programa ima malo, natječaji kreću u ovoj godini a sve trebe biti završeno do 2026. godine.

Za provedbu ovog program a Hrvatskoj stoji na raspolaganju čak 9,9 milijardi Eura, od čega su 6,3 milijarde bespovratna sredstva a 3,6 milijarde financijski instrumenti financiranja (povoljni krediti i slično).

Za poduzetnika ali i javna poduzeća, osobito komunalna, nude se sljedeće mogućnosti za financiranje:

Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno efikasno gospodarstvo                                                                                                     1,9 milijardi kuna

Transformacija i jačanje konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija                                                                                                                                                   250 milijuna kuna

Ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća                                                                                                                                                                              30 milijuna kuna

Bespovratne potpore za novonastala poduzeća 5 godina starosti

141 milijun i 700 tisuća kuna

Komercijalizacija inovacija                                                                                                                                                                                                                                                  380 milijuna kuna

Vaučeri za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                                                            75 milijuna kuna

Bespovratne potpore za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                           206 milijuna kuna

Korištenje vodika i novih tehnologija                                                                                                                                                                                                   353 milijuna i 125 tisuća kuna

Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti                                                                                                                                                                                       930 milijuna kuna

Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma

250 milijuna kuna

Mogući su prijavitelji iz privatnog i javnog sektora u partnerstvu – JLP(R)S, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe javnog vlasništva koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima u zonama aktivnog  turizma ako imaju pravo građenja, udruge i druge pravne osobe koje nisu poduzeća povezane sa sektorom turizma i sporta.

Ulaganja u okviru ovih poziva će se u prvom redu odnositi na:

  • povećanje energetske učinkovitosti turističke infrastrukture,
  • povećanje udjela obnovljivih izvora energije u postojećim objektima javne turističke infrastrukture na teritoriju cijele Hrvatske, uključujući i turistički najrazvijenije destinacije,
  • promociju i stvaranja novih poslovnih planova na principu kružne ekonomije te u skladu s principima kružne ekonomije
  • ulaganja u energetsku obnovu postojeće infrastrukture – min. 30% poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili smanjenje štetnih emisija

Za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju prijavitelji mogu biti i mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri mogu biti: trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

Zelena tranzicija iznajmljivača u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu podrazumijeva promjenu statusa od građana pružatelja usluga smještaja u obrtnika, odnosno poduzetnika ugostitelja. Predviđeno je unapređenje smještaja u neku od vrsta hotel.

Prijavitelji: postojeći iznajmljivači koji će se preregistrirati kao obrtnici ili trgovačka društva u turizmu i ugostiteljstvu

  • Broj projekata/pokazatelj: 35
  • Prosječna pojedinačna vrijednost projekta u okviru poziva: 1.800.000 kn Prosječna vrijednost potpore u pojedinačnom projektu: 1.440.000 kn

Poticanje aktivnosti umrežavanja u klastere te istraživanja i razvoja u poduzećima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva. Za ovu mjeru se mogu natjecati : Mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri: ustrojstvene jedinice MINTS-a, mala, srednja i velika poduzeća vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma, znanstveno-istraživačke institucije, udruge i klasteri u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma

Sve prihvatljive aktivnosti u ovom pozivu odnose se isključivo na uvođenje inovacija, istraživanje i razvoj u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva te su usmjerene na razvoj turističkih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.

Na raspolaganju stoji još cijeli set mjera za poticanje digitalizacije poslovanja i zelene tranzicije.

Zadatak konzultanta je da zajedno s prijaviteljem pronađe mogućnost kandidiranja nekog već započetog projekta koji zadovoljava navedene uvjete. Usluge konzultanata se također financiraju kroz sredstva NPOOa. Treba napomenuti da je prosjek bespovratnog financiranja negdje na 50%. Preostalo vlastito učešće može biti iskazano kroz rad, korištenje materijalnih sredstava i slično.

David Peranić je ukazao na osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga. Početak svega je kvalitetna web stranica. To je osnovni alat pomoću kojega se komunicira s kupcima. I komunalna društva imaju svoje kupce koji također mogu dobivati redovite, korisne informacije putem web stranice. Ciljna skupina kojoj se šalje poruka treba biti odabrana prema podudarnosti usluge s potrebama određenog profila kupca. „Kupci su na internetu, mi idemo za njima“, kaže David. Dobra trgovina je ona koja ima dobro vidljive „izloge“ s ponudom roba i usluga a te „izloge“ čini nezaobilaznima za kupca. Kroz digitalni marketing nitko nikoga ništa ne sili,  „ne vuče za rukav“. Kupcima se približava informacija na način koji je njima najjednostavniji a što je informacija potpunija i kupnja trenutno moguća, to će rezultati biti bolji.

Digitalni marketing je dio digitalizacije i prihvatljiva je operacija u programu financiranja bespovratnim sredstvima iz programa NPOO. Dapače, programom su predviđeni treninzi, osposobljavanje djelatnika za aktivno sudjelovanje u digitalnom marketingu tvrtke. Tu su vaučeri vrijednosti do 75.000,00 kn ali isto tako i deset puta veća sredstva za nabavu opreme za digitalizaciju poslovanja.

U svakom slučaju, novac za Nacionalni program oporavka i otpornosti turizma je osiguran. To je za sada jedini izvor financiranja kroz EU fondove koji je dostupan za turizam. Zbog pogoršanja stanja u Ukrajini, u bliskom budućem razdoblju moguće su promjene u određivanju financijskog prioriteta Europske unije.

Preporučujemo svima koji to mogu da se savjetuju s našim stručnjacima o mogućnostima javljanja na natječaje iz određene mjere. Pruženu priliku ne bi trebalo propustiti.

Kontakti: Hrvoje Marušić: hrvoje.marusic@impulsconsulting.eu 091 55 22 385

                                               https://www.impulsconsulting.eu/hr

                

                 David Peranić:  david.peranic@gmail.com 099 3996 131

https://kontra.agency/

 

Nedo Pinezić

 

 

Turizam u kriznim vremenima

Molitva

Jedna molitva bila je kroz stoljeća najsnažniji izričaj straha od posljedica stanja u kojem se i mi danas nalazimo : „Oslobodi nas Bože kuge, rata i gladi“.
Pandemija virusa Covid 19, kao kuga novog doba, rat u Ukrajini uz ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i poskupljenje hrane, slabiji urodi vitalnih kultura, to je naša stvarnost.

Ako ovome dodamo poskupljenje energenata, inflaciju, negativne utjecaje klimatskih promjena, nema sumnje da živimo u kriznim vremenima.
Govoriti, pisati o turizmu u ovakvim okolnostima, zaista izgleda neprimjereno. Barem na prvi pogled. Ipak ako prihvatimo suvremena turistička putovanja kao neizostavnu potrebu današnjeg čovjeka za duševnom i tjelesnom regeneracijom, onda pored navedenih životno važnih resursa, uz vodu, negdje pri dnu liste, upisujemo i turističko putovanje.

Putovalo se oduvijek u svim kulturama i civilizacijama. Uvijek se je negdje, na žalost, odvijao i ratni sukob, a bolest i glad nikad nisu iščezli u nekim dijelovima svijeta. Doduše molitve postaju intenzivnije kada se stradanja presele „bliže vlastitom dvorištu“. Rat u Europi posebno je šokantan.

Ako iz svega možemo nešto naučiti, a vođe europskih zemalja upravo izvlače takve zaključke, to je da težnja samodostatnosti nije neka globalna zavjera usmjerena protiv slobodnog tržišta. To je uvjet opstanka.

Baš zbog toga neraskidiva je veza između čiste, pitke vode, domaće, zdrave hrane, čiste energije iz obnovljivih izvora i turizma. Sve što proizvodimo za sebe, sve što i sami koristimo, to možemo ponuditi i našim gostima. Viškove energije, domaće hrane, pa i filtrirane kišnice možemo ponuditi našim gostima u sklopu turističkog aranžmana. Oni će nam kroz plaćanje pomoći da smanjimo vlastite troškove, da „monetiziramo“ svoj trud. Tako turizam postaje sastavnim djelom jednadžbe isplativosti ulaganja u samodostatnost. Naravno, nikada nećemo biti potpuno samodostatni ali svaki napredak u tom smjeru postaje iznimno važan.

Zato, ljudi moji dragi, zaorite, iskopajte svaku krpicu pogodne zemlje koja vam stoji na raspolaganju. Pokrenite vertikalno vrtlarstvo u teglicama, lončanicama, na kaskadama. Skupljajte kišnicu za zalijevanje biljki. Prvi ušteđeni novac uložite u sustave uštede energije i proizvodnje, na primjer, tople vode uz pomoć sunca. Sljedeći korak je postavljanje mini solarne elektrane na krov, možda kupovina hibridnog ili e automobila. Ako ništa drugo raskrčite zapuštene maslinike i oranice i iskoristite drvo za ogriev, udahnite novi život starim maslinama.

Kako nas je krenulo 2020., na pomolu bi moglo biti „sedam mršavih godina“. U svakom slučaju, da ih i ne bude, uz promjenu ponašanja i gospodarenja imat ćemo samo dobitke. I još jedna važna stvar – nećemo imati vremena napajati se negativnim vijestima i raznim teorijama, živjeti ćemo zdravo. A to isto žele i naši gosti.
www.nedopinezic.com

Kuda ide svijet a kuda turizam ?

Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

U suradnji s turističkim zajednicama na Kvarneru uključili smo se u ciklus predavanja za iznajmljivače. Za sada surađujemo s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice i turističkim zajednicama otoka Krka.

U utorak 8.3. održali smo webinar za iznajmljivače s područja Grada Crikvenice a u srijedu, 16. 3. držimo predavanje za iznajmljivače otoka Krka. Tema je aktualno stanje u turizmu s predviđanjima za razvoj.

Živimo u kriznim vremenima

Tri velike krize oblikuju životno okruženje današnjice. To su klimatske promjene, Pandemija Covid 19 i rat u Ukrajini.
Ova tri krizna faktora iako nisu međusobno uvjetovana i povezana ipak imaju zajedničke smjernice utjecaja na daljnji razvoj ekonomije a tako i turizma.

Obnovljivi izvori energije povoljno utječu na smanjenje globalnog zagrijavanja ali i na smanjenje ovisnosti o energentima iz Rusije koja je pod do sada ne viđenim sankcijama zapadnog svijeta.

Zbog Pandemije Covid 19 prekinuti su lanci dobave, stali su proizvodni pogoni u Europi. To je natjeralo vlade mnogih zemalja da se okrenu strategiji proizvodnje najvažnijih dobara „u vlastitom dvorištu“. Hrana i energija su (konačno) na prvom mjestu.

Rat u Ukrajini je „točka na i“. Neki ga već nazivaju početkom 3. svjetskog rata. Činjenica je da svijet ne pamti takvu ljudsku tragediju na europskom kontinentu od završetka 2. svjetskog rata. Milijuni izbjeglih Ukrajinaca svoj spas traže u europskim zemljama. 40 milijuna ljudi praktički ostaje bez osnova za život. To će sve već na ovom stupnju konflikta dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica za sve zemlje Europe. Produbljivanje sukoba donosi nove, nepredvidljive rizike. Ovo je točka prijeloma. Ništa više neće biti isto.

Turistički tokovi se mijenjaju. Stvara se nova politička karta svijeta. Neka nova podjela na istok i zapad vratit će nas u vremena „hladnog rata“ i „željezne zavjese“.

Inflacija neumoljivo napreduje, vrijednost eura pada, vrijednost US dolara raste.
Europska unija ima svoj plan oporavka i otpornosti, svoj zeleni i digitalni plan razvoja.
Što nas čeka ? Što možemo očekivati ? Kako se možemo prilagoditi novonastaloj situaciji ?
Saznajte putem webinara Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

www.dantes.com.hr