Interview sa Rankom Stojancem za N1

Hrvatski je turizam nekako izgurao ovo ljeto, no sada su došli doista teški dani. Ugostiteljima se, eto, spremile radikalne mjere. Koliko su oni u ovom trenutku žilavi?

Ugostiteljski objekti su stalno “na meti” prozivki kao glavni krivci širenja zaraze. To, naravno, nije točno kao što nije ispravno generaliziranje ugostiteljstva. Postoje različite vrste ugostiteljskih objekata i rizici su različiti. No ono što je za sve djelatnosti zajedničko je to da nitko ne može preživjeti prisilno ograničenje poslovanja ili potpunu zabranu poslovanja bez potpore u vidu izgubljenog prometa. Već i u normalnim okolnostima turistički poduzetnici, osobito mikro i mali, imaju izrazito nepovoljne uvjete poslovanja. Osim što su opterećeni s nizom fiskalnih i parafiskalnih davanja, stalno su pod pritiskom raznih inspekcija, teško dolaze do povoljnih kredita a domaći tržišni potencijal je skroman kako u volumenu tako i po kupovnoj moći. Sada je jedino ispravno nadoknaditi promet onim poduzetnicima kojima se zabrani rad i to s iznosima 70 do 80% prometa na razini istog perioda prošle godine. Ograničenje mogućnosti poslovanja bez naknade nije prihvatljivo.

Ključ u bravu mnogih objekata lančano bi se odrazio i na turizam u cjelini, pretpostavljam?

Ako se ne bi brinulo o očuvanju mikro i malih poduzetnika u turizmu na način kako se brine o očuvanju radnih mjesta, došlo bi do zatvaranja tisuća djelatnosti koje su neizostavan dio turističke ponude. Turističke agencije, vodiči, iznajmljivači vozila i plovila, prijevoznici u slobodnom prijevozu kopnom i morem, ugostiteljski objekti, mali trgovci… i desetine drugih povezanih djelatnosti nestali bi sa scene. Došli bismo u situaciju sličnu onoj kako izgledaju naša jadranska turistička mjesta u zimskom periodu. To nije lijepa slika turističkog odredišta. Posljedice bi bile još veći i strmoglaviji demografski pad. Hrvatski turizam ne bi bio održiv ni privlačan.

Kako ocjenjujete pristup da je bolje sada primijeniti radikalne mjere, da bi za Božić bili relaksiraniji?

Bojim se da smo s mjerama za “spašavanje Božića” već zakasnili. Ako se osvrnemo na stanje u proljeće ove godine zbog kojega smo pribjegli potpunom zatvaranju na 40 dana, onda je jasno da u istom vremenskom razdoblju s ovakvim početnim stanjem ne možemo doći do zadovoljavajućih brojki. Možda možemo zaustaviti rast broja zaraženih, ali ne možemo postići stanje pogodno za masovnija turistička kretanja u vrijeme Božića. Zemlje koje su imale taj cilj s mjerama su počele još prije tri tjedna. Očito kasnimo, ali došli smo u situaciju u kojoj su stroge mjere nužne ne zbog Božića već zbog sprečavanja kolapsa zdravstvenog sustava i svih teških posljedica takvog razvoja stanja.

Skijaškim regijama u EU sprema se katastrofa, milijarde eura gubitaka, stotine tisuće radnih mjesta bit će izgubljeno ako skijališta budu zatvorena. Kako će se skijaška sezona u Italiji, Austriji odraziti na Hrvatsku?

U normalnim okolnostima sada bi već zavladala “skijaška groznica”, počelo bi otvaranje sezone na glečerima i ubrzana kupovina aranžmana za doček Nove Godine na skijalištima Slovenije, Austrije, Italije, Francuske i drugih zemalja. Pratimo razvoj epidemijske situacije na skijališnim odredištima i stanje je još uvijek daleko od dobroga. Imajući u vidu da glavna turistička ski sezona ima dva djela – Božić do Tri kralja i zadnji tjedan siječnja do konca veljače, još uvijek ima nade za “drugu špicu”. Međutim jasno je da potražnja za ski aranžmanima i u povoljnim epidemiološkim uvjetima neće biti na razini 2019. Tome doprinosi i “slučaj Ischgl” koji je bacio tamnu sjenu na skijaška okupljanja. Upravo s tog skijališta je krenuo masovni razvoj epidemije po cijeloj Europi. Ono što je nama u fokusu interesa to su mjere koje svaka skijaška regija poduzima u cilju spašavanja sezone. S velikim zanimanjem pratimo učinke mjera i realizaciju sezone. To će biti i nama pouka kako i kada započeti s pripremama naše glavne sezone.

Cjepivo je, naravno, ključ svega. Je li vijest o pronalasku cjepiva potaknula investiranje u pripremu iduće sezone, ili su svi još „ukočeni” od straha?

Dobre vijesti o efikasnosti i dostupnosti cjepiva vraćaju umjereni optimizam. To je nešto kao “svjetlo na kraju tunela” ali tunel je dug. Prema procjenama stručnjaka željeni efekti cjepiva neće biti vidljivi prije konca iduće godine. Međutim cjepivo bi moglo oporaviti zračni promet i kružna putovanja brodom i autobusom, Postoji mogućnost da će svi putnici na takvim putovanjima morati imati potvrdu o cijepljenju ili preboljenoj bolesti. To bi pomoglo i velikim hotelskim sustavima koji ovise o dolascima avio gostiju i autobusnih grupa u pred i posezoni. Naravno sve će ovisiti o vremenu potrebnom za distribuciju cjepiva i procjepljivanja najprije ciljanih skupina stanovništva a onda i šire populacije. Svi se nadamo istoj ili boljoj idućoj sezoni od one prošle a postupnu normalizaciju očekujemo tek 2022. godine.

Kako bi moglo izgledati ljeto 2021. ako se , primjerice, ništa ne promijeni u kontekstu virusa u odnosu na danas?

Prema sezoni 2021. idemo s vrlo loše početne pozicije. Ušli smo u dugo razdoblje jeseni i zime s nepovoljnom epidemijskom slikom. Uz to, sadašnje mjere nam ne daju željene rezultate a potpuno zatvaranje ne dolazi u obzir. Prošlogodišnju glavnu turističku sezonu smo dočekali s povoljnom epidemiološkom situacijom koja je bila rezultat potpunog 40 dnevnog zatvaranja kojega iduće godine ne smije biti. U tom kontekstu čeka nas neizvjesna sezona 2021. Dug je i težak put pred nama.

Može li, s druge strane, „ozdravljenje” stanovništva i otvaranje granica možda onda izazvati turističku eksploziju?

Postoji i takvo razmišljanje o “puštanju zatočenika”. Naime ljudi su stvarno željni slobode a turizam je sloboda. U nekom dijelu će se i dogoditi pojačani val putovanja kada budu uvjeti povoljniji. Do efekta eksplozije neće doći zbog više razloga. Jedan je ekonomska kriza koja neminovno slijedi kao posljedica pandemije. Drugi faktor je (ponovo) borba svake zemlje da zadrži dio prometa u svojim granicama. Treći je neizvjesnost. Pandemijom Covida 19 prekinuti su dosadašnji obrasci rasta i razvoja . Svijet se duboko mijenja. Neki poslovi nestaju, neki novi se rađaju. To su veliki lomovi u kojima ona “generacija u najboljim godinama” pomalo “gubi tlo pod nogama”. Trebat će nam nekoliko godina da se priviknemo na trajno “novo normalno” stanje ekonomije.

Tko će bolje proći nakon ove krize, obiteljski smještaj ili ipak hotelski turizam? Mogu li se pomiriti interesi ovih dvaju posve različitih modela?

Veliki hotelski sustavi su u ozbiljnoj krizi diljem svijeta. U USA se veliki hoteli kao i veliki shopping mallovi već pretvaraju u stambene četvrti. Dio je to ekonomske tranzicije koju je pandemija samo ubrzala. Mali, boutique hoteli i dalje stoje dobro kao i tematski hoteli poput “family hotela”, zatim hibridni hoteli koji su kombinacija hostela, hotela i apartmana…Potražnja se mijenja jer se mijenja i publika. Trenutačno je zbog pandemije puno veća potražnja za smještajem koji nudi visoku razinu privatnosti i tu je obiteljski smještaj pored kampova u značajnoj prednosti. Potražnja je ta koja diktira razvoj ponude a ne obratno. Mi smo kao zemlja premali da bismo nametali “modu” na svjetskoj razini. U budućnosti će “eco friendly” biti sve više poželjan pridjev za sve vrste proizvoda i usluga. Poštivanje okoliša, prirode, korištenje obnovljivih izvora energije, elektro prijevoza je “in”. Tražiti će se više privatnosti u smještajnim objektima, više individualnog pristupa, više domaćinskog odnosa. Ona ponuda koja bude pratila te trendove bit će uspješnija.

Hoće li, naposljetku, ova pandemija donijeti i nešto dobro našem turizmu, možda neku promjenu uopće u filozofiji, pristupu?

Bilo bi dobro da učimo “u hodu”. Od sezone iza nas već možemo izvući pouke. Vidimo što nam znače tradicionalna, vjerna tržišta i koliki je potencijal domaćeg tržišta. Trenutna situacija nas usmjerava na revitalizaciju domaćeg turizma, na primjer. Također možemo izvući zaključak da je struktura smještaja uz dobru cestovnu povezanost sa zemljama u okruženju naša najveća prednost. Vjerni gosti uz dobre domaćine čine naš turizam izuzetno otpornim na krize poput ove. Meni je, recimo, najzanimljiviji fenomen željeznice koja je ove sezone dovela najveći broj čeških turista. Češki željeznički operater RegioJet je doveo u Hrvatsku 30.000 turista bez potpore kroz “udruženo oglašavanje”, na sveopće iznenađenje našeg turističkog sustava. Znamo kako se željeznički promet razvija u Europskoj uniji i što željeznica predstavlja u tranziciji s ugljičnih goriva na goriva s 0% emisija CO2. Slično se događa s osobnim automobilima. Udio električnih i hibridnih automobila u najmasovnijem prometu u razvijenim zemljama EU-a značajno raste iz godine u godinu. Suprotno tome zrakoplovi su proglašeni najopasnijim distributerima CO2 i želi se ograničiti njihov promet u kontinentalnom prijevozu. Autobusi i brodovi kao tranzicijsko gorivo sve više koriste ukapljeni plin… Sve ove pojave pandemija ubrzava. Neki znanstvenici smatraju da je pojava ove a moguće i novih pandemija virusa vezana uz čovjekov nemilosrdan odnos prema eko sustavu. Virusi nam dolaze od divljih životinja čija smo staništa uništili i koje nekontrolirano ubijamo i koristimo za prehranu. S druge strane bogati dio stanovništva baca hranu dostatnu za prehranu onih siromašnih koji intervencijama u prirodi dolaze do hrane ali i donose nove bolesti čovječanstvu. Zašto je to važno za turizam ? Zato što se mijenja svijest o utjecaju čovjeka na okoliš kako u svakodnevnom životu tako i na putovanju. Turistička putovanja moraju biti u funkciji neškodljivosti za okoliš, eko sustav, lokalnu kulturu. Moraju doprinijeti boljem životu lokalnog stanovništva. Pandemija je neke procese ubrzala a donijela je i neke nove obrasce ponašanja. Na nama je da ih shvatimo i prihvatimo.

http://hr.n1info.com/Biznis/a580376/Nedo-Pinezic-za-N1-Zakasnilo-se-sa-spasavanjem-Bozica.html

Turizam i drugi val pandemije Covida 19

Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg razumijevanja virusa, tijeka epidemije, načina liječenja, efikasnosti protupidemijskih mjera. Lošije je to što smo tek ušli u duže razdoblje pogodnosti za širenje virusa – kasnu jesen, zimu i rano proljeće. Pred nama je teških 6 mjeseci.
Cjepivo koje će usporiti, umanjiti a onda, nadamo se i prekinuti pandemiju, trebalo bi ići u distribuciju početkom iduće godine. To je relativno brzo ali za procjepljivanje željenog postotka populacije proći će mjeseci. Stručnjaci se u glavnom slažu da učinci cjepiva neće biti na željenoj razini sve do kraja ljeta iduće godine.

Što to znači ? To znači da ćemo za ostvarenje turističkog prometa i dalje morati primjenjivati mjere koje smo i do sada koristili. To su u prvome redu mjere koje dovode do smanjenja broja zaraženih do one poznate granice od maksimalno 24 novooboljelih na 100.000 stanovnika u 14 dana i postotak pozitivnih testova od ukupno provedenih testova manji od 3%. https://dantes.com.hr/za-one-koji-zele-znati-vise-covid-19-regionalno-mapiranje/ . Uz to na snazi cijelo vrijeme ostaju mjere nošenja zaštitne maske na svim mjestima gdje je nemoguće ostvariti propisanu socijalnu distancu. Propisani razmaci među ljudima na otvorenom i zatvorenom također će vrijediti još neko vrijeme kao i zabrana masovnih okupljanja, osobito onih vezanih uz konzumaciju alkohola.

Težak je to zadatak jer čovjek je socijalno biće i svaka izolacija nam pada izrazito teško. Što vrijeme duže prolazi u ozračju ograničenja, nezadovoljstvo ljudi je sve veće. S jedne strane čuvamo život najslabijima među nama, čuvamo zdravstveni sustav od raspada a s druge strane ugrožavamo mentalno zdravlje stanovništva ali i ekonomiju. Već se osjećaju posljedice pada gospodarskih aktivnosti. Ljudi ostaju bez posla, bez prihoda. Pri tome je društvo osjetljivije prema uposlenicima, osobito onima u velikim sustavima dok najviše stradaju mikro i mali poduzetnici. Ni turizam nije iznimka. Koliko se obrta, tvrtki ugasilo, koliko je ljudi ostalo bez egzistencije, neće se ni znati do nove sveobuhvatne statističke obrade.

Svega toga smo svjesni mi ali i u drugim državama je situacija slična. Razlika je u ekonomskoj moći pojedine države da obešteti one koji ostaju bez mogućnosti poslovanja. Tu vidimo slabu točku Hrvatske države. Zato se i ne provode mjere potpunog zatvaranja neke djelatnosti, već se ograničava mogućnost poslovanja, vremenski i volumenom. Kada bi se odlukom Vlade neke djelatnosti zatvorile, trebale bi biti obeštećene sa 70 do 80% prihoda u odnosu na isto vremensko razdoblje prošle godine.
U svemu tome treba živjeti i preživjeti. Što se turističkih putovanja tiče, ona su s gledišta hrvatskog putnika bitno ograničena. Osim kratkih izleta u Italiju i BiH, za putovanja u ostale susjedne zemlje potrebne su potvrde o PCR negativnom testu ili treba „odraditi“ propisanu karantenu a za putovanje u Mađarsku možda ni to neće biti dovoljno. Ažurne informacije možete pronaći na linkovima ove stranice : https://dantes.com.hr/korisne-covid-19-informacije-za-putnike-iz-hrvatske-i-u-hrvatsku/ .

Iz svega je vidljivo da „neizlječivi“ putnici utjehu mogu naći u putovanjima u granicama Hrvatske. Sada je, zapravo, najbolji trenutak za poticanje domaćih putovanja. Očekujemo iz dana u dan sve više objava, poziva, promotivnih poruka hrvatskih turističkih odredišta, pružatelja turističkih usluga, nacionalnih parkova, biciklističkih i pješačkih destinacija, skijališta i sanjkališta upućenih domaćim putnicima.

Približavamo se školskim praznicima kada se tradicionalno poduzimaju putovanja osobito na područja pod snijegom. Prilika je to za domaća skijališta : https://www.sljeme.hr/skijaliste/9 , https://platak.hr/ , sanjkališta http://www.tz-ravnagora.hr/product/2293/sanjkaliste-i-tubing-staza-gina ali i zabavne parkove https://www.glavanipark.com/ , https://www.istra.hr/hr/dozivljaji/sunce-i-more/zabava-tematski-parkovi/sanc-michael-medieval-theme-park da u skladu s važećim protuepidemijskim mjerama privuku domaće turiste. Naravno i hrvatska obala i otoci imaju svoju čar u zimskim mjesecima, osobito za šetnje, vožnje biciklom koje su u zimskim mjesecima na ovom području jedino i moguće u neekstremnim uvjetima:https://www.visitopatija.com/advent-u-opatiji .
Zemlje koje ozbiljno računaju na zimsku sezonu već su prije tri tjedna poduzele drastičnije protuepidemijske mjere u cilju omogućavanja putovanja barem za domaće turiste u vrijeme Božića i Nove Godine. Hrvatska je do sada oklijevala, nije jasno iskomuniciran cilj koji opravdava takva sredstva. Možda će se ipak morati pribjeći drastičnijim mjerama.

Domaći turizam će biti glavna „uzdanica“ hrvatskog turizma u narednim mjesecima, do kasnog proljeća. Zato se upravo tom prometu, koji je i u ljetnoj sezoni bio značajan i vrlo važan, treba posvetiti posebna pozornost. Tim više treba imati u vidu ovu činjenicu ako znamo da smo se za pripremu stranih dolazaka ove godine pred glavnu turističku sezonu potpuno zatvorili na 40 dana. Time smo ostvarili odlične uvjete za preporuku stranih vlada za putovanje u Hrvatsku. Iduće godine, prema općem suglasju, potpunog zatvaranja neće biti. Imajući u vidu teško savladavanje visokih brojeva novozaraženih sa sada važećim mjerama, iduća glavna turistička sezona je sve samo ne izvjesna.

Prateći postupanja susjednih zemalja koje imaju velika očekivanja od zimske turističke sezone, možemo vidjeti koje su mjere više a koje manje učinkovite u stvaranju pretpostavki za turistički promet. Učimo od drugih u promijenjenoj ulozi. Pred ljeto smo mi bili u poziciji u kojoj su sada zemlje i regije s jako razvijenim alpskih, skijaškim turizmom. Kako će postupati prema stranim putnicima ? Kako će kontrolirati epidemiološku situaciju ? Na koji način će biti moguće poslovati ? To su pitanja čije odgovore očekuju agencije i individualci orijentirani na ski sezonu. Ti odgovori su zanimljivi i svoj ostaloj turističkoj populaciji. Pratimo i mi.

dantes.com.hr

Turistička sezona 2020. između očekivanja i ostvarenja

 

Sezona 2020. je, prema najavama do konca 2019. i u prva dva mjeseca 2020. trebala biti najbolja do sada. Zapravo već je iznimno uspješna 2019., s kontinuitetom rasta dolazaka i noćenja, isprovocirala turizmofobe u svim strukturama društva koji su postajali svi glasniji u traženju ograničenja turističkog prometa.

Ta su se ograničenja najprije htjela nametnuti mikropoduzetnicima, smještaju u domaćinstvu kroz povećanje fiskalnih davanja, pokušaje zabrane kategoriziranja (ozakonjenja) postojećih smještajnih kapaciteta u Dubrovniku. Istaknuti članovi akademske zajednice spočitavali su hrvatskoj ekonomiji (pre)razvijen turizam u odnosu na druge gospodarske aktivnosti. Slijedili su zahtjevi za smanjenjem broja uplovljavanja kruzera a istovremeno su se podizali fiskalni i parafiskalni nameti na turističko poslovanje.

Općenito je turističko poslovanje, kao jedno od najprihodovnijih gospodarskih aktivnosti, posljednjih godina opterećeno visokim fiskalnim i parafiskalnim davanjima. Sve razine vlasti od lokalnih preko regionalnih do središnje, računale su s istim ili nešto većim prihodom u 2020. u odnosu na 2019. Zato je potpuni izostanak turističkog promet u proljetnoj sezoni bio pravi šok za cijelu zemlju. Pozitivna posljedica tog šoka je bila ta da su se mjere zatvaranja lako provele. Svima je bilo jasno da  samo drastično smanjenje broja inficiranih osoba može dati nadu za kakav – takav turistički promet u ljetnoj sezoni. Na kraju, uz sve nedaće, popuštanja discipline u nekim hrvatskim krajevima, ne selektivnog praćenja epidemijske situacije po regijama od strane važnih emitivnih tržišta, možemo biti zadovoljni s 50% ostvarenja u odnosu na 2019.

To možemo prije svega zahvaliti tradicionalno najznačajnijem emitivnom tržištu – Njemačkoj. SR Njemačka je pratila razvoj epidemiološke situacije u Hrvatskoj po regijama pa su njemački turisti mogli putovati u one regije koje su imale povoljnu situaciju sve do sredine rujna.  Kvarner i Istra su se tijekom cijelog ljeta dobro nosile s epidemijom a veći dio ljeta je bilo moguće putovati i u ostale jadranske regije. Slično Njemačkoj reagirale su Češka i Poljska. Uz ove zemlje najveći turistički promet ostvarili su strani turisti iz Italije, Slovenije,  Austrije i Mađarska. Ove zemlje  su, uz Nizozemsku, ipak zaustavile promet prema Hrvatskoj u samoj špici ljetne sezone. Najznačajniji turistički promet su pored Nijemaca ostvarili naši domaći turisti i susjedni Slovenci.

Državna potpora turizmu i ostalim ranjivim djelatnostima

Turizam koristi mjeru državne potpore koja se daje za promet koji je najmanje 40% manji od lanjskog po mjesecima u vidu minimalne plaće za radnike u iznosu od 2.000 do 4.000,00 kuna (oko 530 eura). Ova mjera je osigurana do konca ove godine. Ta mjera je namijenjena očuvanju radnih mjesta. Sve dok se koriste ta sredstva poslodavcima nije dozvoljeno otpuštanje radnika. Smanjena su neka parafiskalna davanja poput turističke članarine . Komunalna davanja u vrijeme „lockdowna“ su djelomično otpisana i do kraja godine smanjena. Djelomično su omogućeni povoljni krediti za likvidnost preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj. To je u glavnom sve za sada. Velika su očekivanja od EU sredstava za oporavak turizma.  Hrvatska je upravo dobila prvu tranšu pomoći za očuvanje radnih mjesta iz SURE EU programa u iznosu od 510 milijuna eura. Za tu je namjenu Hrvatskoj odobreno ukupno 1,02 milijarde eura. Radi se o novcu kojime se financira skraćeno radno vrijeme, minimalna plaća u ugroženim djelatnostima i slično.

Hotelijeri imaju najveći pad prometa i prihoda

Hotelijeri su zabilježili najveći pad fizičkog prometa i prihoda. U hotelima je, prema informacijama HUTa, u osam mjeseci prosječno ostvareno oko 30,4 posto lanjskih noćenja. Financijski pokazatelji će biti za 10 do 15 postotnih poena niži od ostvarenja fizičkog prometa. Trenutačno su očekivanja hotelijera koncentrirana na mjere potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti. Očekuje se nastavak negativnog trenda do glavne sezone 2021. kada se moraju ostvariti rezultati na razini 2020. ili bolji. Sve ispod toga značilo bi neizvjesnu budućnost hotelijera.

Kampovi stoje nešto bolje kao i smještaj kod domaćina.

Pomalo postaje jasno da se bez discipline u poštivanju protuepidemijskih mjera neće moći poslovati u ranjivim djelatnostima, a turizam i slobodno vrijeme su tu uz transport putnika najugroženiji.

Ono što je pozitivno, to su iskustva iz ovogodišnje glavne ljetne sezone kada su povoljni epidemijski uvjeti omogućili turistička putovanja osobnim prijevozom. Hrvatski turizam računa na takvu mogućnost i u narednoj sezoni 2021.

Efekti cjepiva se očekuju tek za godinu dana i glavnu sezonu 2022. godine.

Nedopinezic.com

 

U krizi gledamo u budućnost

Što nam donosi bliska budućnost ?

U trenutačnom stanju jakog drugog vala pandemije Covida 19, malo se tko usudi govoriti o budućnosti. Kako će se razvijati gospodarski trendovi ? Tko su dobitnici a tko gubitnici velikih promjena ? Što se već neko vrijeme događa a osvijestili smo to pojavom pandemije ? Puno je otvorenih pitanja a malo pravih odgovora.

Već neko vrijeme pratim izlaganja dr. Petera Fiska. On je danas jedan od najcjenjenijih mislilaca i savjetnika za moderno poslovanje. Surađivao je s najvećim brendovima u industrijama transporta, sporta, slobodnog vremena i mnogim drugima.
Po zanimanju nuklearni fizičar, postao je najtraženiji marketinški guru sa sposobnošću pogleda u budućnost. Ako vas zanima nešto više informacija o Peteru možete ih naći ovdje: https://www.thegeniusworks.com/peter-fisk/about-me/career/

Posljednju Peterovu knjigu kupio sam putem Amazona baš neposredno prije izbijanja pandemije Covida 19. recentni događaji su me udaljili od tog štiva i slikovitih prikaza stanja promjena u globalnom gospodarstvu. Trebalo mi je neko vrijeme, kao i njemu, da se priberem i počnem ponovo slijediti niti promjena. Prije nekoliko tjedana Peter je objavio zanimljiva zapažanja.
Svijet se u 10 mjeseci toliko dramatično promijenio kao što se do sada mijenjao u 10 godina.
Mijenja se iz temelja poslovni model.

Manageri novog doba su nositelji novih poslovnih modela.

5 megatrendova
1. Životni vijek čovjeka se produžio. Došlo je do demografskih promjena u korist starije populacije.
2. Azija raste i preuzima vodstvo na globalnom planu.
3. Kognitivna tehnologija, umjetna inteligencija postaje okosnica 4. industrijske revolucije.
4. Svijet se reorganizira od zajednica nacija prema zajednicama megagradova.
5. Okolišne promjene usmjeravaju ekonomiju prema cirkularnom modelu.
4. industrijska revolucija
Digitalna industrijska revolucija omogućava rast BDPa uz istodobni pad emisije štetnog CO2. to pokazuju podaci o kretanjima BDPa i emisije CO2 u najrazvijenijim zemljama u posljednjih nekoliko godina. P2p edukacija (škola na daljinu) zapravo postaje globalna pojava. Svi se druže, sastaju, posluju sa svakim putem interneta. Susreti u živo (kontaktni susreti) potvrđuju beskontaktno postignute dogovore. Veliki brendovi u krizi zauzimaju veći prostor povjerenja kod kupaca. U krizi se „igra na sigurno, na provjereno“. Tu se može pratiti eksploziju rasta Amazona, Zooma, PayPala i sličnih digitalnih kompanija čiji je rast akceleriran pojavom pandemije Covida 19.

Tesla je sličan slučaj. Kod Tesle je došlo do velike transformacije od branda automobila do branda za energiju. Sustav baterijskog pohranjivanja električne energije i upravljanje potrošnjom danas je najznačajniji proizvod Tesle.
Pored ovih dobitnika kriznog razdoblja sve su jasniji i gubitnici. Poslovni prostori svih namjena i nekretninski business vezan uz njih, aviokompanije, rent a car, industrija nafte, industrija zabave… dio su industrija teško pogođenih ovom krizom. Zanimljiv je pad kozmetičke industrije prouzrokovan obavezom nošenja zaštitnih maski.

66. dana za prilagodbu

Praćenjem navika ljudi i prilagodbe na nove okolnosti došlo se do famoznih 66 dana u kojima ljudi prihvaćaju nove navike. To je to, tako zvano „novo normalno“.
Tvrtkama treba duže vrijeme. Neke se prilagode, imaju volju za inovacijama a neke ne uspijevaju na vrijeme promijeniti poslovni model. U svim dosadašnjim krizama nastajale su uspješne kompanije. Čak 57% uspješnih kompanija nastalo je u silaznoj putanji tako zvanog Schumpeterovog vala.

Promjena poslovne filozofije

Kompanije koje slijede trendove mijenjaju svoju poslovnu filozofiju i svoj poslovni model. Tako je Danone od proizvođača hrane u fokus stavio brigu o zdravlju svojih kupaca. Ide se ka personaliziranoj hrani. Cilj je putem dnk analize klijenta sastaviti hranu od sastojaka koji najviše odgovaraju organizmu kupca. Razvijaju se učinkoviti proizvođači hrane na vertikalnim farmama. Neki proizvođači su se orijentirali na zbrinjavanje ostataka hrane. Tako Kellogg ostatke pahuljica prerađuje u pivo. Veliki supermarketi poput Walmarta prenamjenjuju svoja parkirališta u drive in kina. S jedne je strane pao broj kupaca u velikim marketima a s druge su se strane zatvorile kino dvorane, sve pod utjecajem pandemije, i stvorila se nova poslovna prilika. Istovremeno se namirnice naručuju digitalnim putem a preuzimaju se u „Pick up caffe“ lokalima.

Kineski zmajevi

Već sam pisao o kineskim digitalnim divovima http://nedopinezic.com/2019/03/08/dramaticni-preokret-kinezi-preuzimaju-primat-u-globalnom-turizmu/ . Dianping Meituan je najveća kompanija za dostavu svega i svačega. Njena najveća snaga je u bazi podataka. Oni o svojim klijentima znaju doslovno sve. „Čitajući“ želje svojih kupaca nude mu upravo ono što on želi, ono što mu treba. Da li je to novac, zdravstvena usluga, putovanje ili pizza, nebitno.
Pinduoduo je također kineska kompanija koja se svrstala na drugo mjesto klasičnih web kataloga, odmah iza Alibabe. Međutim otišli su korak dalje. Oni putem društvenih mreža, igrica, oglasnika, i svih ostalih načina online okupljanja interesnih grupacija, „okrupnjavaju“ narudžbe. Većim brojem istovrsnih narudžbi postižu nižu cijenu za pojedinačnu robu ili uslugu. Imajuću u vidu veličinu domaćeg tržišta i potencijal susjednih tržišta u Aziji, ovi „kineski zmajevi“ nemaju konkurencije u svijetu.

„Vođe budućnosti“

Poslovni model personalizirane medicine usavršila je Anne Wojcicki. Ona nudi putem svoje platforme 23andMe dnk analizu putem koje se pristupa personaliziranom liječenju, odabiru ciljanih lijekova.
Zhang Ruimin je inovirao iznajmljivanje bijele tehnike. Njegova Haier grupa jedan je od najvećih proizvođača bijele tehnike. Unaprjeđuju poslovanje dostavom hrane na kućne adrese i skladištenjem u hladnjake koje su platili proizvođači hrane …
Emily Weiss je blogerica koja se je počela baviti personaliziranim proizvodima za ljepotu putem svoje tvrtke Glossier. Jim Hagemann Snabe predsjednik je tvrtke Siemens & Maersk. On je s timom stručnjaka inovirao „pametne kontejnere“ koji „sami komuniciraju“ s opskrbnim lancem, skraćuju proces dostave i optimiziraju skladištenja. To su vodeći ljudi novog doba razvoja ekonomije.

Ključna pitanja za poduzetnike

Biti poduzetnik danas ultimativno znači biti i inovativan. Poduzetnik mora imati strast za napredak i mora tražiti više ciljeve svojih pothvata. Zašto pokrenuti neki posao ? Treba se „staviti u cipele potrošača“. Glavni cilj pokretanja nekog posla trebao bi biti rješavanje nekog problema – energetskog, ekološkog, zdravstvenog …U procesu stvaranja novog proizvoda ili usluge mora se ubrzati put od ideje do akcije. Svaku inovaciju treba testirati, nešto naučiti, popraviti pa ponovo testirati i tako redom dok se ne postigne željeni učinak. Ključna karakteristika modernog poduzetnika je bolji pregled budućnosti. Mentalni sklop rješavanja problema i želja za napretkom i rastom karakteristike su vodećih managera moderne ekonomije.
Nedopinezic.com

Na marginama konferencije Može li hrvatski turizam 365

 

https://www.turizam365.com/

Post Covid izazovi i razvoj

Ovo je bio naslov panel rasprave.  Možda je prerano razgovarati o razvoju.
Izazove bih u svakom slučaju stavio daleko ispred razvoja iz jednostavnog razloga što još nemamo “svjetlo na kraju tunela”. Trenutačno Europom hara drugi val pandemije Covid 19. U svijetu nije ništa bolja situacija.

Za sada se čini da nam slijedi ponavljanje scenarija ove godine u idućoj. Nadamo se da neće biti velikog zatvaranja ali sve druge mjere će i dalje biti na snazi.

Bez predsezone i posezone

Ovogodišnje predsezone nije ni bilo a posezona je naprasno prekinuta znamo iz kojih razloga. Funkcionirali smo negdje od početka srpnja do kraja prvog tjedna kolovoza relativno dobro a onda, kao u sportu kada se veselimo prije kraja utakmice, situacija je počela izmicati kontroli. Izgubili smo sigurnih milijardu i pol eura prihoda samo zbog toga.

Oporavak i razvoj još nisu na vidiku

Organiziranih, grupnih putovanja i dalje nema, bilo cestom, zrakom ili morem. Kongresni turizam je u zastoju. Pod znakom pitanja su Advent i Nova Godina kao i karneval.

O razvoju možemo razmišljati tek kada zaokružimo jednogodišnji ciklus poslovanja i zbrojimo sve učinke po kvartalima. Ako tada dođe do smirivanja pandemije i njenog prestanka iz bilo kojeg razloga, možemo, poučeni dotadašnjim iskustvom planirati daljnji razvoj. Sigurno će se neki sada naglašeni trendovi zadržati i u buduće ali zaista još uvijek imamo cijeli set otvorenih pitanja, osobito onih vezanih za van europska tržišta.

Zaista se ne bih usudio prognozirati smjer niti tempo razvoja. Trenutačno smo sretni što smo preživjeli, što smo zdravi, što nismo ovršeni, što ćemo nekako, na “iglene uši” uspjeti platiti obaveze i podmiriti troškove tekućeg održavanja.

Ostanimo odgovorni i postanimo učinkoviti

Borimo se cijelo vrijeme svim snagama prvo da nas se prati regionalno, što se stanja rizika od Covida tiče i s druge strane da se zaista svi dionici jedne regije ponašaju odgovorno kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku. To je osnovni preduvjet za bilo kakvo turističko kretanje. Bez toga nema turizma u ovim okolnostima.
Treća stvar za koju se zalažemo to je da naše turističke vlasti pokrenu domaće tržište koristeći “pokvareni alat” crokartice kao modificirano sredstvo za ostvarivanje popusta u javnom servisu. Tu prije svega mislimo na autoceste, trajekte, zrakoplovne linije, autobusne linije, vlakove… svu onu prometnu infrastrukturu kojom upravlja država. Cijena transporta unutar Hrvatske je previsoka za prosječnog putnika. Ona iznosi i više od jedne trećine troškova turističkog putovanja.

To je jedan ključ za pokretanje domaćeg tržišta . Drugi ključ je raspored školskih praznika. Treći je dodatak na dohodak naših građana sa svrhom trošenja na turističke sadržaje. Taj dodatak ne može biti prebačen isključivo na teret poslodavca. U našem fiskalnom i parafiskalnom bazenu ima prostora za zagrabiti u dodatne olakšice za turistička putovanja.

Razvoj upravljačkog mehanizma

U konačnici ako govorimo o nekom razvoju, potreban nam je , prije svega, razvoj novih turističkih proizvoda, novih sezona i efikasno upravljanje tim novim proizvodima. Trenutno nemamo efikasnog upravljačkog mehanizma nigdje pa ni ondje gdje se donekle razvilo nove turističke proizvode poput cikloturizma. Svi pružatelji usluga noćenja i hrane zainteresirani su za ovo pitanje. To je ključno pitanje nekog budućeg razvoja hrvatskog turizma. Destinacijski proizvodi po godišnjim dobima, ciljnim skupinama, geo tržištima…

Nedopinezic.com

Turizam u post Corona eri

Svijet se mijenja

Naše životne navike su se u vrlo kratko vrijeme morale mijenjati pod utjecajem pandemije Covida 19. Masovna putovanja ne funkcioniraju kao ni masovna okupljanja. Ne grlimo se i ne ljubimo pri susretu a i pružanje ruke je vrlo rijetko. Rezervirani smo prema nepoznatim ljudima. Nosimo zaštitne maske za lice u zatvorenim prostorima. Izbjegavamo gradsku vrevu. Jednostavno, nastupilo je vrijeme „novog normalnog“ i pravila ponašanja su izmijenjena. Ovako drastične promjene u ovako kratkom vremenu nitko nije očekivao. Zanimljivo je da su stručnjaci klimatolozi i ekolozi u prethodnim godinama upozoravali na velike ekološke promjene koje prijete čovječanstvu kao posljedica klimatoloških promjena.

Ekološke katastrofe prije pandemije

Australija u plamenu, Amazonija gori, cikloni, uragani i bujične poplave osim Dalekog Istoka i Srednje Amerike već zahvaćaju i europski kontinent. Ledenjaci se ubrzano tope, razina mora se sve učestalije diže i u obalnim mjestima na hrvatskom Jadranu. Svijet je zabrinut za budućnost, stručnjaci upozoravaju da se svakih deset godina emisija CO2 mora smanjivati za 50%. Fosilna goriva su označena kao nepoželjna, energetska tranzicija se odvija prema obnovljivim izvorima energije – suncem i vjetrom stvaranoj električnoj energiji.

Pandemija Covid 19

U trenucima najvećih prijepora oko planova za smanjenje CO2, izbija pandemija virusa Covid 19. Ono što nisu uspjeli znanstvenici i nevladini pokreti za zaštitu okoliša, u vrlo kratkom vremenu uspio je okom nevidljivi virus. Zrakoplovi su prizemljeni, brodovi za krstarenja su privezani u lukama, cestovni promet se drastično smanjio kao i aktivnost proizvodnih industrijskih pogona. Ljudi su „zaključani“ u domovima a priroda je „prodisala“. Ekonomske posljedice su nesagledive, govori se o najvećoj svjetskoj krizi od doba „velike depresije“, između dva svjetska rata. Prethodnica te depresije bila je također pandemija „španjolske gripe“ 1918.-19. U periodu od 1914. do 1945. svijet je pretrpio ogromna razaranja, ogromne ljudske gubitke i činilo se kao da se nikada neće oporaviti.

Oporavak i turizam

Zajednička karakteristika oporavka nakon drugog svjetskog rata i prilagodbe i suživota s Covidom 19, je pokretanje turističkih putovanja u vrlo kratkom periodu. Sada upravo svjedočimo kraju špice turističke sezone koja je prema rezultatima fizičkog prometa iznad očekivanja. Dapače, upravo su manja mjesta i ruralni krajevi u fokusu turističke potražnje. Najviše se traži smještaj koji omogućava visoku razinu privatnosti, kuće za odmor s dovoljno okućnice, apartmani s posebnim ulazom i privatnom terasom, mali obiteljski kampovi, mali obiteljski hoteli … Dobra, prirodno uzgojena hrana i ležeran, miran način života što ga pruža selo, postaju privlačni. S druge strane sve više ugostitelja prepoznaje potrebu korištenja namirnica iz vlastitog uzgoja u gastronomiji. Kvaliteta hrane je na prvome mjestu ali i ekonomska računica kratkih lanaca dobave, korištenja vlastitih resursa u svrhu poljoprivredne proizvodnje također.

Domaća hrana i autohtoni stil života kao turistička atrakcija

Ljudi putuju u manjim grupama, žele se povezati neposredno sa svojim domaćinima jer povjerenje je iznimno važno. U posljednjih nekoliko godina raste interes za tako zvanim avanturističkim turizmom. To su putovanja na kojima putnici istražuju turističko odredište uz pomoć digitalnih vodiča, online platformi. Jedna od najpoznatijih, Airbnb pored velikog izbora smještaja nudi i doživljaje. Doživljaji su često povezani uz gastronomiju tako da turistički putnik sudjeluje u izradi neke namirnice ili nekog jela. Osobito je popularna izrada tjestenine. S doživljajima se ide i korak dalje, nudi se boravak u uvjetima u kojima živi lokalno stanovništvo, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, obrtničkim poslovima. Suvremeni turisti – avanturisti žele oponašati stil života lokalnog stanovništva. Od tuda i veliki rast kupovine nekretnina za slobodno vrijeme na ruralnom prostoru. „Vikendaši“ su povremeni stanovnici koji su u početku bili „obični turisti“. S vremenom ne rijetko postanu i stalni stanovnici kraja kojega su kao turisti „otkrili“.

Primjeri dobre prakse spoja poljoprivrede i turizma

Dobrom organizacijom lokalne zajednice koja se klasterski, interesno udružuje, nastaje sasvim nova dobro organizirana i prihodovno stabilna ponuda. Najbolje primjere imamo u Austriji, Trentinu Alto Adigeu, Bavarskoj. Taj primjer polako slijede i pojedinci u Hrvatskoj. Na otoku Krku imamo primjer obitelji Šabalja u Portu, općina Malinska – Dubašnica. U njihovom obiteljskom hotelu visoke kategorije „Vila Margaret“ i restoranu „Bracera“ služe se jela od namirnica iz vlastitog uzgoja i riba i vlastitog ulova. Slično je i s obiteljima Toljanić i Brusić udruženima u poljoprivrednu zadrugu „Gospoja“. Ovi poznati vinari se bave i ovčarstvom a kreću i uzgojem crnih svinja na slobodnoj ispaši. Proizvode najvećim djelom plasiraju kroz svoj hotel „Gospoja“ i nekoliko ugostiteljskih objekata u Vrbniku i u Rijeci. Obitelj Stanić u Krku također se bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća, sira, uzgojem svinja. Svoje proizvode plasiraju kroz tematski restoran „Volsonis“ u gradu Krku koji radi kroz cijelu godinu. Primjer dobre prakse je i hotel „Joso“ u Sukošanu, gdje sam imao prilike boraviti i blagovati izvrsna jela spravljena od namirnica iz vlastitog uzgoja. Ovakvih primjera ima sve više. Čak je i veliki Valamar pokrenuo vlastiti projekt na istim osnovama : https://www.glasistre.hr/istra/valamar-pokrenuo-valfresco-direkt-domaca-kuzina-i-speza-iz-udobnosti-vaseg-doma-od-danas-wwwvalfrescocom-dostupan-svim-gradanima-i-turistima-u-istri-647487
Konačno, tako je i počeo turizam u našim krajevima. Prvi turisti su dijelili stol sa svojim domaćinima i blagovali istu hranu spravljenu od namirnica iz vlastitog uzgoja. Danas s nostalgijom gledamo na ta vremena ali ono što je nekada bilo rezultat neimaštine i skromnosti, danas postaje osnova visoko vrijedne turističke ponude.
Nedopinezic.com

Napad na turističku operativu

Novinar koji je napravio „medvjeđu uslugu“ turističkoj zajednici

Slučajno ili ne ovih dana je osvanuo tekst u jednim dnevnim novinama koji započinje citiranjem pritužbe jednog direktora jedne lokalne turističke zajednice na napade „iznajmljivača“. Pritužba je opravdana jer za zaduženje davanja kroz e visitor nije kriva lokalna turistička zajednica već Glavni ured HTZa koji upravlja e visitor sustavom. Dapače, GU HTZa nije konzultirao „teren“ po ovome pitanju već „pustio lošu vijest“ i prepustio one koji su dnevno u neposrednom kontaktu s gostima i „iznajmljivačima“ da „vade kestenje iz vatre“. No to je samo kratki uvod u brzu ekspertizu novinara kojom dokazuje da upravo on sam malo toga razumije.

Ispalo je da sav tekst u nastavku u kojemu se zaista vrlo površno analizira troškovnu i prihodovnu stranu organiziranja i iznajmljivanja smještaja turistima pripada izjavi direktora turističke zajednice.
Ispada da se direktor turističke zajednice bavi usporedbom „krušaka i jabuka“, odnosno dohotka od nesamostalnog rada i od imovine i imovinskih prava. Kao da se bavi financijskom ekspertizom ulaganja u nekretnine i izračuna povrata investicije uz prateću amortizaciju, fiksne i varijabilne troškove. Do duše cijenu kapitala se ne spominje ali se u pomoć doziva Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

I tako je još jednom „put do pakla popločen dobrim namjerama“. U namjeri da obrani ljude „s prve crte“ turizma, ljude koji rade u lokalnim turističkim zajednicama i (osim izuzetaka ne vrijednih komentara), definitivno „izvlače deblji kraj“ svih nedaća neučinkovitog sustava Hrvatske turističke zajednice u ovoj „Covid 19 godini“, novinar je drugome „stavio u usta“ svoje misli ili dostavljeni mu tekst.

Turističke zajednice općina i gradova su temeljne turističke zajednice, nasljednice nekadašnjih „Društava za poljepšanje mjesta“ i „Turističkih društava“. Ove organizacije imaju stoljetnu tradiciju aktivne uloge u razvoju turističkih mjesta i njihov značaj je bio i ostao velik. Na žalost, s vremenom se sve više birokratiziraju a sve im manje prostora ostaje za razvoj ponude.

Što se turističke pristojbe tiče, ona bi treba biti isključivo namijenjena poboljšanju uvjeta boravka turista u mjestu boravka što znači da bi se baš na razini općina i gradova trebala određivati visina, popusti kao i namjena trošenja iste i to u cijelosti.

Upravo aktualna događanja zadnjih godinu dana dokazuju da je turistička operativa „daleko od srca“ jer je i „daleko od očiju“ nadograđene, više strukture sustava turističke zajednice. Ljudi „na terenu“ dijele sa svima nama dobro i loše. Zato ovakav pokušaj zavade nema smisla. Lamentacije sličnog sadržaja ipak su primjerenije salonskim krugovima.

Cro i Ko kartica

Cro kartica

U​vođenjem turističkog vaučera, tzv. Cro kartica, generirat će se između 2 i 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, a turistički bi sektor direktno i indirektno mogao dobiti do 21 tisuću novih radnih mjesta.

Sažetak je to analize opravdanosti uvođenja turističkog vaučera, prezentirane jučer na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL, a predstavio njezin direktor Siniša Topalović“

 

https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/analiza-horwath-htl-a-cro-kartice-donijet-ce-do-cetiri-milijarde-kuna-neto-prihoda-i-21.000-novih-radnih-mjesta-5194275

https://mint.gov.hr/vijesti/vlada-uvodi-se-cro-kartica/20743

https://net.hr/danas/hrvatska/koje-firme-ce-uzeti-40-000-cro-kartica-ne-zele-ih-ni-javni-sektor-ni-poduzetnici-to-je-debakl-od-samog-pocetka/

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cro-kartica-se-za-sada-moze-dobiti-samo-u-jednoj-banci-132385

„Put do pakla popločen je dobrim namjerama“

Priča oko Cro kartice postati će, po svemu sudeći, primjer kako ne treba raditi. Jedna izvorno dobra ideja prošla je svoju transformaciju kojoj su obol dali poslodavci, ministarstva financija i turizma i konzultanti pa je na koncu postala predmetom neispunjivih kompromisa. Čiatajući medijske objave od 2016. do 2020. na temu Cro kartice stiče se cjelovita slika neefikasnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom. Turizam je poput dobre krave koja daje puno mlijeka pa bi ju svi rado muzli ali nitko nije zadužen hraniti ju. Znamo što se na kraju događa. E sve zbog toga što nitko ništa ne pita seljaka. Tako je  sa turizmom uopće a posebno sa Cro karticom.

Zemlje u okruženju intenzivno potiču domaći turizam

Sve zemlje u okruženju, i one koje su najjača emitivna odredišta „bez pardona“ potiču svoja unutarnja putovanja. Pri tome se služe sofisticiranim i potpuno „sirovim“ metodama stimuliranja domaće turističke potrošnje. Hrvatska država  je odlučila ne slijediti takve primjere. Mi imamo svoj pristup – prebacivanje odgovornosti na poslodavce i pružatelje usluga u privatnom sektoru. Poslodavci bi trebali isplaćivati dodatne neoporezive dohotke na račun kartice u posjedu svojih djelatnika a pružatelji usluga su pozvani osigurati popuste. I to sve u jeku najveće ekonomske krize 21. stoljeća. Još jedan pokušaj veće mužnje krave bez dodatne prehrane uz obećanje da neće dobiti batine (porez).

Smanjenje PDVa i ostale olakšice

Navedene zemlje su, pored stimuliranja domaće turističke potrošnje izravnim financijskim potporama stanovništvu, pokrenule pakete pomoći turističkom gospodarstvu. Turizam dobiva također izravnu financijsku pomoć, pristup beskamatnim kreditima za likvidnost, smanjenu stopu PDVa, odgodu plaćanja bankarskih kredita za investicije, odgodu leasing rata…

Marketinški alati u rukama kompetentnih turističkih menadžment organizacija

Famozni DMO koncept koji je još godinama u natrag ugrađen u Zakon o turističkim zajednicama kao opcija nije zaživio. Sustav nije prilagođen izazovima novog vremena. U takvom sustavu i najagilniji pojedinci gube snagu i volju i na koncu ostaju i prilagođavaju se okruženju ili odlaze.

I tu dolazimo do „zida“. Sustav koji ne može primjenjivati marketinške alate u punom obimu ne može ni upravljati turističkim odredištem. Ovo je pravi izazov za nove generacije. Treba preskočiti „zid“.

„Ko kartica“, koruška kartica ili kaertencard

Ne treba ići daleko da bi se nešto naučilo. Ako ima želje i volje. A može se u savjetovanje uključiti i „seljake“ koji najbolje poznaju svoju „kravu“:

https://www.kaerntencard.at/sommer/

 

nedopinezic.com

KRAJ SEZONE ?

KRAJ SEZONE  U SAMOJ ŠPICI ?
Nizozemska, čiji su gosti uz Slovence najznačajniji kamping gosti ali i česti u obiteljskom smještaju, od jučer ne preporučuje putovanje svojim građanima u Hrvatsku. Ako ipak otputuju, nakon povratka iz Hrvatske čeka ih četrnaestodnevna karantena.
Istu preporuku je donijela i Litva. I jedna i druga zemlja tom preporukom obvezuju i hrvatske državljane na dvotjednu karantenu u slučaju ulaska u zemlju.
Austrijski kancelar Kurz je svojim građanima preporučio da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana. Ako ipak otputuju čeka ih dvotjedna karantena ili podvrgavanje testu. U slučaju kršenja ove obaveze slijede visoke kazne.
Slovenska Vlada za sada Hrvatsku svrstava u žutu zonu, što je jedan stupanj blaža klasifikacija. Slovenski državljani koji ulaze u Sloveniju iz Hrvatske dužni su predočiti dokaz o boravku u Hrvatskoj. Time se kontrolira moguće skrivanje informacije o putovanju u zemlje na istočnoj granici Hrvatske.

ZAPADNI BALKAN

U zemlje Zapadnog Balkana spadaju ex Ju zemlje bez Slovenije s Albanijom. Tu se nalazi i Hrvatska i to je uobičajeni naziv šire regije koji se rabi u institucijama Europske unije. Pokretanje posebnog režima putovanja prema zemljama Zapadnog Balkana od strane Austrije pokrenulo je lavinu sličnih reakcija i u drugim EU zemljama. Hrvatska se tu našla žrtvom nepovoljnih okolnosti iako bilježi daleko manji broj zaraženih od svojih istočnih susjeda.

SLABA I ZAKAŠNJELA REAKCIJA

Hrvatske su vlasti na ove okolonosti kasno i slabo reagirale. „Zatvaranje“ granice prema Srbiji i BiH dogodilo se prekasno a diplomatske aktivnosti kojima bi se ukazalo da Hrvatska ne pripada u isti „epidemiološki koš“ s ostalim zemljama Zapadnog Balkana bile su gotovo nezamijećene. Osim predsjednika Zorana Milanovića koji je za svog posjeta Austriji otvoreno pozvao Austrijance u sigurnu Hrvatsku drugih jačih odjeka nije bilo. Sigurno su svoj danak uzeli i parlamentarni izbori koji su se po ovome pitanju odigrali u najnezgodnijem mogućem trenutku.

VELIKI RAT ZA SVAKOGA GOSTA

Veliki rat u kojemu važnu ulogu igraju touroperatori sa zakupljenim kapacitetima u zemljama masovnog turizma, poput španjolske, Grčke, Turske, zatim ugostitelji, hotelijeri emitivnih zemalja pa i same izvršne vlasti tih zemalja u punom je jeku. Hrvatska je „trn u oku“ zbog svoje visoke privlačnosti i dobre pristupačnosti individualnim gostima. S takvim turističkim tokovima organizatori paket aranžmana i domaći ugostitelji i hotelijeri gube posao. Od tuda i organizirane „medijske hajke“ prema našoj zemlji. U poziciji smo da se branimo ali to radimo dosta nevješto. Nismo ni blizu snažnoj reakciji jednog Cipra. Po običaju stvari se događaju same od sebe pa se nalazimo zatečeni.
Baš sada kada nam je dobro krenulo, u špici sezone, stvari bi se mogle preko noći pretvoriti u veliki pad turističkih dolazaka stranih gostiju. Mogao bi nam se dogoditi kraj sezone u njenoj špici. Vremena nema na pretek a izvršna vlast još nije ni ustrojena, osobito resor turizma. Kao da je netko očekivao taj slabi trenutak za veliku akciju.
Mnogo smo toga propustili napraviti i čini se da nam turizam ipak nije toliko važan koliko se o njemu govori. Ili je vijest o 20 milijardi eura koje ćemo „dobiti“ od Eua rješenje za sve naše probleme ?
Nedopinezic.com