MARKETING TURIZMA U POSTPANDEMIJSKOJ ERI

Wave 4 Tourism, studentska konferencija u Opatiji

Prošlog vikenda se na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu održala prva studentska konferencija. Konferenciju su organizirale studentice i studenti: Laura Valent Paić, Helena Rogulj, Nika Kurti, Paola Grbeša, Jure Bulović, Marko Blažić, Ivana Lasić, Iva Breulj, Filip Komšić, Štefanija Jelačić i Katarina Bosanac. Uz mentorstvo Prof. dr. sc. Daniela Gračan, Prof. dr. sc. Romina Alkier, Mag. oec. Ivan Butković, Mag. oec. Romina Agbaba, Mag. oec. Tatjana Špoljarić i predavačice Ive Barić, konferencija je trajala 4 dana, imala je 4 sesije i 16 govornika.
Bio sam počašćen pozivom studenata da održim predavanje u sklopu sesije o marketingu. Uz izvrsno moderiranje PR i event managerice Maje Lene Lopatny iz Aminessa, imali smo prilike razmijeniti informacije i iskustva između sjajnih predavača.

VRIJEME ZA REDEFINIRANJE POSLOVANJA

Marketing u punom značenju podrazumijeva potpunu predanost ostvarenju neke ideje. Ideja je zapravo uzvišeni cilj. Taj cilj mora biti usklađen s prilikama u kojima živimo. Marketinškim aktivnostima želimo pridonijeti rješavanju globalnih problema tako da djelujemo lokalno. Pandemija Covid 19 samo je ubrzala trendove druge dekade 21. stoljeća. Problemi su očitiji kao i volja za rješenjem.

KLIMATSKI EKSTREMI I PANDEMIJA

Turističko poslovanje iznimno je osjetljivo na klimatske ekstremne pojave i na pandemiju. Navike turističkih putnika se mijenjaju kao i način putovanja, odabir vrste smještaja. Nepoznata turistička odredišta postaju privlačna. Ekološka svijest putnika jača, mijenja se odnos prema životinjskom I biljnom svijetu, prema hrani. Uključenost u lokalnu zajednicu na turističkom putovanju postaje važna.
Doživljajni turizam je dobio novo značenje. Sve je doživljaj, sve je u skladu s trendovima. Način putovanja, smještaj sadržaji na turističkom odredištu, sva tri elementa čine doživljajni paket turističkog putovanja, sve je prožeto snažno izraženom ekološkom sviješću. Ekološka svijest danas podrazumijeva puno širi okvir: održivost, brigu za okoliš, brigu za lokalnu zajednicu, podršku lokalnoj ekonomiji.

PUTUJEMO RADI SEBE I SVOJIH NAJBLIŽIH

Danas, kao turistički putnici, želimo izaći “iz zatočeništva”, osjetiti slobodu, slobodno disati, uživati u malim stvarima. Želimo se više družiti sa svojim bliskim prijateljima, putovati zajedno sa svojom obitelji, želimo se kvalitetno odmoriti, imati svoj komoditet ali opet i biti aktivni, angažirani na putovanju. Svojim putovanjem želimo dati doprinos lokalnoj zajednici, želimo komunicirati s lokalnom zajednicom, naučiti nešto novo, bolje upoznati sebe iz nutra, svoje istinsko ja. Na putovanju se želimo slobodno kretati I osjećati se sigurno.

PUTOVANJA SU INDIVIDUALNA, SLOBODNO KREIRANA

O putovanjima se odlučuje u posljednji čas, ovisno o uvjetima za putovanje. Planovi o putovanju se razrađuju u krugu obitelji I prijatelja. Putuje se najviše automobilom, događa se I veliki povratak putovanja vlakom (www.regiojet.com ), popularni su mini i mikro kruzeri, najam malih plovila, kuća za odmor, mobilnih kućica u kampovima, kućica na stablu…Hrvatska je profitirala od putnika koji su do sada putovali na udaljenije destinacije.

ZA SMJEŠTAJ SE BIRA ONAJ S VEĆOM PRIVATNOŠĆU – PRIVATNI SMJEŠTAJ JE IN

Traže se dodir, kontakt s prirodom, zona privatnosti, komfor boravka, zabavni sadržaji u samom smještaju, dobra geo lokacija za izlete, mirno okruženje, dobra gastronomska ponuda. Ljubaznost i uslužnost domaćina jesu na cijeni kao i visoka razina higijene i mogućnost kontrole kontakata s većim brojem ljudi.

Ugošćavanje manirom najboljeg prijatelja ona je razina usluge koju gosti očekuju u malim, obiteljskim boutique hotelima, hotelima s pet zvjezdica i luksuznim vilama, dobrim restoranima. Osobni kontakt s gostima I dalje je vrlo važan, iako se odvijao putem platformi za razgovor. Cijeni se osobna asistencija I pomoć pri istraživanju turističkog odredišta.
Turistički putnici su u potrazi za jedinstvenim doživljajem. Svatko želi biti poseban gost.

Vrijeme univerzalnih paketa polako prolazi, svaki putnik traži osjećaj posvećenosti, jedinstvenog iskustva. Turistički putnici su u potrazi za “svojim” otokom, “svojom” uvalom, “svojim” selom, “svojim” imanjem, “svojim” domaćinima… nečim što je u trenutku odmora “samo moje”. Zato se cijeni izdvojeno vrijeme posvećeno gostu, osobito u poučavanju nekim vještinama, upoznavanju s “malim tajnama” turističkog odredišta; osobito se cijeni vrijeme posvećeno zabavi djece, obiteljskim doživljajima.

FUNKCIONALNI MARKETING TURISTIČKOG PROIZVODA I DIGITALNI MARKETING

Marketing obuhvaća i koristi sva prethodna saznanja kako bi oblikovao ponudu, upravljao njome promovirao je i prodavao. Funkcionalni marketing turističkog proizvoda je „klasičan“ marketing koji koristi metodologiju istraživanja želja kupaca, kreiranja proizvoda i upravljanja procesima funkcioniranja proizvoda i promocije i prodaje proizvoda. Proizvodom se mora upravljati tako da ga se stalno unapređuje pa u funkcionalnom marketingu moramo imati „upravljački mehanizam“ proizvoda.
Digitalni marketing koristi digitalne alate za promociju i prodaju turističkog proizvoda po „AIDA“ metodologiji : (attract, interest, desire, action), privući pozornost, pobuditi interes, pojačati želju, dovesti do akcije – kupovine.

MARKETING TURIZMA U POST COVID ERI

Marketing turizma u post Covid eri mora uzeti u obzir sve promjene kod turističkih putovanja, promjene kod očekivanja putnika. Marketing mora biti snažno angažiran u ostvarenju održivosti turističkog proizvoda i mora poštivati „eko očekivanja“. Važna zadaća marketinga je i praćenje tehnoloških promjena kod prometnih sredstava. Uvažavanje svih dionika turističkog odredišta iz javnog, privatnog i nevladinog sektora bitan je elemenat uspješnosti marketinga. U prvi plan suvremeni marketing ističe jedinstvenost doživljaja turističkog odredišta. Tu dolazimo do izvorne kulturne baštine turističkog odredišta, do tradicijskih vrijednosti čijim se isticanjem pojačava jedinstveni doživljaj i podiže vrijednost turističkog odredišta.
Nedopinezic.com

Sezona za pamćenje

Sezona kakve dugo nije bilo

Možda ćete pomisliti da pretjerujem jer po podacima fizičkog prometa ova turistička sezona nije dostigla rekordnu 2019. No glavna turistička sezona 2021. unatoč tome ostaje za pamćenje.

Iznenadili smo sami sebe

Malo tko je vjerovao da se može dogoditi ovako nagli povratak turizma u najboljem svjetlu. Dapače, oni koji stalno „njurgaju“ na turizam nisu propustili priliku spočitavati hrvatsku (pre)orijentiranost na turizam. Turizam je iznenadio i one koji ga zdušno zagovaraju kao i kritičare turizma. Dogodilo se zaista pravo malo čudo. Gledajući sada, poput „generala nakon bitke“, lakše je shvatiti taj masovni pokret prema hrvatskom Jadranu u kolovozu. O glavnim motivima sam već pisao u prethodnom članku. To je lakše shvatiti od činjenice da je u smislu potrošnje ova sezona bila zaista već dugo ne viđena. Kao da krize nema, kao da živimo u najboljim vremenima. Cijene su se dizale iznad svih dosadašnjih razina a potražnja je i dalje rasla.

Struktura turista

Među brojnom populacijom stranih i domaćih turista, svoj najupečatljiviji trag su ostavili turisti s razvijenom kulturom putovanja. To su putnici koji uglavnom i zimi i ljeti biraju različita turistička odredišta na kojima je ponuda na visokoj razini kao i cijene. Prava vrijednost za novac na višoj razini kvalitete, to je ono što iskusan putnik traži. Tu nema cjenkanja, prava vrijednost se cijeni, priznaje i plaća. Konačno nije bitno da li je bilo više skupih automobila iz kategorije više srednje klase parkiranih ispred seoskih konoba i pizzeria ili ispred gourmet restorana, bitno je da je turističko odredište prepoznato kao „dobra vrijednost za novac“.

Privatnost sve više na cijeni

Kuće za odmor, mobilne kućice u kampovima ali i kućice na stablu doživjele su neviđenu potražnju. Druženje u krugu poznatih, proširene obitelji ili prijatelja, izolacija na romantičnom mjestu s partnericom, partnerom, cjelodnevno druženje s djecom… sve ono što je na neki način pandemija „vratila u modu“, postalo je „glavna struja“ ovogodišnjih turističkih putovanja. Sve je više turista koji na ljetovanju rade kao digitalni nomadi. I njima treba privatnost.

Povratak prirodi i k sebi

Unutrašnjost naše zemlje je konačno „turistički prodisala punim plućima“. Lijep krajolik i ljekovitost prirode pokrenuli su turiste na šetnje u prirodi, „šumsko kupanje“, aktivnosti na rijekama i jezerima, promatranje divljih životinja u prirodnom okruženju… ili jednostavno udisanje svježeg, čistog zraka, ugodnije spavanje s nižim noćnim temperaturama na višim nadmorskim razinama.
Kućice na stablu postale su apsolutni hit, ljudi žele probuditi dijete u sebi i ostvariti davni san, stopiti se u krošnjama s prirodom, barem na jedan dan. „

Kad ste zadnji puta poslušali sebe, vidjeli sebe, pronašli sebe ? Kad ste zadnji puta vi bili zaista vi, onakvi kakvi jeste, ne onakvi kakvima vas drugi žele, čak ni onakvi kakve si vi sami sebe zamišljate ? Jer biti vi, pravi vi to je pravi luksuz. Luksuz je disati, kretati se, mijenjati, gledati, osjećati…znači biti zdrav, slobodan, spontan, motiviran, biti znatiželjan, biti pažljiv i biti pažen, … Luksuz je iskusiti lokalnu tradiciju, kulturu, hranu, komunicirati s lokalnim ljudima, Luksuz je upoznati divljinu prirode i ogoljenu prirodu samoga sebe.“ Ovo je tekst najavnog spota novog turističkog proizvoda Zelenog krasa i Gorskog kotara „Explore The Wondernature“. Ovo je poveznica svih pokreta prema prirodi, prema aktivnom turizmu, prema turizmu doživljaja. Camino Krk i Camino Imota su prvi takvi turistički proizvodi u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom svjetski poznatog branda, najpoznatijeg hodočašća Cammino di Santiago di Compostela.

Čovjek u središtu

Kako god bilo, čini se da je ove godine više od svih drugih sadržaja, kulturnih ili zabavnih, u središtu bio čovjek. Kao da se tražio mir, više prostora za sebe, biti sa sobom, meditirati na sve moguće načine i uživati na svoj način. Pandemija je i ovdje učinila svoje, kao da zaziremo od prevelikih gužvi bez obzira na atraktivnost razloga za okupljanje. Ljudi se opet zabavljaju na „starinski“ način, roštilja se, svira i pjeva u krugu prijatelja, igraju se balote, plovi se manjim brodicama od vale do vale…

Jača ekološka svijest

Prirodne katastrofe poput požara, poplava, snažnih oluja, popraćene rekordno visokim temperaturama zraka ovog ljeta i najave daljnjih pogoršanja snažno utječu na svijest ljudi o potrebi poštivanja ekoloških normi za spas planeta. Svaki treći putnik je ekološki sviestan i želi na putovanju poduprijeti svaki napor za ublažavanje štetnog utjecaja na atmosferu i okoliš. Eco friendly usluge, prometna sredstva, smještaj, turistička odredišta…sve više dobivaju na cijeni.

Život s pandemijama

2021. je godina prilagodbe na život u uvjetima pandemije. 2020. je bila godina šoka, straha, zatvaranja, zastoja u svim segmentima društva. Danas u istim uvjetima funkcioniramo drugačije. Postoji cjepivo, postoje lijekovi, postoji dobra praksa prevencije zaraze, jača otpornost stanovništva, imamo godišnja doba za putovanja i druženje i godišnja doba za izbjegavanje gužvi. Covid 19 nije prva, a na žalost vrlo vjerojatno ni zadnja virusna pandemija. Zelena, narančasta i crvena oznaka izmijenjuju se u ciklusima. Prema tim statusima regija organizira se društveni život. To su, u neku ruku, nova „godišnja doba“. Naučili smo prošlogodišnju lekciju i imali turističku sezonu iznad očekivanja. Novi „crveni ciklus“ je započeo prema očekivanjima. S njime i daljnji izazovi u suživotu s pandemijom.
www.nedopinezic.com

Dugo ne viđena navala turista u špici sezone

 

Hirovita 2021.

2021. godina je godina velikih obrata. Reklo bi se – hirovita. Počela je drugim valom pandemije Covida 19 ali i konačnim puštanjem u promet cjepiva. Nastavilo se neispunjenim očekivanjima o velikoj procjepljenosti stanovništva do ljeta. Pojavili su se i mutirani sojevi. Delta soj je već na početku ljeta poharao Portugal i Španjolsku. U glavnu sezonu smo ušli s umjerenim optimizmom i stalnim strahom od moguće brze eskalacije zaraze. Taj strah je bio pojačan ulaskom u „narančastu zonu“ https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/situation-updates/weekly-maps-coordinated-restriction-free-movement . Dolasci stranih turista ipak su rasli, Hrvatska se bolje pripremila s više punktova za testiranje, uvedena je „Covid putovnica“, cjepljnje se nastavlja i tijekom ljeta. Stopiraju se manifestacije, veća okupljanja, nastoji se držati kontrola nad porastom zaraze.

Turistički boom

U najavama rezultata turističke sezone prevladava optimizam uz istovremeni apel za pridržavanje mjera. Ovo prvo se sviđa svima, ovo drugo i ne baš. Kreću brojna izvješća o poduzetim promotivnim aktivnostima sustava Hrvatske turističke zajednice, biraju se ciljana tržišta, šalju se ciljane poruke. Velika promotivna mašinerija javnog i privatnog sektora dobila je dobrodošlu konkurenciju. U javnost su „procurile“ informacije o postroženju mjera za povratak turista iz Covid 19 rizičnih područja nakon 15. 08. takve mogućnosti se razmatraju u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj…Ova je informacija „zakotrljala lavinu“ već dugo ne viđenog kolovoškog turističkog booma. Ljudi spavaju na klupama u parkovima, u automobilima, kucaju na vrata domaćina kasno u noći, mobilni telefoni stalno zvone, upiti stižu neprestano, rezervacije se preklapaju… Posljedično i cijene smještaja „divljaju“,“lete u nebo“. Sličnu smo situaciju imali koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Preklapanje više povoljnih okolnosti

Što se dogodilo ? Jednostavno se pokolopilo nekoliko, za nas, sretnih okolnosti:

  1. Nakon dugog vremena nemogućnosti slobodnog kretanja i odlaska izvan zemlje, ljudi su se zaželjeli putovanja
  2. Kao posljedica „ostani doma“ vremena, uštedio se novac namijenjen putovanju kao životnoj potrebi
  3. Na putovanja se ide osobnim automobilom na odredište koje je udaljeno najviše jedan dan vožnje kako bi se u slučaju promjene uvjeta za povratak moglo brzo reagirati
  4. Najvažnijim europskim emitivnim zemljama najbliži Mediteran s najbolje razvijenom ponudom smještaja za male grupe i obitelji je Hrvatska
  5. Boraviti privatno , bez doticaja s nepoznatim grupama ljudi na putu i u smještaju važan je preduvjet turističkog putovanja
  6. Epidemiloška situacija u Hrvatskoj je bolja od situacije u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj
  7. Strah, taj panični strah od ponovnog „zatvaranja“ zbog četvrtog vala Corone nakon 15.08., pokrenuo je masovne odmore od 1. do 15. 08.

Vela Gospa – kao nekad, kraj glavne sezone ?

U eri prije Corone, ljetna sezona je bila „rastegnuta“ od polovice lipnja do polovice rujna. Na ruku su išle i školske ferije koje su negdje započinjale u lipnju, u nekim zemljama u srpnju a negdje tek u kolovozu. Imali smo prilično stabilnih 90 dana glavne, kupališne sezone, sad se, čini se, vraćamo u vremena kratke i „nabijene“ špice.

Strah najveći saveznik ?

Narednih će dana pljuštati objave o turističkim rekordima, o zaslugama za dobre rezultate, krenuti će nadmetanje brojevima ostvrenih noćenja po županijama, gradovima i općinama, turističkim smještajnim kapacitetima. Činjenica je da smo se našli u sretnim okolnostima a da nam je strah od „zatvaranja“ 15.8. do sada najveći saveznik. Međutim treba reći da je Hrvatska već niz godina jedno od omiljenijih turističkih odredišta na mediteranskom dijelu Europe a da obiteljski, privatni smještaj na najvećim svjetskim OTA platformama redovito biva svrstavan među 5 najboljih na svijetu.

Jadran u fokusu

Hrvatski Jadran je ova dva tjedna u fokusu svih: medija, političara, analitičara, zdravstvenih vlasti …Iza Vele Gospe kada većini političara, dužnosnika, zastupnika završava godišnji odmor, „svjetla reflekora“ će se ponovo lagano okretati prema početku nove školske godine, četvrtog vala pandemije, mjerama za otpornost i oporavak gospodarstva pogođenog Corona krizom… Jadran, priobalje i otoci će pasti u drugi plan. Kao žitno polje nakon žetve. No važno je upamtiti što za Hrvatsku znači turizam i da je Hrvatska zaista zemlja preodređena za turizam, kao najbliža, najljepša plaža Europe https://hrturizam.hr/zivimo-na-najljepsoj-najdostupnijoj-plazi-europe/ .

Nedopinezic.com

Održivi razvoj ruralnog područja i turizma

OBITELJSKO MIKRO PODUZETNIŠTVO U TURIZMU I PRATEĆIM DJELATNOSTIMA RURALNOG PODRUČJA

Što je obiteljski smještaj ?

Obiteljski smještaj je dopunska djelatnost bazirana na višku smještaja u obiteljskoj kući, obiteljskom gospodarstvu i prostoru okućnice pogodnom za organiziranje kampa. Nositelj te djelatnosti može biti samo član domaćinstva, član obitelji uz suglasnost ostalih članova obitelji. Ova dopunska djelatnost služi za potporu financijskog prihoda obitelji, za poboljšanje životnog standarda obitelji.

Dopunska djelatnost

Dopunska djelatnost ima poseban porezni status, oslobođena je suvišne administracije a limitirana je maksimalnim dopuštenim kapacitetom (brojem ležajeva) i maksimalnim ukupnim financijskim prometom.  Sve regulirano Zakonom.

Status nositelja djelatnosti

Temeljem ove djelatnosti nositelj ne može imati nikakva socijalna prava (socijalno i zdravstveno osiguranje, pravo na mirovinu). Članovi domaćinstva se mogu zaposliti kao pomoć u domaćinstvu uz plaćanje obaveza na plaću. Tada imaju socijalna prava. Ako su zaposleni na nekom drugom radnom mjestu prihodi te plaće i prihodi od ove dopunske djelatnosti se ne zbrajaju. Izuzetak je kad su nositelji kategorizacije kao fizičke osobe i valsnici obrta, tada se prihodi za određivanje poreza na dohodak zbrajaju (porezni status).

Vrste usluge obiteljskog smještaja

Vrste usluge obiteljskog smještaja u domaćinstvu su : soba, apartman, kuća za odmor, kamp. Dodatne usluge su doručak, polupansion (doručak-ručak, doručak-večera) i pansion (tri obroka dnevno) U Hrvatskoj su polupansioni i pansioni u domaćinstvu ukinuti / zabranjeni.

Za svaku vrstu usluge se propisuju minimalni tehnički uvjeti (soba, namještaj, kupaona, oprema, čišćenje, održavanje, pranje…) i minimalna pravila ponašanja domaćina (tečaj za domaćine – neobavezno). Za razvoj (od „nule“), države koje žele ruralni održivi razvoj osiguravaju poticajna sredstva (alpske zemlje na primjer).Funkcioniranjem obiteljskog smještaja upravlja lokalna turistička zajednica kao centralna recepcija obiteljskog smještaja ( u alpskim zemljama, a nekad i kod nas kroz Turistička društva)

Boravišna taksa i porez

Na smještaj se plaća boravišna (turistička) taksa koja je prihod turističke zajednice iz kojega se financira rad recepcije,izrada novih turističkih proizvoda i promocija. Porez koji se plaća je prihod općine i iz njega se financira uređenje turističke infrastrukture. Taksa i porez su vezani na promet, odnosno noćenje i mogu biti propisani u paušalnom obliku.

Sustav unapređenja kvalitete

Sustav unapređenja kvalitete se sastoji od posebnih standarda za specijalizaciju ponude prema ciljanim tržišnim nišama (biking, hiking, pet friendly, eco-bio friendly, family friendly, wellness-well beeing, nature friendly, youth frindly, halal friendly …). Provođenje sustava započinje definiranjem standarda, zatim upoznavanje vlasnika smještaja sa trendovima i standardima, pružanjem pomoći u uvođenju standarda, nastavlja se redovitim edukacijama. Za taj „klub kvalitete“ se izrađuje posebna web stranica, radi se poseban marketing plan, uvodi se sustav ocjene kvalitete (kombinacija ocjene gosta i eksperta). Za svaku specijalizaciju se razrađuju tri razine kvalitete usluge (economic, standard i premium). Svaka razina usluge ima razrađene kriterije „hardware and software“, kombinaciju tehničkih uvjeta i posebnih vještina domaćina. Za ulaganje u unapređenje kvalitete osiguravaju se mikrokrediti sa povoljnim uvjetima otplate (do 1% kamate, godinu dana grace period, otplata na 5 godina, maksimalan iznos do 15.000 eur, npr.).

Domaćin je najvažniji stup kvalitete

Domaćinstvo predstavlja domaćin. On i njegova obitelj su „brand“. Jako je važno predstaviti ljude koji ugošćuju ljude. U prvi plan promocije stavljamo obitelj, zatim nositelja domaćinstva koji predstavlja svoj hobi, svoj posao, svoju specijalizaciju (ribič, tesar, kuharica, bike vodič…) Specijalizacija domaćina je „dodana vrijednost“ na ponudu smještaja. Vještine domaćina su zanimljivost koja će zainteresiranog gosta dovesti baš u taj smještaj. Zato nam je jako važno povezati temu specijalizacije smještaja sa specijalizacijom domaćina. Domaćin mora živjeti stil kojega promovira kroz specijalizaciju. (npr. „hike friendly“ domaćin poznaje planinarske staze, vremenske prilike, skloništa, prirodne ljepote itd.).

Proizvodnja hrane osnovna podloga ruralnog turizma

Na ruralnom području se uz poticaj za razvoj obiteljskog smještaja moraju dati još i dodatni poticaji za proizvodnju hrane. Hrana koju proizvodi domaćinstvo služi za prehranu domaćinstva a višak te hrane se prodaje kao obrok ili finalni proizvod turistima (mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi od žitarica,  med i medni proizvodi, voće i povrće i voćni sokovi i sl.). proizvodnju hrane treba stimulirati i dodatnim poreznim olakšicama. Proizvodnja hrane na selu je iznimno važna, osobito nakon traumatičnog iskustva sa zaraznom bolešću covid 19 kada su „popucali“ dugi lanci dostave živežnim namirnicama pa je došlo do nestašice hrane u urbanim centrima. Posebno je loš primjer otvaranja „socijalne samoposluge“ u najplodnijem dijelu Hrvatske – u Slavoniji. Umjesto da se proizvodi hrana na selu i s njome povoljno snabdjeva grad, stanovnici manjih gradova se opskrbljuju u „socijalnim samoposlugama“. Osim toga dobra i cjenovno pristupačna  hrana je jak motiv za turističko putovanje na selo. To se posebno odnosi na vikend dolaske iz obližnjih gradova. (Dobar primjer Sarajevo – Vareš i proizvodnja sira, tjestenine, kokošjih jaja, ribe i sl. u Varešu BiH, zatim Zagrebačka županija koja privlači stanovnike Zagreba i slično).

Stimulacija rukotvorina i obnova starih zanata

Rukotvorine od prirodnih materijala su iznimno važne kao dodatna ponuda turistima ali i kao „izvozni“ asortiman sela. Tu se najprije misli na odjevne predmete koji na bazi prirodnih materijla (ovčja vuna) i etno uzoraka uz suvremeni dizajn i dobar marketing mogu postati vrlo tražena roba. (Primjer Austrije, Bavarske, Švicarske). U istu grupu spadaju i ručno rađeno posuđe, vrtlarski alati i slično (majdani u Očevju, Vareš), zatim unutarnji i vanjski namještaj od drva, eko igračke od drva i slično. Ovdje vrijedi isto kao i kod proizvodnje hrane – porezna stimulacija i poticaji.

U posljednje vrijeme sve je popularnija oporaba proizvoda – popravak kućanskih aparata, namještaja, obuće i slično kao važnog dijela „cirkularne ekonomije“. Stimuliranje postolarskih radnji za izradu i popravak obuće, zatim izrada i popravak, brušenje kuhinjskih noževa, sjekira, kosa, blanjalica i sličnih alata, čak i popravak kišobrana i suncobrana, pegli i usisivača… sve su to nova / stara zanimanja. Komunalno društvo „Čistoća“ je u Rijeci otvorilo jednu takvu radionicu „Riperaj“ https://web.facebook.com/riperajrijeka/?_rdc=1&_rdr .Uz to ide i prodaja najprije antikvarijat asortimana (turistički vrlo atraktivno) a onda i polovnih repariranih uređaja.

Osnove održivog razvoja ruralnog područja bi bile odgovorno i održivo upravljanje vodnim i drvnim resursima, čuvanje prirodnog okruženja, proizvodnja hrane, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj turističkih usluga, poticanje digitalne ekonomije i rada na daljinu. Na tu osnovu se nadograđuju specijalizacije u pojedinoj vrsti usluge ili proizvodnje. Sve zasnovano na obiteljskom mikropoduzetništvu i obitelji kao osnovnoj društvenoj i ekonomskoj „stanici“ zajednice.

Nedopinezic.com

 

„Ples s virusom“ se nastavlja

Novi parametri za ocijenu covid rizičnosti regija ?

Stanje u bolnicama novi ulazni podatak za procjenu

Od početka pandemije Robert Koch institut je postavio kriterije praćenja rizičnosti pojedine regije. Temeljem tih parametara njemačke su vlasti davale preporuke svojim građanima i donosile restriktivne mjere. Najvažniji kriterij je bio do sada sedmodnevna incidencija. To je broj novooboljelih u tjedan dana na 100 000 stanovnika.

U međuvremenu su se polazne osnove za promatranje rizičnosti pojedine regije promijenile. U godinu i pol dana postignuta je određena prokuženost stanovništva, što kroz prebolijevanje covida što kroz cijepljenje. Cijepljena je gotovo u potpunosti najrizičnija skupina stanovništva – starije osobe i kronični bolesnici.

Manje hospitalizacija

Sada u populaciji inficiranih prevladavaju mlađi stanovnici koji generalno imaju bolji imunološki sustav i blaže simptome bolesti. Posljedično imamo manji broj hospitaliziranih, teško bolesnih koji trebaju potporu disanja i konačno manje umrlih.
To su ujedno i glavni razlozi popuštanja restrikcija u Velikoj Britaniji unatoč znatnom rastu inficiranih građana. Predviđa se da bi broj novozaraženih  dnevno mogao premašiti 100 000 ali broj hospitaliziranih bi trebao biti srazmjerno drastično manji nego u dosadašnjim „valovima“ infekcije.

Na sličan način novo stanje promatraju i stručnjaci njemačkog instituta „Robert Koch“ koji smatraju da se uz incidenciju trebaju razmatrati i kriteriji „popunjenosti“ bolničkih kreveta odnosno stupanj opterećenosti zdravstvenog sustava. Počinju se prikupljati podaci o postotku covid pozitivnih pacijenata na „normalnim“ odjelima, intenzitet simptoma i stanje procijepljenosti. Još uvijek je značajan i tako zvani R faktor, odnosno broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba.
Svi ovi parametri vrijede za njemačke regije ali bilo bi dobro da se uvedu i pri razmatranju stanja u ostalim europskim regijama.

Rizik osjećaja “lažne sigurnosti”

Glavni rizik ovakvog „labavijeg“ ocjenjivanja „Covid stanja“ po regijama je osjećaj lažne sigurnosti u situaciji s još uvijek niskom procijepljenošću populacije i post Covid sindromima poznatijim kao „Long Covid“ koji se javljaju i kod mlađe populacije koja je preboljela infekciju.

U svakom slučaju novi način ocjenjivanja Covid situacije po regijama dobro je došao i u Hrvatskoj ako će se i dalje primjenjivati ograničene, učinkovite protuepidemijske mjere. To bi bio način „suživota“ s Covidom gdje bi bile moguće i gospodarske aktivnosti, doduše manjeg volumena ali bez prekida.

Kritičan početak nove školske godine

Još bi jedna mjera svim zemljama pomogla da se lakše „krene“ u rizičnu jesen. Prvih mjesec dana nastave nakon ljetnih školskih praznika bi u svim školama trebali biti „online“. Kroz tih 30 dana bi se isfiltrirao broj novozaraženih nakon masovnih turističkih putovanja i znatno bi se smanjio rizik od progresivnog širenja zaraze u općoj populaciji.

Put do prestanka pandemije je dug. Na proteklom iskustvu učimo korake za novo razdoblje. Ako smo u stanju na primjerima drugih ali i na vlastitim primjerima od prije godinu dana izvući pouke i promijeniti ponašanje, možemo se nadati boljoj jeseni i zimi. Turistička putovanja su iznimno nužna za bolju raspodjelu prihoda između sjevera i juga, urbanih i ruralnih područja ali upravo su ova putovanja najveći prijenosnici zaraze iz jedne regije u drugu. „Ples s virusom“ se nastavlja.
Nedo Pinezić

Sezona bez Corone i Corona sezona

TRAJANJE TURISTIČKE SEZONE U STRAHU OD CORONE
Glavna turistička sezona, bolje rečeno glavna sezona godišnjih odmora počela je s prvim danima srpnja. To se razdoblje poklapa sa ljetnim školskim ferijama u većini europskih zemalja.

Ljudi su željni putovanja

Ljudi željni putovanja nakon više od godinu dana kontinuiranog ritma zatvaranja i otvaranja, pooštravanja i ublažavanja zaštitnih mjera protiv Corona epidemije, pohrlili su na glavni obiteljski odmor. Povoljna epidemijska situacija u većini EU zemalja omogućila je migraciju sa sjevera prema jugu Europe. Svaka zemlje se nastoji što bolje organizirati za prihvat stranih turista pa je tako i Hrvatska pojednostavila protokol ulaska onih turista koji ispunjavaju uvjet za posjedovanje tako zvane „covid putovnice“. Sve izgleda dobro, turizam se vraća, vraća se i nada u „staro normalno“.

„Ali“ faktor

Ali, uvijek postoji neko „ali“. Situacija s pandemijom je takva da se u različitim dijelovima svijeta pojedine zemlje ne uspijevaju organizirati za borbu protiv ove bolesti. Ne poštuju se mjere zaštite, ili ih uopće nema, nema ni cjepiva. To dovodi do slobodne cirkulacije virusa u populaciji , mutacije kojom virus postaje brži u širenju ali i otporniji na neke vrste cjepiva. Na veliki broj oboljelih dolazi i veliki postotak hospitaliziranih a zbog kraha zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih. Putnici iz tih zemalja prenose virus u druge zemlje. Trenutno se takva situacija dogodila kod prijenosa tako zvanog „delta soja“ iz Indije u Veliku Britaniju a putem turista iz Velike Britanije i u Portugal. U Rusiji također prevladava ovaj soj virusa koji slabo prokuženu populaciju zaražava u gusto naseljenim gradovima brzim tempom.

Sezona bez Corone i sezona Corone

S obzirom na to da prokuženost populacije treba dostizati najmanje 80% a da je postotak cijepljenih i onih koji su preboljeli Coronu u svim zemljama ispod 50 %, takva situacija pogoduje sezonskom jačanju epidemije.
Masovna turistička putovanja su neizbježan put prijenosa virusa a početak školske godine idealna kombinacija za rasprostranjivanje zaraze u populaciji. Problem je tim složeniji što mladi ljudi i djeca gotovo ne osjećaju simptome (imaju jak, zdrav imunološki sustav) pa se bez upornog testiranja ne može širenje zaraze staviti pod kontrolu.
Mladi ljudi željni druženja i zabave najzadnji dolaze na red za cijepljenje pa je i to još jedna otegotna okolnost. Niska incidencija i povoljna epidemijska situacija ostavlja dojam povratka „na staro“ pa se dojučerašnja jagma za ciepivom pretvara u otpor prema cijepljenju.

Ahilova peta zapadne demokracije

U svemu tome svi su krivi i nitko nije kriv što postoji realna opasnost od povećanja broja zaraženih, povećanja incidencije i svrstavanja neke regije u covid 19 rizično područje. Rekao bih da je takav scenarij zapravo neizbježan. Mi u Europi nemamo efikasan nedemokratski državni aparat poput Kine koji je epidemiju stavio pod kontrolu i prije puštanja u promet cjepiva. Život se u Kini odvija normalno već gotovo godinu dana uz pridržavanje strogih mjera zaštite. Kineska ekonomija se vrlo brzo oporavila pa tako i njihov unutarnji, domaći turizam. Slabost zapadnog, demokratskog , cijelom svijetu poželjnog društvenog uređenja, je upravo efikasnost u upravljanju velikim krizama. Razlozi su prekompleksni za ovaj kratak tekst ali ova tema je zanimljiva i za usporedbe drugih područja društveno ekonomskog života zapada i dalekog istoka.
Bilo kako bilo, ova će nas nedaća, na žalost, pratiti duže nego što smo mislili. Živjet ćemo s time, prilagodit ćemo se tome. Sve dok ne postignemo potrebnu prokuženost. Nadamo se uz što manje ljudskih žrtava kako od uzročno-posljedično vezanih bolesti tako i od dugotrajne ekonomske krize.
Nedopinezic.com

Zašto su lokalni izbori važni za razvoj turizma ?

Lokalni izbori i turizam

Upravo je prošlo vrijeme lokalnih izbora, vrijeme kada građani –stanovnici općine, grada i županije i građani – turistički mikropoduzetnici, članovi turističke zajednice odlučuju. Važnost lokalnih izbora je nepravedno podcijenjena u odnosu na „velike“ ,parlamentarne izbore. Dapače, ovi „mali“ izbori su nam životno važniji, na njima kao birači imamo najveći utjecaj.

O čemu odlučuje naš glas, glas naših ukućana i prijatelja, cijele naše zajednice?

Prije svega mi biramo čelne ljude naše lokalne zajednice, načelnika,gradonačelnika župana, članove općinskih i gradskih vijeća, županijske skupštine. To su mjesta na kojima se odlučuje o cijenama komunalnih naknada i usluga, o obuhvatu i namjeni prostornih planova, o načinu upravljanja javnim površinama, o infrastrukturnim i društvenim projektima i mnogim malim stvarima koje život znače. Na lokalnim izborima biramo i predsjednike turističkih zajednica općina, gradova i županija. Predsjednik je najviše tijelo turističke zajednice i ima veliki utjecaj na rad turističkog vijeća i skupštine turističke zajednice.

Da li smo zadovoljni komunalnim standardom u kojega spada i javni prijevoz? Da li smatramo da su cijene komunalnih usluga poput vode, odvoza smeća i slično korektne? Da li su komunalne naknade i porezi na potrošnju kod ugostitelja te prirezi pravedni? Da li su nam  grad, općina čisti ? Kako županija vodi brigu o mikropoduzetnicima? Da li turistička zajednica razvija destinacijsku ponudu, upravlja destinacijom? Ova i slična pitanja su ona prava pitanja na temelju kojih propitujemo funkcionalnost čelništva lokalne samouprave i turističke zajednice. U ovim pitanjima nema politike, lijevih i desnih, ovdje se propituje efikasnost i sposobnost istaknutih pojedinaca u vođenju lokalne zajednice. Što su do sada napravili? Kakva dostignuća stoje iza njih?

Vlast obnašaju oni koji su dobili vrlo mali postotak od ukupno mogućih glasova

Ni sami nismo svjesni koliko svojim glasom utječemo na rješavanje nekih problema o kojima smo inače spremni debatirati sa svim i svakim; pisati dopise na sve moguće adrese a zapravo rješenje leži u izboru ljudi zaduženih za komunalnu problematiku.

Na što treba obratiti pozornost pri biranju čelnika općina, gradova i županija ? Umjesto na „boju dresa“, pažnju treba usmjeriti na „rad nogu“, odnosno umjesto ideološke obojenosti bilo bi dobro obratiti pozornost na učinkovitost djelovanja. Obećanja su samo obećanja, a pravi  kandidati trebaju predstaviti ostvarene projekte. Male ili velike, privatne ili društvene. Umjesto javnih prepucavanja, izborna kampanja treba poticati javno nadmetanje.

Turistički promet cijele zemlje počiva na turističkoj ponudi svake jedinice lokalne samouprave u kojoj se razvija turizam. O ukupnoj turističkoj infrastrukturi, o razvoju ponude ovisi i atraktivnost destinacije. Gosti ne putuju (osim organiziranih grupa s posebnim programom i posebnosti nekih hotela) zbog smještaja. Gosti putuju zbog doživljaja, zbog posebnih motiva,na neku destinaciju. U kreiranju turističke privlačnosti presudnu ulogu ima načelnik, gradonačelnik,župan koji upravlja i lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom na prostoru kojega gost doživljava kao turističku destinaciju.

Jesmo li propustili (još jednu) priliku ?

Važno je izaći na izbore i birati predsjednika turističke zajednice općine, grada županije i čelnika lokalne samouprave. To je ujedno i najpravedniji, najdemokratičniji, izbor predsjednika turističke zajednice. Ja kao angažirani građanin imam priliku jedan dan učetiri godini odlučiti kome ću dati svoj glas, svoje povjerenje. Nakon izbora dolazi pitanje  – što sam ja učinio za svoju zajednicu?  Novu priliku za ovakav angažman čekat ćemo do novih izbora. Jesmo li svjesni da u konačnici sami kreiramo svoju budućnost, da sami stvaramo ugled svoje zajednice kao turističke destinacije? Nakon izbora prihvaćamo novo / staro stanje stvari i s time živimo iduće četiri godine.

Narod ima vlast kakvu zaslužuje“, turistička zajednica ima predsjednika kojega su izabrali građani. To je istina s kojom se moramo suočiti.

 

Krčani i dalje pomažu Petrinji

Pjevačkom društvu „Slavulj“ u Petrinji Krčani predali opremljeni kontejner

Konačno je došao taj dan. U subotu 08.05., na Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, predstavnici Grada Krka, Gradskog društva Crvenog križa Krk, kompanije CMA CGM France i krčkih obrtnika i poduzetnika predali su zajedničku donaciju – opremljeni brodski kontejner.

Ovaj kontejner, koji je oplovio svijet, završio je „svoju karijeru“ na najbolji mogući način, kao mini kulturni dom, sastajalište najstarijeg hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj“ iz Petrinje. Mala je ovo utjeha za teško stradali impozantni Kulturni dom ali pored nužnog smještaja ova gesta je i poticaj ljudima da nastave sa svojim društvenim aktivnostima jer one su osnova životnog duha Petrinje.

U opremanje kontejnera i popravku 18 krovova sudjelovalo je 42 tvrtki i pojedinaca:

Vedran Kirinčić, Milan Rošić, Mersud Kolubčić, Goran Barović, Dean Kinkela, Deni Jurešić, Edin Ibrahimović, Nermin Ibrahimović, Emir Ibrahimović, Filip Depikolozvane, Valerij Jurešić, Nedjeljko Pinezić, Ingo Hartman, Omer Čanić, Sandi Beganović, Dino Ivanec, Danijel Došen, Marin Markić, Marin Maglić, Dalibor Stojak, Trum d.o.o i Toni Komadina, Alu Krk, Trgovina Krk i Senad Beganović, Adrian Štimac, Ivan Vučić, CMA – CGM i kap. Jakov Karmelić, „Klek“ Krk i Dominik Kirasić, Auto servis Brozić, Antonio Habek, Benjamin Mujkić, Damir Štefančić, Mihael Kralj, Vedran Bobovčan, Milohnić d.o.o., Damir Husić, GPP Mikić – hotel „Malin“, Roman Jakovac,” Pvc mont” i Đani Gržetić, Volsonis d.o.o i Goran Stanić, Mario Grgurić, Foto Brujo i Ivica Brusić, „Elektro Krk“.

Na maloj prigodnoj svečanosti u centru Petrinje predsjednik HPD-a „Slavulj“ Željko Crnković zahvalio se donatorima i svim građanima Krka kao i Gradu Krku u ime svih članova. U ime krčkih obrtnika i poduzetnika prisutnima su se obratili Nedjeljko Pinezić i Vedran Kirinčić a u ime kompanije CMA – CGM kapetan Jakov Karmelić. Riječi zahvale svim dionicima ove humanitarne akcije uputio je i Darinko Dumbović gradonačelnik Petrinje. Posebne riječi zahvale ide zamjenici predsjednika HPD-a „Slavulj“ Maji Ostojić i krčkom poduzetniku Vedranu Kirinčiću koji su iskoordinirali ovaj projekt od same ideje do predaje objekta u Petrinji. Kontejner koji je potpuno preuređen, opremljen vratima, prozorima, termo fasadom, klima uređajem, sanitarnim čvorom, mini kuhinjom, električnim instalacijama i ostalom opremom u vrijednosti od 72.000 kuna, na uporabu je predala u ime Gradskog društva Crvenog križa Krk Marijana Jakominić, ravnateljica društva.

Želja svih sudionika ove akcije je da se kulturna društva gradova Krka i Petrinje povežu kroz gostovanja u oba grada čim to prilike dopuste. Jedan svetac, zaštitnik bdije nad oba grada – to je sveti Lovro. Lovrečeva će biti poseban dan u srcima Krčana i Petrinjaca, ljudi i gradova povezanih u nevolji.

N. Pinezić

Cijepljenje i putovanja

Prije godinu dana nismo znali kada će biti cjepivo protiv Covid 19 virusa dostupno. Ali svi stručnjaci su bili složni u mišljenju da će se masovna putovanja vratiti kada se procijepi većina stanovništva. Ne misli se samo na stanovništvo neke zemlje već na cijelu regiju, kontinent a onda i svijet.
Alternativa cijepljenju je širenje zaraze na većinu populacije dok se ne postigne prokuženost od 80%. S cijepljenjem se do tog cilja stiže brže i uz manje žrtava.

Bitka s vremenom

Svaka je pandemija do sada imala svoje cikluse i svoje vremensko trajanje. Tako je španjolska gripa bez primjene mjera koje se danas koriste kod pandemije Covida, harala svijetom u valovima gotovo tri godine, od 1918. do 1920. Nakon što se „ispuhala“ ostavivši iza sebe 50 milijuna preminulih, više se nije pojavljivala u tom obliku i intenzitetu. Pandemija azijske gripe koja je krenula „na put oko svijeta“ 1957., nestala je 1958. prouzročivši smrt 4 milijuna stanovnika.

Španjolska se gripa proširila Europom putem američkih vojnika u prvom svjetskom ratu. „Putovala“ je sporije ali je bila izrazito zarazna i smrtonosna za mlade, ratom, glađu i nehigijenskim uvjetima iscrpljene ljude. Azijska je gripa 1957. „u pohod“ krenula brodovima pa se isto tako sporije širila. Sada se već znalo puno više o ovoj bolesti, medicina je uznapredovala, ljudi su se oporavili od ratnih strahota drugog svjetskog rata, bilo je vremena za reakciju pa su i posljedice bile blaže od onih sa španjolskom gripom.
Covid 19 „putuje“ avionom. Širi se eksplozivno brzo. Mutirani virus pronalazi način kako se što brže širiti, „stanovati“ u zaraženim ljudima, reproducirati se i opet širiti. Napredovala je znanost, medicina ali i sposobnost virusa da bude brži od ljudske reakcije, da ne bude smrtonosan poput SARSA ili EBOLE pa da uništi svoje stanište, već da neograničeno napreduje.
U ovoj protuepidemijskoj bitci, sprečavanje prijenosa i mogućnosti mutacije virusa od presudnog su značenja. Tu se vodi još jedna bitka, bitka s vremenom.

Europska unija izgubila na vremenu

Ni jedna zemlja članica EU nije uspjela ispuniti zacrtani cilj cijepljenja 80% zdravstvenih radnika i populacije starijih od 80 godina do kraja ožujka ove godine.
Ciljevi se mijenjaju pa se sada planira do kraja ljeta procijepiti 70% odrasle populacije u zemljama EUa. Međutim razvidno je da dinamika postizanja tog cilja neće biti jednaka u svim zemljama članicama. EK očekuje isporuku 360 milijuna doza cjepiva u drugom kvartalu, do konca lipnja.
Imajući u vidu dosadašnje kašnjenje s isporukama vakcina, zatim ne baš najbolju organizaciju cijepljenja, izglednije je da će se ovaj cilj ispuniti u svim zemljama Eua do kasne jeseni ove godine.

Putovanja će se ipak pokrenuti do ljeta

Nakon svakog dovršenog ciklusa cijepljenja raste broj raspoloživih putnika. To je osobito važno za masovna putovanja brodovima, zrakoplovima, autobusima i vlakovima. Individualni putnici koji putuju osobnim automobilom a cijepljeni su, imat će puno jednostavniju proceduru putovanja u drugu zemlju i povratka u domovinu. Već do ljeta broj potpuno procijepljenih putnika u svim emitivnim turističkim zemljama brojit će se u desecima milijuna. To je činjenica koja ulijeva nadu u dobru turističku ljetnu sezonu i kod nas. Putnici s preboljelom bolešću, ovisno o posljedicama, također će biti raspoloženi za prekogranična putovanja uz jednostavniju proceduru. Za njih a i sve ostale bit će važan status regije u koju putuju. Općenito, nije isto dočekati ljeto u crvenoj, narančastoj ili zelenoj boji.

Zbog svega navedenog ne preostaje nam drugo nego činiti napore da se dovedemo u što povoljniji položaj pred ljeto. Do lipnja bismo morali u cijeloj zemlji biti „narančasti i zeleni“. Također biti cijepljen ili imati potvrdu o preboljeloj bolesti bit će velika prednost. Mi kao domaćini tada možemo isticati svoj status u korespondenciji s našim gostima kao što će i oni morati imati sve potrebne potvrde za ulazak u zemlju. Domaći putnici su za sada oslobođeni takve obaveze ali upravo zbog toga kod domaćih dolazaka pridržavanje protuepidemijskih mjera ima veći značaj.
Nedopinezic.com

Hoće li se ikada turizam vratiti u istom obliku kao prije pandemije ?

Era prije Covida i era poslije Covida

„Bog dao imao pa nemao“, jedna je od najtežih kletvi. Tu spoznaju otkrivamo svakim danom sve više. Turistički promet se i nakon godinu dana ne oporavlja, dapače, svijet se po tom pitanju nalazi gotovo na istim pozicijama kao u ožujku 2020.

Teza da se „nova era“ broji kao „post Covid era“ od trenutka kada će „era prije Covida“ postati prošlost lansirana je na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Već sama ova teza ostavlja dojam složenosti, dramatičnosti vremena u kojemu živimo. Želi se reći da svijet više neće biti isti kao prije „Corona ere“.

U opisu novonastalih okolnosti sve se više spominju novo kovane riječi poput „slowbalisationa“ umjesto „globalisationa“. Sve se češće govori i o novom turizmu kao „slow tourism“. Usporavanje je evidentno, avio promet je na svjetskoj razini pao na volumen prometa sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kružna putovanja brodom su pretrpjela gubitak prometa veći od 90% a prije Corona pandemije su imala godišnje i preko 30 milijuna putnika. Bankrotirala su i brodogradilišta na sjeveru Njemačke koja su gradila brodove za kružna putovanja. Kruzing kompanije gomilaju gubitke baš kao i avio kompanije i veliki turoperateri. Uz svu moguću pomoć koju dobivaju, pitanje je na kraju tko će o(p)stati a tko ne. Slično se događa i s velikim hotelskim kućama. I tu se događaju promjene vlasništva a ozbiljno restrukturiranje tek predstoji. U teškom su položaju i mali poslovni subjekti, na dnevnoj bazi nestaju s poslovne scene. O njima se manje govori i piše jer su „nevidljivi“.

Corona kriza donosi velike promjene u destinacijama koje su proglašavane kao epicentri neželjenog „overtourisma“. Jedan od njih je Venezia. Ove godine je po prvi puta u svojoj povijesti održala svoj znameniti karneval u „online varijanti“. Nije bilo dobro kada je bilo previše turista ali ni sada nije dobro, kada ih gotovo uopće nema. Slično se događa s našim Dubrovnikom i mnogim poznatim turističkim „mekama“.

Prema ISNARTu (Talijanski institut za turizam) Italija je u 2020. izgubila 50 milijardi eura prihoda od turizma a u prvom kvartalu ove godine zbog izostanka skijaške sezone već je izgubila koliko Hrvatska ukupno zaradi u dobrim turističkim godinama – 10 milijardi eura.

Prema podacima talijanske gospodarske komore taj će se trend nastaviti. Zbog situacije s pandemijom, već je otkazano 80% svih rezervacija za Uskrs.

Milenijci su postali prevladavajući turistički putnici

Nedavno istraživanje marketinške agencije Selligent pokazalo je da je čak 83% milenijaca spremno podijeliti svoje podatke na internetu s ciljem što više personalizirane turističke ponude od strane ponuđača. Većina milenijaca vjeruje da su personalizirana putovanja daleko aktivnija od standardnih paket aranžmana. Putnici su sve svjesniji i o štetnim utjecajima putovanja na okoliš.
Podaci pokazuju također da se između srpnja i listopada 2020. čak petina turističkih putnika diljem svijeta odrekla internacionalnih putovanja. Covid je samo ubrzao tu tranziciju ciljeva putovanja, pravi razlozi leže u jačanju ekološke svijesti putnika.  Prošlog ljeta su i Talijani kao i mnogi drugi turisti putnici, pri odabiru cilja putovanja na prvo mjesto stavili sigurnosne razloge (njih čak 81%). Sportske aktivnosti, aktivni turizam je bio prvi razlog putovanja. Ove promjene će ostati na snazi i u „post Covid eri“, prema mišljenju stručnjaka.

Jaka želja za povratak na staro

Jedno drugo istraživanje konzultantske kuće „Deloitte Italije“ pokazuje  da za ponovno pokretanje turizma neće biti dovoljna samo virtualna rješenja koja smo koristili u Covid krizi. Ponuda će morati biti prilagođena svakom putniku prema njegovim preferencijama. Morati će se nuditi manje poznate destinacije, one koje ne nose obilježja masovnog turizma. Morati će se više nuditi sela, manja mjesta, nepoznati ruralni krajevi.

Istraživanje također  potvrđuje da samo 13% ispitanika preferira digitalne usluge poput virtualnih posjeta muzejima dok 44% ispitanika preferira hibridni model. Ovo upućuje na to da ipak tehnologija neće u potpunosti nadvladati ljudski potencijal već da će se tehnologija zadržati kao vrlo važna podrška turističkim putovanjima, u opsegu većem i značajnijem nego u „eri prije Corone“.

Zaključak se nameće sam po sebi

Trendovi koje smo pratili posljednjih godinu dana, uz ove rezultate istraživanja, upućuju na snaženje individualnih personaliziranih putovanja, putovanja manjih grupa nasuprot velikim masovnim putovanjima u standardnim paket aranžmanima. Putovat će se više lokalno, regionalno, kontinentalno, manje internacionalno i interkontinentalno. Putovanja će sve više biti aktivna, pustolovna, doživljajna. Ovim će se trendovima morati prilagoditi svi u lancu opskrbe turističkih putovanja, od prijevoznika do pružatelja usluge smještaja, ugostitelja, kulturnih i zabavnih događanja…

Pratimo, učimo i prilagođavamo se putem. Nema nam druge.

Nedopinezic.com