IZMJENAMA ZAKONA O TURISTIČKOJ PRISTOJBI OTVORENA BROJNA PITANJA
Već sam pisao o tome kako je na nezakonit način provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Zakonu o turističkoj pristojbi. Naime tekst prijedloga Zakona na savjetovanju nije sadržavao odredbu po kojoj se i na pomoćne krevete plaća paušalna turistička pristojba za smještaj u domaćinstvu i na OPGu. Time je onemogućeno davanje primjedbi na takav prijedlog. Rezultat je usvajanje Zakona na način koji stvara brojne probleme u primjeni i otvara nedoumice.
POMOĆNI KREVET NIJE STALAN KREVET
Pravilnikom je propisano da se pomoćni krevet (sklopivi) namješta na zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.) uz njega se ne moraju nalaziti propisani elementi: noćni ormarić ili polica, noćna svjetiljka, tepih uz krevet i mogućnost gašenja i paljenja glavnog svijetla iz kreveta . Očito je dakle da pomoćni krevet nije u upotrebi osim na zahtjev gosta, da ne zadovoljava uvjete osnovnog kreveta.
Također starim pravilnikom je bilo navedeno da se pomoćni krevet ne izražava u ukupnom kapacitetu smještaja. Novim pravilnikom je navedeno: „Pomoćni krevet ne izražava se u kapacitetu objekta, ali se navodi u izreci rješenja.« Drugim rječima kada je u pitanju plaćanje turističke pristojbe onda smještaj ima kapacitet koji uključuje pomoćne krevete a kada se taj isti smještaj nudi na tržištu tada se pomoćni kreveti ne smiju izražavati (nuditi) u kapacitetu objekta.
POMOĆNI KREVETI „NI NA NEBU NI NA ZEMLJI“
S obzirom da vlasnici smještaja u domaćinstvu i na OPGu posjeduju različita rješenja o odobrenju za pružanje usluge sa iskazanim pomoćnim krevetima u izrijeci rješenja i u opisnom dijelu, u primjeni odredbe o paušalnom plaćanju pristojbe dolazi do konfuzije. Pravno je neutemeljeno teretiti sa pristojbom krevete koji nisu navedeni u izrijeci rješenja pa se od vlasnika smještajnog objekta traži da podnese zahtjev za izmjenu rješenja. Bilo je pokušaja i brisanja kapaciteta iz E visitora sa zahtjevom za novi upis. To bi bilo moguće kada bi se postojeća rješenja mogla poništiti bez volje posjednika rješenja. No to nije moguće.
RJEŠENJA O ODOBRNJU ZA PRUŽANJE USLUGA
Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje ugostiteljskih usluga na domaćinstvu i OPGu upravno je pravni akt izdan na temelju zakonskih i podzakonskih odredbi koje su bile na snazi u trenutku izdavanja rješenja. To znači da se nove zakonske odredbe ne mogu primjenjivati retrogradno na važeća rješenja o odobrenju za pružanje usluga. To se odnosi na sve djelatnosti. Prestanak važenja rješenja propisan je Zakonom. U ovome slučaju prestanak rješenja je moguć:
- u slučaju smrti iznajmljivača 2. u slučaju odjave pružanja ugostiteljskih usluga danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom upravnom tijelu, ako je iznajmljivač u odjavi utvrdio datum unatrag 3. ako se utvrdi prestanak ispunjavanja uvjeta za pružanje ugostiteljskih usluga propisanog člankom 34. stavkom 2. Zakona.
DA LI MOŽEMO NUDITI POMOĆNI KREVET I NE PLATITI PAUŠALNU PRISTOJBU I ČLANARINU ?
To znači da posjednik rješenja svojevoljno mora podnijeti zahtjev za izmjenu rješenja sa promjenom statusa pomoćnih kreveta. Međutim pravo je pitanje što sa krevetima koji su unijeti u opisni dio rješenja ? Oni su stvarno navedeni kao mogućnost, a znamo da se pomoćni krevet namješta na zahtjev gosta. S druge strane ako nisu navedeni u izrijeci rješenja ti kreveti ne mogu biti uvedeni niti u e visitor a onda niti terećeni za paušalne pristojbe.
Također, bez obzira da li su pomoćni kreveti navedeni u izrijeci rješenja, u opisu ili nisu uopće navedeni, njih mogu koristiti djeca do 12 godina bez plaćanja pristojbe. A onda nema ni članarine. Postavlja se pitanje što je sa korištenjem istih kreveta od strane djece u dobi od 12 do 18 godina koja inače po Zakonu o turističkoj pristojbi plaćaju 50% manji iznos pristojbe ?
ČLANARINA NA POMOĆNI KREVET
Zakonom o turističkoj članarini propisano je da se ista u paušalnom obliku plaća i na pomoćni krevet ali u iznosu za 50% manjem od članarine kojom se tereti stalni krevet. Tu je došlo do odstupanja u odnosu na turističku pristojbu koja je za sve krevete ista. Imamo različita mjerila za iste, pomoćne krevete kada su u pitanju turistička pristojba i turistička članarina. Od svih obveznika koji plaćaju članarinu turističkoj zajednici jedino domaćinstva i OPGi plaćaju istu u paušalnom iznosu po postelji, stalnoj i pomoćnoj. Sve druge vrste smještaja i sve druge djelatnosti plaćaju kao i do sada u postotnom iznosu na ukupan prihod. Tako je ovim dvjema kategorijama u prosjeku članarina poskupjela za gotovo četiri puta. Međutim članska prava su ostala ista. Članstvo u skupštini turističke zajednice određuje se prema pojedinačnom najvećem iznosu uplaćene članarine i 25% turističke pristojbe.
ČLANSTVO U TURISTIČKOJ ZAJEDNICI
Članstvo se regulira Statutom na temelju Zakonom propisanih omjera zastupljenosti članova. Broj predstavnika članova skupštine utvrđen je razmjerno visini udjela pojedinog člana u prihodu Zajednice, ali jedan član ima maksimalno 40% predstavnika u skupštini.
Kao udio u prihodu Zajednice računaju se članarina i 25% boravišne pristojbe koje je taj član uplatio Zajednici u godini koja prethodi godini u kojoj se provode izbori za skupštinu Zajednice, pa se sukladno tome broj predstavnika članova skupštine Zajednice određuje na slijedeći način:
– članovi koji ostvaruju od 2% do 6% udjela u prihodu Zajednice ostvaruju pravo na jednog predstavnika u Skupštini
– članovi koji ostvaruju od 6-10% udjela u prihodu imaju pravo na dva predstavnika, a na svakih daljnjih započetih 4% udjela u prihodu Zajednice ostvaruju pravo na još jednog predstavnika u Skupštini
– članovi koji pojedinačno sudjeluju u ukupnom prihodu Zajednice sa manje od 2% grupiraju se u slijedeće skupine od kojih svaka ima pravo na broj predstavnika koji odgovaraju udjelu pojedine skupine u ukupnom prihodu Zajednice i to:
– članovi koji ostvaruju prihod obavljanjem ugostiteljskih djelatnosti,
– privatni iznajmljivači i
– članovi koji ostvaruju prihod obavljanjem ostalih djelatnosti (turističke agencije, prijevoz, brodski prijevoz i izletnički turizam, trgovina, usluge, proizvodnja hrane,…)
Prema ovakvoj podjeli „privatni iznajmljivači“ bi trebali zbrojiti sve svoje članarine i jednu četvrtinu ukupno uplaćene uplaćene turističke pristojbe i staviti taj iznos u postotni udio ukupnog prihoda turističke zajednice općine ili grada. Međutim „iznajmljivači“ su stavljeni u grupu sa turističkim agencijama, prijevozom, brodskim prijevozom i izletničkim turizmom, trgovinom, uslugama, proizvodnjom hrane …jer pojedinačno sudjeluju u ukupnom prihodu Zajednice do 2%. Skupine iz ove grupe predstavljaju članovi s najvećim udjelom unutar skupine.
Ako tijekom mandata dođe do promjene udjela u prihodima za više od 10%, broj predstavnika članova skupštine iznova će se utvrditi a promjenu utvrđuje skupština Zajednice istodobno s donošenjem godišnjega financijskog izvješća.
IZDVAJANJE IZ SKUPINE I ZBRAJANJE SVIH PRISTOJBI
Ono što za što bi se trebale zalagati udruge „iznajmljivača“ je izdvajanje iz skupine „ostali“ i zbrajanje članarina i 25% turističke pristojbe svih „iznajmljivača“. Tada bi se dobio realan odnos članstva „iznajmljivača“ u odnosu na ostale. Zapravo je nelogično da najbrojnije članstvo koje izdvaja ne mali iznos pristojbi za Zajednicu, u tijelima Zajednice participira tek simbolično. Na primjer 5.000 kreveta u domaćinstvu sa doprinosom turističke pristojbe (25%) za Zajednicu izdvaja 435.000 kn i 225.000 kn članarine, ako računamo samo osnovne krevete. Sa pomoćnim krevetima taj je doprinos mnogo veći. Ali već sa 660.000 kn doprinosa Zajednici članstvo u istoj bi trebalo biti zastupljeno sa više od simboličnih 1%.
OBAVEZE I PRAVA
Drastičnim povećanjem obaveza vlasnika smještaja u domaćinstvu i na OPGu dolazi i do potrebe revizije prava istih kao članova turističke zajednice. To je ujedno i obaveza svih predstavnika gruapcije koja čini 50% hrvatskog turizma – da se bore i izbore za pravedniji status.
Nedopinezic.com