Mjesec: ožujak 2020.

ZA IZNAJMLJIVAČE STANOVA, SOBA I POSTELJA PUTNICIMA I TURISTIMA I ORGANIZATORE KAMPOVA I /ILI KAMP ODMORIŠTA TE SMJEŠTAJNIH JEDINICA U OBJEKTIMA ZA ROBINZONSKI SMJEŠTAJ

Već znamo da odluku o visini paušalnog poreza na dohodak donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Znamo da je propisani raspon ovog poreza od 150,00 do 1.500,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu.

Znamo također da se ovome porezu pribraja i prirez porezu na dohodak u onim JLS gdje takav prirez postoji.

Godišnji se paušalni porez plaća na rate, tromjesečno.

Porezno se rješenje izdaje sa 1.1. tekuće godine za istu godinu.

Ako se odjavi smještaj u tijeku godine, izdaje se novo rješenje za tromjesječja u kojima je rješenje još bilo na snazi.

O ostalim odredbama drugom prilikom.

KLJUČNO PITANJE

Da li moram platiti prvu ratu paušalnog poreza na dohodak koja mi po rješenju Porezne uprave dospijeva 31. 3. ?

Moja preporuka je da se ne plaća. Hrvatska se nalazi u izvanrednim okolnostima, kao i cijeli svijet zbog pandemije zarazne bolesti covid 19. Iz tog razloga Vlada Republike Hrvatske već je donijela niz mjera za spašavanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti realnog sektora. Jedna od tih mjera se odnosi i na odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit. Obzirom da je mehanizam donošenja odluka za kategoriju paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima složeniji i uključuje predstavnička tijela JLS, Vladu RH, Poreznu upravu, jasne odluke još nema. Međutim PREPORUČAM, što ću i osbno učiniti, da se rata paušalnog poreza na dohodak koja dospijeva 31.3. o.g. NE PLATI.

OBUSTAVLJANJE OVRHA

U istom paketu mjera Vlada RH je donijela odluku i o obustavljanju OVRHA u slijedeća 3+3 mjeseca. Tom se mjerom prevenira moguće aktiviranje mehanizma ovrhe za ne plaćene rate fiskalnih obveza. Dakle ne trebate se bojati posljedica ako ne platite ovu ratu paušalnog poreza na dohodak.

DALJNJE MJERE

Sukladno razvoju situacije, pored provođenja dosadašnjih mjera Vlade RH, donositi će se i nove mjere. Jedna od njih bi mogla biti, u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave, donošenje odluke o djelomičnom ili potpunom oslobađanju od obaveze plaćanja paušalnog poreza na dohodak za „iznajmljivače“. Odluka će ovisiti o tome da li će biti moguće poslovati barem u dijelu turističke sezone ili ne. Pratite informacije.

nedopinezic.com

KORONAVIRUS  I ODGOVORNOST

Prof. Dr. Hans-Josef Vogel, pravnik iz ureda BEITEN BURKHARDT na virtualnoj ITB konferenciji objasnio je koje sve odgovornosti vezane uz koronavirus stoje na putu organiziranog turističkog putovanja.

Prema njemačkim pravnim normama putnik ima pravo na povrat novca ako je u tijeku putovanja došlo do situacije koja protivno njegovoj volji onemogućuje da dođe do hotela. To se upravo događa proglašavanjem cijelih regija, čak i država karantenom. Putnik traži povrat novca od agencije, agencija će tražiti povrat od hotela. Međutim nisu u svim EU državama na jedanak način regulirana prava putnika. To stvara dodatne probleme u realizaciji putovanja. Različite su vanredne situacije do kojih je došlo  u tijeku rezervacije a prije samog polaska na put. Nekima se, pak događa promjena situacijie za vrijeme trajanja putovanja.

SITUACIJA U HOTELU

Dodatna pitanja se postavljaju u slučaju kada gost uđe u hotel ali zbog bolesti nekog drugog gosta ili člana osoblja hotela bude prisiljen produžiti boravak u karanteni. Pitanje je tko tada snosi trošak produženog boravka i povratka ? Naravno tu su i troškovi refundacije izgubljenih radnih dana.

Sa druge pak strane imamo osoblje hotela kojemu također može biti zdravlje ugroženo od nekog gosta sa inkubiranim virusom.

ODNOS DOMAĆINA I GOSTA KOD EPIDEMIJE

Veliki su rizici organiziranih putovanja u ovim okolnostima kada se stanje mijenja iz dana u dan. Međutim i individualna putovanja su rizična. To potvrđuje i najnoviji slučaj na Cresu.

Ondje je u jednoj obiteljskoj kući, u nekmomercijalnom obiteljskom smještaju,boravio talijanski turist za kojega se po povratku u Italiju utvrdilo da je zaražen koronavirusom.  Na žalost razmjena podataka među službama  dviju držva ovdje je zakazala.  Na sreću turist je tu informaciju javio svojim domaćinima, prijateljima s kojima se družio. Zbog toga su dvije obitelji u tom mjest na Cresu u izolaciji. Uzeti su im brisevi i dati na analizu. I ovdje bi se moglo dogoditi da cijelo mjesto bude u karanteni. Kako su mogli znati da li je talijanski turist zaražen ? Hoće li turisti morati pri dolasku dokazivati da su negativni na koronavirus ? Kako se ponašati ako gost to odbije ? Kako zaštititi sebe i obitelj od zaraze ? Kako komunicirati sa gostima ? Kako pospremati, čistiti smještaj ? To su sve otvorena pitanja koja „lebde u zraku“. Ista pitanja postavljaju i ugostitelji. Kako se postaviti kod dolaska gosta u lokal ? Da li smanjiti broj sjedećih mjesta, stolove postaviti na većoj udaljenosti ? Kako zaštititi kontaktno osoblje ?

I sada postoji promet putnika, do duše u malom opsegu, ali mi ne znamo povijest kretanja tih putnika u protekla tri, četiri mjeseca. Sada zaista svatko može biti prijenosnik koronavirusa.

KOMUNIKACIJA DO SVAKOG IZNAJMLJIVAČA

Ovoga trenutka imamo perviše otvorenih pitanja bez odgovora. Turističke vlasti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti komuniciranja sa svakim pojedinim pružateljem usluga u turizmu. Što se smještajnog dijela tiče, mogli bi koristiti još neiskorištenu mogućnost komuniciranja putem platforme „e visitor“. Na isti način kao što šalju zaduženja za turističku pristojbu, mogu slati i informacije i naputke vezane uz epidemiju koronavirusa na dnevnoj bazi.

Nedopinezic.com

IZBIJANJE KORONA VIRUSA: UČINCI NA GLOBALNI TURIZAM I USPJEŠNE MJERE OPORAVKA I OTPORNOSTI

Dr.Eran Ketter, stručnjak za sigurnost u turizmu, upravljanje kriznim situacijama, istraživač slučajeva kriznih situacija i savjetnik Ministarstav turizma Izraela:

Turistička putovanja u opadanju na globalnom planu

Sasvim je jasno da već sada pandemija korona virusa donosi velike štete turističkim putovanjima. Pogođeni su gotovo svi oblici putovanja a najviše su pogođeni zračni prijevoznici i kompanije za krstarenja brodovima. Zrakoplovne kompanije su posebno teško pogođene jer su odtale bez „protoka novca“ od dana rezervacije do realizacije leta. Upravo ta novčana masa im omogućava da prežive sa niskim tarifama. Pored toga gradski hoteli u poznatim turističkim odredištima u zemljama sa rastućim brojem potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, iskazuju manju popunjenost za 20, 40 i više postotaka.

Značajna tržišta jako pogođena epidemijom

Kina je najveće emitivno tržište i treće receptivno tržište u svijetu. Južna Koreja spada među deset najznačanijih emitivnih tržišta a Italija je treće receptivno turističko tržište u Europi za prekomorske putnike. Italija je također i važno emitivno tržište. Razvoj događaja samo u ovim zemljama teško pogađa globalnu industriju putovanja. Iz dana u dan se javljaju novopogođene zemlje i regije gdje se također usporava putnički promet u oba smjera.

Točka prijeloma

Prema mišljenju stručnjaka točka prijeloma kada će početi oporavak tržišta putovanja biti će ljetni mjeseci. Ne zbog razloga da će virus nestati, to se nitko ne usudi reći, već zbog promjene stanja u ponašanju ljudi. Do tada će vanredna situacija postati redovnom, usvojiti će se određeni načini ponašanja a ljeto donosi optimizam i volju za izlazak iz dnevne rutine i izolacije. Ljudi se žele vratiti svojem životnom stilu pa će se i putovanja početi oporavljati.

Vrijeme oporavka turističkih odredišta

Dr. Eran Ketter prognozira da će se malo pogođene zemlje oporavljati relativno brzo, u roku od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci od „točke prijeloma“. Teže pogođene zemlje će se oporavljati godinu dana. Kada se usporedi, ne baš slična ali poučna situacija, koju je prošao Egipat, oporavak je trajao duže i još traje. Egipat je prije „Egipatskog proljeća“ godišnje ugošćavao 40 milijuna putnika. Eskalacijom nemira, nasilja, osobito nad turistima, prevrata na vlasti, taj je broj dolazaka pao na 5 milijuna. Strategijom oporavka uspijeli su u nekoliko godina broj dolazaka podignuti na 12 milijuna. (I mi u Hrvatskoj znamo što donose ratni sukobi i koliko vremena treba za oporavak turističkog prometa). Na svu sreću situacija sa koronom nije jednaka situaciji sa nasiljem, ratom i dugotrajnom nestabilnosti. Međutim neke mjere  za prevladavanje krize i što brži oporavak preporučaju se i u ovome slučaju.

Način upravljanja krizom i mjere

Kada se dogodi krizno stanje poput aktualnog, tradicionalni način upravljanja ne pomaže. U kriznim situacijama potrebna je stalna interakcija sa dionicima u turizmu, dnevno praćenje stanja i donošenje mjera koje mogu ublažiti posljedice. Prva mjera koju treba poduzeti je okretanje domaćem tržištu i snažna potpora turističkom kretanju u domaćem turizmu. (Ovdje moram primjetiti da je mjera „Tjedan turizma vrijedan“, koja je pokrenuta prije ove krize ne vezano za sadašnju situaciju, zapravo „pun pogodak“ upravljačkog tijela turističke Hrvatske). Dakle prva se mjera odnosi na putnike, prijevoznike, infrastrukturu prometa. Druga mjera se treba odnositi na domaćine, ugostitelje (hospitality sector). Njima treba olakšati troškovnu stranu podnošenja tereta krize. To se u prvome redu odnosi na privremene porezne, fiskalne i parafiskalne olakšice i marketinške subvencije.

Marketinške mjere

Obzirom da je turistički proizvod leisure ( opuštnje u slobodno vrijeme, odmor, sunce-more), najugroženiji sa pojavom pandemije, nužno je u prvome planu istaknuti poruke o normalizaciji stanja. Tome znatno doprinose živi prijenosi atmosfere svakidašnjeg živote putem društvenih mreža. Ako se šalju poruke o normalnoj cirkulaciji ljudi u prostoru bez nošenja zaštitnih maski, ako se vidi iz svega da smo u fazi „business as usual“, to će imati pozitivan učinak na stvaranje imagea o odredištu. Društvene mreže su vrlo važan kanal . Najvažniji. Također manji broj posjetitelja na odredištu koje je doživljeno kao prenapučeno prošle godine može biti dobra osnova za kreiranje poruke o prilici za posjetu bez nesnosne gužve. Također se preporuča održavanje stalnih B2B kontakata putem videokonferencija, webinara sa poslovnim partnerima. Ovim putem ih trebamo izravno obavještavati o pravom stanju u odredištu. I ono što je neizbježno to su posebno kreirani paketi za ciljane tržišne grupe sa atraktivnim cijenama.

Što mogu učiniti vlasnici smještaja ?

Garancija povrata novca je teško podnošljiva mjera za male poduzetnike. Međutim mogućnost „rebookinga“ (prebacivanja rezervacija bez dodatnih troškova), veća fleksibilnost u smislu otkaznih rokova, mogu pomoći da se rezervacije ne otkazuju masovno.

Strateška pauza

Silom prilika  dobili smo „stratešku pauzu“ , vrijeme kada moramo razmisliti kako dalje osmisliti našu turističku ponudu (odnosi se na sva turistička odredišta). Kako se pripremiti za „day after“ kampanju ? Moramo dobro razmisliti o novoj strategija za „post corona eru“. Trebamo osvježiti, mijenjati turistički proizvod. Pokrenuti nove proizvode. Pri tome treba uzeti u obzir sve što smo naučili u ovoj krizi i sve nove trendove koji utječu na turistička putovanja. Dobro promišljanje i temeljita analiza stanja  su prvi koraci koje svako ozbiljno turističko odredište, svaka ozbilja turistička zemlja mora učiniti upravo sada.

Nedopinezic.com

 

 

Još uvijek pod dojmom otkazivanja najveće turističke burze – ITB Berlin, nastojimo sagledati nastalo stanje. ITB se otkazuje prvi puta u svojoj 45 godišnjoj tradiciji. Isto se dogodilo i sa Salonom automobila u Genevi. I ta najznačajnija priredba automobilske industrije otkazana je prvi puta u svom 79 godišnjem postojanju.

Ne ulazeći u medicinski dio fenomena korona virusa, ono što vidimo je veliki oprez i velika razina sigurnosti koji se uvode zbog bojazni od širenja epidemije. ITB je otkazan jer uprava burze nije mogla garantirati lokalnim vlastima da će u potpunosti kontrolirati sve posjetitelje i izolirati sve zaražene.

Preporuke zdravstvenih vlasti idu u smjeru izbjegavanja masovnijih okupljanja. Odgađaju se sve manifestacije koje privlače veći broj sudionika. Države uvode epidemiološku kontrolu putnika na granici. Uspostavljaju se karantene i izolirani odjeli u bolnicama. Izolacija se uspostavlja i u zatvorenim prostorima u kojima ima oboljelih.

Što to praktično znači za turizam ?

Problemi na velikim brodovima i u velikim hotelima

Primjer velikih kruzera na kojima su bile zaražene osobe pa su zbog toga svi putnici morali ostati 15 dana na brodu bez mogućnosti izlaska na kopno, govori o nepovoljnoj situaciji organiziranog putovanja u velikim grupama.

Slična situacija se dogodila i u velikom hotelu na Tenerifama gdje su stotine turista zadržane u izoilaciji u hotelu nakon dijagnosticiranja korona virusa kod jednog hospitaliziranog turista.

I jedna i druga situacija su vrlo neugodne i sigurno imaju utjecaj kod rezervacije putovanja.

Kontrola na granici

Države EUa i drugih zemalja koordinirano uspostavljaju epidemiološku kontrolu ulaznih putnika na državnim granicam, u zračnim lukama, lukama na moru i kopnenim vodama, na kopnenim granicama. Putnici koji dolaze iz regija i gradova sa identificiranim slučajevima zaraženih od korona virusa, dužni su se javiti dežurnom epidemiologu u mjestu u koje putuju radi daljnje obrade i promatranja. To znači da na ulazu u Hrvatsku, npr, putnik iz Lombardije ima poseban tretman i može završiti u karanteni. Ali isto tako i austrijski putnik kada se vraća u svoju zemlju a boravio je u nekom od hrvatskih gradova sa potvrđenim nalazima zaraženih sa korona virusom, može proći istu proceduru u svojoj zemlji. To zapravo nitko ne želi.

MAIS segment prvi na udaru

Grupna studijska putovanja, kongresi, manifestacije, prvi su oblici turističkih putovanja koji su doživjeli strmoglavi pad prometa. Slijedeći pad očekuje kružna brodska putovanja ali i avioprijevoz, autobusni prijevoz, zbog svega naprijed navedenog.

Trenutne posljedice na hrvatski turizam

Cijela predsezona koja je već u tijeku i završava u lipnju, biti će sigurno mnogo lošija od očekivanja. Strah od nepoznatog, dokle god se ne pojavi dostupno, učinkovito, verificirano cjepivo, kočiti će putovanja. Dodatni učinak imaju i posljedice zaraze na osobe zrelije dobi koje su i glavni putnici na aranžmanima predsezone, van termina školskih ferija. Za sada, glavna turistička sezona nije dovedena u pitanje ali rezervacije su stale. Očekuje se da će se pojačati potražnja od trenutka kada bude broj oboljelih u padu i cijepivo dostupno.

Posljedice na ukupno gospodarstvo

Da se ne bismo zavaravali, neće samo turizam trpjeti posljedice epidemije korona virusa. Gotovo svi sektori će imati problema, neki prije, neki kasnije. Ne treba smetnuti s uma da se u Kini, koja je najteže pogođena epidemijom, proizvodi 25% svjetskih potrošnih dobara. Također, pad gospodarskih aktivnosti u jednome sektoru prelijeva se zbog slabljenja kupovne moći u drugi sektor.

“Karte se na novo miješaju”

Čini mi se da će ova situacija ostaviti dublji trag u globalnoj ekonomiji. Jedna od otkrivenih opasnosti je velika međuzavisnost globalizirane proizvodnje. S toga će, vjerujem, neke zemlje težiti osigurati samodostatnost u proizvodnji određenih dobara od vitalnog značaja nacionalne, lokalne ekonomije u slijedećem rezdoblju. Jer da se u potpunosti suspendira promet robama, Hrvatska bi, na primjer imala velikih problema sa opskrbom potrebnim dobrima.Tako se otvaraju brojna pitanja koja traže odgovorno sagledavanje posljedica ove krize.
Korona virus je, čini mi se, na novo “zamiješao karte” globalne ekonomije.
nedopinezic.com