Objavljeno

Održivi razvoj ruralnog područja i turizma

OBITELJSKO MIKRO PODUZETNIŠTVO U TURIZMU I PRATEĆIM DJELATNOSTIMA RURALNOG PODRUČJA

Što je obiteljski smještaj ?

Obiteljski smještaj je dopunska djelatnost bazirana na višku smještaja u obiteljskoj kući, obiteljskom gospodarstvu i prostoru okućnice pogodnom za organiziranje kampa. Nositelj te djelatnosti može biti samo član domaćinstva, član obitelji uz suglasnost ostalih članova obitelji. Ova dopunska djelatnost služi za potporu financijskog prihoda obitelji, za poboljšanje životnog standarda obitelji.

Dopunska djelatnost

Dopunska djelatnost ima poseban porezni status, oslobođena je suvišne administracije a limitirana je maksimalnim dopuštenim kapacitetom (brojem ležajeva) i maksimalnim ukupnim financijskim prometom.  Sve regulirano Zakonom.

Status nositelja djelatnosti

Temeljem ove djelatnosti nositelj ne može imati nikakva socijalna prava (socijalno i zdravstveno osiguranje, pravo na mirovinu). Članovi domaćinstva se mogu zaposliti kao pomoć u domaćinstvu uz plaćanje obaveza na plaću. Tada imaju socijalna prava. Ako su zaposleni na nekom drugom radnom mjestu prihodi te plaće i prihodi od ove dopunske djelatnosti se ne zbrajaju. Izuzetak je kad su nositelji kategorizacije kao fizičke osobe i valsnici obrta, tada se prihodi za određivanje poreza na dohodak zbrajaju (porezni status).

Vrste usluge obiteljskog smještaja

Vrste usluge obiteljskog smještaja u domaćinstvu su : soba, apartman, kuća za odmor, kamp. Dodatne usluge su doručak, polupansion (doručak-ručak, doručak-večera) i pansion (tri obroka dnevno) U Hrvatskoj su polupansioni i pansioni u domaćinstvu ukinuti / zabranjeni.

Za svaku vrstu usluge se propisuju minimalni tehnički uvjeti (soba, namještaj, kupaona, oprema, čišćenje, održavanje, pranje…) i minimalna pravila ponašanja domaćina (tečaj za domaćine – neobavezno). Za razvoj (od „nule“), države koje žele ruralni održivi razvoj osiguravaju poticajna sredstva (alpske zemlje na primjer).Funkcioniranjem obiteljskog smještaja upravlja lokalna turistička zajednica kao centralna recepcija obiteljskog smještaja ( u alpskim zemljama, a nekad i kod nas kroz Turistička društva)

Boravišna taksa i porez

Na smještaj se plaća boravišna (turistička) taksa koja je prihod turističke zajednice iz kojega se financira rad recepcije,izrada novih turističkih proizvoda i promocija. Porez koji se plaća je prihod općine i iz njega se financira uređenje turističke infrastrukture. Taksa i porez su vezani na promet, odnosno noćenje i mogu biti propisani u paušalnom obliku.

Sustav unapređenja kvalitete

Sustav unapređenja kvalitete se sastoji od posebnih standarda za specijalizaciju ponude prema ciljanim tržišnim nišama (biking, hiking, pet friendly, eco-bio friendly, family friendly, wellness-well beeing, nature friendly, youth frindly, halal friendly …). Provođenje sustava započinje definiranjem standarda, zatim upoznavanje vlasnika smještaja sa trendovima i standardima, pružanjem pomoći u uvođenju standarda, nastavlja se redovitim edukacijama. Za taj „klub kvalitete“ se izrađuje posebna web stranica, radi se poseban marketing plan, uvodi se sustav ocjene kvalitete (kombinacija ocjene gosta i eksperta). Za svaku specijalizaciju se razrađuju tri razine kvalitete usluge (economic, standard i premium). Svaka razina usluge ima razrađene kriterije „hardware and software“, kombinaciju tehničkih uvjeta i posebnih vještina domaćina. Za ulaganje u unapređenje kvalitete osiguravaju se mikrokrediti sa povoljnim uvjetima otplate (do 1% kamate, godinu dana grace period, otplata na 5 godina, maksimalan iznos do 15.000 eur, npr.).

Domaćin je najvažniji stup kvalitete

Domaćinstvo predstavlja domaćin. On i njegova obitelj su „brand“. Jako je važno predstaviti ljude koji ugošćuju ljude. U prvi plan promocije stavljamo obitelj, zatim nositelja domaćinstva koji predstavlja svoj hobi, svoj posao, svoju specijalizaciju (ribič, tesar, kuharica, bike vodič…) Specijalizacija domaćina je „dodana vrijednost“ na ponudu smještaja. Vještine domaćina su zanimljivost koja će zainteresiranog gosta dovesti baš u taj smještaj. Zato nam je jako važno povezati temu specijalizacije smještaja sa specijalizacijom domaćina. Domaćin mora živjeti stil kojega promovira kroz specijalizaciju. (npr. „hike friendly“ domaćin poznaje planinarske staze, vremenske prilike, skloništa, prirodne ljepote itd.).

Proizvodnja hrane osnovna podloga ruralnog turizma

Na ruralnom području se uz poticaj za razvoj obiteljskog smještaja moraju dati još i dodatni poticaji za proizvodnju hrane. Hrana koju proizvodi domaćinstvo služi za prehranu domaćinstva a višak te hrane se prodaje kao obrok ili finalni proizvod turistima (mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi od žitarica,  med i medni proizvodi, voće i povrće i voćni sokovi i sl.). proizvodnju hrane treba stimulirati i dodatnim poreznim olakšicama. Proizvodnja hrane na selu je iznimno važna, osobito nakon traumatičnog iskustva sa zaraznom bolešću covid 19 kada su „popucali“ dugi lanci dostave živežnim namirnicama pa je došlo do nestašice hrane u urbanim centrima. Posebno je loš primjer otvaranja „socijalne samoposluge“ u najplodnijem dijelu Hrvatske – u Slavoniji. Umjesto da se proizvodi hrana na selu i s njome povoljno snabdjeva grad, stanovnici manjih gradova se opskrbljuju u „socijalnim samoposlugama“. Osim toga dobra i cjenovno pristupačna  hrana je jak motiv za turističko putovanje na selo. To se posebno odnosi na vikend dolaske iz obližnjih gradova. (Dobar primjer Sarajevo – Vareš i proizvodnja sira, tjestenine, kokošjih jaja, ribe i sl. u Varešu BiH, zatim Zagrebačka županija koja privlači stanovnike Zagreba i slično).

Stimulacija rukotvorina i obnova starih zanata

Rukotvorine od prirodnih materijala su iznimno važne kao dodatna ponuda turistima ali i kao „izvozni“ asortiman sela. Tu se najprije misli na odjevne predmete koji na bazi prirodnih materijla (ovčja vuna) i etno uzoraka uz suvremeni dizajn i dobar marketing mogu postati vrlo tražena roba. (Primjer Austrije, Bavarske, Švicarske). U istu grupu spadaju i ručno rađeno posuđe, vrtlarski alati i slično (majdani u Očevju, Vareš), zatim unutarnji i vanjski namještaj od drva, eko igračke od drva i slično. Ovdje vrijedi isto kao i kod proizvodnje hrane – porezna stimulacija i poticaji.

U posljednje vrijeme sve je popularnija oporaba proizvoda – popravak kućanskih aparata, namještaja, obuće i slično kao važnog dijela „cirkularne ekonomije“. Stimuliranje postolarskih radnji za izradu i popravak obuće, zatim izrada i popravak, brušenje kuhinjskih noževa, sjekira, kosa, blanjalica i sličnih alata, čak i popravak kišobrana i suncobrana, pegli i usisivača… sve su to nova / stara zanimanja. Komunalno društvo „Čistoća“ je u Rijeci otvorilo jednu takvu radionicu „Riperaj“ https://web.facebook.com/riperajrijeka/?_rdc=1&_rdr .Uz to ide i prodaja najprije antikvarijat asortimana (turistički vrlo atraktivno) a onda i polovnih repariranih uređaja.

Osnove održivog razvoja ruralnog područja bi bile odgovorno i održivo upravljanje vodnim i drvnim resursima, čuvanje prirodnog okruženja, proizvodnja hrane, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj turističkih usluga, poticanje digitalne ekonomije i rada na daljinu. Na tu osnovu se nadograđuju specijalizacije u pojedinoj vrsti usluge ili proizvodnje. Sve zasnovano na obiteljskom mikropoduzetništvu i obitelji kao osnovnoj društvenoj i ekonomskoj „stanici“ zajednice.

Nedopinezic.com

 

Objavljeno

„Ples s virusom“ se nastavlja

Novi parametri za ocijenu covid rizičnosti regija ?

Stanje u bolnicama novi ulazni podatak za procjenu

Od početka pandemije Robert Koch institut je postavio kriterije praćenja rizičnosti pojedine regije. Temeljem tih parametara njemačke su vlasti davale preporuke svojim građanima i donosile restriktivne mjere. Najvažniji kriterij je bio do sada sedmodnevna incidencija. To je broj novooboljelih u tjedan dana na 100 000 stanovnika.

U međuvremenu su se polazne osnove za promatranje rizičnosti pojedine regije promijenile. U godinu i pol dana postignuta je određena prokuženost stanovništva, što kroz prebolijevanje covida što kroz cijepljenje. Cijepljena je gotovo u potpunosti najrizičnija skupina stanovništva – starije osobe i kronični bolesnici.

Manje hospitalizacija

Sada u populaciji inficiranih prevladavaju mlađi stanovnici koji generalno imaju bolji imunološki sustav i blaže simptome bolesti. Posljedično imamo manji broj hospitaliziranih, teško bolesnih koji trebaju potporu disanja i konačno manje umrlih.
To su ujedno i glavni razlozi popuštanja restrikcija u Velikoj Britaniji unatoč znatnom rastu inficiranih građana. Predviđa se da bi broj novozaraženih  dnevno mogao premašiti 100 000 ali broj hospitaliziranih bi trebao biti srazmjerno drastično manji nego u dosadašnjim „valovima“ infekcije.

Na sličan način novo stanje promatraju i stručnjaci njemačkog instituta „Robert Koch“ koji smatraju da se uz incidenciju trebaju razmatrati i kriteriji „popunjenosti“ bolničkih kreveta odnosno stupanj opterećenosti zdravstvenog sustava. Počinju se prikupljati podaci o postotku covid pozitivnih pacijenata na „normalnim“ odjelima, intenzitet simptoma i stanje procijepljenosti. Još uvijek je značajan i tako zvani R faktor, odnosno broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba.
Svi ovi parametri vrijede za njemačke regije ali bilo bi dobro da se uvedu i pri razmatranju stanja u ostalim europskim regijama.

Rizik osjećaja “lažne sigurnosti”

Glavni rizik ovakvog „labavijeg“ ocjenjivanja „Covid stanja“ po regijama je osjećaj lažne sigurnosti u situaciji s još uvijek niskom procijepljenošću populacije i post Covid sindromima poznatijim kao „Long Covid“ koji se javljaju i kod mlađe populacije koja je preboljela infekciju.

U svakom slučaju novi način ocjenjivanja Covid situacije po regijama dobro je došao i u Hrvatskoj ako će se i dalje primjenjivati ograničene, učinkovite protuepidemijske mjere. To bi bio način „suživota“ s Covidom gdje bi bile moguće i gospodarske aktivnosti, doduše manjeg volumena ali bez prekida.

Kritičan početak nove školske godine

Još bi jedna mjera svim zemljama pomogla da se lakše „krene“ u rizičnu jesen. Prvih mjesec dana nastave nakon ljetnih školskih praznika bi u svim školama trebali biti „online“. Kroz tih 30 dana bi se isfiltrirao broj novozaraženih nakon masovnih turističkih putovanja i znatno bi se smanjio rizik od progresivnog širenja zaraze u općoj populaciji.

Put do prestanka pandemije je dug. Na proteklom iskustvu učimo korake za novo razdoblje. Ako smo u stanju na primjerima drugih ali i na vlastitim primjerima od prije godinu dana izvući pouke i promijeniti ponašanje, možemo se nadati boljoj jeseni i zimi. Turistička putovanja su iznimno nužna za bolju raspodjelu prihoda između sjevera i juga, urbanih i ruralnih područja ali upravo su ova putovanja najveći prijenosnici zaraze iz jedne regije u drugu. „Ples s virusom“ se nastavlja.
Nedo Pinezić

Objavljeno

Sezona bez Corone i Corona sezona

TRAJANJE TURISTIČKE SEZONE U STRAHU OD CORONE
Glavna turistička sezona, bolje rečeno glavna sezona godišnjih odmora počela je s prvim danima srpnja. To se razdoblje poklapa sa ljetnim školskim ferijama u većini europskih zemalja.

Ljudi su željni putovanja

Ljudi željni putovanja nakon više od godinu dana kontinuiranog ritma zatvaranja i otvaranja, pooštravanja i ublažavanja zaštitnih mjera protiv Corona epidemije, pohrlili su na glavni obiteljski odmor. Povoljna epidemijska situacija u većini EU zemalja omogućila je migraciju sa sjevera prema jugu Europe. Svaka zemlje se nastoji što bolje organizirati za prihvat stranih turista pa je tako i Hrvatska pojednostavila protokol ulaska onih turista koji ispunjavaju uvjet za posjedovanje tako zvane „covid putovnice“. Sve izgleda dobro, turizam se vraća, vraća se i nada u „staro normalno“.

„Ali“ faktor

Ali, uvijek postoji neko „ali“. Situacija s pandemijom je takva da se u različitim dijelovima svijeta pojedine zemlje ne uspijevaju organizirati za borbu protiv ove bolesti. Ne poštuju se mjere zaštite, ili ih uopće nema, nema ni cjepiva. To dovodi do slobodne cirkulacije virusa u populaciji , mutacije kojom virus postaje brži u širenju ali i otporniji na neke vrste cjepiva. Na veliki broj oboljelih dolazi i veliki postotak hospitaliziranih a zbog kraha zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih. Putnici iz tih zemalja prenose virus u druge zemlje. Trenutno se takva situacija dogodila kod prijenosa tako zvanog „delta soja“ iz Indije u Veliku Britaniju a putem turista iz Velike Britanije i u Portugal. U Rusiji također prevladava ovaj soj virusa koji slabo prokuženu populaciju zaražava u gusto naseljenim gradovima brzim tempom.

Sezona bez Corone i sezona Corone

S obzirom na to da prokuženost populacije treba dostizati najmanje 80% a da je postotak cijepljenih i onih koji su preboljeli Coronu u svim zemljama ispod 50 %, takva situacija pogoduje sezonskom jačanju epidemije.
Masovna turistička putovanja su neizbježan put prijenosa virusa a početak školske godine idealna kombinacija za rasprostranjivanje zaraze u populaciji. Problem je tim složeniji što mladi ljudi i djeca gotovo ne osjećaju simptome (imaju jak, zdrav imunološki sustav) pa se bez upornog testiranja ne može širenje zaraze staviti pod kontrolu.
Mladi ljudi željni druženja i zabave najzadnji dolaze na red za cijepljenje pa je i to još jedna otegotna okolnost. Niska incidencija i povoljna epidemijska situacija ostavlja dojam povratka „na staro“ pa se dojučerašnja jagma za ciepivom pretvara u otpor prema cijepljenju.

Ahilova peta zapadne demokracije

U svemu tome svi su krivi i nitko nije kriv što postoji realna opasnost od povećanja broja zaraženih, povećanja incidencije i svrstavanja neke regije u covid 19 rizično područje. Rekao bih da je takav scenarij zapravo neizbježan. Mi u Europi nemamo efikasan nedemokratski državni aparat poput Kine koji je epidemiju stavio pod kontrolu i prije puštanja u promet cjepiva. Život se u Kini odvija normalno već gotovo godinu dana uz pridržavanje strogih mjera zaštite. Kineska ekonomija se vrlo brzo oporavila pa tako i njihov unutarnji, domaći turizam. Slabost zapadnog, demokratskog , cijelom svijetu poželjnog društvenog uređenja, je upravo efikasnost u upravljanju velikim krizama. Razlozi su prekompleksni za ovaj kratak tekst ali ova tema je zanimljiva i za usporedbe drugih područja društveno ekonomskog života zapada i dalekog istoka.
Bilo kako bilo, ova će nas nedaća, na žalost, pratiti duže nego što smo mislili. Živjet ćemo s time, prilagodit ćemo se tome. Sve dok ne postignemo potrebnu prokuženost. Nadamo se uz što manje ljudskih žrtava kako od uzročno-posljedično vezanih bolesti tako i od dugotrajne ekonomske krize.
Nedopinezic.com