Mjesec: ožujak 2022.

U Malinskoj održana prezentacija NPOOa i uvoda u digitalni marketing

U suradnji s Općinom Malinska – Dubašnica  održana je u 18.3. u Općinskoj vijećnici prezentacija o mogućnostima financiranja razvojnih projekata bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Uz ovu prezentaciju stručnjak za digitalni marketing David Peranić, predstavio je osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga.

Hrvoje Marušić je ispred konzultantske kuće „Impuls savjetovanja“ predstavio okvire za izradu natječajne dokumentacije. Vremena za realizaciju ovog programa ima malo, natječaji kreću u ovoj godini a sve trebe biti završeno do 2026. godine.

Za provedbu ovog program a Hrvatskoj stoji na raspolaganju čak 9,9 milijardi Eura, od čega su 6,3 milijarde bespovratna sredstva a 3,6 milijarde financijski instrumenti financiranja (povoljni krediti i slično).

Za poduzetnika ali i javna poduzeća, osobito komunalna, nude se sljedeće mogućnosti za financiranje:

Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno efikasno gospodarstvo                                                                                                     1,9 milijardi kuna

Transformacija i jačanje konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija                                                                                                                                                   250 milijuna kuna

Ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća                                                                                                                                                                              30 milijuna kuna

Bespovratne potpore za novonastala poduzeća 5 godina starosti

141 milijun i 700 tisuća kuna

Komercijalizacija inovacija                                                                                                                                                                                                                                                  380 milijuna kuna

Vaučeri za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                                                            75 milijuna kuna

Bespovratne potpore za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                           206 milijuna kuna

Korištenje vodika i novih tehnologija                                                                                                                                                                                                   353 milijuna i 125 tisuća kuna

Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti                                                                                                                                                                                       930 milijuna kuna

Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma

250 milijuna kuna

Mogući su prijavitelji iz privatnog i javnog sektora u partnerstvu – JLP(R)S, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe javnog vlasništva koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima u zonama aktivnog  turizma ako imaju pravo građenja, udruge i druge pravne osobe koje nisu poduzeća povezane sa sektorom turizma i sporta.

Ulaganja u okviru ovih poziva će se u prvom redu odnositi na:

• povećanje energetske učinkovitosti turističke infrastrukture,
• povećanje udjela obnovljivih izvora energije u postojećim objektima javne turističke infrastrukture na teritoriju cijele Hrvatske, uključujući i turistički najrazvijenije destinacije,
• promociju i stvaranja novih poslovnih planova na principu kružne ekonomije te u skladu s principima kružne ekonomije
• ulaganja u energetsku obnovu postojeće infrastrukture – min. 30% poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili smanjenje štetnih emisija

Za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju prijavitelji mogu biti i mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri mogu biti: trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

Zelena tranzicija iznajmljivača u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu podrazumijeva promjenu statusa od građana pružatelja usluga smještaja u obrtnika, odnosno poduzetnika ugostitelja. Predviđeno je unapređenje smještaja u neku od vrsta hotel.

Prijavitelji: postojeći iznajmljivači koji će se preregistrirati kao obrtnici ili trgovačka društva u turizmu i ugostiteljstvu

• Broj projekata/pokazatelj: 35
• Prosječna pojedinačna vrijednost projekta u okviru poziva: 1.800.000 kn Prosječna vrijednost potpore u pojedinačnom projektu: 1.440.000 kn

Poticanje aktivnosti umrežavanja u klastere te istraživanja i razvoja u poduzećima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva. Za ovu mjeru se mogu natjecati : Mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri: ustrojstvene jedinice MINTS-a, mala, srednja i velika poduzeća vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma, znanstveno-istraživačke institucije, udruge i klasteri u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma

Sve prihvatljive aktivnosti u ovom pozivu odnose se isključivo na uvođenje inovacija, istraživanje i razvoj u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva te su usmjerene na razvoj turističkih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.

Na raspolaganju stoji još cijeli set mjera za poticanje digitalizacije poslovanja i zelene tranzicije.

Zadatak konzultanta je da zajedno s prijaviteljem pronađe mogućnost kandidiranja nekog već započetog projekta koji zadovoljava navedene uvjete. Usluge konzultanata se također financiraju kroz sredstva NPOOa. Treba napomenuti da je prosjek bespovratnog financiranja negdje na 50%. Preostalo vlastito učešće može biti iskazano kroz rad, korištenje materijalnih sredstava i slično.

David Peranić je ukazao na osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga. Početak svega je kvalitetna web stranica. To je osnovni alat pomoću kojega se komunicira s kupcima. I komunalna društva imaju svoje kupce koji također mogu dobivati redovite, korisne informacije putem web stranice. Ciljna skupina kojoj se šalje poruka treba biti odabrana prema podudarnosti usluge s potrebama određenog profila kupca. „Kupci su na internetu, mi idemo za njima“, kaže David. Dobra trgovina je ona koja ima dobro vidljive „izloge“ s ponudom roba i usluga a te „izloge“ čini nezaobilaznima za kupca. Kroz digitalni marketing nitko nikoga ništa ne sili,  „ne vuče za rukav“. Kupcima se približava informacija na način koji je njima najjednostavniji a što je informacija potpunija i kupnja trenutno moguća, to će rezultati biti bolji.

Digitalni marketing je dio digitalizacije i prihvatljiva je operacija u programu financiranja bespovratnim sredstvima iz programa NPOO. Dapače, programom su predviđeni treninzi, osposobljavanje djelatnika za aktivno sudjelovanje u digitalnom marketingu tvrtke. Tu su vaučeri vrijednosti do 75.000,00 kn ali isto tako i deset puta veća sredstva za nabavu opreme za digitalizaciju poslovanja.

U svakom slučaju, novac za Nacionalni program oporavka i otpornosti turizma je osiguran. To je za sada jedini izvor financiranja kroz EU fondove koji je dostupan za turizam. Zbog pogoršanja stanja u Ukrajini, u bliskom budućem razdoblju moguće su promjene u određivanju financijskog prioriteta Europske unije.

Preporučujemo svima koji to mogu da se savjetuju s našim stručnjacima o mogućnostima javljanja na natječaje iz određene mjere. Pruženu priliku ne bi trebalo propustiti.

Kontakti: Hrvoje Marušić: hrvoje.marusic@impulsconsulting.eu 091 55 22 385

                                               https://www.impulsconsulting.eu/hr

                

                 David Peranić:  david.peranic@gmail.com 099 3996 131

https://kontra.agency/

 

Nedo Pinezić

 

 

Molitva

Jedna molitva bila je kroz stoljeća najsnažniji izričaj straha od posljedica stanja u kojem se i mi danas nalazimo : „Oslobodi nas Bože kuge, rata i gladi“.
Pandemija virusa Covid 19, kao kuga novog doba, rat u Ukrajini uz ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i poskupljenje hrane, slabiji urodi vitalnih kultura, to je naša stvarnost.

Ako ovome dodamo poskupljenje energenata, inflaciju, negativne utjecaje klimatskih promjena, nema sumnje da živimo u kriznim vremenima.
Govoriti, pisati o turizmu u ovakvim okolnostima, zaista izgleda neprimjereno. Barem na prvi pogled. Ipak ako prihvatimo suvremena turistička putovanja kao neizostavnu potrebu današnjeg čovjeka za duševnom i tjelesnom regeneracijom, onda pored navedenih životno važnih resursa, uz vodu, negdje pri dnu liste, upisujemo i turističko putovanje.

Putovalo se oduvijek u svim kulturama i civilizacijama. Uvijek se je negdje, na žalost, odvijao i ratni sukob, a bolest i glad nikad nisu iščezli u nekim dijelovima svijeta. Doduše molitve postaju intenzivnije kada se stradanja presele „bliže vlastitom dvorištu“. Rat u Europi posebno je šokantan.

Ako iz svega možemo nešto naučiti, a vođe europskih zemalja upravo izvlače takve zaključke, to je da težnja samodostatnosti nije neka globalna zavjera usmjerena protiv slobodnog tržišta. To je uvjet opstanka.

Baš zbog toga neraskidiva je veza između čiste, pitke vode, domaće, zdrave hrane, čiste energije iz obnovljivih izvora i turizma. Sve što proizvodimo za sebe, sve što i sami koristimo, to možemo ponuditi i našim gostima. Viškove energije, domaće hrane, pa i filtrirane kišnice možemo ponuditi našim gostima u sklopu turističkog aranžmana. Oni će nam kroz plaćanje pomoći da smanjimo vlastite troškove, da „monetiziramo“ svoj trud. Tako turizam postaje sastavnim djelom jednadžbe isplativosti ulaganja u samodostatnost. Naravno, nikada nećemo biti potpuno samodostatni ali svaki napredak u tom smjeru postaje iznimno važan.

Zato, ljudi moji dragi, zaorite, iskopajte svaku krpicu pogodne zemlje koja vam stoji na raspolaganju. Pokrenite vertikalno vrtlarstvo u teglicama, lončanicama, na kaskadama. Skupljajte kišnicu za zalijevanje biljki. Prvi ušteđeni novac uložite u sustave uštede energije i proizvodnje, na primjer, tople vode uz pomoć sunca. Sljedeći korak je postavljanje mini solarne elektrane na krov, možda kupovina hibridnog ili e automobila. Ako ništa drugo raskrčite zapuštene maslinike i oranice i iskoristite drvo za ogriev, udahnite novi život starim maslinama.

Kako nas je krenulo 2020., na pomolu bi moglo biti „sedam mršavih godina“. U svakom slučaju, da ih i ne bude, uz promjenu ponašanja i gospodarenja imat ćemo samo dobitke. I još jedna važna stvar – nećemo imati vremena napajati se negativnim vijestima i raznim teorijama, živjeti ćemo zdravo. A to isto žele i naši gosti.
www.nedopinezic.com

 

Ratne strahote

Rat u Ukrajini budu tužna sjećanja na događanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Stradanje ljudi, imovine, flore i faune, infrastrukture, srozavanje moralnih vrijednosti i nepregledne kolone od ratnog požara izbjeglih ljudi. To su žive slike sjećanja ratnih strahota.

Solidarnost

U Domovinskom ratu solidarnost prema napaćenim ljudima s ratnog područja Hrvatske pokazale su zajednice ljudi u krajevima bez ratnih djelovanja. U sigurnim odredištima svoja su vrata širom otvorili, tada još uvijek, državni hoteli. U nekim hotelskim naseljima su u nekom trenutku u isto vrijeme boravili i prognanici i turisti.
Možda najupečatljivije svjedočanstvo ljudske solidarnosti je ono koje su iskazali naši strani gosti. Prvi su organizirali, uz hrvatsku dijasporu, peticije prema svojim vladama za pomoć Hrvatskoj, organizirali su humanitarne konvoje, pozivali naše ljude kod sebe na smještaj, pronalazili im zaposlenje. Prednjačili su tada u svim humanitarnim aktivnostima vjerni gosti obiteljskog smještaja. Čvrsto, emotivno povezani sa svojim domaćinima dali su zaista sve od sebe da pomognu ljudima i zemlji u kojoj nalaze svoj drugi dom.
Danas se ponavlja ta ljudska toplina u obrnutom smjeru. Hrvatski domaćini pozivaju i na smještaj primaju ratne izbjeglice iz Ukrajine. Neki od njih su još prošle godine posjetili Hrvatsku kao turisti ili su radili kao sezonski radnici u turizmu.

Humanitarna katastrofa

Prema procjenama humanitarnih organizacija rat u Ukrajini koji iz dana u dan eskalira, mogao bi pokrenuti najveći val izbjeglica od Drugog svjetskog rata. Procijene koliko bi Ukrajinaca moglo napustiti svoju zemlju stalno rastu. Najprije se govorilo o 3, pa 5, sada se već prognozira 5 do 7 milijuna ljudi. Taj ogroman broj prognanika morat će se rasporediti po svim zemljama članicama Europske unije. Iako su sve zemlje već širom otvorile svoja vrata, najveći broj izbjeglica odlazi u susjednu Poljsku, zatim u Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku pa u Njemačku, Italiju i u druge zemlje. Hrvatska procjenjuje da bi mogla primiti 1% od ukupnog broja, dakle između 35.000 i 70.000 izbjeglica.

Integracija izbjeglica

Europska unija je pokrenula mehanizam za brzu integraciju ratnih izbjeglica. Ulazak u zemlje EU bit će popraćen trogodišnjim pravima na rad i školovanje. Ta se prava mogu produžiti u slučaju nemogućnosti povratka u domovinu. Slična iskustva su imali prognanici iz Hrvatske i BiH koji su devedesetih godina prošlog stoljeća također svoje utočište našli u nekoj od zemalja članica Europske unije.

Organizacija i integracija izbjeglica na Jadranu

Bilo bi dobro što prije organizirati kapacitete za pristojan život ljudi izbjeglih iz Ukrajine uz mogućnost sezonskog zapošljavanja u turizmu. Znamo da hrvatskom turizmu treba više od 30.000 djelatnika za narednu sezonu. Kada bismo osigurali stambene i školske prostore za majke s djecom koje žele raditi u turizmu, omogućili bismo ljudima dostojanstven boravak u izgnanstvu.
Hrvatsko iskustvo iz nedavne prošlosti može biti dragocjeno u organizaciji prihvata ratom pogođenih obitelji. Konačno još uvijek imamo aktivne županijske stožere Civilne zaštite zbog pandemije. To je ujedno „glavna adresa“ za organizaciju prihvata izbjeglica. Na nama je da se iskažemo, učinimo tim ljudima sve da im privremeni boravak u Hrvatskoj bude što ugodniji, dostojanstven, da se osjećaju korisno. Pravo na rad i školovanje u izgnanstvu iskusili su i naši prognanici čime su ratne traume barem malo ublažene. Vjerujem da imamo snage organizirati se ponovo iako smo vjerovali u ono „ne ponovilo se“.

*Foto: Harkiv, NEXTA TV

nedopinezic.com