ITB BERLIN 2023. – SPORI POVRATAK KINE

Daleka Azija je posebna, najmnogoljudnija i najbrže rastuća ekonomska i turistička regija. Brojke s kojima operiraju kineske OTA platforme nekoliko su puta veće od onih europskih i američkih. Jedna od najvećih konzorcijskih OTA platformi je Trip.com group. Njihov volumen prometa u prvom tromjesečju ove godine bio je 350 milijuna putnika. Trip.com je platforma koja operira i izvan Kine i polako zauzima sve značajnije mjesto na svjetskom turističkom tržištu.

https://de.trip.com/?locale=de_de 

Na ITB kongresu njihov CEO Ray hen predočio je statističke podatke o turističkim kretanjima u godini oporavka. Posebno zanimljivi bili su podaci o promjeni navika turističkih putnika u razdoblju pandemije.
Kina se tek početkom ove godine počela otvarati nakon dugog perioda restrikcija uzrokovanih pandemijom Covida 19. Za vrijeme praznika, Kineske Nove Godine, reaktivirao se turistički promet u granicama Kine i prema inozemstvu na razinu od 85% u odnosu na 2019.

Neke nove navike dobile su značajan rast u vrijeme pandemije i postpandemije. Tako je porasla upotreba digitalne tehnologije u pretraživanju i kupovini turističkih aranžmana. Pri tome je kupovina aranžmana na dan polaska rasla 2022. za 31,2 % da bi u 2023. rasla za nešto manjih 25% u odnosu na 2019. Slično se događa i s kupovinom aranžmana jedan do tri dana prije polaska. Na to se također odlučuje sve veći broj putnika s rastom ¼ svih rezervacija.
Raste i potražnja za paketima let + hotel osobito u segmentu visoke klase i najskupljih aranžmana.

Jedna nova pojava neobična za zapadne običaje putovanja je rezerviranje ponuđenih paketa uz mogućnost naknadnog unošenja datuma putovanja.
Zbog sporijeg oporavka Kine svjetski se turizam se još uvijek nije vratio na volumen prometa iz 2019. iako su mnoge destinacije, koje ne ovise o tržištu daleke Azije, taj volumen već dosegle u 2022. Među njima je i Hrvatska.

Nove generacije kineskih turista izrazito su vezane uz digitalnu tehnologiju i sva buduća putovanja generacije Z nisu zamisliva bez vrlo efikasnih digitalnih alata koji teže ka potpunoj automatizaciji. Netko će to smatrati korakom ka dehumanizaciji ali svako tržište ima svoje zakonitosti.  Za uspjeh u poslovanju sa svakim zasebnim tržištem treba poštivati te posebnosti.

Iz Berlina

Nedo Pinezić

ITB BERLIN – VARLJIV OPORAVAK

Internacionalna turistička burza Berlin – ITB

Ovogodišnje izdanje najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu događa se nakon stanke od dvije godine.
U te dvije godine došlo je do ogromnih promjena koje su vidljive već i na samom putovanju prema Berlinu: zrakoplovne linije koje kasne po sat vremena bez obrazloženja i isprike, hoteli u Berlinu koji su veliki dio usluga digitalizirali pa je onaj profesionalno – srdačni prijem nestao, autobusne linije iz centra grada prema sajmu koje su jako reducirane, manji broj izlagača i manje pompozno predstavljanje, kongres bez najvećih svjetskih imena u putovanjima i turizmu, bez prevoditelja… Smanjen je čak i broj „okrjepnih stanica“ po holovima, sve je nekako skromnije u odnosu na 2019. godinu.

Ipak, i dalje je ITB najveća svjetska turistička burza a ITB kongres s 400 govornika u 4 kongresne dvorane također najveći i najznačajniji.
Broj tema je smanjen ali značaj nije.

Kao i do sada kongres se otvara predstavljanjem šire slike kroz uvodno izlaganje prof. dr. Clemens Fuesta, predsjednika IFO instituta – Leibniz instituta za ekonomska istraživanja na Univerzitetu Munchen. Ovaj institut provodi istraživanja svaka tri mjeseca kroz koja iz realnog sektora dobiva vrlo značajne informacije. Praćenjem trendova u tako kratkim intervalima dobiva se vrlo jasna ukupna ekonomska slika. To se stanje odražava na mnoge aspekte profesionalnog i privatnog života kao i na sam turizam.

Ono što je svojevrsni paradoks trenutačne situacije je to da potražna za turističkim putovanjima raste dok u isto vrijeme efekti inflacije i porasta kamata negativno utječu na raspoloživa financijska sredstva za putovanja. To bi moglo dovesti do povećanja potražnje za kraćim putovanjima i dužim ali jeftinijim putovanjima u 2024. godini. U dobrom balansiranju između potreba putnika i ponude turističkih tvrtki sve veću ulogu ima digitalna tehnologija.

Pokušaj vraćanja na „stare postavke“, prije pandemije, dr. Fuest vidi kao pogrešan način razvoja. Potrebne su inovacije, eksperimenti na osnovu iskustva stečenih u kontinuiranom kriznom okruženju. Pandemija Covid 19 nas je pripremila na nove pandemije a kriza koju je izazvao rat u Ukrajini na nove krize osobito u sektoru energetike i hrane.

Digitalizacija, ljudski resursi, održivost, tri su osnovna pojma koja obilježavaju turizam danas.
Digitalizacija se ubrzano razvija i postaje glavni alat ne samo marketinga i prodaje već i upravljanja procesima.

Turizam je ipak, prije svega, ljudska, humana interakcija pa digitalna tehnologija i robotika ne mogu potpuno nadomjestiti ljudsku radnu snagu u turizmu. Ona je vrlo deficitarna u cijeloj Europi.

Tu dolazimo d drugog apsurda. Razvijene zemlje pozivaju i zapošljavaju radnu snagu iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja da bi u isto vrijeme potpomagale programe za bolji život tih zajednica koje ubrzano stare i ostaju bez radno aktivnog, produktivnog stanovništva.

Integracija imigranata je važan proces za razvijene zemlje ali do koje mjere se može „crpiti“ najvažniji dio stanovništva iz krajeva koji već trpe zbog toga ? U budućnosti će se sve više razvijati turistička ponuda na globalnom jugu gdje će se kroz takav razvoj zapošljavati stanovništvo koje bi inače emigriralo. To će stvarati nove probleme na globalnom sjeveru na kojemu će se i dalje osjećati nedostatak radne snage u ugostiteljstvu i turizmu.

Potreban je sasvim nov pristup prema radnicima s puno više fleksibilnosti. Oni koji će i dalje imigranti u globalni sjever trebaju dobiti svu moguću pomoć za integraciju.

Neodrživa održivost

Slično je i s održivošću. Svi govore o održivosti ali isto tako računaju na povećanje broja dolazaka turista, na veći broj dolaznih letova pa se ta kontradikcija želje za što većih stupnjem održivosti uz istovremeno povećanje volumena prometa sve više ocrtava kao paradoks.

U novonastalom održivom pristupu ima i mnogo „zelenog pranja“ gdje se uz korištenje obilatih financijskih fondova prikazuje poslovanje „zelenijim“ nego što ono u stvari i je. U tome prednjače velike turističke kompanije. Ova situacija uz bujanje birokratskog aparata zaduženog za kontrolu i upravljanje pravilima održivosti dovodi u pitanje iskrenost ponuđača a time i povjerenje potrošača, turističkog putnika.

Umjesto ovakvog pristupa tumačenju EU taksonomije, dr. Fuest predlaže mjerenje „ugljičnog otiska“. Smanjenje emisija CO2 konačan je strateški cilj programa dekarbonizacije ali i jedan od važnijih ciljeva održivosti turističkih putovanja.

Turizam se nalazi u stanju transformacije

Turistički sektor i dalje treba prakticirati elastičnost, fleksibilnost u poslovanju i graditi sustav koji je otporan na krizna stanja. Proizvode koje treba prioritetno razvijati  su oni koju su se pokazali najotpornijima u pandemiji. To je svakako planinski turizam, aktivni turizam, turizam manjih grupa, individualni turizam, baby boomersi su financijski najjači, najstabilniji segment putnika.

Polarizacija na one koji imaju dobar budžet za putovanja i one koji su osjetljiviji na cijene dodatno će rasti. Briga za okoliš, jasno prikazivanje svih konkretnih postupaka za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš iznimno su važni u turizmu.

Putovanja željeznicom će rasti, povećavat će se korištenje tekućeg vodika kao goriva, zračni prijevoz će i dalje biti pod snažnim pritiskom za korištenje okolišno prihvatljivog goriva.

Sve nam govori da brojke turističkog prometa koje nas uvjeravaju da se vraćamo na „staro normalno“ mogu biti varljive. Fizički i financijski promet se vraćaju kao posljedica preduge socijalne izolacije u vrijeme pandemije. Međutim poslovni sektor je doživio velike šokove i promjene i nije se operativno ni financijski potpuno oporavio. Kućni proračuni obitelji turističkih putnika bit će u sve većem opterećenju prouzročenom učincima inflacije. Cijene roba i usluga široke potrošnje, osobito energije i hrane će rasti iznad realnog rasta plaća.

Zato unatoč odličnim prognozama za 2023. godinu, turistički se sektor mora već sada pripremati na 2024. i 2025. koje donose nove izazove.
Iz Berlina
Nedo Pinezić