U krizi gledamo u budućnost

Što nam donosi bliska budućnost ?

U trenutačnom stanju jakog drugog vala pandemije Covida 19, malo se tko usudi govoriti o budućnosti. Kako će se razvijati gospodarski trendovi ? Tko su dobitnici a tko gubitnici velikih promjena ? Što se već neko vrijeme događa a osvijestili smo to pojavom pandemije ? Puno je otvorenih pitanja a malo pravih odgovora.

Već neko vrijeme pratim izlaganja dr. Petera Fiska. On je danas jedan od najcjenjenijih mislilaca i savjetnika za moderno poslovanje. Surađivao je s najvećim brendovima u industrijama transporta, sporta, slobodnog vremena i mnogim drugima.
Po zanimanju nuklearni fizičar, postao je najtraženiji marketinški guru sa sposobnošću pogleda u budućnost. Ako vas zanima nešto više informacija o Peteru možete ih naći ovdje: https://www.thegeniusworks.com/peter-fisk/about-me/career/

Posljednju Peterovu knjigu kupio sam putem Amazona baš neposredno prije izbijanja pandemije Covida 19. recentni događaji su me udaljili od tog štiva i slikovitih prikaza stanja promjena u globalnom gospodarstvu. Trebalo mi je neko vrijeme, kao i njemu, da se priberem i počnem ponovo slijediti niti promjena. Prije nekoliko tjedana Peter je objavio zanimljiva zapažanja.
Svijet se u 10 mjeseci toliko dramatično promijenio kao što se do sada mijenjao u 10 godina.
Mijenja se iz temelja poslovni model.

Manageri novog doba su nositelji novih poslovnih modela.

5 megatrendova
1. Životni vijek čovjeka se produžio. Došlo je do demografskih promjena u korist starije populacije.
2. Azija raste i preuzima vodstvo na globalnom planu.
3. Kognitivna tehnologija, umjetna inteligencija postaje okosnica 4. industrijske revolucije.
4. Svijet se reorganizira od zajednica nacija prema zajednicama megagradova.
5. Okolišne promjene usmjeravaju ekonomiju prema cirkularnom modelu.
4. industrijska revolucija
Digitalna industrijska revolucija omogućava rast BDPa uz istodobni pad emisije štetnog CO2. to pokazuju podaci o kretanjima BDPa i emisije CO2 u najrazvijenijim zemljama u posljednjih nekoliko godina. P2p edukacija (škola na daljinu) zapravo postaje globalna pojava. Svi se druže, sastaju, posluju sa svakim putem interneta. Susreti u živo (kontaktni susreti) potvrđuju beskontaktno postignute dogovore. Veliki brendovi u krizi zauzimaju veći prostor povjerenja kod kupaca. U krizi se „igra na sigurno, na provjereno“. Tu se može pratiti eksploziju rasta Amazona, Zooma, PayPala i sličnih digitalnih kompanija čiji je rast akceleriran pojavom pandemije Covida 19.

Tesla je sličan slučaj. Kod Tesle je došlo do velike transformacije od branda automobila do branda za energiju. Sustav baterijskog pohranjivanja električne energije i upravljanje potrošnjom danas je najznačajniji proizvod Tesle.
Pored ovih dobitnika kriznog razdoblja sve su jasniji i gubitnici. Poslovni prostori svih namjena i nekretninski business vezan uz njih, aviokompanije, rent a car, industrija nafte, industrija zabave… dio su industrija teško pogođenih ovom krizom. Zanimljiv je pad kozmetičke industrije prouzrokovan obavezom nošenja zaštitnih maski.

66. dana za prilagodbu

Praćenjem navika ljudi i prilagodbe na nove okolnosti došlo se do famoznih 66 dana u kojima ljudi prihvaćaju nove navike. To je to, tako zvano „novo normalno“.
Tvrtkama treba duže vrijeme. Neke se prilagode, imaju volju za inovacijama a neke ne uspijevaju na vrijeme promijeniti poslovni model. U svim dosadašnjim krizama nastajale su uspješne kompanije. Čak 57% uspješnih kompanija nastalo je u silaznoj putanji tako zvanog Schumpeterovog vala.

Promjena poslovne filozofije

Kompanije koje slijede trendove mijenjaju svoju poslovnu filozofiju i svoj poslovni model. Tako je Danone od proizvođača hrane u fokus stavio brigu o zdravlju svojih kupaca. Ide se ka personaliziranoj hrani. Cilj je putem dnk analize klijenta sastaviti hranu od sastojaka koji najviše odgovaraju organizmu kupca. Razvijaju se učinkoviti proizvođači hrane na vertikalnim farmama. Neki proizvođači su se orijentirali na zbrinjavanje ostataka hrane. Tako Kellogg ostatke pahuljica prerađuje u pivo. Veliki supermarketi poput Walmarta prenamjenjuju svoja parkirališta u drive in kina. S jedne je strane pao broj kupaca u velikim marketima a s druge su se strane zatvorile kino dvorane, sve pod utjecajem pandemije, i stvorila se nova poslovna prilika. Istovremeno se namirnice naručuju digitalnim putem a preuzimaju se u „Pick up caffe“ lokalima.

Kineski zmajevi

Već sam pisao o kineskim digitalnim divovima http://nedopinezic.com/2019/03/08/dramaticni-preokret-kinezi-preuzimaju-primat-u-globalnom-turizmu/ . Dianping Meituan je najveća kompanija za dostavu svega i svačega. Njena najveća snaga je u bazi podataka. Oni o svojim klijentima znaju doslovno sve. „Čitajući“ želje svojih kupaca nude mu upravo ono što on želi, ono što mu treba. Da li je to novac, zdravstvena usluga, putovanje ili pizza, nebitno.
Pinduoduo je također kineska kompanija koja se svrstala na drugo mjesto klasičnih web kataloga, odmah iza Alibabe. Međutim otišli su korak dalje. Oni putem društvenih mreža, igrica, oglasnika, i svih ostalih načina online okupljanja interesnih grupacija, „okrupnjavaju“ narudžbe. Većim brojem istovrsnih narudžbi postižu nižu cijenu za pojedinačnu robu ili uslugu. Imajuću u vidu veličinu domaćeg tržišta i potencijal susjednih tržišta u Aziji, ovi „kineski zmajevi“ nemaju konkurencije u svijetu.

„Vođe budućnosti“

Poslovni model personalizirane medicine usavršila je Anne Wojcicki. Ona nudi putem svoje platforme 23andMe dnk analizu putem koje se pristupa personaliziranom liječenju, odabiru ciljanih lijekova.
Zhang Ruimin je inovirao iznajmljivanje bijele tehnike. Njegova Haier grupa jedan je od najvećih proizvođača bijele tehnike. Unaprjeđuju poslovanje dostavom hrane na kućne adrese i skladištenjem u hladnjake koje su platili proizvođači hrane …
Emily Weiss je blogerica koja se je počela baviti personaliziranim proizvodima za ljepotu putem svoje tvrtke Glossier. Jim Hagemann Snabe predsjednik je tvrtke Siemens & Maersk. On je s timom stručnjaka inovirao „pametne kontejnere“ koji „sami komuniciraju“ s opskrbnim lancem, skraćuju proces dostave i optimiziraju skladištenja. To su vodeći ljudi novog doba razvoja ekonomije.

Ključna pitanja za poduzetnike

Biti poduzetnik danas ultimativno znači biti i inovativan. Poduzetnik mora imati strast za napredak i mora tražiti više ciljeve svojih pothvata. Zašto pokrenuti neki posao ? Treba se „staviti u cipele potrošača“. Glavni cilj pokretanja nekog posla trebao bi biti rješavanje nekog problema – energetskog, ekološkog, zdravstvenog …U procesu stvaranja novog proizvoda ili usluge mora se ubrzati put od ideje do akcije. Svaku inovaciju treba testirati, nešto naučiti, popraviti pa ponovo testirati i tako redom dok se ne postigne željeni učinak. Ključna karakteristika modernog poduzetnika je bolji pregled budućnosti. Mentalni sklop rješavanja problema i želja za napretkom i rastom karakteristike su vodećih managera moderne ekonomije.
Nedopinezic.com

Na marginama konferencije Može li hrvatski turizam 365

 

https://www.turizam365.com/

Post Covid izazovi i razvoj

Ovo je bio naslov panel rasprave.  Možda je prerano razgovarati o razvoju.
Izazove bih u svakom slučaju stavio daleko ispred razvoja iz jednostavnog razloga što još nemamo “svjetlo na kraju tunela”. Trenutačno Europom hara drugi val pandemije Covid 19. U svijetu nije ništa bolja situacija.

Za sada se čini da nam slijedi ponavljanje scenarija ove godine u idućoj. Nadamo se da neće biti velikog zatvaranja ali sve druge mjere će i dalje biti na snazi.

Bez predsezone i posezone

Ovogodišnje predsezone nije ni bilo a posezona je naprasno prekinuta znamo iz kojih razloga. Funkcionirali smo negdje od početka srpnja do kraja prvog tjedna kolovoza relativno dobro a onda, kao u sportu kada se veselimo prije kraja utakmice, situacija je počela izmicati kontroli. Izgubili smo sigurnih milijardu i pol eura prihoda samo zbog toga.

Oporavak i razvoj još nisu na vidiku

Organiziranih, grupnih putovanja i dalje nema, bilo cestom, zrakom ili morem. Kongresni turizam je u zastoju. Pod znakom pitanja su Advent i Nova Godina kao i karneval.

O razvoju možemo razmišljati tek kada zaokružimo jednogodišnji ciklus poslovanja i zbrojimo sve učinke po kvartalima. Ako tada dođe do smirivanja pandemije i njenog prestanka iz bilo kojeg razloga, možemo, poučeni dotadašnjim iskustvom planirati daljnji razvoj. Sigurno će se neki sada naglašeni trendovi zadržati i u buduće ali zaista još uvijek imamo cijeli set otvorenih pitanja, osobito onih vezanih za van europska tržišta.

Zaista se ne bih usudio prognozirati smjer niti tempo razvoja. Trenutačno smo sretni što smo preživjeli, što smo zdravi, što nismo ovršeni, što ćemo nekako, na “iglene uši” uspjeti platiti obaveze i podmiriti troškove tekućeg održavanja.

Ostanimo odgovorni i postanimo učinkoviti

Borimo se cijelo vrijeme svim snagama prvo da nas se prati regionalno, što se stanja rizika od Covida tiče i s druge strane da se zaista svi dionici jedne regije ponašaju odgovorno kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku. To je osnovni preduvjet za bilo kakvo turističko kretanje. Bez toga nema turizma u ovim okolnostima.
Treća stvar za koju se zalažemo to je da naše turističke vlasti pokrenu domaće tržište koristeći “pokvareni alat” crokartice kao modificirano sredstvo za ostvarivanje popusta u javnom servisu. Tu prije svega mislimo na autoceste, trajekte, zrakoplovne linije, autobusne linije, vlakove… svu onu prometnu infrastrukturu kojom upravlja država. Cijena transporta unutar Hrvatske je previsoka za prosječnog putnika. Ona iznosi i više od jedne trećine troškova turističkog putovanja.

To je jedan ključ za pokretanje domaćeg tržišta . Drugi ključ je raspored školskih praznika. Treći je dodatak na dohodak naših građana sa svrhom trošenja na turističke sadržaje. Taj dodatak ne može biti prebačen isključivo na teret poslodavca. U našem fiskalnom i parafiskalnom bazenu ima prostora za zagrabiti u dodatne olakšice za turistička putovanja.

Razvoj upravljačkog mehanizma

U konačnici ako govorimo o nekom razvoju, potreban nam je , prije svega, razvoj novih turističkih proizvoda, novih sezona i efikasno upravljanje tim novim proizvodima. Trenutno nemamo efikasnog upravljačkog mehanizma nigdje pa ni ondje gdje se donekle razvilo nove turističke proizvode poput cikloturizma. Svi pružatelji usluga noćenja i hrane zainteresirani su za ovo pitanje. To je ključno pitanje nekog budućeg razvoja hrvatskog turizma. Destinacijski proizvodi po godišnjim dobima, ciljnim skupinama, geo tržištima…

Nedopinezic.com

Turizam u post Corona eri

Svijet se mijenja

Naše životne navike su se u vrlo kratko vrijeme morale mijenjati pod utjecajem pandemije Covida 19. Masovna putovanja ne funkcioniraju kao ni masovna okupljanja. Ne grlimo se i ne ljubimo pri susretu a i pružanje ruke je vrlo rijetko. Rezervirani smo prema nepoznatim ljudima. Nosimo zaštitne maske za lice u zatvorenim prostorima. Izbjegavamo gradsku vrevu. Jednostavno, nastupilo je vrijeme „novog normalnog“ i pravila ponašanja su izmijenjena. Ovako drastične promjene u ovako kratkom vremenu nitko nije očekivao. Zanimljivo je da su stručnjaci klimatolozi i ekolozi u prethodnim godinama upozoravali na velike ekološke promjene koje prijete čovječanstvu kao posljedica klimatoloških promjena.

Ekološke katastrofe prije pandemije

Australija u plamenu, Amazonija gori, cikloni, uragani i bujične poplave osim Dalekog Istoka i Srednje Amerike već zahvaćaju i europski kontinent. Ledenjaci se ubrzano tope, razina mora se sve učestalije diže i u obalnim mjestima na hrvatskom Jadranu. Svijet je zabrinut za budućnost, stručnjaci upozoravaju da se svakih deset godina emisija CO2 mora smanjivati za 50%. Fosilna goriva su označena kao nepoželjna, energetska tranzicija se odvija prema obnovljivim izvorima energije – suncem i vjetrom stvaranoj električnoj energiji.

Pandemija Covid 19

U trenucima najvećih prijepora oko planova za smanjenje CO2, izbija pandemija virusa Covid 19. Ono što nisu uspjeli znanstvenici i nevladini pokreti za zaštitu okoliša, u vrlo kratkom vremenu uspio je okom nevidljivi virus. Zrakoplovi su prizemljeni, brodovi za krstarenja su privezani u lukama, cestovni promet se drastično smanjio kao i aktivnost proizvodnih industrijskih pogona. Ljudi su „zaključani“ u domovima a priroda je „prodisala“. Ekonomske posljedice su nesagledive, govori se o najvećoj svjetskoj krizi od doba „velike depresije“, između dva svjetska rata. Prethodnica te depresije bila je također pandemija „španjolske gripe“ 1918.-19. U periodu od 1914. do 1945. svijet je pretrpio ogromna razaranja, ogromne ljudske gubitke i činilo se kao da se nikada neće oporaviti.

Oporavak i turizam

Zajednička karakteristika oporavka nakon drugog svjetskog rata i prilagodbe i suživota s Covidom 19, je pokretanje turističkih putovanja u vrlo kratkom periodu. Sada upravo svjedočimo kraju špice turističke sezone koja je prema rezultatima fizičkog prometa iznad očekivanja. Dapače, upravo su manja mjesta i ruralni krajevi u fokusu turističke potražnje. Najviše se traži smještaj koji omogućava visoku razinu privatnosti, kuće za odmor s dovoljno okućnice, apartmani s posebnim ulazom i privatnom terasom, mali obiteljski kampovi, mali obiteljski hoteli … Dobra, prirodno uzgojena hrana i ležeran, miran način života što ga pruža selo, postaju privlačni. S druge strane sve više ugostitelja prepoznaje potrebu korištenja namirnica iz vlastitog uzgoja u gastronomiji. Kvaliteta hrane je na prvome mjestu ali i ekonomska računica kratkih lanaca dobave, korištenja vlastitih resursa u svrhu poljoprivredne proizvodnje također.

Domaća hrana i autohtoni stil života kao turistička atrakcija

Ljudi putuju u manjim grupama, žele se povezati neposredno sa svojim domaćinima jer povjerenje je iznimno važno. U posljednjih nekoliko godina raste interes za tako zvanim avanturističkim turizmom. To su putovanja na kojima putnici istražuju turističko odredište uz pomoć digitalnih vodiča, online platformi. Jedna od najpoznatijih, Airbnb pored velikog izbora smještaja nudi i doživljaje. Doživljaji su često povezani uz gastronomiju tako da turistički putnik sudjeluje u izradi neke namirnice ili nekog jela. Osobito je popularna izrada tjestenine. S doživljajima se ide i korak dalje, nudi se boravak u uvjetima u kojima živi lokalno stanovništvo, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, obrtničkim poslovima. Suvremeni turisti – avanturisti žele oponašati stil života lokalnog stanovništva. Od tuda i veliki rast kupovine nekretnina za slobodno vrijeme na ruralnom prostoru. „Vikendaši“ su povremeni stanovnici koji su u početku bili „obični turisti“. S vremenom ne rijetko postanu i stalni stanovnici kraja kojega su kao turisti „otkrili“.

Primjeri dobre prakse spoja poljoprivrede i turizma

Dobrom organizacijom lokalne zajednice koja se klasterski, interesno udružuje, nastaje sasvim nova dobro organizirana i prihodovno stabilna ponuda. Najbolje primjere imamo u Austriji, Trentinu Alto Adigeu, Bavarskoj. Taj primjer polako slijede i pojedinci u Hrvatskoj. Na otoku Krku imamo primjer obitelji Šabalja u Portu, općina Malinska – Dubašnica. U njihovom obiteljskom hotelu visoke kategorije „Vila Margaret“ i restoranu „Bracera“ služe se jela od namirnica iz vlastitog uzgoja i riba i vlastitog ulova. Slično je i s obiteljima Toljanić i Brusić udruženima u poljoprivrednu zadrugu „Gospoja“. Ovi poznati vinari se bave i ovčarstvom a kreću i uzgojem crnih svinja na slobodnoj ispaši. Proizvode najvećim djelom plasiraju kroz svoj hotel „Gospoja“ i nekoliko ugostiteljskih objekata u Vrbniku i u Rijeci. Obitelj Stanić u Krku također se bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća, sira, uzgojem svinja. Svoje proizvode plasiraju kroz tematski restoran „Volsonis“ u gradu Krku koji radi kroz cijelu godinu. Primjer dobre prakse je i hotel „Joso“ u Sukošanu, gdje sam imao prilike boraviti i blagovati izvrsna jela spravljena od namirnica iz vlastitog uzgoja. Ovakvih primjera ima sve više. Čak je i veliki Valamar pokrenuo vlastiti projekt na istim osnovama : https://www.glasistre.hr/istra/valamar-pokrenuo-valfresco-direkt-domaca-kuzina-i-speza-iz-udobnosti-vaseg-doma-od-danas-wwwvalfrescocom-dostupan-svim-gradanima-i-turistima-u-istri-647487
Konačno, tako je i počeo turizam u našim krajevima. Prvi turisti su dijelili stol sa svojim domaćinima i blagovali istu hranu spravljenu od namirnica iz vlastitog uzgoja. Danas s nostalgijom gledamo na ta vremena ali ono što je nekada bilo rezultat neimaštine i skromnosti, danas postaje osnova visoko vrijedne turističke ponude.
Nedopinezic.com

Napad na turističku operativu

Novinar koji je napravio „medvjeđu uslugu“ turističkoj zajednici

Slučajno ili ne ovih dana je osvanuo tekst u jednim dnevnim novinama koji započinje citiranjem pritužbe jednog direktora jedne lokalne turističke zajednice na napade „iznajmljivača“. Pritužba je opravdana jer za zaduženje davanja kroz e visitor nije kriva lokalna turistička zajednica već Glavni ured HTZa koji upravlja e visitor sustavom. Dapače, GU HTZa nije konzultirao „teren“ po ovome pitanju već „pustio lošu vijest“ i prepustio one koji su dnevno u neposrednom kontaktu s gostima i „iznajmljivačima“ da „vade kestenje iz vatre“. No to je samo kratki uvod u brzu ekspertizu novinara kojom dokazuje da upravo on sam malo toga razumije.

Ispalo je da sav tekst u nastavku u kojemu se zaista vrlo površno analizira troškovnu i prihodovnu stranu organiziranja i iznajmljivanja smještaja turistima pripada izjavi direktora turističke zajednice.
Ispada da se direktor turističke zajednice bavi usporedbom „krušaka i jabuka“, odnosno dohotka od nesamostalnog rada i od imovine i imovinskih prava. Kao da se bavi financijskom ekspertizom ulaganja u nekretnine i izračuna povrata investicije uz prateću amortizaciju, fiksne i varijabilne troškove. Do duše cijenu kapitala se ne spominje ali se u pomoć doziva Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

I tako je još jednom „put do pakla popločen dobrim namjerama“. U namjeri da obrani ljude „s prve crte“ turizma, ljude koji rade u lokalnim turističkim zajednicama i (osim izuzetaka ne vrijednih komentara), definitivno „izvlače deblji kraj“ svih nedaća neučinkovitog sustava Hrvatske turističke zajednice u ovoj „Covid 19 godini“, novinar je drugome „stavio u usta“ svoje misli ili dostavljeni mu tekst.

Turističke zajednice općina i gradova su temeljne turističke zajednice, nasljednice nekadašnjih „Društava za poljepšanje mjesta“ i „Turističkih društava“. Ove organizacije imaju stoljetnu tradiciju aktivne uloge u razvoju turističkih mjesta i njihov značaj je bio i ostao velik. Na žalost, s vremenom se sve više birokratiziraju a sve im manje prostora ostaje za razvoj ponude.

Što se turističke pristojbe tiče, ona bi treba biti isključivo namijenjena poboljšanju uvjeta boravka turista u mjestu boravka što znači da bi se baš na razini općina i gradova trebala određivati visina, popusti kao i namjena trošenja iste i to u cijelosti.

Upravo aktualna događanja zadnjih godinu dana dokazuju da je turistička operativa „daleko od srca“ jer je i „daleko od očiju“ nadograđene, više strukture sustava turističke zajednice. Ljudi „na terenu“ dijele sa svima nama dobro i loše. Zato ovakav pokušaj zavade nema smisla. Lamentacije sličnog sadržaja ipak su primjerenije salonskim krugovima.

Cro i Ko kartica

Cro kartica

U​vođenjem turističkog vaučera, tzv. Cro kartica, generirat će se između 2 i 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, a turistički bi sektor direktno i indirektno mogao dobiti do 21 tisuću novih radnih mjesta.

Sažetak je to analize opravdanosti uvođenja turističkog vaučera, prezentirane jučer na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL, a predstavio njezin direktor Siniša Topalović“

 

https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/analiza-horwath-htl-a-cro-kartice-donijet-ce-do-cetiri-milijarde-kuna-neto-prihoda-i-21.000-novih-radnih-mjesta-5194275

https://mint.gov.hr/vijesti/vlada-uvodi-se-cro-kartica/20743

https://net.hr/danas/hrvatska/koje-firme-ce-uzeti-40-000-cro-kartica-ne-zele-ih-ni-javni-sektor-ni-poduzetnici-to-je-debakl-od-samog-pocetka/

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cro-kartica-se-za-sada-moze-dobiti-samo-u-jednoj-banci-132385

„Put do pakla popločen je dobrim namjerama“

Priča oko Cro kartice postati će, po svemu sudeći, primjer kako ne treba raditi. Jedna izvorno dobra ideja prošla je svoju transformaciju kojoj su obol dali poslodavci, ministarstva financija i turizma i konzultanti pa je na koncu postala predmetom neispunjivih kompromisa. Čiatajući medijske objave od 2016. do 2020. na temu Cro kartice stiče se cjelovita slika neefikasnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom. Turizam je poput dobre krave koja daje puno mlijeka pa bi ju svi rado muzli ali nitko nije zadužen hraniti ju. Znamo što se na kraju događa. E sve zbog toga što nitko ništa ne pita seljaka. Tako je  sa turizmom uopće a posebno sa Cro karticom.

Zemlje u okruženju intenzivno potiču domaći turizam

Sve zemlje u okruženju, i one koje su najjača emitivna odredišta „bez pardona“ potiču svoja unutarnja putovanja. Pri tome se služe sofisticiranim i potpuno „sirovim“ metodama stimuliranja domaće turističke potrošnje. Hrvatska država  je odlučila ne slijediti takve primjere. Mi imamo svoj pristup – prebacivanje odgovornosti na poslodavce i pružatelje usluga u privatnom sektoru. Poslodavci bi trebali isplaćivati dodatne neoporezive dohotke na račun kartice u posjedu svojih djelatnika a pružatelji usluga su pozvani osigurati popuste. I to sve u jeku najveće ekonomske krize 21. stoljeća. Još jedan pokušaj veće mužnje krave bez dodatne prehrane uz obećanje da neće dobiti batine (porez).

Smanjenje PDVa i ostale olakšice

Navedene zemlje su, pored stimuliranja domaće turističke potrošnje izravnim financijskim potporama stanovništvu, pokrenule pakete pomoći turističkom gospodarstvu. Turizam dobiva također izravnu financijsku pomoć, pristup beskamatnim kreditima za likvidnost, smanjenu stopu PDVa, odgodu plaćanja bankarskih kredita za investicije, odgodu leasing rata…

Marketinški alati u rukama kompetentnih turističkih menadžment organizacija

Famozni DMO koncept koji je još godinama u natrag ugrađen u Zakon o turističkim zajednicama kao opcija nije zaživio. Sustav nije prilagođen izazovima novog vremena. U takvom sustavu i najagilniji pojedinci gube snagu i volju i na koncu ostaju i prilagođavaju se okruženju ili odlaze.

I tu dolazimo do „zida“. Sustav koji ne može primjenjivati marketinške alate u punom obimu ne može ni upravljati turističkim odredištem. Ovo je pravi izazov za nove generacije. Treba preskočiti „zid“.

„Ko kartica“, koruška kartica ili kaertencard

Ne treba ići daleko da bi se nešto naučilo. Ako ima želje i volje. A može se u savjetovanje uključiti i „seljake“ koji najbolje poznaju svoju „kravu“:

https://www.kaerntencard.at/sommer/

 

nedopinezic.com

KRAJ SEZONE ?

KRAJ SEZONE  U SAMOJ ŠPICI ?
Nizozemska, čiji su gosti uz Slovence najznačajniji kamping gosti ali i česti u obiteljskom smještaju, od jučer ne preporučuje putovanje svojim građanima u Hrvatsku. Ako ipak otputuju, nakon povratka iz Hrvatske čeka ih četrnaestodnevna karantena.
Istu preporuku je donijela i Litva. I jedna i druga zemlja tom preporukom obvezuju i hrvatske državljane na dvotjednu karantenu u slučaju ulaska u zemlju.
Austrijski kancelar Kurz je svojim građanima preporučio da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana. Ako ipak otputuju čeka ih dvotjedna karantena ili podvrgavanje testu. U slučaju kršenja ove obaveze slijede visoke kazne.
Slovenska Vlada za sada Hrvatsku svrstava u žutu zonu, što je jedan stupanj blaža klasifikacija. Slovenski državljani koji ulaze u Sloveniju iz Hrvatske dužni su predočiti dokaz o boravku u Hrvatskoj. Time se kontrolira moguće skrivanje informacije o putovanju u zemlje na istočnoj granici Hrvatske.

ZAPADNI BALKAN

U zemlje Zapadnog Balkana spadaju ex Ju zemlje bez Slovenije s Albanijom. Tu se nalazi i Hrvatska i to je uobičajeni naziv šire regije koji se rabi u institucijama Europske unije. Pokretanje posebnog režima putovanja prema zemljama Zapadnog Balkana od strane Austrije pokrenulo je lavinu sličnih reakcija i u drugim EU zemljama. Hrvatska se tu našla žrtvom nepovoljnih okolnosti iako bilježi daleko manji broj zaraženih od svojih istočnih susjeda.

SLABA I ZAKAŠNJELA REAKCIJA

Hrvatske su vlasti na ove okolonosti kasno i slabo reagirale. „Zatvaranje“ granice prema Srbiji i BiH dogodilo se prekasno a diplomatske aktivnosti kojima bi se ukazalo da Hrvatska ne pripada u isti „epidemiološki koš“ s ostalim zemljama Zapadnog Balkana bile su gotovo nezamijećene. Osim predsjednika Zorana Milanovića koji je za svog posjeta Austriji otvoreno pozvao Austrijance u sigurnu Hrvatsku drugih jačih odjeka nije bilo. Sigurno su svoj danak uzeli i parlamentarni izbori koji su se po ovome pitanju odigrali u najnezgodnijem mogućem trenutku.

VELIKI RAT ZA SVAKOGA GOSTA

Veliki rat u kojemu važnu ulogu igraju touroperatori sa zakupljenim kapacitetima u zemljama masovnog turizma, poput španjolske, Grčke, Turske, zatim ugostitelji, hotelijeri emitivnih zemalja pa i same izvršne vlasti tih zemalja u punom je jeku. Hrvatska je „trn u oku“ zbog svoje visoke privlačnosti i dobre pristupačnosti individualnim gostima. S takvim turističkim tokovima organizatori paket aranžmana i domaći ugostitelji i hotelijeri gube posao. Od tuda i organizirane „medijske hajke“ prema našoj zemlji. U poziciji smo da se branimo ali to radimo dosta nevješto. Nismo ni blizu snažnoj reakciji jednog Cipra. Po običaju stvari se događaju same od sebe pa se nalazimo zatečeni.
Baš sada kada nam je dobro krenulo, u špici sezone, stvari bi se mogle preko noći pretvoriti u veliki pad turističkih dolazaka stranih gostiju. Mogao bi nam se dogoditi kraj sezone u njenoj špici. Vremena nema na pretek a izvršna vlast još nije ni ustrojena, osobito resor turizma. Kao da je netko očekivao taj slabi trenutak za veliku akciju.
Mnogo smo toga propustili napraviti i čini se da nam turizam ipak nije toliko važan koliko se o njemu govori. Ili je vijest o 20 milijardi eura koje ćemo „dobiti“ od Eua rješenje za sve naše probleme ?
Nedopinezic.com

U turizmu 75% pad prometa 25% otpis obaveza

50 % smještajnog kapaciteta još nije u funkciji

Od početka ove godine do zadnjeg vikenda u lipnju u dobrom dijelu smještajnih kapaciteta nije bilo ostvareno niti jedno turističko noćenje.
Tako prema podacima e visitora čak 67 % domaćinstava nije imalo priliku ugostiti turiste odnosno od ukupno 107.633 domaćinstava barem jedno noćenje zabilježeno je kod 35.958 domaćinstava. U ukupno 33,4 % domaćinstava zabilježen je neki, iako minimalan broj noćenja. Naravno ukupan broj noćenja u usporedbi s prošlom godinom niži je i od ovog postotka.
Prema istome izvoru podataka kod hotela nije znatno bolja situacija. Od ukupno 1171 hotela nekakav promet je ostvaren tek kod 622 hotela, odnosno u 50% objekata. Promet u hostelima je još oskudniji. Od 355 registriranih hostela promet je zabilježen tek kod 21% njih, odnosno u 78 objekata.
Trenutno prosječno ostvarenje turističkog prometa je na razini 25-28% u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme.

Davanja dolaze na naplatu

Za koji ćemo dan ući u srpanj i glavnu turističku sezonu, na dospijeće na dolaze i davanja koja su bila odgođena kao i ona koja su „tempirana“ za glavnu sezonu.
Što se obiteljskog smještaja tiče, porez na dohodak je oprošten na razini 25% ukupnog zaduženja iako je manjak fizičkog prometa već sada veći od 70%.
I dok je porez na dohodak većinom ostao na razini 2019., pa se smanjenje može promatrati kao 25% otpis, s turističkom pristojbom nije isti slučaj.

S obzirom na to da su ukinuti turistički razredi, turistička je pristojba poskupjela za sve vrste smještajnih objekata bivšeg B, C i D razreda. Osim toga period najviše pristojbe produžen je sve od 1.4. do 30.9. za razliku od prijašnje „špice“ koja je trajala od 1.7. do 31.8.

Veliko poskupljenje prije malog smanjenja
.
Da se podsjetimo: povećana je boravišna pristojba za 2019. s 8 na 10 kn u glavnoj sezoni a sa 6 na 8 kn u pred i posezoni u „A“ razredu, u „B“ razredu sa 7 na 9 i 5 na 7 kn, u „C“ razredu s 5,5 na 7 i s 4 na 5 kn te u „D“ razredu s 4,5 na 5 i s 3 na 4 kn. U pravilu radi se o povećanju od oko 25%.
To znači da će najveće minimalno povećanje turističke takse sada iznositi 5 kn po noćenju, odnosno povećat će se s 5 kn u „D“ razredu na jedinstvenih, najmanjih 10 kn. To je povećanje od 100%. Ukupno povećanje turističke takse od 2018. do 2020 iznosit će 125%.

Najviši mogući iznos je opet duplo veći od navedenog povećanja i u dvokrevetnoj sobi već od 1.4. iznosi gotovo 6 eura, odnosno 40,00 kn kod najvišeg povećanja odnosno 3 eura ili 20 kn kod zadržavanja najnižeg iznosa.
Paušalna turistička pristojba je do poskupljenja iznosila u D razredu 150,00 kn, u C razredu 210,00 kn, u B razredu 255,00 kn i u A razredu 300,00 kn po postelji. Poskupljenjem u 2020. godini najniža turistička pristojba postaje ona koja je do sada bila najviša.

Princip –  digni cijene pa daj popust 

To znači da je poskupljenje za D razred dvostruko. Tako će umanjenjem pristojbe zbog izvanrednih okolnosti u 2020. smještajni kapaciteti u D razredu doći na razinu iz 2019.

S turističkom članarinom je slična situacija uz višestruko veće poskupljenje.
Zbog svega navedenog možemo zaključiti da bi se mjere pomoći smještaju u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu osjetile tek kada bi se primijenio princip jednakog postotka smanjenja obaveza koliko je i postotak pada prometa. Do sada je taj postotak između 70 i 75% u fizičkom prometu i 80 – 85% u financijskom prometu.
nedopinezic.com

KAKO SE PONAŠATI KOD DOLASKA GOSTIJU U NAŠ DOM ?

PREPORUKE KOJE TREBA UZETI ZA OZBILJNO

U skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, goste dočekujemo na sljedeći način:
– Kod prijema gostiju održavamo obavezan razmak od 1,5 m
– NE rukujemo se, u znak pozdrava kimnemo glavom
– Ako ćemo uzeti osobne isprave u ruke onda OBAVEZNO NOSIMO RUKAVICE
– Možemo zamoliti goste da nam podatke za prijavu pošalju putem Viber ili WhatsApp komunikacijskih aplikacija ili e mailom, na primjer
– Na ulazu u smještajni objekt goste treba dočekati DEZINFEKCIJSKO SREDSTVO za ruke i jednokratni papirnati ručnici
– Na ulazu u smještajni objekt, kraj sredstva za dezinfekciju ruku, treba biti i obavijest o pridržavanju mjera za sprečavanje širenja Covid 19 virusa: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Plakat-za-javne-prostore-B1-COVID-19.pdf
-Kod odjave i plaćanja ako uzimamo novac od gosta OBAVEZNO NOSIMO RUKAVICE, držimo se razmaka od 1,5 m ili nosimo ZAŠTITNU MASKU
– Posebna napomena : STARIJE ČLANOVE DOMAĆINSTVA, ČLANOVE DOMAĆINSTVA SA KRONIČNIM BOLESTIMA moramo zaštiti od kontakta s gostima. Oni se moraju potpuno izolirati od mogućeg kontakta.
– Ako gost zatraži od nas toplomjer, nakon upotreba ga moramo obavezno dezinificirati, toplomjer primiti uz upotrebu ZAŠTITNIH RUKAVICA I ZAŠTITNE MASKE ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU
– Na zahtjev gosta posredovati u kontaktu s dežurnim epidemiologom a u slučaju potrebe transporta gosta sa sumnjom na zarazu Covid 19 virusom, transport organizirati sa SANITETSKOM SLUŽBOM

NAPOMENA: Još uvijek očekujemo detaljna uputstva, protokol postupanja s pacijentom i protokol zbrinjavanja njegovih bliskih kontakata. Očekujemo također i kontakte specijaliziranih tvrtki za dezinfekciju prostora kao i vremenski okvir u kojemu takav prostor treba biti slobodan od ljudi. Uz to, tu su još i ostala otvorena pitanja poput postupanja s ukućanima, ostalim gostima u kući, gostima koji trebaju doći u smještaj. Na tome se intenzivno radi pa je tako došla i opširna preporuka HZJZ po kojoj, između ostalog, sva briga oko zbrinjavanja Covid 19 pozitivnih turista i pratnje pada na jedinice lokalne samouprave.

N.P.

DIGITALNI TURISTIČKI DIVOVI, PREDVODNICI NOVOG DOBA

NAJVEĆE SVJETSKE OTA PLATFORME

Nedavno lansirano predizborno obećanje HDZa o osnivanju državne OTA platforme (online tourist agency) koja će preuzeti primat u rezervacijama privatnog smještaja uz samo 5% posredničke provizije postalo je glavni kamen spoticanja. S jedne strane, što je i razumljivo, potencijalni korisnici usluga, birači s velikim odobravanjam pozdravljaju takvo obećanje. S druge strane stručna javnost reagira negativno, tumačeći kako takvog državno poduzetništvo nema mjesta u tržišnoj ekonomiji i da je takav pothvat sve da je i moguć, za hrvatsku birokraciju neostvariv.
„Kopajući“ malo po svojim bilješkama s kongresa, našao sam zapise prezentacija čelnih ljudi najvećih globalnih OTA platformi. Imao sam sreću slušati ih neposredno „iz prvog reda“ zapisujući podatke koje su iznosili. Možda jedno od najvećih otkrića bilo mi je da čak ni Kina nema državnu OTA platformu već privatnu ali koja, naravno, bez odobrenja države ne bi mogla funkcionirati. Kineski giganti su već „bacili krakove“ na zapadni svijet i samo ih je korona kriza usporila u galopirajućem preuzimanju glavnih poluga turističkih putovanja.

Bilo kako bilo, smatram da je prije izricanja mišljenja o mogućnostima nekoga podhvata korisno proučiti „scenu“ na koju žele stupiti novi „igrači“.

Airbnb

Airbnb je osnovan prije 12 godina. Osnovali su ga 2008. Brian Chesky, Joe Gebbia i Nathan Blecharczyk. 2011 je Airbnb po prvi puta izašao na svjetsko tržište sa svojom platformom. Od tada do danas smjestili su 300 milijuna putnika a danas raspolažu sa 4,5 milijuna smještajnih objekata u 191 zemlji svijeta. Airbnb je prisutan u 400 gradova u svijetu. 2017. godine njihov je ukupni promet iznosio 2,6 milijardi USD, operativna dobit 450 milijuna USD, neto dobit 93 milijuna USD. Vrijednost kompanije je procijenjena na 30 milijardi USD. Imaju relativno malo zaposlenih, oko 3.000. Do sada su ostvarili 142 milijuna dolazak u Europu i generirali promet 17 milijardi USD . No prije 10 godina, po riječima Nathana Blecharczyka, gotovo nitko nije vjerovao da će ono što su pokrenuli doći do ovakvog rezultata. „Zar mislite da će ljudi boraviti u tuđim domovima ?“, bilo je jedno od češćih pitanja.
Slušajući izlaganje ovog mladog inženjera rođenog 1983. godine, osjetio sam jednu posebnu pozitivnu energiju koja ide iznad svih postojećih stereotipova, predrasuda i barijera. Nathan Blecharczyk je u dobi od 12 godina počeo programirati, s 14 godina zarađivati od tog posla. Završio je visoko školovanje na prestižnom Harvard univerzitetu koje je sam platio iz prihoda svojih poduzetničkih aktivnosti tijekom cijelog perioda studiranja. 2005. se kao inženjer zapošljava u OPNET Tehnologiesu, nastavlja karijeru kao glavni inženjer razvoja Batiqua i konačno 2008. s partnerima osniva danas planetarno popularni Airbnb u kojem je zadužen za razvoj.

Vizija, strategija, akcija

Big data digitalna tehnologija uz sve razvijeniju umjetnu inteligenciju, omogućavaju Airbnbju, kao i drugim divovima digitalnog doba, da prikupe i analiziraju ogromnu količinu podataka iz svog poslovnog okruženja. Ta se obrada podataka odvija u nevjerojatno kratkom vremenu nakon čega slijede novi modeli ponude koji se testiraju u realnom okruženju. Sav taj proces omogućio je Airbnbu uvid u najveće vrijednosti suvremene turističke ponude i potražnje.
Jednostavnim rječnikom rečeno, Airbnb je pitao domaćine kakav bi trebao biti njihov idealan gost a goste su pitali kakav bi trebao biti njihov idealan domaćin. Iz toga su izašle dvije „persone“, Superhost i Bestgest.

Klub kvalitete „Superhost“

Pored svih sadašnjih pogodnosti koje uživaju domaćini s titulom „Superhost“ , nude se i nove pogodnosti poput nagrade u obliku vouchera s određenim iznosom za putovanje ili besplatno fotografiranje njihovog smještajnog objekta, posebno povoljne cijene za nabavu „pametnih“ kućanskih aparata, asistencija kod plaćanja davanja, poticajni bonus za privlačenje novih gostiju.
Tu je i mogućnost pristupa Airbnbovim marketinškim partnerima, mogućnost učenja „na daljinu“ – besplatni webinari za poboljšanje poslovanja, nakon toga slijedi ponuda raznih sadržaja s popustima za goste, mogućnost testiranja alata za bolje izlistavanje ponude i još druge pogodnosti koje će uživati domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“.

Specijalizacija ponude

Ogromna količina ponuđenih smještajnih mogućnosti koja danas stoji na raspolaganju gostu, postaje sve veća zapreka brzom i učinkovitom odabiru smještaja koji zadovoljava osnovne navike i potrebe gosta. Iz tog razloga Airbnb pokreće novu ponudu osnovnih „brendova“ i „podbrendova“. Time žele olakšati pretraživanje idealnog smještaja.
Ponuda počinje s kategorijom „Shared room“ što je u osnovi najam kauča u kući. Nakon toga slijedi ponuda „Private room“ (klasična dvokrevetna soba), pa „Entire home“ (stambena kuća), „Vacation home“ (vikendica), „Bed & breakfast“ (noćenje s doručkom), „Boutique“ (profesionalno organizirana usluga, poput malih obiteljskih hotela, hostela i slično ) i „Unique“ (neuobičajeni smještaj poput kućice na stablu, kamp kućice na plaži i sl.).
Nakon ovih osnovnih „brendova“, slijede i „podbrendovi“, „uža specijalizacija“. Takvu ponudu mogu nuditi domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“. Osnovne „potkategorije“ ili“podbrendovi“ su „Dinner party“, „Family“, „Honeymoon“, „Wedding“, „Group getaway“, „One-of-a-kind“, „Social stays“, „Work“ i „Accessible“.

Airbnb plus i Beautiful Homes

No ni to nije sve, pokrenuta je i posebna ponuda pod nazivom „Airbnb plus“. Tu će ponudu nuditi domaćini s prosječnom ocjenom 4,8 (od 5), sa 95%tnim prihvaćanjem cijena s 0% otkaza. Ti domaćini se osobno brinu o svojim gostima, potrudili su se oko posebnog dizajna svojeg smještaja, imaju posebno uređen i usklađen interijer. Ovi objekti se prezentiraju kao „Beautiful Homes“. Gosti ovog smještaja mogu naručiti i dobiti usluge poput prijevoza, nabave namirnica i slično u domaćinstvu. Najbolji domaćini će imati i posebnu logističku potporu Airnbnbja pod nazivom „premium suport“.

Booking.com

Booking.com je osnovan sada već davne 1997. godine u Amsterdamu. 2002. Booking.com je imao samo 7 zaposlenika. Među njima je bila i Gillian Tans koja danas predsjeda tvrtkom. 2005. Booking.com se priključuje grupaciji Priceline kao najmanja tvrtka grupacije. 2018. godine cijela grupacija mijenja ime u Booking holdings. Planetarno popularni brend nametnuo se samom Pricelinecomu, Kayaku, Agodacomu, Rentalcarscomu, Opentableu.
Sam Booking.com danas raspolaže s više od 1,5 milijuna smještajnih objekata u 225 zemalja svijeta, zapošljava 17.000 ljudi u 198 ureda diljem svijeta. Ponuda putem Booking.com-a se prevodi na 43 svjetska jezika a svakoga se dana putem ove platforme ostvari 1,5 milijuna noćenja. Booking ima 17.500 distribucijskih partnera a od osnutka do danas ostvario je jednu milijardu noćenja. Cijela grupacija je 2016. godine imala ukupan prihod od 10,743 milijardi USD. Operativna dobit je iznosila 2,906 milijardi USD a neto dobit 2,134 milijardi USD.2016. godine grupa je ostvarila 556,6 milijuna noćenja, 66,6 milijuna iznajmljenih auto dana, 7,3 milijuna prodanih avio karata.

Promjena kursa Booking.com-a

Booking.com je započeo svoju poslovnu karijeru kao platforma za ponudu smještaja u hotelima. Uspjeh Airbnba koji je započeo tako da nudio samo smještaj u privatnim kućama i stanovima, utjecao je na postupnu „promjenu kursa“ Booking.com-a. Danas imaju svaki treći zahtjev baš za smještajem u privatnim kućama i stanovima. Time se booking približava sve više poslovnom modelu Airbnba. Booking ubrzano traži nove mogućnosti „podilaženja“ suvremenim putnicima. 2.000 zaposlenika Booking.com-a radi na razvoju novih proizvoda. Svaki novi prijedlog se razrađuje u dvije varijante i svaka se varijanta testira u realnom okruženju na odabranom uzorku korisnika.
Zaposlenici su podijeljeni u male timove koji svakoga jutra održavaju sastanak na temu zapažanja o mogućim poboljšanjima sustava. Svaki se prijedlog razmatra i svaki inženjer razvoja ima pristup glavnoj direktorici kompanije. Gillian Tans je prošla sva radna mjesta u kompaniji od onog najosnovnijeg do sadašnje pozicije glavne direktorice.
Neki od glavnih pravaca strategije razvoja kompanije su umjetna inteligencija, big data sustavi i personalizacija ponude. Svaka osoba određenu ponudu vidi na drugačiji način, ovisno o osobnih preferencijama, stavovima, mišljenjima, karakteru putovanja, potrebama na tom putovanju. Pretraga smještaja će se dalje razvijati upravo na takav način, iz perspektive personalizirane pretrage.

CTRIP.COM

Zapošljava 33.000 ljudi, ima 8.000 inženjera (4 puta više od booking.coma), ima 300 milijuna korisnika, posjeduje najmoderniju digitalnu tehnologiju, surađuje sa svim bankama u Kini, ima mrežu od 6.500 predstavništava po cijeloj Kini. Kao test svoje snage ponudili su u online prodaji 20 najskupljih paket aranžmana u vrijednosti od 200.000 dolara. Uspjeli su ih prodati su za 17 sekundi.

ALIBABA TRAVEL, FOSUN TOURISM GROUP, TRIP.COM

Alibaba Group Holding je kineski multinacionalni konglomerat specijaliziran za e trgovinu, internet i tehnologiju. Vrijednost konglomerata se procjenjuje na 114 milijardi dolara,iskazana operativna dobit u 2018. iznosila je 11 milijardi dolara.

Fosun International limited je također kineski multinacionalni konglomerat. Vrijednost Fosuna se procjenjuje na 80 milijardi dolara. Fosun funkcionira kao veliki investicijski fond. Posebno su aktivni na zapadu, osobito u Europi.

Ctrip.com je OTA platforma, najveća u Kini. Godišnji prihod joj iznosi oko 3 milijarde us dolara. Trip.com je „tvrtka kćer“ Ctripa zadužena za organiziranje usluga na zapadu.

Ova tri diva su osnovala, kako sam već naveo, posebne tvrtke koje imaju zadatak uspješan dalekoistočni model poslovanja primijeniti na zapadu. Alibaba travel, Fosun tourism i trip.com su na ITBu predstavili svoje globalne ambicije.

ALIBABA TRAVEL

Svojim digitalnim rješenjima Alibaba travel želi svojim putnicima osigurati potpunu uslugu na putovanju od kreiranja interesa preko odluke za putovanje, kupovine aranžmana, rješavanja viza, organiziranja odlaska od kuće, putovanja, transporta do hotela, organiziranja lokalnih izleta, posjeta lokalnim restoranima, kupovinu dobara, prijevoz ljudi i robe sve do povratka kući. Za sve to nude sistem plaćanja i suradnje s partnerima na globalnoj razini uz mogućnost kooperacije i comarketinga u svim segmentima. Već posjeduju vrlo moćne e commerce platforme, zatim tvrtke zadužene za profiliranje životnog stila putnika, vodeću cloud tehnologiju, sustav istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, globalni sustav plaćanja. Surađuju s vodećim hotelskim lancem Marriott kroz digitalni marketing, banku podataka, program lojalnosti i slično. Isto je sa Singapore Airlinesom, FLY Zoo hotelima i sličnim tvrtkama izvan Kine.

FOSUN TOURISM

Fosun tourism razvija globalni program Foliday koji cilja na odmor obitelji u ekološki prihvatljivom okruženju. U tome im pomažu Thomas Cook, Club Med, Kerzner, Mattel, Circuit du soleil čije su kupili udjele. Usluga se bazira na potpunom doživljaju i cjelovitom paketu usluge u resortima orijentiranim prema obiteljima s djecom.

TRIP.COM

Trip.com vrlo ozbiljno i ambiciozno ulazi u područje najjačih OTA platformi zapadne hemisfere. Do sada su, u godinu dana od osnutka, oformili 600 call centara diljem svijeta i ovladali s 10 jezika. Južna Koreja, Japan i cijela Kina su im baza kojom su već ovladali i od tuda kreću dalje u ekspanziju. Imaju jednu podružnici i u Velikoj Britaniji a ponuda im se izlistava za emitivna tržišta Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Kanade, Rusije itd. Za svako tržište razvijaju posebnu strategiju, strategija se mijenja s rastom uspjeha a analize tržišnih udjela i strukture se rade svakih 3 do 6 mjeseci. Princip partnerstva kojega su razvili u Kini primjenjuju i u ostatku svijeta. U Kini su ušli u vlasništvo najveće platforme za „home share“, zatim u vodeće lance hotela na sve tri razine kvalitete i cijene,zatim u vodeće zrakoplovne kompanije, platforme za bukiranje željezničkih karata, platforme za car sharing, zatim u vodeće tvrtke za razvoj hotelske tehnologije poslovanja, big data oglašavanja i promocije itd. Na isti su način priključili slične tvrtke sa sjedištima u USA, GB, Hong Kongu, Taiwanu, Indiji, koje djeluju globalno.

DOBRA BAZA OMOGUĆUJE VELIKI NAPREDAK

Sve tri kompanije imaju ogromnu bazu putnika u Kini kojih je 2018 godine bilo gotovo 500 milijuna. Kada se tim brojkama pridodaju Južna Koreja i Japan ali i cijela daleko istočna regija, ne čudi ogromno ulaganje u „osvajanje zapada“. Zajedno ulažu u još jednog „digitalnog kolosa“, super platformu koja bi trebala postati „Amazon za usluge“ . Preko te platforme nudi se pretraživanje i rezerviranje mjesta u restoranima, dostava hrane, prodaja kino ulaznica, narudžba lokalnih servisnih usluga, bukiranje putovanja, najam kuća, stanova i soba, najam i kupnja softvera za male poslove, bike sharing, najam automobila i slično. Ta platforma se zove „Meituan dianping“, ocijenjena je kao četvrta najvrjednija start up tvrtka na svijetu sa procijenjenom vrijednošću od 30 milijardi us dolara. Već je dosegla 290 milijuna mjesečnih aktivnih korisnika.

Hoće li i predizborno obećanje HDZa zaživjeti u ovakvome društvu ? To ćemo vidjeti vrlo skoro.
N.P

DANTES savjetovanje (DavidNedoTurističkaESavjetovanja)

Izazovna vremena

Kako je nastupilo vrijeme pandemije korona virusa covid 19, život nam se promijenio do mjere koju ne možemo usporediti sa dosadašnjim iskustvima. Na žalost ta iskustva podrazumijevaju i ratnu te poratnu traumu. No tada, u mnogo težim uvjetima života za nas, ostatak svijeta je dobro funkcionirao i mogli smo očekivati pomoć od drugih. Sada je krizom obuhvaćen cijeli svijet. Sada smo suočeni sa vlastitim mogućnostima. To je veliki izazov.

Izazov prihvaćen

U svakodnevnim praćenjima i razmjenama informacija, kolega David Peranić i ja smo odlučili krenuti u poduhvat digitalnog savjetovanja. Do sada smo, prisustvovali i vodili brojne radionice i predavanja „u živo“ pred  publikom. Taj je, meni najdraži, način prijenosa znanja i iskustva, na žalost, onemogućen. Ljudi nam se i dalje svakodnevno javljaju, traže informacije, savjete. I dalje postoji potreba tumačenja odluka, zakona, poreznih rješenja, televizijskih preplata, komunalnih naknada, alata i načina za digitalno oglašavanje, načina upravljanja sa cijenama i „booking portalima“… I tako je nastao DANTES.

DANTES  je vaš pomoćnik

www.dantes.com.hr je web stranica u nastajanju koja će biti vaš pomoćnik, savjetnik i izvor informacija. Do sada smo pisali na blogu nedopinezic.com o temama od općeg interesa, donosili smo primjere dobre prakse, donosili drugačije vijesti o turizmu, imali smo uvijek pogled „iz nutra“. Tako će ostati i dalje. Na facebook stranici Nedo Pinezić prenosimo vijesti o turizmu i poljoprivredi, o održivom razvoju zasnovanom na poljoprivredi, energetici, pitkoj vodi, digitalnoj tehnologiji i turizmu. DANTES će vam omogućiti izravan kontakt sa nama uz konkretna pitanja koja se tiču vašeg poslovnog modela. Moći ćemo vas osobno savjetovati uz zagarantiranu privatnost.

Putem DANTESA ćemo vam reći ono što nigdje drugdjene smijemo

U bespuću zakonskih rješenja, fiskalnih i parafiskalnih davanja i nepreglednih mogućnosti digitalnog marketinga, uvijek postoji i „jedno mjesto za vas“. Naša je zadaća da pronađemo pravo rješenje za vaše probleme. U iznalaženje rješenja uključiti ćemo i prijatelje stručnjake pravne i financijske struke. Naša je želja da zadovoljno i neopterećeno vodite svoje obiteljske poslove, da zajedno sa svojim bližnjima, sa svojom djecom gradite i razvijate obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu.

Pratite nas, učlanite se, koristite mogućnosti osobnog savjetovanja

DANTES savjetovanja vam omogućavaju da uz minimalnu naknadu u određenom vremenskom razdoblju koristite pogodnost temeljitijeg informiranja i osobnog savjetovanja. Konačno, možemo biti vaša podrška i pomoć i kroz duže vremensko razdoblje razvoja i stabilizacije poslovnog modela.

Tu smo zbog vas. DANTES.

David & Nedo