ITB KONGRES BERLIN 2019 – ŠTO DONOSI BUDUĆNOST ?

Najveći svjetski „think -thank“ o turizmu upravo završava. Dao nam je materijala za razmišljanje i pisanje za cijelu godinu dana. Nakon godina praćenja mogu reći da se na oveme mjestu najavljuju trendovi koji će tek postati „mainstream“. Taman kada se priviknete na novo stanje već se najavaljuje nova promjena…

Zbrajajući dojmove sa ovogodišnjeg ITBa, pokušavam definirati neki jedinstevni zaključak. Ipak, da bih sebi i vama, dragi čitatelji, lakše objasnio što se događa, odlučio sam raščlaniti tu finanlnu poruku.

KONTRADIKCIJE

Broj putovanja raste iz godine u godinu zahvaljujući niskim cijenama (ekonomičnost), povećanju veza u zračnom prometu (dostupnost), digitalnoj tehnologiji (jednostavnost rezerviranja). Putovanja su postala sastavnim dijelom života svakog čovjeka, čak i životna potreba. Na tim osnovama turistički sektor sa pratećim uslugama snažno napreduje.

S druge strane, sve su glasniji zahtjevi za smanjenjem broja putnika u nekim odredištima zbog „overtourisma“. Uvode se nove takse, poput propusnica za ulazak u grad; predstavnici segmenta luksuznog turizma naglašavaju da putovanje nije svačije pravo već samo nečija privilegija.

ODRŽIVI I ODGOVORAN TURIZAM

Svjetska turistička organizacija promovira razvoj održivog i odgovornog turizma, turizma koji donosi korist lokalnoj zajednici, koji čuva okoliš, kulturno nasljeđe, tradiciju i ljude u lokalnoj zajednici. Onda opet iz nekih krugova dolaze opažanja da je smještaj kod obitelji, u zajednici, štetan, da razarajuće djeluje na turističku industriju i da potiče „overtourism“. Ali zato korporacije grade lijepe, u okoliš uklopljene resorte na odredištima gdje nedostaje kapaciteta, grade nove brodove za krstarenja jer svi žele uploviti u Canal grande u Venzii…

ŽIVOT NA VAGI

Čovječanstvo ubrzano troši vrijeme koje je preostalo za popravljanje teških posljedica prekomjernog emitiranja CO2. Sve izgleda poput rekonstrukcije velikih nesreća u dokumentarnoj seriji „minuti do katastrofe“. Turizam je jedan od uzročnika ali i gubitnika klimatskih promjena. Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klimatske utjecaje prof.Dr.Dr.h.c.Hans Joachim Schellnhuber, direktor emeritus Potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja bio je vrlo konkretan u svome izlaganju. Globalno zatopljavanje topi led, podiže razinu mora a time nestaju i plaže a u budućnosti i svi veliki gradovi na obali. Samim time nestaju i najprivlačnije atrakcije za putovanje. Od 1860 i početka prve industrijske revolucije do 2020 planet je „povisio“ svoju prosječnu temperaturu za 1,5 stupnjeva celzijusa. Takvo „malo“ povećanje temperature profesor Schellnhuber uspoređuje sa povišenjem tjelesne temperature. Ovakvo povećanje indicira bolest protiv koje se organizam bori. Veće povećanje temperature za sobom povlači teže posljedice, previsoka temperatura vodi u smrt. Isto se događa i sa zemljom. Povećanje temperature utječe na intenzitet i frekvenciju „jetstreama“, „valovitog vjetra“ koji puše na visini od 20.000 metara iznad zemlje brzinom od 300 km/h sa zapada na istok. Promjene tog vjetra donose intenzivna razdoblja suše, vrućine ili obilnih oborina sa uraganima, poplavama. Globalno zatopljenje utječe i na golsfsku struju koja gubi intenzitet i smjer. Ako se to značajnije promijeni, obale zapadne Europe zahavtiti će velike hladnoće. Zbog povišenja temperature mora i veće kiselosi (CO2 koji se otapa u moru) nestaju koraljni grebeni. Sve to utječe na život i na turizam. Turizam je pak „krivac“ za 8% globalne emisije CO2. najveće emisije dolaze od zrakoplova i velikih brodova. Jedan veliki brod emitira količinu CO2 jednaku onoj koju emitira čak milijun automobila.

ŠTO NAS OČEKUJE U SLIJEDEĆIH 10 GODINA ?

Da bismo zaustavili globalno zatopljavanje na dostignutih + 1,5 stupnjeva celzijusa, svakih deset godina moramo prepoloviti emisiju CO2 . Ako to ne postignemo, prelaskom kritične granice od 2 stupnja celzijusa aktivirati će se onaj gotovo nevjerovatan scenarij nestanka sadašnjeg obalnog pojasa na svim kontinetima. Rezovi su vrlo bolni. Osobito za turističku industriju. Traži se uvođenje alternativnog goriva za brodove (LNG kao tranzicijsko gorivo, ponovo uvođenje pogona vjetrom i slično), smanjenje broja letova na međukontinentalnim linijama i ukidanje kratkih letova između gradova u istoj zemlji. Zahtjeva se veliko ulaganje u povezivanje Europe brzom željeznicom. Općenito se vrši pritisak na smanjenje dalekih putovanja i pojačavanje kratkih putovanja za koja se mogu koristiti multimodularni sustavi prijevoza : željeznica + car shering, bike schering. Objekti bi se u budućnosti trebali graditi od drva a ne od armiranog betona (drvo je obnovljivo, stabla apsorbiraju CO2, a uporaba drva kao građevnog materijala ne producira toliko CO2 kao upotreba armiranog betona).

MOŽDA IZGLEDA PREVIŠE ZNANSTVENO ALI OVE PROMJENE DOLAZE

Njemačka autoindustrija već slijedi agendu koju je prezentirao prof Schellnhuber. Planira se da će do 2030 30%  automobila u prometu biti elektroautomobili. Automobile će sve manje kupovati privatne osobe već će se koristiti inovativni sustav „car sharinga“. Predviđaju se i sve veće takse na CO2 što bi moglo utjecati na zrakoplovne kompanije a posredno i na putovanja zrakoplovom. Brodovi već sada moraju postupno prelaziti na alternativna goriva, prije svega LNG. Zahtjeva se da cijeli turistički sektor donese „Manje CO2 strategiju“. Do sada se nešto slično događa sa planom uklanjanja plastike za jednokratnu uporabu (veliki hotelski lanci, cruising kompanije …).

POSTOJEĆI TRENDOVI I BUDUĆNOST

Još neko vrijeme će volumen turističkog prometa rasti prema sadašnjim tokovima. Osobito nakon što su kineske kompanije snažno krenule u osvajanje zapadnog tržišta. Međutim milom ili silom kroz slijedećih deset godina turistički bi se tokovi mogli vratiti u regionalne okvire. U tome se slažu vodeći njemački znanstvenici klimatolozi i ekonomisti. Ima još mnogo razloga pored „overtourizma“, „plastičnog zagađenja“, odumiranja koraljnih grebena ali i trgovinskih odnosa među najvećim „igračima“ na svjetskoj sceni koji utejču na budućnost turizma.

DOBRA VIJEST ZA HRVATSKU

Dobra dostupnost cestovnim prometom sa najvećih emitivnih turističkih tržišta za Hrvatsku je svakako velika prednost. Ekološka prometna tranzicija najsnažnije je zahvatila upravo cestovni promet, tu su rezultati optimistični i na tome trebamo graditi svoju buduću turističku strategiju.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

 

DRAMATIČNI PREOKRET – KINEZI PREUZIMAJU PRIMAT U GLOBALNOM TURIZMU ?

Na prošlogodišnjem ITBu se po prvi puta u „prime time“ rasporedu kongresa predstavila kineska OTA platforma ctrip.com. Ove godine na istome mjestu u istom „prime timeu“ svoje globalne ambicije predstavile su tri velike kineske korporacije .

 CTRIP.COM

zapošljava 33.000 ljudi, ima 8.000 inžinjera (4 puta više od booking.coma), ima 300 milijuna korisnika, posjeduje najmoderniju digitalnu tehnologiju, surađuje sa svim bankama u Kini, ima mrežu od 6.500 predstavništava po cijeloj Kini.  Kao test svoje snage ponudili su u online prodaji 20 najskupljih paket aranžmana u vrijednosti od 200.000 dolara. Uspjeli su ih prodati su za 17 sekundi.

ALIBABA TRAVEL, FOSUN TOURISM GROUP, TRIP.COM

Alibaba Group Holding je kineski multinacionalni konglomerat specijaliziran za e trgovinu, internet i tehnologiju. Vrijednos konglomerata se procjenjuje na 114 milijardi dolara,iskazana operativna dobit u 2018. iznosila je 11 milijardi dolara.

Fosun International limited je također kineski multinacionalni konglomerat. Vrijednost Fosuna se procjenjuje na 80 milijardi dolara. Fosun funkcionira kao veliki investicijski fond. Posebno su aktivni na zapadu, osbito u Europi.

Ctrip.com je OTA platforma, najveća u Kini. Godišnji prihod joj iznosi oko 3 milijarde us dolara. Trip.com je „tvrtka kćer“ Ctripa zadužena za organziranje usluga na zapadu.

Ova tri diva su osnovala, kako sam već naveo, posebne tvrtke koje imaju zadatak uspješan dalekoistočni model poslovanja primijeniti na zapadu. Alibaba travel, Fosun tourism i trip.com su na ITBu predstavili svoje globalne ambicije.

ALIBABA TRAVEL

Svojim digitalnim rješenjima Alibaba travel želi svojim putnicima osigurati potpunu uslugu na putovanju od kreiranja interesa preko odluke za putovanje, kupovine aranžmana, rješavanja viza, organiziranja odlaska od kuće, putovanja, transporta do hotela, organiziranja lokalnih izleta, posjeta lokalnim restoranima, kupovinu dobara, prijevoz ljudi i robe sve do povratka kući. Za sve to nude sistem plaćanja i suradnje sa partnerima na globalnoj razini uz mogućnost koperacije i co-marketinga u svim segmentima. Već posjeduju vrlo moćne e commerce platforme, zatim tvrtke zadužene za profiliranje životnog stila putnika, vodeću cloud tehnologiju, sustav istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, globalni sustav plaćanja. Surađuju sa vodećim hotelskim lancem Marriott kroz digitalni marketing, banku podataka, program lojalnosti i slično. Isto je sa Singapore Airlinesom, FLY Zoo hotelima i sličnim tvrtkama izvan Kine.

FOSUN TOURISM

Fosun tourism razvija globalni program Foliday koji cilja na odmor obitelji u ekološki prihvatljivom okruženju. U tome im pomažu Thomas Cook, Club Med, Kerzner, Mattel, Circuit du soleil čije su kupili udjele. Usluga se bazira na potpunom doživljaju i cjelovitom paketu usluge u resortima orjentiranim prema obiteljima s djecom.

TRIP.COM

Trip.com vrlo ozbiljno i ambiciozno ulazi u područje najjačih OTA platformi zapadne hemisfere. Do sada su, u godinu dana od osnutka, oformili 600 call centara diljem svijeta i ovladali sa 10 jezika. Južna Koreja, Japan i cijela Kina su im baza kojom su već ovladali i od tuda kreću dalje u ekspanziju. Imaju jednu podružnici i u Velikoj Britaniji a ponuda im se izlistava za emitivna tržišta Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Kanade, Rusije itd. Za svako tržište razvijaju posebu strategiju, strategija se mijenja sa rastom uspjeha a analize tržišnih udjela i strukture se rade svakih 3 do 6 mjeseci. Princip partnerstva kojega su razvili u Kini primjenjuju i u ostatku svijeta. U Kini su ušli u vlasništvo najveće platforme za „home share“, zatim u vodeće lance hotela na sve tri razine kvalitete i cijene,zatim u vodeće zrakoplovne kompanije, platforme za bukiranje željezničkih karata, platforme za car sharing, zatim u vodeće tvrtke za razvoj hotelske tehnologije poslovanja, big data oglašavanja i promocije itd. Na isti su način priključili slične tvrtke sa sjedištima u USA, GB, Hong Kongu, Taiwanu, Indiji, koje djeluju globalno.

DOBRA BAZA OMOGUĆUJE VELIKI NAPREDAK

Sve tri kompanije imaju ogromnu bazu putnika u Kini kojih je 2018 godine bilo gotovo 500 milijuna. Kada se tim brojkama pridodaju Južna Koreja i Japan ali i cijela daleko istočna regija, ne čudi ogromno ulaganje u „osvajanje zapada“. Zajedno ulažu u još jednog „digitalnog kolosa“, super platformu koja bi trebala postati „Amazon za usluge“ . Preko te platforme nudi  se pretraživanje i rezerviranje mjesta u restoranima, dostava hrane, prodaja kino ulaznica, narudžba lokalnih servisnih usluga, bukiranje putovanja, najam kuća, stanova i soba, najam i kupnja softvera za male poslove, bike sharing, najam automobila i slično. Ta platforma se zove „Meituan dianping“, ocjenjena je kao četvrta najvrijednija start up tvrtka na svijetu sa procjenjenom vrijednošću od 30 milijardi us dolara. Već je dosegla 290 milijuna mjesečnih aktivnih korisnika.

U kojim sve kompanijama turističke branše i logistike Kinezi još imaju udjela, teško je znati. Polako se otkrivaju udjeli u cruising kompanijama, hotelskim lancima, avio kompanijama, morskim i zračnim lukama …

Već sada sam znatiželjan sa čime će nas Kinezi iznenaditi za godinu dana na ITBu u Berlinu.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

 

ITB BERLIN 2019 – RAZGOVOR SA UTEMELJITELJEM I CEO TRIPADVISORA

WELLNESS ZA MISLI

Slušati u živo najveće  “zvijezde” digitalne ekonomije, uvijek je posebno zanimljivo. Ti iznimno nadareni, educirani i pametni ljudi toliko su ležerni, jednostavni u komunikaciji da se čovjek jednostavno prepusti i sluša. To ispada kao neka vrsta “wellnessa za misli”. Zbilja pomaže osim u širenju horizointa znanja i usmjeravanju misli u pozitivnom smjeru.

JEDAN OD VODEĆIH LJUDI DIGITALNE EKONOMIJE

Stephen Kaufer je jedan od osnivača TripAdvisora. Informatičar „zlatne generacije“  Harvarda gradio je svoju karijeru korak, po korak, patent po patent. U početku je TripAdvisor bio zamišljen kao digitalni vodič za putovanja ali veliki odaziv „obične“ publike sa svojim utiscima preusmjerio je platformu prema današnjoj poziciji.

MILIJARDA KORISNIKA

Danas je TripAdvisor dosegnuo broj pretraživanja i objava od milijardu mjesečno. „Tajna“ uspjeha leži, kao i kod svih sličnih slučajeva, u godinama razvoja i pravovremenog praćenja trendova. Osnovni pokretač platforme je želja ljudi da dijele svoja iskustva sa putovanja, da traže mišljenja drugih putnika, da daju značaj lokalnoj autentičnosti. To se sve događa putem digitalne tehnologije, sve se više koristi  mobilni telefon kao alat za planiranje putovanja i odabir sadržaja na putovanju.

JEDINSTVENO LOKALNO ISKUSTVO

Za 5 do 10 godina mobilni će telefon evoluirati u osobnog asistenta na putovanju. „Savjetnik – mobilni telefon“ će uz pomoć velikih baza podataka, umjetne inteligencije i brzine pretraživanja i prijenosa podataka nuditi svom korisniku personaliziranu ponudu putovanja. Takva ponuda će obavezno uključivati jedinstveno lokano iskustvo. To je ono što se i sada preporuča i ocjenjuje od stane samih korisnika TripAdvisora.

Ambicija TripAdvisora nije da sam postne OTA platforma nego da ostane glavni savjetnik za putovanja, odnosno glavni izvor informacija za početak planiranja putovanja. Baš zbog toga što korisnici imaju više različitih mogućnosti kupovine usluge, TripAdvisor ostaje centralno mjesto za informiranje. Ta neka neutralnost donosi u tome dijelu prednost. Evolucija TripAdvisora ide prema tome da će se u preporuke uključivati drugi važni izvori kao što je National Geographic. Najbolje preporuke rangirati će se u „top 10“.

Gestronomija je pojam koji se najviše pretražuje preko TripAdvisora i ima najveći porast interesa pa se sada već nude i popusti u određenim terminima u određenim restoranima i do 20%.

KREDIBILITET DAJU SAMI KORISNICI

Bez obzira na sve moguće pokušaje diskreditacije, namjerne sabotaže, povjerenje korisnika je i dalje iznimno veliko i to je snaga koja jača TripAdvisor iz dana u dan.

Sama pouzdanost je vezana na broj osvrta na neku uslugu, količinu teksta po objavi i povratne reakcije korisnika koji su na temelju tih osvrta koristili određenu uslugu. Naravno da na vrhu svega stoji poseban algoritam i cijela „vojska“ ljudi koji održavaju sustav, provjeravaju komunikacije itd, međutim sami korisnici su najvažniji dio TripAdvisora.

Google ne smatraju konkurencijom, vjeruju da su sa svim dosadašnjim iskustvom, podacima, rješenjima ispred njih po pitanju preporuka.

Turistička odredišta mogu koristiti TripAdvisor kao mjesto oglašavanja uz usluge sa svoga područja što je sigurno efikasno ulaganje novaca.

Sa ITBa Berlin

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019. – NEKOLIKO KRATKIH VIJESTI

BOOKING.COM PODRŽAVA RAST OBITELJSKOG (PRIVATNOG) SMJEŠTAJA

Booking.com nastavlja snažno podupirati segment smještaja u apartmanima, sobama i kućama za odmor u privatnom vlasništvu. Po prvi puta su objavili rezultate poslovanja ovog djela ponude u 2018. Ukupan prihod “privatnog smještaja” iznosio je 2,5 milijardi eura, 1/5 ukupunog prihoda kompanije. Čak 40% aktivnih korisnika usluga booking.coma je pored hotela u 2018. tražila i alternativni smještaj u obiteljskom (privatnom) smještaju. Zbog toga će, prema rječima Glenna Fogela CEO Bookin.coma, značajno povećati investiranje u marketing obiteljskog (privatnog) smještaja. Na tom se planu zaoštrava bitka između Airbnba, Booking.coma, Expedie i Homeawaya.

BORBA VELIKIH TOUROPERATORA ZA NJEMAČKO TRŽIŠTE

Vrijednost touroperatorskog tržišta u Njemačkoj iznosi 36 milijardi eura. Najveći udio zauzima TUI Njemačka (14%), dodatno TUI grupa 4,16, zatim Thomas Cook sa Condorom (10,6%), slijedi DER touristik, (7,4%), FTI Grupa (7,2%), Aida Cruises (4,9%), Alltours (3,8%), Schauisland (3,6%) dok se za preostalih 44,4% udjela bore svi ostali.

DAIMLER I BMW UDRUŽUJU SNAGE

Daimler i BMW će zajedno investirati više od milijardu eura u novi projekt mobiliteta koji obuhvaća car sharing sustav, parkirališta, punionice za elekroautomobile, planiranje putovanja, navigaciju i sl. Plan obuhvaća udruživanje dvaju postojećih servisa najma vozila Car2go i Drive Now u jednistveni Share Now. Zajedno raspolažu sa bazom korisnika od 60 milijuna ljudi a broj stalnih korisnika servisa najma automobila u stalnom je porastu. Samo u 2018. godini za ovu uslugu se registriralo novih 350 000 korisnika. Do sada je u Njemačkoj registrirano ukupno 2,46 milijuna korisnika car sharing usluge.

COSTA VENEZIA ZA KINESKO TRŽIŠTE

Upravo danas na svoje prvo putovanje iz Trsta prema Tokiu kreće novo sagrađeni kruzer „Costa Venezia“. Od 18. svibnja biti će na rutama po Aziji sa home portom u Schanghaiu. Brod je kapaciteta 2.000 putnika i opremljen je po standardima prilagođenima kineskom tržištu.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019 – IPK,S WORLD TRAVEL MONITOR

Na ITBu se tradicionalno prezentiraju najsvježiji, tek obrađeni podaci o trendovima putovanja u 2018. godini na svjetskoj razini

VELIKI POSAO – NAJRELEVANTNIJI PODACI

IPK provodi istraživanja kontinuirano kroz cijelu godinu za iduću godinu. Istraživanje se provodi pomoću upitnika u 60 zemalja svjeta, na uzorku od 500 000 ispitanika, na 55 jezika. U Europi se ispitivanja provode u 33 zemlje sa pokrivenošću tržišta od 99%, u Amerikama u 13 zemalja sa pokrivenošću  90% tržišta, u Aziji i na Srednjem istoku u 17 zemalja sa pokrivenošću 88% tržišta.

TURIZAM JE KLJUČNI POKRETAČ SVJETSKE EKONOMIJE

Putovanja „iz zemlje“ su u prošloj godini dosegnula brojku od 1,4 milijarde putnika što predstavlja povećanje od 5,5% u odnosu na 2017. godinu. Iz europskih zemalja je povećanje putovanja iznosilo 5%, kao i iz Sjeverne Amerike dok su odlazna putovanja iz zemalja Azije rasla za 7% i iz Latinske Amerike za 6%.

NAJPOTENTNIJA EMITIVNA TRŽIŠTA

Tako zvana „zlatna tržišta“ sa proječnom potrošnjom po putovanju većom od 2.000 eura bila su Kuwait, Saudijska Arabija, Australia, Brazil i Kina. „Srebrna tržišta“ sa potrošnjom po putovanju između 1.500 i 2.000 eura bila su USA, India, Quatar, Japan i Emirates.

TOP 10 RECEPTIVNIH TRŽIŠTA PO POVEĆANJU PROMETA

Na prvome mjestu je lani bila je Turska koja je zabiljažila novih 8,5 milijuna dolazaka, slijedi USA sa plusom od 5,3 mil, zatim Egipat + 3,4 mil, Francuska +3,2 mil, Grčka +2,9 mil, Italija +2,9 mil, Thailand +2,8 mil, Japan + 2,6 mil, Vietnam + 2,6 mil, Njemačka + 2,6 milijuna dolazaka.

DOMAĆA PUTOVANJA PO KONTINENTIMA

Južna Amerika bilježi povećanje od 87%, Asia i Pacific 84%, Sjeverna Amerika + od 48%, Europa + 45%, Caribbe i Cent. America + 32%.

SVRHA PUTOVANJA

72% odmor, 14% poslovno putovanje i 14% posjet rodbini i prijateljima. Putovanja vani radi odmora su porasla za 60%, radi posjete rodbini i prijateljima 59% dok su poslovna putovanja u smislu sklapanja poslova u minusu za 4% a zbog manifestacija, studijskih putovanja, kongresa i slično u porastu za 42%. U MICE segmentu razlozi putovanja  su 46% konferencije i seminari, 16% kongresi i konvencije, poslovni sajmovi 20% i nagradna, poticajna, promotivna putovanja (incentive) 18%.

Kod putovanja radi odmora prvi motiv je „sunce i more“ (29%), slijede kratkotrajni posjeti gradovima (29%), zatim turna putovanja (18%), putovanja na selo i u planine (8%), kružna putovanja brodovima (3%). Najveći porast razloga za odmor bilježi kratkotrajna posjeta gradovima, čak 222%!. Kružna putovanja brodovima su u porastu 78%, „sunce i more“ 76%, turna putovanja 27%, putovanja na selo i u planine 23%.

Za putovanja se najviše koriste zrakoplovi (65%) dok kopneni i prijevoz na vodi sudjeluje sa 35%. Rast prometa bilježe zrakoplovi (+74%), brodovi (+72%), unajmljeni automobili (+70%), željeznica (+4%), dok prijevoz autobusom bilježi minus od 7%.

NOĆENJA

Prosječan broj noćenja na svjetskoj razini je 8 a u Sjevernoj Americi 8,3, u Južnoj Americi 8,2, u Europi 8,2, u Aziji 7 noćenja. Prosječan broj noćenja raste od 2015. godine kada je bio na brojci 7,4. Za smještaj se najviše koriste hoteli (60%), kod prijatelja noći 15% putnika a 25% putnika koristi ostale vrste komercijalnog smještaja. Noćenja u hotelima su se u godinu dana povećala za 59% ali samo u hotelima najviše i najniže kategorije. Kod prijatelja noći 5% više putnika a  sve ostale vrste komercijalnog  smještaja bira  72% više putnika nego godinu dana ranije. Tako zvani „homesharing“ smještaj zauzima samo 6% tržišnog udjela.

OVERTOURISM

28% putnika smatra da je njihovo odredište bilo prenapučeno turistima. Od toga čak 12% internacionalnih putnika smatra da im je prevelika masa turista na njihovom odredištu upropastila odmor. Problem overtourisma se najviše osjeća u Aziji (19%), slijedi Sjeverna Amerika sa 13%, Južna sa 11% i Europa sa 9%. Mlađi putnici (do 34 godine starosti) su više osjetljivi na gužvu (17%), oni između 35 i 54 godine manje (11%) a putnici 55+ godina su najmanje osjetljivi na gužvu (5%). Gradovi koji su najviše pogođeni velikim brojem turista su Xian u Kini (36%), Beijing (30%), Mexico Citiy (30%), Venecija (26%), Amsterdam (25%), Istambul (23%), Firenca (23%), Rim (22%) itd. Na gužve se žali i domicilno stanovništvo a posljedica je i pad kvalitete usluge u mnogim uslužnim djelatnostima koje nemaju dovoljno kapaciteta za toliki pritisak potražnje.

PLANIRANJE, PRETRAŽIVANJE, KUPOVINA PUTOVANJA

Sve se seli na internet. 2007. se u tu svrhu internet koristio kod 46% putnika a 2018. kod 82% putnika. Najviše su se pretraživale web stranice smještaja (38%), slijede službene stranice destinacije (34%), zatim web stranice prijevoza (27%), nakon toga slijede OTA platforme (booking.com, expedia itd), (22%), zatim stranice savjetnika za putovanja (npr TripAdvisor) (17%) i stranice touroperatora (17%).

Od društvenih medija najviše su se pretraživali blogovi (11%), zatim društvene mreže (Facebook, Twitter itd)(10%), forumi putovanja (9%), živo prenošenje zapisa (Instagram, YouTube itd) (3%).

Zanimljiv je „povratak“ tradicionalnih medija koji ponovo uživaju povjerenje kod 65%  putnika prema povjerenju u društvene mreže koje je manje – (34%). Offline izvori također zauzimaju određene postotke izvora informacija. Putničke agencije 34%, prijatelji i rodbina 27%, tiskani vodiči za putovanja 13%,  časopisi, tv, radio – ukupno 9%.

Značaj informacija koje pružaju nacionalne  turističke zajednice porastao je sa 2% 2007. na 4% 2018. Lokalne turističke zajednice su povećale povjerenje putnika sa 2% 2007. na 3% 2018. koliko i oglasi, dok su sajmovi kao izvor informacija porasli sa 1% 2007. na 2% 2018.

Bukiranje putovanja je u odnosu na 2007. preko interneta poraslo sa 38% na 72%, preko putničkih agencija je palo sa 29 na 27%, dirketno bukiranje  smještaja je poraslo sa 11 na 19% a prijevoza sa 8 na 12%.

PREDVIĐANJA ZA 2019

Pod utjecajem globalnog usporavanja ekonomskog  rasta predviđanja za turistički promet su također nešto niža. 2015. godina je bila vršna godina globalnog ekonomskog rasta. Od tada se pojavljuju određeni padovi koji kulminiraju upravo sada. Prijeti nam razdoblje recesije do konca ove i početkom iduće godine.

Predviđanja ekonomskog rasta su za 2019. godinu u Sjevernoj Americi +2.5%, u Kini +6%, u Eurozoni 1,2%. 

Također osjetljivost putnika na opasnost od terorizma je dosta velika (38%). Najviše se strahuje od terorizma na putovanjima u Aziji (57%), Južnoj Americi (36%), Europi (34%), Sjevernoj Americi (31%).

28% svih putnika planirati će putovanje isključivo u sigurne zemlje. Na našu sreću Hrvatska spada među 20 najsigurnijih odredišta koja su rangirana redom: Finska, Švicarska, Australija, Danska, Norveška, Kanada, Austrija, Švedska, Poljska, Malta, Portugal, Mađarska, Nizozemska, Bugarska, Hrvatska, Irska, Singapur, baltičke zemlje, Grčka, Jamaika.

Zemlje koje imaju biljeg manje nesigurnosti su: Italija, Belgija, Peru, Kina, Dominikanska Republika, Costa Rica, Thailand, Španjolska, Kuba,Malezija, Njemačka, Emirati, Indija, Brazil, Oman, Velika Britanija, Quatar, Južna Afrika, Rusija, Kolumbija, Meksiko, USA, Saudijska Arabija, Francuska, Maroko.

Opasnima se smatraju slijedeće zemlje: Jordan, Tunis, Egipat, Izrael, Turska.

Za 2019. rast turističkog prometa predviđa se po slijedećim stopama:

USA +5%

Azija i Srednji Istok + 6%

Europa + 3%

Globalni rast turističkog prometa u 2019. trebao bi biti 4%.

 

Iz Berlina

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019 – ŠTO JE UZROK SPORIJEM REZERVIRANJU TURISTIČKIH PUTOVANJA ?

Najveći svjetski kongres – „think – thank“ turizma

Ove se godine ITB kongres odvija u novom prostoru, posebno izgrađenom kongresnom centru sa dvoranama koje mogu primiti 800 sudionika. Kongres ima 105 tematskih događanja . 65% glavnih govornika su iz sfere top menadžmenta. Kongres posjećuje 28.000 sudionika a glavni naslovi predavanja i panela su „Future day“, „Destination day“, „ITB mice forum“, „ITB business travel forum“, „ITB young professionals day“, „ITB deep dive sessions“, „ITB  e travel world day“.

Glavne teme kojima se ovogodišnji kongres kroz mnogobrojna događanja bavi su:

  1. Klimatske promjene i izazov održivosti
  2. Budućnost mobilnosti i nova rješenja transporta
  3. „Overtourism“ i mjere upravljanja
  4. Novi luksuz, nematerijalne vrijednosti

Turizam je odraz, refleks, ukupnih ekonomskih odnosa

Usponi i padovi turističke potražnje događaju se kao jedna od prvih posljedica globalnih ekonomskih kretanja a ta su kretanja opet posljedica vođenja određene politike najvećih igrača globalne ekonomije. Zato za razumijevanje smjera u kojemu se kreće turizam, najprije moramo razumijeti ekonomske okolnosti. Te se okolnosti iščitavaju u samom začetku novog trenda a on je započeo već u drugom polugodištu 2018. godine. Prof. Dr.Dr.h.c. Clemens Fuerst, ravnatelj Instituta IFO za Ekonomska istraživanja Univerziteta u Munchenu predstavio je rezultate njihovih istraživanja. Istraživanja se provode stalno, u kontinuitetu. Između ostaloga svakoga mjeseca IFO institut obrađuje 10.000 anketa koje ispunjavaju ključni ljudi iz industrije.

Usporavnje ekonomskog rasta i „naginjanje“ ka recesiji

Rezultati istraživanja pokazuju da je od druge polovice 2018. godine došlo do usporavanja rasta ekonomije cijele EU zone. Nakon dužeg perioda rasta ovakvo usporavanje odgađa planirane investicije, „koči“ potrošnju i kreira strah od neke nove „2009.“ godine. Dodatan osjećaj nesigurnosti daju slijedeći događaji:

  1. Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – Kina
  2. Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – EU
  3. Ulazak Italije u recesiju 2019.
  4. BREXIT

Području recesije se približava i Francuska a Njemačka ima veliki problem sa autoindustrijom. U slučaju dizanja carinskih barijera za uvoz eropskih automobila u USA, ta bi se situacija mogla naglo pogoršati.

Scenarij trgovinskog rata

U slučaju trgovinskog rata između USA i EU, taj rat bi USA izgubile jer iako uvoze više dobara nego što ih izvoze u EU, izvoz usluga USA u EU je značajno veći pa je i ukupna vanjskotrgovinska bilanca u plusu na strani USA. Ako bi USA uvela carine na uvoz dobara, EU bi mogla uvesti posebne poreze na usluge iz USA a to bi zahvatilo i značajne digitalne platforme, internetske usluge, digitalnu industriju koja izvozi svoje usluge u EU. Tu bi USA izvukla „deblji kraj“ ali u gubitku bi bio i turistički sektor.

Sa Kinom i USA stvari izgledaju savim obrnuto. Kina ima veliki suficit vanjsko trgovinske bilance sa USA tako da bi u slučaju trgovinskog rata Kina bila na velikom gubitku. Zato ostaje nada da rata neće biti i da će se ove napetosti okončati pregovorima koji moraju dovesti do uravnoteženja odnosa.

BREXIT

Glavno pitanje kod BREXITA je da li će se napuštanje Eua od strane Velike Britanije dogoditi bez sporazuma ili sporazumno. Rok se bliži koncem ožujka i može biti prolongiran najdulje do konca lipnja. Ako ne bude sporazuma onda će biti poteškoća u reguliranju međusobnih odnosa. Turizam će osjetiti nove barijere u zračnom prometu i novi granični režim. E sad, zašto Britanci kompliciraju ? Zbog Sjeverne Irske. Dugotrajan krvavi rat između Irske i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije okončan je u najvećoj mjeri zahvaljujući uklanjaju čvrste granice između Sjeverne Irske i Irske. Nakon BREXITa granica se mora ponovno uspostaviti između Irske – članice EU i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije – nečlanice EU. Među -rješenje postavljanjem morske granice između Sjeverne Irske i Velike Britanije nije realno i može prouzročiti nove pokitičke probleme. Predviđa se da bi BREXIT bez sporazuma sigurno odveo EU ali i Veliku Britaniju u recesijiu. Zato ostaje nada da se to neće dogoditi.

PROBLEM ITALIJE

Talijanska ekonomija je deset puta jača od grčke i ima svoje prednosti:

  • u proteklih dvadest godina stalno se povećavala zaposlenost
  • Italija nema vanjsko trgovinskog deficita
  • Fiskalno je konsolidirana

Međutim loše strane talijanske ekonomije su :

  • dvadeset godina bez rasta BDPa
  • po BDPu Italija je na samom dnu Eua uz Grčku
  • prestankom rasta Italija je izgubila veliki dio udjela na međunarodnom tržištu
  • Talijanska vlada ne želi surađivati sa drugim zemljama članicam Eua
  • Rast javnog duga jer nema rasta BDPa a javni servis ne namiruje svoje potrebe iz većih poreza

Rješenja za Italiju je ili povećanje poreza ili povećanje BDPa odnosno ekonomska reforma i pokretanje novih izvoznih potencijala. Ako se to ne dogodi, a jedino što se može dogoditi u kratkom roku, povećanje poreza, se neće dogoditi, Italija će „otkliziti“ u recesiju. Ako bi se kriza produbila, prema grčkome scenariju, prijeti opasnost od refinanciranja 300 milijardi javnog duga Italije, svake godine.

UVJETNI BOOM USA I OSTALE PRIJETNJE

USA je pokrenula na umjetan način rast i takav rast nije održiv.Tu postoji stalna opasnost od recesije. Za zdravi rast potrebni su uređeni trgovinski odnosi sa dva najveća partnera, Kinom i EUom. Kina također usporava rast pod utjecajem nametnutih sankcija, odnosno carina, od strane USA. Klimatske promjene dodatno utječu na ekonomiju, osobito prirodne katastrofe koje uzrokuju ogromne financijske štete. Klimatske promjene i sve navedene okolnosti utječu i na turizam. Zato imamo ovoga trenutka usporen tijek rezervacija turističkih putovanja. Hrvatska nije jedina zahvaćena ovim problemom ali činjenica je da se sporije prodaje skuplja ponuda. Konkurencija koristi ovaj trenutak slabosti ekonomije i politikom niskih cijena preusmjerava turističke tokove. Dojučerašnji gubitnici poput Egipta i Turske opet se vraćaju na scenu.

PREDVIĐANJA

IFO institut predviđa da će se u skoroj budućnosti zbog svih navedenih razloga model turizma mijenjati. Predviđa se rast eco turizma i lokalnih, regionalnih putovanja.

Iz Berlina, sa ITBa

Nedopinezic.com

 

ITB Berlin 2019. 1

ITB Berlin i ove godine potvrđuje svoju vodeću poziciju u svijetu kao najveća turistička burza i najveći kongres turizma.

SPOREDNE TEME POSTALE SU GLAVNE

Glavne teme ovogodišnjeg ITBa, došle su zapravo iz „backstagea“ izravno pod reflektore pozornice. Najveća opasnost za turizam dolazi iz istog izvora koji prijeti opstanku života na planeti. Prekomjerno iskorištavanje fosilnih goriva kreiralo je rastuću opasnost za čovječanstvo – CO2 i plastiku.

CO2 PRIJETNJA

Emisije CO2 pored stvaranja „efekta staklenika“, zbog čega se povećava prosječna temperatura na zemlji i pridonosi sve razornijim klimatskim ekstremima, također pridonosi i „zakiseljavanju“ oceana. Takva kemijska reakcija  CO2 i morske vode već sada uništava morske mikroorganizme. Zatopljavanje mora i kiselost su već do sada uništili gotovo polovicu koraljnih grebena u oceanima. Koraljni grebeni su svojevrsni „inkubatori“ života u moru. Ako oni nestanu jasno je što slijedi.

PLASTIC NIJE FANTASTIC

Drugi produkt fosilnih goriva koji razara život na zemlji je – plastika. Oceanima već  plutaju „kontinenti“ plastičnog otpada. Plastični se otpad razgrađuje u sitne – nano čestice koje dospijevaju u krvotok živih organizama. Plastika nas truje a da toga nismo niti svjesni. Predviđa se da bi 2050. godine u moru moglo biti više plastike nego riba.

RONJENJE PRVO NA UDARU

Ronjenje uz odumiruće koraljne grebene nije zabavno kao ni ronjenje kroz masu plastičnog otpada. Zbog toga jedna za drugom „otpadaju“ do nedavno vrlo atraktivne turističke destinacije.

DRUŠTVENO ODGOVORAN I ODRŽIV TURIZAM

Ova fraza već pomalo zvuči „otrcano“ ali ljudi su sve osjetljiviji na ekološka pitanja. Putnici-turisti ,iako svojim putovanjima i sami doprinose problemu, ipak su sve više svjesni nužnosti promjene u ponašanju prema okolišu. Čini se da će „zeleni“ turizam postati jedini mogući turizam puno brže nego što smo mislili…

Iz Berlina

Nedopinezic.com

JEDNOG BOŽIĆA U TOSCANI

USPOREDBA KOJA NIJE ZA USPOREDBU

Svaki puta kada se postavi pitanje o razlogu uspješnosti toskanskog turizma koji se bazira na unutrašnjosti regije i lakonski uspoređuje unutrašnjost Hrvatske ili nekih regija poput Istre s Toscanom, dobro je sjetiti se: Petrarca, Dante, Botticelli, Michelangelo, Machiavelli, Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Amerigo Vespucci, Puccini, Medici… Ovi velikani znanosti i kulture, ali i politike i financija, najznamenitiji Toskanci, zapravo su najzaslužniji za planetarnu popularnost Toscane. Ovdje je rođena talijanska, odnosno europska renesansa. Firenze, Siena, katedrala u Pisi, San Gimignano, Pienza i Val d’Orcia zaštićene su kulturno-povijesne cjeline kao svjetska kulturna baština. Samo Firenzu godišnje posjeti 10 milijuna turista.

TOSCANA KAO HRVATSKA

Površinom od 22.993 km2 i populacijom od 3,75 milijuna stanovnika, Toscana je jedna od većih talijanski regija okrenuta prema Ligurskom moru, naslonjena na Apenine, smještena tek nešto poviše „koljena talijanske čizme“. Prepoznatljiva je po svojem lijepom krajoliku: brežuljci s drevnim kaštelima urešeni čempresima s kojih se prema dolini spuštaju uredni maslinici, vinogradi i šume s bijelim tartufima. U dolinama plodna polja, izorana i zasijana, uz prometnice pogoni za preradu maslina i grožđa u vlasništvu lokalnih poljoprivrednih zadruga…

EKONOMIJA IPAK RAZLIČITA OD HRVATSKE

Sve upućuje na to da je poljoprivreda vrlo važan stup ekonomije. I to još od Etrušćana koji su u staroj eri postavili temelje današnje poljoprivrede. Rimljani su svojim akvaduktima, mrežom prometnica i tehnologijom sve unaprijedili a sljedeće generacije sačuvale i oplemenjivale.

Pored turizma i poljoprivrede toskanska ekonomija se oslanja i na rudna bogatstva, metaloprerađivačku i kemijsku industriju, kamenolome mramora (svjetski najpoznatiji onaj u Carrari) ali i tradicionalno jaku tekstilnu industriju. Još uvijek ova industrija ostvaruje ¼ europske proizvodnje tekstila s godišnjim prihodom od 25 milijuna eura. Italija je još uvijek treća tekstilna sila svijeta, nakon Kine i Japana. Pored Milana, Firanza igra već vjekovima važnu ulogu u svijetu mode. Neki drže da je sve počelo u vrijeme renesanse kada je navodno i rođen čuveni talijanski dizajn.

KADA PUTUJEŠ U TOSCANU, IZNAJMIŠ KUĆU ZA ODMOR

Već i ovih par informacija bile su dovoljan razlog da se zaputimo u turističko otkrivanje Toscane. Za tu smo prigodu unajmili tipičnu toskansku kuću za odmor za 8 do 12 osoba. Lijepa rustikalna katnica u centru kaštela Farnetela s dva apartmana za 4+2 osobe i ograđenom komodnom okućnicom dovoljnom za istrčavanje kućnih ljubimaca, koštala nas je 1.000,00 eura za tjedan dana. Barem smo tako mislili. Onda smo dodali još 100 eura za čišćenje, pa još 300 eura za grijanje i toplu vodu, pa još za drva za kamin (13 eura za 100 kg)… I to je bilo sve, na sreću.

Kuću je od vlasnika unajmila lokalna agencija te je dalje iznajmljuje putem agencije Novasol. Zato nam je vjerojatno kubični metar plina obračunat po 5 eura a ne po 1 euro koliko zapravo košta. Poučak. Iznajmljujte kuću domaćina, vlasnika. Njemu je obično više stalo do vaše preporuke. Takva su nam barem dosadašnja, austrijska, iskustva. A i u Hrvatskoj je uglavnom tako.

KULTURA ODRŽAVNJA MALIH URBANIH SREDINA

No, sve ostalo je bilo lijepo i ugodno. Mala zajednica našega privremenog boravišta ne broji više od tridesetak duša pa je božićna misa bila poseban doživljaj, kao okupljanje proširene obitelji u koju smo se i mi uklopili. Fratar zadužen za službu Božju je iz Poljske i nemalo se obradovao kada je imao prigodu čestitati Božić svojoj slavenskoj braći. No to malo selo gradske konfiguracije vrlo je uredno, sređeno, fasade kuća uređene u rustikalnom stilu, urešene cvijećem. Kraj crkve parkiralište, komunalne službe redovito prazne koševe za smeće i metu dvije ulice i mali trg ispred crkve, posipaju solju cestu pri pojavi mraza… A naselje je veličine Kapovaca na Krku, manje od Lubenica na Cresu.

JEDINSTVENA SIENA

Izlet u Sienu bio je očekivano zanimljiv, povijest progovara „iza svakog kantuna“. Unatoč prohladnom vremenu glavni je prostrani trg vrvio turistima sa svih strana svijeta koji su „lovili pozicije“ na zubatom suncu. Sveta Katarina Sienska i stoljetne utrke konjima u kojima se takmiči ulica protiv ulice tek su dio priče o Sieni, vječnom rivalu Firenze. Već smo ovdje bili dva puta i vratiti ćemo se sigurno opet jer, vjerujte, istina je sve ono što o Sieni čujete ili pročitate. Doživljaj je impresivan, nezaboravan. Kada se obiđe Siena sljedeći korak je posjet Firenzi, a može i obratno.

FIORENTINSKE IGRE MAČKE I MIŠA

Firenza je prava turistička meka, već smo naveli najvažnije razloge. No ako vas put navede tamo do veljače, ne propustite jedinstvenu izložbu Gucci muzeja. Dame će sigurno biti zadovoljne viđenim a pod tim dojmom mogu nastaviti razgledavati izloge brojnih modnih dućana. Ali izbjegavajte jeftine replike modnih dodataka koje vam na svakom koraku nude tamnoputi prodavači. Zanimljivije od kupovine kartonskih ženskih torbica biti će vam promatranje igre „mačke i miša“ između lokalnih snaga reda i tamnoputih „kontrabanada“. Policajci lagano šeću ulicom s noge na nogu prema prijestupnicima koji na pristojnoj udaljenosti skupljaju svoju plahtu s prodajnim rekvizitima te prelaze u drugu ulicu. Kada i tamo stignu redarstvenici „trgovci“ se sa svojim plahtama vraćaju na početnu poziciju. I tako cijeli dan. Jedino je nezgodno ako nešto neovlašteno prodajete na ulici a bijele ste puti. Tada se korak ubrza a prekršitelj jako ukori, možda i kazni. S tamnoputim imigrantima nema rješenja. Ako ih se uhvati moraju u azil, pa u progonstvo, a to košta i oni se opet vrate. Ako ih spriječe da varaju turiste onda će tražiti pomoć od države a za to opet nema novaca ili će činiti ozbiljnija kaznena djela… I tako su nastale „Fiorentinske igre mačke i miša“.

FIORENTINA, MASLINOVO ULJE I CHIANTI

Jednako zanimljiva ali mnogo ukusnija je „Fiorentina“, veliki odrezak kojega naručujete po težini. U kombinaciji sa salatom od radića i krumpira prelivena toskanskim maslinovim uljem i sve zaliveno Chiantiem… Jednostavno i odlično. Kada smo već kod vina, preporučamo svakako i Vino Nobile di Montepulciano kao i Brunello di Montalcino, makar i kao originalni suvenir. Inače, vina su dobra i odlična. U trgovini koštaju od 2,5 eura, preko 4 do 25 eura za vrhunska. Kada kažemo vrhunska mislimo na kuću Frescobaldi ili Antinori. Ove vinske obitelji imaju tradiciju proizvodnje vina dugu 900 godina. Neki u Hrvatskoj su u svom programu brendiranja pokratili dvije nule u tradiciji i dodali jednu nulu na dvoznamenkastu cijenu. Slična se matematika događa i s maslinovim uljem: odlična, extra vergine ulja prodaju se u trgovinama po cijeni od 7,5 eura za litru. Ima i onih sortiranih koja se prodaju za 5 eura pola litre, ali ona su na posebnoj polici. U restoranu buteljka vina srednje kategorije košta 10 do 15 eura. Pizza u turističkim mjestima košta 7 eura. Tko je spreman na skroman ručak, neće ga boliti glava ni od vina ni od cijena. Ali zato ako želite popiti kavu u kavani Gilli na jednom od glavnih trgova u Firenzzi, to će vas koštati 4 eura. Naime Gilli se nalazi na istom mjestu s istom ponudom od 1733. godine. Gillijeve slatke delicije danas privlače znalce kao i kroz protekla 3 stoljeća. Dobro je međutim znati ono što domaći znaju a mi smo tek kasnije otkrili – konzumacija na šanku u stojećem položaju zna biti i do 30% jeftinija. I ne samo u Gilliju.

IZLET U UMBRIJU

Do susjedne Umbrije zaputili smo se prilično komotno, planirajući posjet Assisiju i Perugi u istom danu. Odlučili smo se najprije za Assisi. Kada smo se približili gradu, djelovao je nestvarno, kao na nekom retuširanom filmu biblijske tematike. Predivan, drevni srednjovjekovni grad na brdu koje dominira prostanom dolinom. Assisi nas je potpuno očarao svojom posebnošću. Mjesto utemeljenja franjevačkog reda, grad sv. Franje zaista živi franjevačku maksimu „Mir i dobro“. Kompleks franjevačkog samostana s grobom sv. Franje, muzejskim zbirkama, dvjema monumentalnim crkvama, galerijama i suvenirnicama, traži višesatnu posvećenost istraživanju. A vrijeme jednostavno leti. Ostalo nam je tek malo vremena za brzu šetnju Assisijem koji je na nas ostavio dojam posebne oaze mira i sklada koju treba svakako ponovo posjetiti. Ne treba ni reći da smo Perugiu vidjeli tek s autoceste. I to ostavljamo za idući put.

ŠTO SMO NAUČILI ?

Neka odredišta poput Pise i San Gimignana već smo ranije obišli pa nam se ovom prigodom toskanski mozaik upotpunio novim blještavim fragmentima. Uz fascinantnu koncentraciju kulturnog blaga, jedan od najljepših europskih krajolika, vrijedne ljude, bogatu povijest, sretan spoj poljoprivrede i turizma i snažnu ekonomiju, Toscana odolijeva najvećim izazovima vremena. Naša, hrvatska priča gotovo da nema prilike za natjecanje s tako jakim konkurentom. Osim, možda, u onom dijelu iskrenog domaćinstva kada svoje goste tretirate kao prijatelje i ne naplaćujete to prijateljstvo. I zato vam se gosti generacijama vraćaju. I zato naša turistička ponuda ima šansu ondje gdje iza nje stoji obitelj, domaćinski ugođaj, gdje se vrijednost ne naplaćuje pet puta više. Tamo gdje se prema turizmu odnosimo jednako kao Toskanci prema maslinovom ulju i vinu, ondje možemo računati na jednako dobre i trajne vrijednosti.

Nedopinezic.com

POREZ NA DOHODAK I ŠTO MORAMO ZNATI O TOME ?

PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

 

Malo je  koja tema toliko uzburkala duhove onih koji su „navijali“ za veća porezna opterećenja građana pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao aktualan novi način određivanja visine paušalnog poreza na dohodak domaćinstava.

Ekonomski stručnjaci, konzultanti, novinari … sasuli su „tešku paljbu“ u javnom prostoru prema predstavničkim tijelima gradova i općina koja su zadužena za donošenje odluke o visini „paušala“ po postelji i kamp mjestu u domaćinstvu. U toj „baražnoj vatri“, licitiralo se iznosima, uspoređivalo porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sa porezom na dohodak od nesamostalnog rada, pobrkalo se nerezidente i rezidente, zaboravilo na stalno stanovništvo i tako redom…

NEZNANJE STVARA POGREŠNU SLIKU

Oni koji se smatraju stručnjacima u ovome području u svojim izjavama baš i nisu dokazali svoju stručnost. Dapače, i ovom se prigodom pokazalo da je razlika u sagledavanju realnog stanja između „terena“ i „Zagreba“, dramatično različita. Zato je i došlo do velikog čuđenja kada je većina odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave bila na strani zadržavanja dosadašnjih iznosa „paušalnog poreza“. Što „teren“ zna a „Zagreb“ ne zna ? („Zagreb“ je ovom prilikom sinonim za sve navedene stručnjake u javnom i privatnom sektoru koji su koncentrirani u hrvatskoj metropoli).

KRENIMO REDOM

U koju grupu dohotka spada „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu „ ? To je dohodak od imovine i imovinskih prava. U istu grupu dohotka spadaju još i dohotci od prodaje imovine, najma imovine. Tako na primjer, u istu grupu sa iznajmljivanjem smještaja turistima spada i najam stanova za stanovanje.

Kolika je stopa poreza na najam stanova za stanovanje i poslovnih prostora ? Stopa poreza na dohodak na primitke od najma poslovnog prostora i stana za stanovanje je 12%. Međutim prije oporezivanja, najmodavcu se smanjuje prijavljeni iznos najamnine za 30% (na račun troškova) te se na tako smanjeni iznos obračunava porez na dohodak po stopi od 12 %

Kolika je preračunata stopa fiskalnih i parfiskalnih davanja za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu ?“ Također 12 %.

Kako smo došli do te stope ? Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, prosječan broj postelja u domaćinstvu je 6, a prosječni bruto prihod 6.000,00 eura (45.000,00 kn). Kada bi se primjenio sustav oporezivanja kao kod najma stana, onda bi se ovaj iznos umanjio za 30%. na tako dobivenu osnovicu od 4.200,00 eura porez na dohodak od 300,00 kn po postelji iznosi ukupno 240,00 eura ili 5,7% poreza. Kada se tome davanju pribroji i paušalna boravišna pristojba, koja u ovome slučaju ima karakter poreza jer se plaća bez obzira da li su uopće ostvarena noćenja, u iznosu od 345,00 kn po postelji, dobivamo daljnje opterećenje od 6,6%. Na taj se iznos dodatno zaračunava turistička članarina od približno 0,22%. Ukupno fiskalno i parafiskalno opterećenje iznosi 12,52 %.

Primici iz iste grupe dohotka i slične naravi, oporezuju se po istoj stopi. Razlika je jedino u tome što se za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu“ taj porez preračunava na bazi prosjeka u fiksni iznos po postelji i kamp mjestu i dio je ukupnog davanja u paušalnom iznosu kojega čine porez i boravišna pristojba, kao i do sada. Način raspodjele prihoda od poreza na dohodak i boravišne pristojbe je sličan, naime lokalnoj zajednici pripada 60% prihoda od poreza i 65% prihoda od boravišne pristojbe. Kod najma stanova za stanovanje se ne plaća boravišna pristojba. Ako bi stopa poreza za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu značajnije porasla, tada bi se svakako više isplatilo iznajmljivati apartman ili kuću za odmor kao stan za stanovanje jer bi fiskalno davanje bilo manje (ne plaća se boravišna pristojba).

Razlika između poreznih obveznika sa mjestom prebivališta na području JLS na kojem nastaje porezna obveza i poreznih obveznika koji imaju prebivalište na području druge JLS

Građanin fizička osoba koji ima mjesto prebivanja u mjestu nastanka porezne obveze izravno svojim poreznim davanjem pridonosi proračunu te iste JLS u kojoj posluje . Ne samo to, porez na dohodak iz njegove plaće (dohodak od nesamostalnog rada) također „puni“ proračun iste JLS. Dio koji se uplaćuje u proračun JLS je 60% od ukupnog poreza. 40% sredstava „ide“ u županijski proračun. Građanin fizička osoba koja ima različito mjesto prebivališta od mjesta nastanka obaveze paušalnog poreza na dohodak, ne doprinosi toj JLS poreznim izdatkom „paušala“ kao ni porezom na dohodak od nesamostalnog rada (plaće). I jedan i drugi porez se uplaćuje u JLS njegovog prebivališta a pripadajući dio također „ide“ u proračun županije kojoj teritorijalno ta JLS pripada.

Što je sa nerezidentima ? Za razliku od rezidenata koji nemaju isto mjesto prebivališta i nastanka  obveze paušalnog poreza na dohodak, nerezidenti iz zemalja članica EU, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske konfederacije koji se odluče koristiti mogućnost plaćanja paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koju obavljaju u svojoj nekretnini, ipak doprinose proračunu te iste JLS.

KAKO JE TO MOGUĆE ?

Sukladno međunarodnim propisima u ovome se slučaju porezna obaveza prijavljuje prema mjestu nastanka iste a porez se plaća JLS i županiji kojoj nekretnina teritorijalno pripada.

Tako su trenutačno u povoljnijem položaju one JLS koje imaju na svom području više nerezdenata vlasnika nekretnina nego rezidenata sa mjestom prebivališta u drugoj JLS. Naravno, pod uvjetom da se ti nerezidenti odluče baviti samostalno djelatnošću iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima. Tada ipak moraju plaćati i PDV od 13% na takvu uslugu. Ako posluju posredovanjem domaćih agencija, onda ne plaćaju PDV ali se porez na dohodak plaća u proračun JLS sjedišta agencije…

STATUS NEREZIDENATA, TURISTA IZ EU I EEP + ŠVICARSKA KONFEDERACIJA

Nerezidenti iz navedenih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do 90 dana u 180 dana bez obaveze prijavljivanja boravišta. To znači da mogu nesmetano unajmljvati stanove i kuće za odmor svakih 90 dana. U takvim stanovima i kućama za odmor mogu boraviti njihovi prijatelji koji također nemaju obavezu prijave boravišta. Pametnom dosta. Biti će prilike za detaljnije obrazloženje cijelog spleta zakonskih mogućnosti koje se mogu aktivirati u slučaju „prekomjernog granatiranja“ građana fizičkih osoba fiskalnim i parafiskalnim davanjima.

nedopinezic.com

PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

Famozni Zakon o porezu na dohodak (115/16) čije su izmjene i dopune objavljene koncem prošle godine (NN 106/18), „iznjedrio“ je i „Pravilnik o oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu“, kao prvi podzakonski akt objavljen u ovoj godini (NN 1/2019 od 2.1.2019.).

Danom stupanja na snagu novog pravilnika prestaje važiti dosadašnji „Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN br.1/17).

KOJE SU NOVOSTI ?

Prva novost je da je naziv Pravilnika skraćen pa ima nade da ga se upamti. Druga novost je da Ministarstvo financija više ne donosi odluku o visini iznosa paušalnog poreza kojega se do sada usklađivao sa odlukom Vlade RH o visini paušalne boravišne pristojbe. Od sada visinu određuju predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave (vijeća općina i gradova).

Također novost je i „dozvola“ lokalnom predstavničkom tijelu da može donijeti odluku o plaćanju paušalnog poreza na dohodak do 1.500 kn ali uz ograničenje najnižeg iznosa od 150,00 kn. Ovaj se iznos plaća po krevetu, po smještajnoj jedinici u kampu i kamp odmorištu te po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski turizam. Obveznici plaćanja su porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinice lokalne samouprave koja donosi odluku.

TKO JE POREZNI OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK U PAUŠALNOM IZNOSU ?

Porezni obveznik je onaj kojemu je izdano rješenje o odobrenju za navednu djelatnost u statusu građanina-fizičke osobe, odnosno nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uz uvjet da po tom rješenju nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i ne utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga.

UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG PAUŠALNOG DOHOTKA

Iako je „formula“ za utvrđivanje godišnjeg paušalnog iznosa poreza izvedena iz „godišnjeg paušalnog dohotka koji se utvrđuje kao količnik paušalnog poreza na dohodak i propisane stope za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza od 12%“, malo kome je jasno kako se određuje „prava mjera“ za porez.

Prije donošenja samog Zakona, a onda i Pravilnika ,nisu provedena istraživanja o prosječnim cijenama i dohotcima prema vrstama turističkih mjesta (veliki gradovi, mali gradovi, priobalna i otočna kupališna mjesta, kontinentalna turistička mjesta u planinama, u široj okolici velikih gradova, u ruralnim ravničarskim krajevima itd) kao ni o strukturi rashoda u odnosu na prihode po određenim vrstama usluge.

Ostaje tek odredba po kojoj u iznimnim slučajevima predstavničko tijelo JLS može donijeti odluku o visini paušalnog poreza prema ulicama naselja a u pravilu donosi odluku za područje naselja.

Dakle sve je prepušteno „prijedlogu po nahođenju u zadanim okvirima“ i volji većine predstavničkog tijela da prihvati takav prijedlog.

ROKOVI

Vrijeme već ubrzano curi jer je Pravilnik zadao rok donošenja odluke o visini paušalnog poreza za 2019. do konca siječnja 2019. To je svakako presedan da se visina poreza koji znatno utječe na uvjete poslovanja utvrđuje u godini kada se isti i primjenjuje a paraktički se primjenjuje retrogradno na objavljene cijene i sklopljene ugovore u protekloj godini temeljem kojih će se ostvariti dohodak u tekućoj godini.

Ako pak neka JLS ne donesu ovu odluku u zadanom roku „po sili zakona“ porezni obveznici koji obavljaju djelatnost u toj JLS dobiti će rješenja na 750,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu i objektu robinzonskog turizma.

Pri tome treba voditi računa da se Odluka predstavničkog tijela JLS za 2019. godinu mora dostaviti Područnom uredu Porezne uprave najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Donošenje odluke za 2020. i sve naredne godine može pričekati najkasnije do 15.12., svake godine.

KAKO SE UTVRĐUJE BROJ POSTELJA I SMJEŠTAJNIH JEDINICA ?

Broj kreveta i smještajnih jedinica utvrđuje se na temelju rješenja nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za posebni standard na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

TKO PRIJAVLJUJE OBAVEZU U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA ?

Porezni obveznik je, prema tumačenju Pravilnika, obavezan podnijeti prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave nadležne prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta i to nakon što je dobio rješenje o odobrenju. Istovremenu istu obavezu ima i tijelo nadležno za izdavanje rješenja o odobrenju. To se odnosi i za svaku promjenu poslovanja.

KAKO SE PLAĆA PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK ?

„Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesječja, u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, razmjerno broju tromjesječja za koji se obaveza utvrđuje. „ (Članak 12)

POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJA

Iako plaćanje paušalnog poreza na dohodak ne bi trebalo „uroditi“ „vođenjem knjiga“ i izdavanjem numeriranih računa, ipak stvari idalje stoje ovako:

Porezni obveznik mora gostu izdati račun za uslugu koji mora sadržavati ime i prezime, prebivalište/boravište, nadnevak izadavanja računa, broj računa, ime i prezime / naziv osobe kojoj je usluga pružena, cijenu obavljene usluge i jedan se primjerak tog računa mora čuvati uz evidenciju o prometu. U tu se evidenciju mora ažurno, svakoga dana evidentirati sve izdane račune.

Obrazac evidencije propisan je također novim Pravilnikom. Temeljem te evidencije porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave  obračun članarine turističkoj zajednici.

„KVAKA 21“

Članak 16 Pravilnika kaže : „Ako obveznik u roku iz članka 87. stavka 4. Zakona ne podnese prijavu u registar poreznih obveznika, a ima rješenje o odobrenju u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, Porezna uprava donijet će rješenje o plaćanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza na dohodak temeljem članka 5. ovog Pravilnika“.

Članak 87, stavak 4.:“Prijava se podnosi u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.“

U PRIJEVODU

Bez obzira što nadležni Ured državne uprave po službenoj dužnosti šalje kopiju rješenja o odobrenju nadležnoj ispostavi Porezne uprave, ako ne pošaljete to isto i vi barem osam dana prije nego što naplatite prvu uslugu, možete očekivati izadavanje rješenja o porezu na dohodak na iznos od 750,00 kn po postelji odnosno smještajnoj jedinici u kampu i objektu za robinzonski turizam.

JEDNA ZANIMLJIVOST ZA KRAJ

Odluku o visini paušalnog poreza donosi predstavničko tijelo one jedinice lokalne samouprave na čijem se području djelatnost obavlja bez obzira na prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem koje donosi nadležna ispostava ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

Turističku članarinu također porezni obveznik plaća prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.

U PRIJEVODU

Vlasnik objekta za djelatnost u Baški, na primjer, koji ima prebivalište u Osijeku, plaćati će paušalni porez na dohodak po odluci Općinskog vijeća Baška ali u proračun Grada Osijeka i Osiječko baranjske županije. Na prihod ostvaren poslovanjem u jednome mjestu platit će porez za uređenje komunalnog sustava drugog mjesta.  I to po odluci ovog prvog mjesta.

Vlasnik objekta koji obavlja djelatnost obuhvaćenu obavezom plaćanja turističke članarine u Baški sa sjedištem u Osijeku, plaćati će turističku članarinu Turističkoj zajednici grada Osijeka,  Turističkoj zajednici Osječko baranjske županije i Hrvatskoj turističkoj zajednici. Temeljem tako plaćene članarine na prihod ostvaren u Baški, taj će građanin-fizička osoba ili obrtnik steći članstvo u Turističkoj zajednici Grada Osijeka. Naravno i obratno. Ovo se odnosi na sve slične slučajeve.

ZAKLJUČAK

Obzirom da je javna rasprava prije donošenja Zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak bila samo formalne naravi putem „e savjetovanja“, slijedi nam još jedna „naknadna pamet“ . Prava rasprava započinje tek stupanjem na snagu Zakona. I po tome je Hrvatska posebna zemlja.

nedopinezic.com