PAMETNO PLANIRANJE I “KATEGORIZACIJA”

 

Ministarstvo turizma priprema jos jedan zakonski paradoks: zele zaustaviti legalizaciju turistickog prometa, odnosno omoguciti zaustavljanje “kategorizacije”. Razlog je , navodno, opterećenje infrastrukture u pojedinim turističkim odredištima i odlazak stanovnika zbog turizma.

UKINULI SMO ODREDBE PLANIRANJA IZ BIVŠE DRŽAVE I POSIJALI NERED

Ako zelimo biti posteni i objektivni onda moramo sagledati ono o cemu raspravljamo sa vise strana. Osnova pametnog planiranja je (trebala biti) vezana uz stalno stanovnistvo u turistickom mjestu. Da je to tako bilo onda bi prostorno planiranje i dozvola gradnje bili vezani uz prebivaliste investitora. Isto se odnosi na kupoprodaju stanova/nekretnina gdje bi kupci bez prebivalista (a svatko moze prijaviti svoje prebivaliste u mjestu vlasnistva stana)placali znatno visi porez na kupoprodaju od kupaca sa prebivalistem (svicarski model). Također gradnja kuca za slobodno vrijeme (vikendica) bila bi ogranicena prostorno, etazno, volumenski, dizajnom (kao sto je to bilo u bivsoj drzavi).

LJUDI IDU ZA POSLOM

U planiranju razvoja i stanogradnje (valjda) treba uzeti u obzir i mogucnosti zaposlenja stanara u realnom sektoru (osim ako nece svi biti zaposleni u javnom sektoru koji moze bujati u nedogled). Ako pak svega toga nema onda imamo sto ? Kaoticnu situaciju u prostornom planiranju, trgovini nekretninama pa konacno i u neuskladjenosti javne infrastrukture sa odobrenim, planiranim i izgradjenim stambenim kapacitetima.

GDJE SU NESTALA RADNA MJESTA ?

U periodu od desetljeća i pol u Hrvatskoj je “nestalo” svako 7. radno mjesto. U tom smo periodu izgubili 144.000 aktivnih stanovnika. Samo u Dalmaciji je “ugašeno” 60.000 radnih mjesta. Kada govorimo o radnom mjestu mislimo na zaposlenje “na neodređeno”. Bez takvog statusa mlad čovjek je kreditno nesposoban, ne može plaćati stanarinu, ne može se stambeno zbrinuti. Može biti samo “sezonski stanovnik” turističkog mjesta zaposlen na sezonskim poslovima u turizmu sa boravkom u “hostelu za personal”. Sve druge mogućnosti su nestale u vihoru rata i poraća. Lista propalih tvrtki je impozantna a “nova industrija” nije zaživjela. Problem depopulacije je vezan uz mnoge druge okolnosti, turizam je najmanje “kriv”. Dapače, u jednom dijelu još uvijek daje svoj skroman pozitivan doprinos. Veže ljude za mjesto u kojemu mogu ostvariti prihod od turizma. Pitanje je do kada ?

“KATEGORIZACIJA” STANOVA JE ČIN LEGALIZACIJE POSTOJEĆEG PROMETA U TURISTIČKI ATRAKTIVNIM MJESTIMA

Kategorizacija ? Ona nije nikakvo stvarno sredstvo regulacije navedenih problema. Stanovi se grade i kupuju da bi u njima netko boravio. Privremeno, povremeno ili stalno. Ne grade se i ne kupuju da bi zjapili prazni. Ako su kategorizirani onda ce oni koji u njima borave biti evidentirani kao turisti a vlasnici ce placati turisticku pristojbu, porez na dohodak i turisticku clanarinu. Osim toga vlasnici će moći legalno surađivati sa turističkim agencijama, agencijama za čišćenje i održavanje, zapošljavati sezonsku ispomoć…Znači kreirati će legalna radna mjesta u potpornim djelatnostima. Takav, “kategorizirani”, smjestaj je takodjer dostupan nadzoru turisticke inspekcije, Gospodarskog inspektorata. Ako nece biti “kategorizirani” onda ce oni koji borave u tim stanovima biti u statusu vlasnika  i njihovih prijatelja, podstanara i njihovih prijatelja. Oni nece biti evidentirani kao turisti a vlasnici tih stanova nece placati pristojbu, porez, clanarinu niti ce u takvim stanovima biti moguc nadzor turisticke inspekcije. I svi ostali poslovi vezani za takve stanove neće biti “vidljivi” niti evidentirani.

Jedina korist od smanjenja broja kategoriziranih stanova biti ce za investitore kojima ce se “otvoriti” mogucnost izgradnje novih, boljih, ljepsih turistickih kapaciteta umjesto onih koji su “dekategorizirani”. “Na papiru” će nedostajati komercijalnih turističkih kapaciteta.

STALNI STANOVNICI NAPUŠTAJU POVIJESNE CENTRE VEĆ DESETLJEĆIMA

Broj stalnih stanara  u povijesnim centrima turistickih mjesta se nece povecati zbog  neadekvatnosti stanova za zivot po suvremenom standardu i zbog nestajanja radnih mjesta u blizini mjesta stanovanja. U povijesnom centru turistickog mjesta mogu zivjeti samo stanovnici koji su poslom vezani za istu zonu, osobito ako rade dvokratno, stariji ljudi koji nemaju mogucnost ili ne zele napustiti svoj dom. Svi ostali odlaze na periferiju gdje mogu ostvariti bolji standard stanovanja. Taj se trend dogadja u svim gradovima pa je zamjetan povecani broj stanovnika u perifernim naseljima  gradova poput Rijeke koji nisu niti priblizno “turisticki” kao Zadar, Split, Dubrovnik… Viskovo “na rubu Rijeke” je najveca i najmladja opcina u RH, Kostrena pored Rijeke takodjer raste. Povijesni gradici u centralnoj Istri su napusteni daleko prije pojave turizma u tim mjestima. I samu Veneziu, njen strogi centar,  napustilo je 40.000 stanovnika još pedesetih godina proslog stoljeca. Istovremeno su se  povecala naselja poput Mestre-Marghere gdje se preselila teretna luka i industrija… Cak 60% stanova u povijesnom centru Venezie je proglaseno neodgovarajucima za danasnji standard zivota. Dubrovačka povijesna jezgra također nije izuzeta od ove pojave.

POVRŠNOST STVARA NOVE PROBLEME

Da ne duljim, mjera “dekategorizacije” je “bacanje prasine u oci”. Tom se mjerom nece rjesiti ciljani problemi, dapace producirati ce se novi, jos veci. Pri tome ce se pokrenuti novi ciklus izgradnje, nova, krupna “betonizacija” obale, iseljavanje stanovnistva i (ras)prodaja hrvatske “nafte” (obale).

nedopinezic.com

BOŽIĆ U VENECIJI

Venezia, Serenissima, Mletačka republika… naziv je grada i regije koji ulijevaju poštovanje. Toliko je toga nataloženo kroz dugu i burnu povijest Venezie da je, zapravo, jako teško napisati nešto o njoj. Osobito nakon jednog kratkog i potpuno neformalnog posjeta. Zato ću, za uvod, citirati tekst sa stranica Hrvatske enciklopedije:

 „Venecija (talijanski Venezia [vene’cia], hrvatsko povijesno ime Mleci), grad i luka na jadranskoj obali, upravno središte istoimene pokrajine u regiji Veneto, sjeveroistočna Italija; 261 362 st. (2011). U starome gradu (Centro storico) živi 58 215 st., a u novijem dijelu Venecije na kopnu (Terraferma) 181 494 st. Venecija leži unutar prostrane istoimene lagune (58 660 ha). Venecijanska gradska aglomeracija obuhvaća stari otočni dio s Lidom i Mestre na sjeverozapadnoj kopnenoj obali lagune s velikim lučkim i industrijskim zonama u obližnjoj Margheri.

Gradska jezgra razvila se na maloj gusto zbijenoj otočnoj skupini; 118 otočića međusobno je odvojeno kanalima (glavne prometnice) i spojeno mostovima (oko 435). Zbog glinovita sastava otočića Venecija je izgrađena na temeljima od drvenih balvana koji su duboko (do 9 m) zabijeni u mekano tlo. Hidrotehničkim radovima, osobito skretanjem riječnih tokova (Brenta, Sile, Piave), laguna je sačuvana od zasipavanja.

SPAJANJE S KOPNOM, ŽELJEZNICA I TURIZAM

Do sredine XIX. st. Venecija je obuhvaćala samo otoke unutar lagune. Godine 1846. otočni je prostor spojen s kopnom 3601 m dugim nasipom, na kojem je osim željezničke pruge izgrađena i cesta. Na prirodnom pješčanom nasipu Lidu, koji zatvara lagunu prema otvorenomu moru, počela je potkraj XIX. st., u vezi s naglim razvojem turizma, izgradnja nove gradske četvrti; podizali su se hoteli, uređivale zelene površine te je Lido uskoro postao jedno od najpoznatijih europskih ljetovališta i morskih kupališta.

GOSPODARSTVO VENECIJE

Gospodarstvo Venecije na početku XX. st. nastojalo je ojačati izgradnjom nove luke (utemeljene 1917) i velikih industrijskih postrojenja na niskoj kopnenoj obali (Porto Marghera–Mestre). Uz lučkoindustrijski kompleks s kemijskom, rafinerijskom i metalurgijskom industrijom širi se kopneni dio venecijanske aglomeracije. U njem broj stanovnika raste za razliku od staroga otočnoga dijela, gdje je stanovništvo u stalnom opadanju (u razdoblju 1958–68. više od 40 000 st. napustilo je slikovitu gradsku jezgru u kojoj je oko 60% stanova neudobno za stanovanje). Godine 2002–07. stanovništvo Venecije smanjivalo se godišnje za 0,2%. – Venecija ide u red vodećih lučkih središta u zemlji; ukupni robni promet 2011. iznosio je 25,4 milijuna tona tereta i 2 milijuna putnika. Sa Srednjom Europom povezana je željezničkim prugama i cestama preko Padske nizine i istočnoalpskih prijevoja (Brenner i dr.). Znatan dio aktivnoga stanovništva bavi se lučkim djelatnostima, pretežno u Margheri, koja ima 8 puta veći kapacitet od luke u starome gradu. Jedna trećina aktivnoga stanovništva radi u turizmu (godišnje oko 2 milijuna turista).

VENECIJA TONE, STANOVNIŠTVO ISELJAVA

Otočna jezgra grada ugrožena je stalnim spuštanjem dna Jadranskoga mora u venecijanskoj regiji i pozitivnim pomicanjem morske razine. Prema nekim mjerenjima, u razdoblju od 5 godina Venecija tone 2,5 cm. Tonjenju su pridonijeli i zahvati u vezi s razvojem industrijske i lučke funkcije (posljednjih godina zatvoreni su svi bunari kojima se iskorištavala podzemna voda, što je imalo za posljedicu slijeganje tla; danas se voda za potrebe industrije doprema akveduktom od rijeke Sile do Marghere). Povremene poplave za plime, tj. visokih voda (katkad pojačane jugom koji nagomilava vodu u sjevernom Jadranu), sve su češće. U razdoblju 1867–1967., od 58 poplava 30 je bilo u posljednjem desetljeću. Nakon katastrofalne poplave u studenome 1966. pokušava se međunarodnim snagama (UNESCO) spasiti povijesno središte Venecije. U tijeku je ekološka sanacija lagune; oko 1970. obustavljena je daljnja izgradnja industrijskih zona na njezinu kopnenome priobalnome području. Godine 2003. pokrenut je projekt MOSE (Modulo Sperimentale Elettromeccanico) za obranu grada od plimnoga vala višeg od 110 cm. Njime se planira izgradnja 79 pontona koji bi ležali na dnu mora. Oni bi se u slučaju potrebe napunili zrakom te bi kao plutajući zid onemogućivali prodor plime u grad.

VELIKO BOGATSTVO KULTURNOPOVIJESNE I UMJETNIČKE OSTVŠTINE

– Prošlost Venecije odražava se u bogatstvu umjetničkih kulturnopovijesnih spomenika. Uz Canal Grande nižu se reprezentativne zgrade: Palazzo Vendramin Calergi (XVI. st.), Palazzo Pesaro (XVII–XVIII. st.), Ca’ d’Oro (XV. st.), Ca’ Foscari (XV. st.), Palazzo Dario (XV. st.), Fondaco dei Turchi (XIII. st.), Fondaco dei Tedeschi (predstavništvo njemačkih trgovaca iz XVI. st.), Palazzo dei Camerlenghi (nekadašnja uprava carina iz XVI. st.), Dogana da mar (morska carinarnica iz XVII. st.), crkva Santa Maria della Salute (kraj XVII. st.), Accademia di Belle Arti. Ističu se i mnogobrojni mostovi, među kojima osobito Ponte di Rialto (XVI. st.). U zapadnom dijelu nalaze se crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari (XIII–XV. st.) i San Rocco (XV–XVIII. st.), a u sjeveroistočnom dijelu crkva Santi Giovanni e Paolo, građena XIII–XIV. st. Na Trgu sv. Marka (Piazza San Marco) nalaze se Procuratie Vecchie (XVI. st.), Procuratie Nuove (XVII. st.), crkva sv. Marka (Basilica di San Marco iz IX. st., obnovljena u XI. st.) i Campanile, zvonik visok 99 m (obnovljen u starom stilu 1912), na podnožju kojega su Loggeta (XVI. st.), Torre dell’Orologio (XV. st.) i dr. Uz crkvu sv. Marka duždeva je palača (Palazzo Ducale), građena od XIV. do XVI. st., koju most Ponte dei Sospiri spaja sa starim tamnicama i starom knjižnicom (Libreria Vecchia iz XV. st.). U tom starom kulturnom središtu nalaze se Museo del Risorgimento, Pinacoteca Querini Stampalia, Museo Correr te prirodoslovni, pomorski (u zgradi Arsenala) i drugi muzeji, fakultet ekonomskih znanosti i trgovine, različiti znanstveni instituti i dr. Venecija je poznata po međunarodnim priredbama modernoga slikarstva, glazbe i filmova te po mnogim drugim priredbama i izložbama nacionalnoga i međunarodnoga značaja, među kojima se osobito ističu likovni Bienale (od 1894) i filmski festival (osnovan 1932). Međunarodna zračna luka Marco Polo. Venecija je (s lagunom) od 1987. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. „

*enciklopedija.hr

POVIJEST VENECIJE

Ako želite saznati više o povijesnom nastanku, dobu moći i pada Venecije, preporučam slijedeći link: https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/venecija-mleci-mletacka-republika/ . Kratko rečeno, Venecija je nastala kao utočište izbjeglih stanovnika Rimskog carstva pred navalama barbara sa sjevera. Močvarno tlo lagune pružalo je odličan zaklon, neosvojivu tvrđavu, ljudima vičnima plovidbi kroz brojne kanale. Dobar geografski položaj sa plodnim zaleđem i otvorenim prometnim pravcima „na sve strane svijeta“, pogodovali su razvoju trgovine, pomorstva i nastavku egspanzionističke politike Rimskog Carstva prema Jadranu. Osvajanje prevlasti na moru sa dobro osiguranim rutama, vladavinom primorskim i otočnim zajednicama, osigurali su rast i razvoj Venecije do veličine svjetske sile. U jednom periodu je Venecija, u tadašnjem poznatom svijetu, predstavljala ono što danas predstavljaju USA a po rivalstvu na drugoj strani je Turska predstavljala neku vrstu današnje Kine. 13.5. 1797. osvajanjem Venecije od strane Napoleona, ukinuta je Republika Venecija. Nakon 1.000 godina postojanja nestala je jedna od najmoćnijih mediteranskih država.

MIRIS VENECIJE

Nakon Toscane, Lago di Garda, još smo jedan Božić odlučili dočekati u Italiji. Izbor je pao na okolicu Venecije, tek nešto više od dva sata udaljenu od Rijeke. Po dobrom, starom običaju odlučili smo iznajmiti kuću. Ovoga puta treba nam smještaj za devet osoba i tri psa. Šogorica Dolores je uspjela pronaći kuću na osami koja udovoljava svim našim željama u neposrednoj blizini grada Mogliano Veneto. Od kuće do željezničke stanice u M.V. vozimo se 10 minuta a onda vlakom do centra Venezie 20 minuta. To je najbolji način za obilazak Venezie. Stigli smo na imanje u mjestu Scorse. Stara kuća, obrasla u bršljan sa mahovinom na krovu na prvi pogled djeluje kao napuštena. Ipak dim iz improviziranog dimnjaka potvrđuje da smo na pravoj adresi. Dočekala nas je vlasnica Stefania i provela kroz naš novi privremeni dom. https://villa-quadrifoglio-it.book.direct/en-gb/rooms/villa-with-garden-viewVeć na ulazu poznati miris vlage. To je miris Venezie. Miris života u močvari. Staro gazdinstvo izgleda za naše, hrvatske pojmove dosta nedorečeno. Dapače, prema našim kriterijima kuća jedva da bi dobila rješenje o kategorizaciji. Zvjezdice bi svakako bile problem. Podovi, zidovi, strop bazično su održavani, električne instalacije su razvučene po gredama i zidovima iznad žbuke. Sanitarije i oprema imaju koju godinu, kuhinja također. Sve djeluje staro, međutim sve je čisto. Kupatila i sobe posebno. Posteljina je mirisna, kreveti dobni. Četiri sobe dijele dva kupatila sa wc-om, s time da jedna kada baš i nije pogodna za tuširanje. Kuća se grije plinskim centralnim grijanjem osim velikog dnevnog boravka u kojemu je manja peć na drva zadužena za održavanje topline. Na žalost internet je „pokvaren“ ali imamo stol za stolni tenis. Bilo kako bilo, kuća se promovira kao vila i ima svoju publiku čak i u ovim hladnim i vlažnim danima. Nakon dva dana kuća nam je nekako „sjela“ i proveli smo u njoj divne trenutke. Kako i ne bi kad se obitelj nađe na okupu . Djed, baka, dvije njihove kćeri sa obiteljima i kućnim ljubimcima. Pravi „family reunion“.

IZLET U CHIOGGIU

Znana i kao „Piccola Venezia“,  Chioggia je smještena na istoimenom otoku i drugom, Sottomarina. Do povjesne se jezgre stiže, kao i u Veneziu, nasipom i mostom. Već pri ulazu u grad vidljiva je njegova orjentacija prema pomorstvu i naročito ribarstvu. Kažu da u Chioggii ima više registriranih ribarskih brodova i brodica nego na cijelom hrvatskom Jadranu. Poznato je da su „Ćozoti“ doplovili i do Krka, baš kao ribari. Njihovi potomci i danas žive u gradu Krku. O Chioggii možete više saznati na ovom linku: http://www.tuttochioggia.it/storia.htm. Ono što je vidljivo u povijesnom centru Chioggie je trag postupnog propadanja. Tlo tone a more se diže pa su poplave sve učestalije. Na svakoj građevini vidljivi su tragovi mora i soli do visine od pola metra. Neke kuće su već dobro „nagrižene“ vlagom i napuštene, neke ponuđene na prodaju… Zanimljiva je šetnja Chioggiom i razgled povijesnih građevina, stotine brodica… „Mala Venecija“ bila bi još zanimljivija u nekom drugom dobu godine i ranije u jutro, kada je riblja tržnica (privremeno smještena u šatoru zbog renoviranja originalnog zdanja), živopisnija nego što smo je mi zatekli.

IZLET U VENECIJU

Za poludnevni izelet u Veneciju odabrali smo putovanje vlakom. Iz naše rustikalne kuće vozili smo se 10 minuta automobilom do parkirališta na željezničkoj stanici u Mogliano Veneto. Parkirna karta košta 6 eura za pola dana. Putna karta vlakom za dvadeset minutnu vožnju u jednom smjeru košta 2,70 eura po osobi i 1,90 eura za psa. Vožnja je ugodna. Venezia St. Lucia je centralni kolodvor Venecije. Sa 34 perona željezničke linije polaze svakih nekoliko minuta „na sve strane svijeta“. Kada se uzme u obzir autoput, glavna zračna luka „Marco Polo“, obližnja, manja Treviso, kao i vrlo prometna brodska luka, Venezia spada u red prometno najbolje povezanih gradova u Europi. S druge strane kretanje povijesnom jezgrom je otežano. Od željezničkog kolodvora i parkirališnog terminala do trga Sv. Marco vode uske vijugave uličice u kojima se jedva može mimoići dvoje ljudi. Šetnja traje oko pola sata. Alternativni način prijevoza je „vodeni autobus“, „vaporetto“. Linije su česte, može se kupiti i dnevna karta, odnosno karta koja vrijedi do 72 sata. Karta u jednom smjeru koja uključuje i jedan kofer košta po osobi 7,5 eura. Moguće je i kombinirati obilazak pješice i brodom. E sad, zaista se čudim suvremenim „pismoznancima“ koji zagovaraju smanjenje turističkih dolazaka zbog gužve. Koliko se moraju smanjiti dolasci da ne bi bilo gužve ? Već 100 ljudi na okupu stvara gužvu kao što isti takav broj ljudi na istim takvim ulicama stvara gužvu u povijesnoj jezgri Krka, Vrbnika, Šibenika,Rovinja, Dubrovnika… U Veneciji je problem veći jer je ispresjecana kanalima pa su svi pješaci prisiljeni ići istom rutom do nekog od brojnih mostova gdje se onda mogu birati drugi pravci. Međutim označena su samo dva pravca, dvije rute, one najkraće. Sigurno ima mogućnosti otkrivanja novih sadržaja i uspostavljanja novih ruta, kojima bi se promet glavnim pravcima disperzirao. No, već na prvi pogled vidljiv je nesrazmjer ogromnog priljeva novca u grad i mizernog ulaganja u održavanje grada. Komunalna infrastruktura djeluje prilično zapušteno. Zgrade propadaju na očigled a gdje je započeta restauracija, ona  traje, čini se, beskonačno. Taj dojam „jamljenja“ novca dobio je svoj „grand finale“ u pronevjeri i prijevari stoljeća zbog kojega su gradski oci pod istragom.

AFERA „MOJSIJE“

Od 2002. do 2015. grandiozno najavljivani projekt „spašavanja Venecije“ gomilao je milijune eura koji su završili na privatnim računima diljem svijeta. Umjesto spasonosnih brana za obranu Venecije od poplava „Mojsije“ je „potopio“ nadu za uspjeh tog projekta. Iza rešetaka se našlo više od 100 pojedinaca među kojima i regionalni ministri kao i gradonačelnik Venecije. Dio tog novca se slio i u Hrvatsku putem kupoprodaje nekretnina u sprezi sa jednom bankom. Korumpirana vlast nije brinula o sudbini Venecije već su pojedinci prisvojili novac za svoj osobni „spas“.

VENECIJA NE PROPADA ZBOG „OVERTOURISMA“

Bilo kako bilo za Veneciju je najmanji problem „overtourism“. Propadanje tla prouzročeno iscrpljivanjem podzemnih bunara pitke vode, rast razine mora u kombinaciji sa korumpiranom i neučinkovitom vlašću ubrzavaju propast grada na otoku. Turizam kakav god bio, uvijek će biti „overtourism“ iz perspektive nepodesnosti prostora za današnji standard života. Svako povećanje broja ljudi dodatno otežava život s jedne strane. S druge strane turistički promet je jedino što još održava na životu staru gradsku jezgru.

ULAZNICE – NOVI „MOJSIJE“ ?

Promatrajući sa strane sve te dobre i loše strane upravljanja Venecijom, ne mogu se oteti dojmu da i uvođenje ulaznica za ulazak u staru jezgru u konačnici može proizvesti novu aferu „pranja novca“. Veliki će se novac sliti izravno u gradsku kasu a gradska uprava će ponovo biti pod pritiskom interesnih skupina koje se žele dokopati svog plijena. Pri tome će želja za dolazak u najpoznatiji povijesni grad na svijetu i dalje rasti. Osobito sa rastućeg dalekoistočnog turističkog tržišta.

VENECIJA – NOVA „ATLANTIDA“ ?

Kada vidite kako se Venecija nosi sa učestalim poplavama nameće vam se zaključak da joj nema spasa. Već sada bih rekao da su lokali u prizemlju osuđeni na propast i da bi bilo najbolje podignuti razinu ulica na način da kat postane prizemlje. To će se, vjerovatno silom prilika, i dogoditi. Grad će tonuti, stanovnici odlaziti a turisti pratiti prognoze plime i oseke da posjete Veneciju „dok se još može“. No nije samo Venecija u opasnosti. Cijeli rubni obalni pojas, cijela laguna ima isti problem. Već sada je zabranjena izgradnja novih lučko – infrastrukturnih i industrijskih objekata na obalnoj crti. Težina građevina dodatno ubrzava propadanje tla.

GUŠTI SU GUŠTI

Došli smo u Veneciju, na trg Sv. Marka. Ne popiti kavu na terasi neke od kultnih kavana, isto je kao i „doći u Rim a ne vidjeti Papu“. Izabrali smo „Caffe Chioggia“, preko puta Duždeve palače, sa pogledom na Canal Grande. Espresso serviran  u prigodnim šalicama poslužuje „gospodin konobar“ uniformiran kao general na svečanom mimohodu. Taj trenutak otrgunt od svakodnevne „kofekcije“ košta 5 eura. I vrijedi svakog centa ! Isto se odnosi i na sladoled u obližnjoj „boutique sladoledarnici“. „Kugletina“ košta kao i Hrvatskoj na prestižnim lokacijama a okus je božanstven. Kao i svugdje u svijetu i u Veneciji možete jednu do druge naći ponudu koja odgovara vašim mogućnostima. „Brza“ hrana, „oštarije“, gourmet restorani, „privatni smještaj“ sa dvije zvjezdice, mali hoteli, peterozvjezdani hoteli…žive u suživotu jedni pored drugih privlačeći svoju publiku. Nitko ne može ostati gladan ni žedan ali ni bez nekog prigodnog suvenira, modnog detalja. U svakom slučaju Venecija „zove“ na povratak. Idući ćemo joj puta posvetit više vremena.

BOŽIĆNI UGOĐAJ

Mir, tišina, obiteljska okupljanja i druženja prevladavaju nad bučnim zabavama na otvorenom prostoru. Za neke nezanimljivo, dosadno ali za posvećenost istinskim vrijednostima, pravo okruženje. Božićna misa u mjesnoj crkvi iznimno posjećena, propovijed župnika prava Božićna, puna poruka mira, tolerancije, ljubavi, sebedarja. Atmosfera vesela, pjesmu predvode mladi. Nakon mise župnik se pridružuje puku, čestita Božić. Ubrzo ga srećemo u jednoj od najboljih mjesnih pasticceria. Nakon mise kava, panettone i druženje do ručka. Ručak blagdanski, obitelj okupljena oko stola. Unatoč neugodnom iznenađenju – pećnica u kvaru, ženski dio obitelji se snašao i priredio izvrsnu blagdansku gozbu. Nakon ručka neki na mali odmor, neki u šetnju s psima, a na večer zabava uz pjesmu i šalu. To je Božić.

VRIJEDNOST ZA NOVAC

Kada uspoređujemo cijenu najma kuće (250,00 eura /dan+ boravišna pristojba 1 euro po osobi na dan) sa nedostacima, mogli bismo dati nešto nepovoljniju ocjenu. Isto seodnosi na domaćinski odnos koji je daleko od poznate i priznate hrvatske gostoljubivosti. Konačno, hrvatski domaćini obiteljskog smještaja imaju veću prosječnu ocjenu gostiju na bookincomu od talijanskih. Međutim ocjenu popravlja naša privatnost, komoditet, dobra zabava, izvrsna infrastruktura okoline, bogatstvo sadržaja u neposrednoj blizini. Sve se broji. Konačna ocjena je pozitivna što se tiče vrijednosti za novac.

ŠEĆER NA KRAJU

Jedna od triju elementarnih potreba na putovanju je – kupovina. Ženama je jednako važna kao i prve dvije ali ni nama muškarcima kupovina nije mrska. Osobito ako se „počastimo“ nekim željenim odjevnim predmetom. Disagner Outlet Noventa di Piave kraj Venecijehttp://www.where-venice.com/noventa-di-piave-designer-outlet/  nezaobilazna je „stanica“ na putu prema Hrvatskoj. Dobro osmišljen, sa sadržajima za djecu, dobrim ugostiteljskim objektima i naravno ponudom kvalitetnih robnih marki, iznimno je dobro posjećen.Osobito u ovo doba godine kada počinju ozbiljna sniženja na već snižene cijene. Olakotna je okolnost što i psi mogu ići gotovo svuda sa svojim vlasnicima, dobro su došli i u restoranu. To čini Italiju jednom od poželjnijih „pet friendly“ odredišta.

Puni dojmova, pozitivnih emocija, u društvu neizostavnih kutija panettona i uz pokoji modni dodatak, vraćamo se kući uz obećanje Veneciji da ćemo se uskoro ponovno vidjeti. Možda već u vrijeme https://www.carnevale.venezia.it/.

Nedopinezic.com

 

 

ODRŽIVI RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA I TURIZAM

 

Ruralno područje – Što je to ?

Iako nema jasne zemljopisne podjele područja niti definicije ruralnog stanovništva, univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Republika Hrvatska je pretežito ruralno područje

Prema navedenim smjernicama koje opisuju ruralno područje, Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj pola stanovništva živi u nekoliko većih gradova koji zauzimaju relativno malu površinu.  Ruralni prostor  definira Republiku Hrvatsku a to se vidi  iz sljedećih podataka:

  • 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
  • 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
  • 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.

Urbano područje – što je to ?

Europske države definiraju urbanizirana područja na osnovi urbane uporabe zemljišta, ne dopuštajući nikakve prekide  više od 200 m udaljenosti od građevinedo građevine te rabe satelitsko snimanje radi određivanja granica urbanog područja. U slabije razvijenim zemljama, osim zahtjeva o uporabi zemljišta i gustoći stanovništva, ponekad se rabi zahtjev da se velika većina stanovništva, obično 75 %, ne bavi poljoprivredom i/ili ribarstvom.

Živimo na ruralnom području

Iako nas izgrađenost pojedinih atraktivnih zona, osobito uz more, može zavarati prikazom urbanizacije, činjenica je da i ta područja prema ostalim parametrima spadaju u ruralna područja. Život na ruralnom području nosi određene poteškoće:

Za gospodarstvenike  je to mjesto gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova (glavnih tržišta i izvora radne snage) i neadekvatnom infrastrukturom.(Prema Caroline Ashley i Simon Maxwell, 2001, „Rethinking Rural Development“)

Za stanovnike je to mjesto gdje se stalno pogoršavaju uvjeti za bavljenje poljoprivredom, gdje je niska razina kvalitete života. Ruralni prostor karakterizira prometna izoliranost i opće zanemarivanje područja u razvojnoj politici. (*Anketa Platforme za ruralni razvoj Jugoistočne Europe 2016.).

Rastući problemi ruralnih područja

Loša demografska slika i trendovi na ruralnom području dovode do:

  • Depopulacije prostora
  • Odlaska radno aktivnog reproduktivnog stanovništva
  • Naglaog starenja zajednice
  • Neodrživosti zdravstvenih i mirovinskih fondova
  • Pada školskog sustava
  • Pada komunalnog standarda
  • Pada prihoda od poreza na dohodak
  • Do nužnog naglog mehaničkog priliva radne snage sa drugih područja i iz drugih država što producira socio-kulturološki sukob…

Problema ima. Ima li rješenja ?

Iako smo mi u Hrvatskoj skloniji za svako rješenje pronaći problem, ipak za probleme postoje rješenja.Kod sagledavanja rješenja bitno je voditi računa o odgovornom i održivom razvoju.„Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.”( *odraz.hr – Održivi razvoj zajednice)

Tradicijske djelatnosti + turizam u domaćinstvu

Pametno je učiti od boljih. Učimo od najboljih.Najviše su na održivom i odgovornom ruralnom razvoju napravile regije u Alpama. Zadržana je i unaprijeđena poljoprivrena proizvodnja (osobito proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, voćarstvo.)Unapređene su tradicionalne djelatnosti poput gospodarenja šumama i prerade drva. Stasala su nova tehnološka mikro i mala poduzeća.Turizam je postao platforma za opstanak malih ruralnih zajednica.

Rad u poduzeću+zadružna poljoprivreda+obiteljski turizam

Obitelji na ruralnom području ostvaruju svoje prihode kroz moguća tri izvora:

  • Rad u poduzeću
  • Poljoprivrednom na obiteljskom gospodarstvu
  • Turizmom u domaćinstvu

Takav model pomaže prevladavanju nedostataka života na ruralnom prostoru. Zbog većih prihoda obitelji i zajednice, više se ulaže u komunalnu infrastrukturu, prometnu povezanost. U tom smjeru idu i potpore državnih fondova i fondova EU. Urbani centri su dostupniji a život na ruralnom prostoru kvalitetniji.

Primjeri dobre prakse

Populacijskom politikom na krilima turizma:https://www.saalbach.com/home, siromašan alpski poljoprivredni gradić  koji je imao  početkom 20. stoljeća nešto manje od 1.000 stanovnika, danas ih ima oko 3.000. Sve zahvaljujući razvoju alpskog turizma.

Ettal – Benediktinski samostan – centar prerade poljoprivrednih proizvoda:https://www.bavaria.by/experiences/city-country-culture/churches-monasteries/ettal-monastery/

Ettal je gradić u okrugu (kotaru) Garmisch-Partenkirchen, na 877 m nadmorske visine, broji 812 stanovnika i poznat je po Benediktinskom samostanu.Vrijedni Benediktinci su i članovi poljoprivredne zadruge koja okuplja 37 domaćinstava.

Ukupno imaju 800 do 1000 goveda s time da pojedina domaćinstva imaju samo 4 a neka i više od 50 grla stoke.Samostan ima u vlastitoj staji 80 grla. 90% zadrugara se bave proizvodnjom mlijeka kao dopunskim zanimanjem. Većina se bavi i turizmom. Svi zajedno su vlasnici mljekare i kušaonice u samostanu.Dnevno prerađuju 4.000 litara mlijeka. Proizvode sir, vrhnje, jogurt, maslac, konzumno mlijeko. Svakoga dana u 11 sati imaju organizirano vođenje pogonom uz degustaciju.U samoj kušaoni se prodaje 50% proizvodnje a ostatak kroz mrežu malih trgovina i ugostiteljskih objekata. Godišnje prerade 1,4 milijuna litara mlijeka autohtonog goveda čime postižu bolju robnu marku svojih proizvoda i potiču bioraznolikost. Zapošljavaju lokalno stanovništvo a žene mogu raditi samo pola radnog vremena. Državni poticaj su dobili jednokratno u vidu 25% subvencije za izgradnju mljekare s kušaonom. Razlika u cijeni koju postižu na ovaj način iznosi oko 35 – 42 Eurocenta po litri mlijeka. Daljnja korist je plaća zaposlenih koja ostaje u mjestu i iznosi godišnje oko 500 000 Eura. Kroz samostansku kušaonicu godišnje prođe 60.000  posjetitelja a zadruga ostvaruje godišnji prihod od 1,5 milijuna Eura.

Steirisches Vulkanland: https://www.vulkanland.at/

Zamislite kontinentalnu regiju (turističku destinaciju) veličine 1.145 km2, koja ima 103.000 stanovnika, 79 općina i 4 subregije (kotara), u kojoj najveći grad ima 4.614 stanovnika.

U toj regiji nema firme s više od 300 zaposlenih, nema visokih planina pogodnih za zimski i ljetni turizam, ali nema ni velikih oranica jer je ispresijecana brežuljcima…

Ulaskom u Europsku uniju konkurentnost male poljoprivredne proizvodnje i sekundarnih vezanih djelatnosti naglo se pogoršala. Budućnost nije bila sjajna.

Spoj poljoprivrede, turizma i malog poduzetništva – Tako je krenuo preporod ekonomski najslabije austrijske regije – Donje Štajerske u kojoj se prosječna bruto plaća kreće između 1.820 i 1.890 Eura (Austrijski prosjek oko  2.500 Eura).

Slijedio je aktivan rad na EU fondovima ali i na povezivanju dionika poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Tako se 70 farmi koje proizvode pšenicu udružilo zajedno s jednim mlinom i s pekarima u cilju da proizvode regionalno brašno iz kojega se proizvodi regionalni kruh kako bi se postigla bolja i garantirana otkupna cijena pšenice. Ostali poljoprivredni proizvođači se potiču na preradu ili na kooperaciju s lokalnim prerađivačima. Tako su nastali poznati proizvođači pršuta i sušenog svinjskog mesa „Vulcano“, zatim vinari (jedan od poznatijih je  Thaller), proizvođači rakija, likera i octa (Golles) i mnogi drugi. Prerada poljoprivrednih proizvoda se predstavlja kao „Kulinarik Produkte“, dakle visokovrijedni proizvodi za gastronomiju. Danas imaju 63 proizvođača pod brandom „“Steirisches Vulkanland“,zatim 52 obrtnika, 30 centara za obnavljanje životne energije…

 

Preporod dolazi nakon više od deset godina upornog provođenja strategije. Rezultat: Nezaposlenost je niska, oko 5%. Regija sada ima 3% više mladih do 19 godina od austrijskog prosjeka ali i  5% više stanovništva u dobi većoj od 65 godina.

Imaju i 17% više stanovništva s više članova obitelji, 82% više zaposlenih u primarnom sektoru od austrijskog prosjeka, 2% više u sekundarnom sektoru.8% gospodarstva se bavi turizmom i slobodnim vremenom, 54%obrtništvom , 25%, trgovinom, posredništvom, upravljanjem 8% informacijskim konzaltingom.  Od škola imaju 44 osnovne, 16 srednjih, 1 posebnu, 8 politehničkih, 2 više za proizvodna zanimanja, 1 višu za turizam 1 višu za odgajatelje(ice) vrtićke dobi.

Trentino Alto Adige: https://www.suedtirol.info/de

Glavni grad provincije Trento i cijele regije je Trentino a glavni grad Alto Adige je Bolzano.

Regija je poznati proizvođač vina, voća, (proizvode 10% ukupne svjetske proizvodnje jabuka), papir, razvijena je kemijska i metaloprerađivačka industrija te proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, najviše putem hidroelektrana.

Najvažniji ekonomski i razvoj i oslonac regije leži u turizmu i kooperaciji između poljoprivrede, industrijPrema podacima iz 2008. regija broji 1.056.223 stanovnika

od čega približno pola živi u Alto Adige a pola u provinciji Trentino.

Oko 10% stanovništva čine naseljeni stranci, a svi ostali se izjašnjavaju kao Talijani s materinjim njemačkim ili talijanskim jezikom.

Te iste godine zabilježen je BDP od 37,2 milijarde eura odnosno 30.800 eura po stanovniku.

Regija je prema podacima iz 2001. raspolagala s ukupno 651.426 kreveta od čega 236.864 u hotelima. Veći dio kapaciteta otpada na obiteljski smještaj.

Krovni brand

Gospodarstvo se oslanja na mikro i male poduzetnike kako u poljoprivredi tako i u turizmu i ostalim popratnim djelatnostima. Najveći hotel ima 100 postelja

Stotine vlasnika manjih poljoprivrednih parcela udružuju se u poljoprivredne zadruge.

Sva ova izvrsnost obuhvaćena je krovnim brendom Sudtirol. Sustav brendiranja ima svoj početak u 2003. godini kada se shvatilo da različito brendiranje proizvoda i sadržaja u istoj provinciji zapravo svima šteti. Sinergija daje snagu a krovni brand sigurnost kod korisnika usluge ili kupca proizvoda.

Mali, obiteljski, „Vitalpina”hoteli

https://www.vitalpina.info/de/hotels-suedtirol/1-0.html

Vitalpina filozofija – Wir leben Berge

Unser Qualitätsversprechen

Die Vitalpina Hotels Südtirol vermitteln das vital-alpine Lebensgefühl Südtirol. Eine gemeinsame Philosophie und geprüfte Qualitätskriterien sichern den hohen Standard in den 31 familiengeführten Hotels.

To je upravo to. Fino upakirani autohtoni stil života. Stil vitalnosti. Mi živimo planine.

Ali … visoki kriteriji kvalitete

Što je sreća ?

Teško naći odgovor koji će svih zadovoljiti, ali …“Sreću ćeš naći ako voliš život, ne ako voliš novac”.Novac je nagrada , on dolazi na kraju iskrenog posla. Sretna je ona zemlja u kojoj žive sretni ljudi, ljudi koji vole život. Voljeti svoj kraj, svoj zavičaj, način života u tom kraju. Konačno, mi smo južnjaci, temperamentni, odani obitelji, društveni ljudi.

„Ljubav je na selu”

Druženje, njegovanje starih običaja, tradicija, nošnja, ples, folklor, tradicijska jela, uživanje u očuvanom prirodnom okolišu … autentični stil života naših djedova “upakiran” u suvremeni turistički proizvod to je  put do sreće za nas i za naše prijatelje, naše  goste.

Na selu, u ruralnoj prostoru, možemo imati kvalitetan život ako kombiniramo tradicijsku poljoprivredu domaćinstva i  smještaj u domaćinstvu a višak proizvoda prodajemo kroz turizam. Istovremeno možemo raditi drugi posao u nekoj tvrtci ili raditi od kuće putem internet veze. Pri tome je prihod kojega ostvarujemo kroz turizam ona dodana vrijednost koja nam omogućuje željeni standard življenja.

Naravno da javne vlasti trebaju razvijati infrastrukturu, prije svega komunikaciju, prometne veze, vrtiće, škole, zdravstvenu skrb, objekte društvenog okupljanja (sport, zabava, rekreacija).

Na razvijenom zapadu je  za mlade informatičare postalo moderno živjeti u ruralnom prostoru, ako ima dobru internet vezu, jer se između i nakon posla mogu rekreirati u prirodi. Do nekog najbližeg grada stižu kombiniranim prijevozom biciklom i vlakom. Čak je i planetarno popularni „Redbull“ za svoje sjedište izabrao slikovito alpsko mjesto „Fuschl am See“. Te „austrijske Fužine“ objedinjuju sve što je prethodno napisano o ovoj temi.

 

Nedopinezic.com

TURIZAM JE KLJUČNI POKRETAČ SVJETSKE EKONOMIJE

Putovanja „iz zemlje“ su u prošloj godini dosegnula brojku od 1,4 milijarde putnika što predstavlja povećanje od 5,5% u odnosu na 2017. godinu. Iz europskih zemalja je povećanje putovanja iznosilo 5%, kao i iz Sjeverne Amerike dok su odlazna putovanja iz zemalja Azije rasla za 7% a iz Latinske Amerike za 6%. Turizam ostvaruje 10% svjetskog BDPa.

Tako zvana „zlatna tržišta“ sa prosječnom potrošnjom po putovanju većom od 2.000 eura bila su Kuwait, Saudijska Arabija, Australija, Brazil i Kina. „Srebrna tržišta“ sa potrošnjom po putovanju između 1.500 i 2.000 eura bila su USA, India, Katar, Japan i Emirati.

U prošloj godini na prvome mjestu po povećanju dolazaka bila je Turska koja je zabiljažila novih 8,5 milijuna dolazaka, slijedi SAD sa povećanjem od 5,3 mil, zatim Egipat 3,4 mil, Francuska 3,2 mil, Grčka 2,9 mil, Italija 2,9 mil, Tajland 2,8 mil, Japan 2,6 mil, Vijetnam 2,6 mil te Njemačka  2,6 milijuna dolazaka.

Južna Amerika bilježi povećanje od 87%, Azijia i Pacific 84%, Sjeverna Amerika  48%, Europa  45%, Karibi i Cent. America  32% dolazaka.

SVRHA PUTOVANJA

72%  putovanja imaju za cilj odmor, 14% su poslovna putovanja,14% posjet rodbini i prijateljima. Putovanja u druge zemlje radi odmora su porasla za 60%, radi posjete rodbini i prijateljima 59% dok su poslovna putovanja u smislu sklapanja poslova u minusu za 4%.

U MICE segmentu putovanja su u porastu su za 42% . 46% odnosi se na konferencije i seminare, 16% na kongrese i konvencije,20% na poslovne sajmove te na nagradna, poticajna, promotivna putovanja (incentive) 18%.

Kod putovanja radi odmora prvi motiv je „sunce i more“ (29%), slijede kratkotrajni posjeti gradovima (29%), zatim turna putovanja (18%), putovanja na selo i u planine (8%), kružna putovanja brodovima (3%). Najveći porast razloga za odmor bilježe kratkotrajni posjeti gradovima, čak 222%!. Kružna putovanja brodovima su u porastu 78%, „sunce i more“ 76%, turna putovanja 27%, putovanja na selo i u planine 23%.

Za putovanja se najviše koriste zrakoplovi (65%) dok kopneni i prijevoz na vodi /moru sudjeluje sa 35%. Rast prometa bilježe zrakoplovi (+74%), brodovi (+72%), unajmljeni automobili (+70%), željeznica (+4%), dok prijevoz autobusom bilježi minus od 7%.

NOĆENJA

Prosječan broj noćenja na svjetskoj razini je 8.U Sjevernoj Americi iznosi 8,3, u Južnoj Americi 8,2, u Europi 8,2, a u Aziji 7 noćenja. Prosječan broj noćenja raste od 2015. godine kada je bio na brojci 7,4. Za smještaj se najviše koriste hoteli (60%), kod prijatelja boravi 15% putnika, a 25% putnika koristi ostale vrste komercijalnog smještaja. Noćenja u hotelima su se u godinu dana povećala za 59% ali samo u hotelima najviše i najniže kategorije. Kod prijatelja boravi 5% više putnika a  sve ostale vrste komercijalnog  smještaja bira  72% više putnika nego godinu dana ranije. Tako zvani „homesharing“ smještaj zauzima samo 6% tržišnog udjela.

Ovo su podaci koje prikuplja i obrađuje IPK institut a prezentirani su na ovogodišnjem ITB kongresu u Berlinu. IPK provodi istraživanja kontinuirano kroz cijelu godinu za iduću godinu. Istraživanje se provodi pomoću upitnika u 60 zemalja svjeta, na uzorku od     500 000 ispitanika, na 55 jezika. U Europi se ispitivanja provode u 33 zemlje sa pokrivenošću tržišta od 99%, u Amerikama u 13 zemalja sa pokrivenošću  90% tržišta, u Aziji i na Srednjem istoku u 17 zemalja sa pokrivenošću 88% tržišta.

VAŽNOST TURIZMA ZA EUROPSKU UNIJU

Turizam je važan za  EU-u zbog svojega gospodarskog potencijala i potencijala za zapošljavanje te zbog velikog utjecaja na društvo i okoliš.  Tijekom 2015.čak svako deseto poduzeće u europskom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu pripadalo je turističkom sektoru. U tih je 2,4 milijuna poduzeća bilo zaposleno otprilike 12,7 milijuna osoba. Tvrtke u industrijama s djelatnostima povezanima s turizmom zapošljavale su 9,2 % od svih zaposlenih u cijelom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu, a 21,5 % osoba bilo je zaposleno u sektoru usluga.

Svi ovi podaci od velike su nam važnosti kako bismo mogli pratiti svjetske trendove u turizmu te po onoj zlatnoj uzrečici – „razmišljati globalno a djelovati lokalno“.

ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA POSTAJU SVE ZANIMLJIVIJA ODREDIŠTA

Europa je još uvijek želi ostati najposjećenije turističko odredište. Putovanja unutar Europe rastu kao i dolasci u Europu. Pored velikog priliva turista u „turističke meke“, simbole Europe poput Pariza, Londona, Rima, Venecije, Barcelone…sve su popularnija turna putovanja koja obuhvaćaju više zemalja. U Hrvatskoj su posljednjih godina turna putovanja doživjela veliki procvat. Amerikanci, Koreanci, Kinezi, Australci ali i Švicarci, Nijemci… žele na svom putovanju upoznati najinteresantnije prirodne i kulturne znamenitosti zemalja kroz koje prolaze. Na taj se način odvija vrlo intezivana i učinkovita promocija zemalja i odredišta. Svaki putnik kreira i objavljuje personalizirani sadržaj sa svojeg putovanja i dijeli ga putem društvenih mreža sa stotinama svojih prijatelja koji opet najzanimljivije objave dijele svojim prijateljima i tako dalje.

Hrvatska, kao posljednja pridružena članica EU, postala je polazište za istraživanje okolnih zemalja u paketu tjednih i višetjednih putovanja. Ovakva putovanja potaknuta su i Jadransko – Jonskom inicijativom, pokrenutom prije 19 godina, koja okuplja Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju i Grčku. Na platformi ove inicijative kreiraju se i projekti suradnje financirani iz EU fondova a mnogi od njih su naslonjeni na turizam kroz mjere ruralnog razvoja i suradnje u kulturi.

Iz svega se može zaključiti da  turizam na prostorima Zapadnog Balkana ima dobru perspektivu.

NE SMIJEMO POGRIJEŠITI U RAZVOJU

Ono što turisti očekuju na putovanju u naše krajeve je autentičnost. Taj neki osjećaj „blage egzotike“ „na vratima Zapadne Europe“, pravi je izazov za putnike – istraživače. Ponekad činimo grešku kada svoju ponudu previše „europeiziramo“, odnosno „industrijaliziramo“. Time gubimo najjače adute privlačnosti. Moramo biti što bolji u onome što jesmo,- po pitanju autentične gastronomije, autentične arhitekture, autentičnih običaja, nošnji, proizvoda… Biti autentičan ne znači biti zaostao kao što ni uvođenje zapadno europskih standarda ne znači da ćemo odmah biti vrednovani kao slična turistička odredišta u zapadnoj Europi. Naravno, komfor smještaja, čistoća prostora, ljubaznost i posvećenost osoblja se ne dovodi u pitanje. To su „točke“ koje treba stalno unapređivati.

LJUBAZNOST LJUDI NEMA PREMCA

Ljubaznost ljudi na ovim prostorima fascinantna je kao i povijest. Toplina dobrodošlice kojom se ugošćuju putnici-namjernici, posjetitelji, turisti neusporediva je sa hladno-ljubaznim, profesionalnim ugošćavanjem na zapadu Europe. Naši ljudi su naša najveća snaga i konkurentska prednost na turističkom tržištu. Odnos ljudi, domaćina prema putniku, putnik najviše i najduže pamti. Ovo je važna činjenica koju je teško isticati u današnje vrijeme kada nam ljudi odlaze za boljim poslovnim prilikama. No iako se ugostitelji i hotelijeri snalaze „uvozom“ djelatnika iz trećih zemalja, oni koji uspiju zadržati domaće djelatnike, barem na ključnim pozicijama, biti će u prednosti. Razlog je vrlo jednostavan. Putnici su znatiželjni, raspituju se o mnogočemu vezanome uz mjesto, regiju koju posjećuju. Dobre povratne informacije jačaju osjećaj zadovoljstva putnika. Sjetimo se da putnici danas imaju ulogu novinara, urednika, izdavača novosti koja se munjevito širi prostranstvima društvenih mreža.

LOKALNI STANOVNIK “KLJUČ USPJEHA” U TURIZMU

Tako je jedan od ključnih čimbenika o kojemu ovisi dobar učinak razvoja turizma, postao stanovnik turističkog odredišta. Najveći izazov predstavlja način na koji ćemo ljude dobro educirati, usmjeriti u turističke, poduzetničke vode, naučiti ih da žive s turizmom ali da čuvaju izvorne vrijednosti svoje kulture. Kako privoliti mlade ljude da ostanu, rade i napreduju u turizmu u svom okruženju uz kvalitetan obiteljski život ? Kako osigurati dobar standard djelatnika u turizmu i kako potaknuti razvoj odgovornog i održivog turizma koji donosi koristi lokalnoj zajednici ? Turizam nije industrija već platforma za plasman domaćih proizvoda i usluga koji na otvorenom međunarodnom tržištu ne bi bili konkurentni.I u takvom modelu razvoja turizma postoji profit, zarada, napredak ali on ne može biti prvi, jedini i najvažniji motiv uključenja u turističke tokove.

TURISTIČKI PROMET RASTE A ZAJEDNICA SLABI ?

Ako zanemarimo ove činjenice može nam se dogoditi da turistički promet raste a zajednica slabi, ostaje bez prihoda i bez stanovništva da bi na koncu bila neatraktivna i zamijenjena nekim drugim, novim, turističkim odredištem. Zato danas sve više govorimo o upravljanju turističkim odredištem. Stari model turističkih organizacija koje su se bavile isključivo promocijom napustile su sve napredne zemlje. Turističke organizacije u najrazvijenijim turističkim zemljama funkcioniraju kao razvojne agencije. Njima upravljaju predstavnici više susjednih općina i gradova. Turističke organizacije imaju za cilj implementirati modele  razvojnih planova koji su usvojeni od strane predstavničkog tijela lokalne samouprave i usuglašeni sa susjednim općinama i gradovima. Tek nakon prihvaćanja nove „turističke priče“ od strane tržišta, u proces prodaje se uključuje i privatni sektor. No to je tema za jedan novi članak. Ono što bi nam trebao biti vodič kroz napredak je želja da u svakome segmentu  društvenog i privatnog poduzetništva učimo od najboljih.

nedopinezic.com

 

 

 

NELOGIČNOST U ZAKONU O TURISTIČKOJ PRISTOJBI

ZAKONSKA ODREDBA KOJA JE PROTIVNA OSTALIM ODREDBAMA IZ ISTOGA ZAKONA

Ovim  putem želim upozoriti na  sumnju u nezakonitost odredbe o plaćanju boravišne pristojbe na pomoćni ležaj u domaćinstvu iz Članka 12 Zakona o turističkoj pristojbi (NN 52/19, na snazi od 30.05.2019.). Citiram:

Članak 12.

Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu plaćaju godišnji paušalni iznos turističke pristojbe za svaki krevet (glavni i pomoćni) i smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu odnosno prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj koji se koriste za pružanje usluga smještaja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti. – završen citat.

ČLANAK 12. ZAKONA U SUKOBU SA ČLANKOM 11. PRAVILNIKA

Naime u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN 69/17), u Članku 11. stoji, citiram :

Smještajni kapacitet objekta određuje se prema broju fiksnih kreveta, a u studio apartmanu prema broju pomoćnih i fiksnih kreveta, ovisno o površini modula. (2) Objekt u domaćinstvu ima sljedeći kapacitet: 1. jednokrevetna soba – jedan krevet (jedna osoba), širine do 120 cm, 2. dvokrevetna soba – dva kreveta (dva kreveta za po jednu osobu ili jedan krevet za dvije osobe), 3. trokrevetna soba – tri kreveta, ako je površina modula za dvokrevetnu sobu veća za 3 m², 4. apartman i kuća za odmor – jedan, dva ili tri kreveta u svakoj sobi (za treći krevet površina modula veća za 3 m²), 5. studio apartman – najviše četiri osobe na pomoćnim (sklopivim) i/ili fiksnim krevetima u postojećem objektu. (3) U jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi može se namjestiti pomoćni krevet, ako je površina modula veća za 3 m². (4) U prostoriji za boravak apartmana i kuće za odmor mogu biti dva pomoćna kreveta ako istih nema u sobama. (5) Pomoćni krevet (sklopivi) namješta se na zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.). Uz 3 njega se ne moraju nalaziti propisani elementi: noćni ormarić ili polica, noćna svjetiljka, tepih uz krevet i mogućnost gašenja i paljenja glavnog osvjetljenja iz kreveta. (6) Pomoćni krevet ne izražava se u kapacitetu objekta, osim u studio apartmanu. – završen citat.

Iz navedenog članka Pravilnika, temeljem kojega se vrši kategorizacija smještajnih objekata u domaćinstvu, propisano je da se pomoćni krevet ne izražava u kapacitetu objekta osim u studio apartmanu(6). Također je propisano da se pomoćni krevet (sklopivi) namješta na zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.) uz njega se ne moraju nalaziti propisani elementi: noćni ormarić ili polica, noćna svjetiljka, tepih uz krevet i mogućnost gašenja i paljenja glavnog svijetla iz kreveta (6). Očito je dakle da pomoćni krevet nije u upotrebi osim na zahtejv gosta, da ne zadovoljava uvjete osnovnog kreveta i da se ne izražava u kapacitetu objekta.

ČLANAK 12. ZAKONA U SUKOBU SA SA ČLANKOM 5. ISTOGA ZAKONA

Nadalje, u Zakonu o turističkoj pristojbi (NN 52/19, na snazi od 30.05. 2019. u Članku 5, stavak jedan, navedeno je da turističku pristojbu ne plaćaju djeca starosti do 12 godina. U istom zakonu, Članku 6., stavak 1. stoji da turističku pristojbu umanjenu za 50% plaćaju djeca starosti 12 do 18 godina. Dakle najčešći korisnici pomoćnog kreveta ili su u potpunosti oslobođeni plaćanja turističke pristojbe ili plaćaju pristojbu umanjenu za 50%.

Zbog gore navedenog držim da je umetanje obaveze plaćanja paušalne boravišne pristojbe za pružatelje usluge smještaja u domaćinstvu na pomoćni krevet protivno zakonskim odredbama istoga Zakona o potpunom ili djelomičnom oslobađanju obaveze plaćanja turističke pristojbe. Također je ova odredba protivna odredbama pravilnika o  razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na OPGu.

Jedino moguće plaćanje turističke pristojbe na pomoćnim krevetima bilo bi ono po ostvarenom noćenju osoba koje su obveznici plaćanja turističke pristojbe.

NEZAKONIT POSTUPAK DONOŠENJA ZAKONA O TURISTIČKOJ PRISTOJBI ?

Također moram upozoriti na nezakonit postupak usvajanja Zakona o turističkoj pristojbi. Naime tekst prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi koji je bio u postupku javne rasprave od 19.09. 2018. do 18.10. 2018. nije sadržavao odredbu o plaćanju paušalne pristojbe na pomoćne krevete već je ona naknadno umetnuta neposredno pred izglasavanje Zakona 09.05. 2019. u Hrvatskom saboru. Time je grubo prekršena propisana procedura donošenja Zakona. Zainteresirana javnost se nije mogla očitovati o odredbi plaćanja paušalne turističke pristojbe na pomoćni krevet za usluge u domaćinstvu i na OPGu jer te odredbe u tekstu koji je dat na javno savjetovanje nije bilo. Osim toga, umetanjem navedenog dodatka bitno se mijenja značaj i utjecaj cijelog Zakona na uvjete poslovanja vlasnika smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Time se otvara pitanje da li je  Zakon donijet na nezakonit način pa je zapravo ništavan i podložan ponavljanju cijele procedure ?

POSLJEDICE OVAKVE ZAKONSKE ODREDBE

Imjući u vidu različito tretiranje pomoćnih kreveta u Pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji su bili na snazi određene godine, danas imamo smještajne kapacitete sa iskazanim i one sa ne iskazanim pomoćnim krevetima. Aktualni Pravilnik također ne traži iskazivanje pomoćnih kreveta. Posljedično će se dogoditi da  vlasnici objekata koji posjeduju kategorizaciju po najnovijem Pravilniku neće biti terećeni sa boravišnom pristojbom (i porezom) za pomoćne krevete, dok će vlasnici sa „starijom“ kategorizacijom biti terećeni po iskazanim pomoćnim krevetima. Naravno ti vlasnici će masovno podnositi zahtjeve za novu kategorizaciju bez pomoćnih kreveta koja se mora obaviti do konca ove godine. Veliki broj objekata koje treba obići i izdati nova rješenja i mali broj izvršitelja pri UDUima, stvoriti će kaotičnu situaciju i nepotrebne tenzije.

ZAŠTO SE NE MOŽE PLAĆATI PAUŠALNA TURISTIČKA PRISTOJBA NA POMOĆNE KREVETE ?

Naplata paušalne turističke pristojbe (a onda i poreza) na pomoćne krevete, predstavlja preveliko opterećenje koje se ničim ne može opravdati. Pomoćne krevete pretežito koriste djeca koja ne plaćaju pristojbu ili ju plaćaju samo polovično. Pomoćni su kreveti u funkciji isključivo na zahtjev gosta i u glavnom se niti ne naplaćuju posebno. Njihova kvaliteta također nije jednaka stalnim posteljama pa je potpuno nelogično da se turistička pristojba i porez naplaćuju na pomoćne krevete kao i na stalne. Kada bi se plaćala paušalna turistička pristojba za pomoćne krevete kako stoji u Zakonu, tada bismo apartman sa dvije stalne i dvije pomoćne postelje tretirali kao apartman sa četiri stalne postelje. To predpostavlja novi način razvrstavanja i kategorizacije ugostiteljskih objekata po kojemu pomoćni kreveti postaju stalni. Ako korisnik pomoćnog kreveta ne plaća turističku pristojbu da li se onda može tražiti od vlasnika smještaja plaćanje iste ? Jednostavno rečeno- plaćanje paušalne turističke pristojbe za pomoćne krevete nije opravdano, nije legitimno, nije pošteno. Jedini pošten način naplate turističke pristojbe po pomoćnom krevetu je naplata pristojbe po ostvarenom noćenju i to za osobe od 12 do 18 godina 50% a za osobe starije od 18 godina 100% propisane pristojbe, sukladno evidenciji u e visitoru.

nedopinezic.com

photo: Stanislava Borovac

Razlika između “iznajmljivača” i “domaćina”

Pružanje usluge smještaja u domaćinstvu dijeli se na iznajmljivanje i ugošćavanje

Iznajmljivanje je zapravo promet nekretninom

Taj  se segment turizma sve više polarizira u dva osnovna pravca. Prvi su »iznajmljivači«, vlasnici koji iznajmljuju objekt. U toj djelatnosti poslovna filozofija se koncentrira na opremljenost i izgled nekretnine i kanale prodaje koji imaju »široku mrežu obuhvata«. Tu su recenzije gostiju u pravilu nužno zlo pa se nerijetko mijenjaju kanali prodaje ali iz grupe istih metoda djelovanja. »Iznajmljivači« se sve više približavaju djelatnosti prometa nekretninama koje se reguliraju drugim zakonima i gdje je nadležno ministarstvo graditeljstva.

Domaćin, Gastgeber, Host

Drugi pravac je onaj kada je vlasnik objekta domaćin , ugostitelj, »Gastgeber«. Sam pojam ugostiteljstva dolazi od domaćinstva – primiti nekoga u goste. Ovdje se više traži osobni pristup, kultura ponašanja, tradicija dobrog domaćina, više osobnog rada, angažiranje cijele obitelji. Tu je najvažniji »kanal prodaje«, vjeran i zadovoljan gost. On se vraća, preporučuje prijateljima, dijeli putem društvenih mreža dobre utiske…

Hospitality, ugostiteljstvo u domaćinstvu spada u mikro poduzetništvo

Primjera iz prakse i u jednom i u drugom pravcu ima mnogo. Vjerujem da ste i vi kao gost imali takva, različita iskustva. Današnji se turizam oslanja na jedinstveni doživljaj lokalne kulture a domaćini su zapravo najvažniji dio tog doživljaja. Najveći problem lošeg odnosa javnih vlasti prema domaćinima obiteljskog smještaja proizlazi iz nerazumijevanja i nepriznavanja značaja njihovih poduzetničkih aktivnosti.

Za pojam mikro poduzetništva se u Hrvatskoj nije ni znalo dok ga mi nismo stavili »na stol«. Isto je i sa metodologijom kvantificiranja ekonomskih učinaka na nacionalnu ekonomiju koje ostvaruju obiteljski mikro poduzetnici u turizmu. Kako bi rekao jedan od vodećih stručnjaka za ovo područje iz akademske zajednice prof. dr. sci Zdenko Cerović sa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, »Kada vidite ekonomske učinke, pred njima bi banke i vlasti trebali pognuti glavu, iskazati poštovanje i maksimalno izaći u susret domaćinima obiteljskog smještaja«.

nedopinezic.com

SKUTEROM NA RAB – SA KRKA

 

IMAMO ATRAKCIJE ALI NEMAMO AKCIJE

Često slušam kako „gosti nemaju što raditi“, „nemamo sadržaja“, „ništa se ne nudi“… Ne rijetko tako govore ljudi koji ni sami nisu dovoljno dobro upoznati sa ponudom atrakcija u svojem bližem okruženju. Ako kao domaćin ne poznajete svoj kraj onda  teško možete gostu predložiti novo iskustvo, novi doživljaj kojim će se još više učvrstiti njegovo zadovoljstvo boravkom kod vas.

KVARNERSKI OTOCI

Kvarnerski otoci čine jedinstveni arhipelag najvećih jadranskih otoka i onih manjih ali jednako zanimljivih i po svemu jedinstvenih. Krk predstavlja most do Kvarnerskih otoka. S jedne strane mostom povezan sa kopnom sa druge strane dobrim trajktnim linijama sa Cresom, Lošinjem i Rabom. Preko Raba i Stinice može se jednostavno doći i do Prizne pa trajektom do Žigljena „zakoračiti“ na Pag. A sa Paga ni Zadar nije daleko…

PO KVARNERSKIM OTOCIMA BICIKLOM, SKUTEROM ALI I PJEŠKE

Već smo putovali na Rab sa Krka biciklom i pješke uz organizirani prijevoz ali i skuterom. Kombinacija sa skuterom mi se čini najboljom za vruće dane ljeta. Vožnja je ugodna, na trajektu uvijek ima mjesta ali i na svakom parkiralištu ima mjesta za skuter a parking se ne plaća. Trajektna linija Valbiska – Lopar jedna je od dužih. Putuje se sat i četrdeset minuta. Vožnja velikim, suvremenim jadrolinijinim „Krkom“ je udobna i zanimljiva. Brod prolazi kraj Plavnika, sa palube se lijepo vide Stara Baška, Prvić, Grgur, djelomično Goli… Cijena povratne karte za skuter sa dva putnika bez popusta je 280,00 kn. Trošak goriva za obilazak cijelog otoka Raba ne prelazi 20,00 kn a skuter se može iznajmiti na Krku već od 300,00 kn na dan. Ukupan trošak cjelodnevnog izleta na Rab sa Krka uz obilazak cijelog otoka Raba za dvije osobe iznosi 600,00 kn za prijevoz i još 400,00 kn za hranu, suvenire i slično. Već za 66 eura po osobi moguće je iskusiti nezaboravan doživljaj vožnje velikim brodom od Valbiske do Lopara, kupati se na „Rajskoj plaži“ u Loparu, na „Suhoj Punti“, obići Supetarsku Dragu, Kampor, grad Rab, Barbat…

RAB JE POSEBAN

Otok Rab možete nazvati otokom sreće, otokom kontrasta, otokom plaža, otokom „Rapske fjere“, dobre gastronomije, nautike… i nećete pogriješiti. Rab je sve to i još mnogo više. Jednostavno vas poziva da ga posjetite ponovo na neki drugi način. Na primejr biciklom, ili da iznajmite brodicu pa ga obiđete s morske strane; a možete krenuti i u ekspediciju otkrivanja unutrašnjosti planinarenjem do napuštenih zaselaka… Rab tek polako otkrivamo kao i ostale Kvarnerske otoke. Za početak možemo potvrditi da imamo oko sebe mnogo sadržaja i atrakcija koje su zanimljive našim gostima ali im moramo pomoći da ih otkriju.

Nedopinezic.com

 

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 6

“ECO FRIENDLY” POSTAJE NAJVAŽNIJA ORJENTACIJA U TURIZMU

 

Labeling na primjeru “Green leader”

Tripadvisor je najpoznatiji i najkorišteniji savjetnik  za putovanja na svijetu. Zbog sve veće ekološke osviještenosti putnika u  Kanadi, USA, Australiji, Novom Zelandu Velikoj  Britaniji, Skandinaviji … osmislili su label “Green  leader”. Green leader je oznaka za smještajni objekt koji  poštuje standarde održivog i odgovornog turizma.

 Kompleksan upitnik sa razrađenim uvjetima na 30 str

Svi GeenLeaders hoteli i B&B moraju se prijaviti za TripAdvisorov GreenLeaders program. Ako ispune uvjete, onda su rangirani u 4 stupnja-  bronca, srebro, zlato i platina. Status ovisi o što manjem negativnom utjecaju na okoliš.

Što se traži ? 

Snimanje potrošnje, planovi zbrinjavanja otpada,  uštede energije, recikliranja, treninzi osoblja, informiranje gostiju o našim akcijama, štedljivi kućanski aparati, energetska efikasnost objekta, recikliranje otpadne vode, pametna tehnologija(senzori, ključevi …),zaštita objekta od pretjerane insolacije (drveće,  pergole, folije, tende), solarno grijanje vode, geotermalne dizalice topline  itd. Štedljivo trošenje vode, uporaba organski uzgojenih namirnica, dobava namirnica u krugu od 100 km,uporaba papirnate konfekcije od recikliranog  materijala, ekološki prihvatljiva sredstva za čišćenje, namještaj i podovi od ekološki prihvatljivih  materijala, dobavljeni u krugu od 500 km, nadopunjivanje ambalaža za sapune i šampone, kontrola proizvodnje otpada i poduzimanje mjera za smanjenje. Barem 25% otpada se reciklira, reciklaža jestivog ulja, namještaja itd. Ekološko zbrinjavanje kontejnera sa tintom, starih  baterija, elektroničke opreme itd. Donacija ostataka namirnica, toaletne opreme,  namještaja, elektroničke opreme i sl. karitativnim  organizacijama barem kvartalno. Kompostiranje, minimalna uporaba pesticida, korištenje alternativnih  metoda. Ograničena uporaba pesticida, herbicida,kemikalija u  održavanju okoliša. Barem 75% ukrasnih biljaka oko kuće autohtone vrste. Krov koji sakuplja kišnicu, sakupljanje i uporaba kišnice, traženje povratnih informacija od gostiju, edukacija gostiju o svemu naprijed navedenom. Posjedovanje “zelenih markica kvalitete”: Leed, Green  key, Green seal, Green globes, Travelife, Earth Check,  Audobon, International Green Lodging, Sti, Step…Mjerenje emisije CO2, stanica za punjenje e automobila udaljena do 2 km…

 Zašto brand GreenLeader Tripadvisor  ?

Podupiru ga drugi eko brandovi, vidljiv je na Tripadvisoru – najutjecajnijem  savjetniku za putovanja. U porastu je broj ekološki svjesnih putnika, raste udio e automobila u prodaji vozila, sve je veći postotak putnika koji prakticiraju aktivan odmor u prirodi – ljubitelji prirode.

Zašto je važan  eco friendly label ?

TripAdvisorovo istraživanje još 2015. je dalo rezultat da je 26% Europljana u toj godini izabralo jedno eko friendly  motivima potaknuto putovanje. Čak 33% ispitanika je planiralo u slijedećih 12 mjeseci poduzeti takvo putovanje. Također pokazalo se je da jedan od 10 Europljana želi  odsjesti u eko friendly hotelu na svom putovanju. Klimatske promjene s kojima smo suočeni snažno utječu na jačanje svijesti o ekološki prihvatljivom ponašanju. Taj „moment“ je sve više prisutan kod suvremenih putnika te sve više postaje odlučujući „faktor“ za odabir putovanja.

Ovo je ujedno i najsnažnija poruka o potrebi „redizajniranja“ turističke ponude.

nedopinezic.com

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 5

Nišni marketing

Niše su police sa “razvrstanim kupcima” po demografskoj strukturi,  navikama, potrebama, raspoloživom proračunu … Nišni marketing vodi računa o potrebama tržišta, rasponu cijena,  kvaliteti proizvoda ili usluge. Ciklus počinje istraživanjem tržišta prema svim navedenim  parametrima. Dobivenu “sliku” pretvaramo u “personu”, možemo joj dati i ime: 

npr Ana. Ana ima 35 godina, živi sa Antonom, oboje su strastveni  biciklisti. Svakodnevno voze bicikl, cestovni ili brdski. Imaju i psa  kojega voze na prikolici bicikla. Dobro su situirani, putuju  kamperom i vole parcele sa lijepim pogledom. Vole istraživati  destinaciju biciklom . Ana je svakodnevno prisutna na društvenim  mrežama, dijeli sa prijateljima svoja iskustva sa biciklističkih tura.  Ona je neka vrsta predvodnika za veću grupu ljudi sličnu njoj …

Kreiranje ponude za poznatu “personu”

Za uspješno kreiranje ponude potrebno je “ući u cipele”  “persone”. Moramo se poistovjetiti sa Anom. Što bih ja kao Ana cijenio na putovanju, godišnjem odmoru ? Atraktivnu lokaciju za moj kamper po konkurentnoj cijeni ? Paket dobrodošlice za kućnog ljubimca ?  Garažu sa potrebnom opremom i alatom za spremanje i održavanje  bicikla ?( čišćenje, pranje, sušenje , odjeće…)Dobar sustav biciklističkih staza koje su dobro održavane i označene, biciklističke karte, GPS tragove,dobar bike servis, bike frindly javni prijevoz … ?

Kvaliteta i cijena

Kvaliteta ponuđenih sadržaja mora biti  standardizirana, mora imati karakteristike najčešće  traženih i dobro ocjenjenih sadržaja. Ti sadržaji moraju nositi oznaku kvalitete, svojevrsni  certifikat, najbolje od strane javnog sektora kojemu  gosti vjeruju (turističke zajednice, općine, županija). Tako prezentirani sadržaji vrednuju se u cjenovnom  razredu sa sličnim sadržajima na drugim  destinacijama. Cijena mora biti adekvatna.

Stalno praćenje povratnih informacija

Ovakva ponuda koja nosi oznaku kvalitete mora biti  stalno “pod lupom”. Traženje i uvažavanje mišljenja  gostiju od izuzetnog je značaja. Kada kroz određeno vremensko razdoblje  zadovoljstvo gostiju bude prevladavajuće te kad  sami gosti postanu “ambasadori” ponude, tada  možemo govoriti da je naša specijalna,  standardizirana i oznakom kvalitete označena  ponuda postala BREND. Do tog momenta oznaka je  bila tek label, samo oznaka kvalitete.

Nastavlja se…

nedopinezic.com

 

 

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 4

Značaj obiteljskog smještaja i perspektiva

Koliko radnih mjesta otvara obiteljski  smještaj ?

Generiranim prihodom obiteljski smještaj stvara 208.000 radnih mjesta (bruto plaća 1.000 eura x 12  mjeseci) u raznim djelatnostima koje „prate”  obiteljski smještaj. Na prosječnih 7 postelja po domaćinstvu potreban  rad iznosi 16 sati dnevno, odnosno 112 sati tjedno.To izravno angažira 2 osobe po domaćinstvu u  periodu od 70 dana što donosi dodatnih 174.000  sezonskih radnih mjesta.

Boravišna pristojba, članarina i  porez na dohodak

2018.godine hrvatski su građani temeljem svoje privatne imovine i njenog stavljanja u funkciju općeg dobra, u državni proračun uplatili 180 milijuna kuna poreza na dohodak. Isto  toliko (180 milijuna kuna) su uplatiti u sustav  Hrvatske turističke zajednice kao i dodatnih 60 milijuna kuna turističke članarine.

Međutim jedino obiteljski smještaj nema svojih  predstavnika u tijelima vijeća turističkih zajednica na  svim razinama, od općina do HTZa.(Nema zakonske  obaveze). Oni koji najviše doprinose dohotku sustava  turističkih zajednica isključeni su iz sustava  upravljanja tim sredstvima.(Čast izuzecima.)

Budućnost obiteljskog smještaja

Na svjetskoj, europskoj razini i na razini Hrvatske, potražnja za  obiteljskim smještajem raste. Najveći poticaj rastu dale su OTA platforme. Danas postoje na deseci “P2P connectors„:wimdu, 9flats.com, housetrip,flipkey, tripadvisor, homeaway, vrbo, booking.com,roomorama, travelmob, stopsleepgo,interhome, vaycayhero, bedycasa, waytostay, weneedavacation, perfectplaces.com, homestay.com, vacationrentalpeople.com, migoa…

Ponuda postaje sve više personalizirana, nove platforme imaju  konfiguraciju “facebooka” gdje ponuditelji smještaja na vrlo  jednostavan način mogu predstaviti sebe, svoj posao, hobi, svoj  smještaj, novitete za vidjeti, doživjeti u destinaciji.

Airbnb – postavio nove standarde

*„Pronađite smještaj na Airbnbu“.“Otkrijte čitave domove i privatne sobe idealne za svako  putovanje“. „Domaćini s 5 zvjezdica“.“Svježe ispeglana posteljina i preporuke za najbolji  brunch u gradu… samo su dio gostoprimstva koje će vam  pružiti naši lokalni domaćini.“ Postavljeni su globalni standardi ugošćivanja. Gosti nakon svake rezervacije pišu recenziju domaćinu. „Svaki naš domaćin u kontinuitetu mora zadovoljavati  minimalnu ocjenu i standarde ugošćivanja da bi mogao  oglašavati smještaj na Airbnbu.“

*Airbnb

Hoteli, kampovi i short stay rentals

Gledajući distribuciju turističkog prometa u Europi  2016., hoteli i sličan smještaj su bili najpopularniji (65%),  slijede ih “short-stay accommodation (22%),i na trećem  su mjestu kampovi sa udjelom u turističkom prometu od  13 %. Na svjetskoj razini hoteli imaju udio od 30% Situacija je različita od zemlje do zemlje. Na Cipru i  Malti hoteli uzimaju gotovo 100% prometa. U Danskoj, Luxembourgu, Francuskoj i Švedskoj udio  prometa u kampovima je više nego dvostruko veći od  prosjeka u EU”.

*Eustat, izvor

Potražnja za hotelskim krevetima

Barcelona je i dalje raste po stopi zauzetosti hotelskog  kapaciteta i očekuje se u ovoj godini prestizanje 77,9%. Dublin je već 2016. dosegnuo stopu od 83%, London 82%. U 2016, the Average Daily Rate (ADR) u Europi rastao je 1.5% na 111.77€. Geneva, Zurich i Paris postižu najviše cijene. Paris (229€), London (164€), Rome (148.2€), Barcelona  (141.6€), Dublin (138.1€), Milan (137.9€), Amsterdam  (137.5€) ,Frankfurt (127.4€)

Prognoza ADR je iznad 120€ u 2018 / 2019…

*Hotelzone, izvor

Hotelske hit destinacije su

Španjolska, Portugal, Grčka, Irska ,veliki gradovi. U Berlinu ce se u slijedeće dvije godine broj hotelskih soba povećati za 3.700. U Londonu se upravo otvara 8.000 novih hotelskih soba. U Budimpešti se u ovoj godini otvaraju novih 2.600  hotelskih soba.

*Hotelzone, izvor

Za kojim će vrstama smještaja rasti  potražnja u Hrvatskoj ?

U gradovima će se sve više tražiti B&B, “alternativni hoteli”, neka vrsta “mješanca” između hotela i hostela ali  i stanovi. U ruralnom području se sve više traže kuće za odmor, polako se pojačava potražnja za malim kampovima,  kamp odmorištima. Pansioni su interesantni kao  alternativa hotelima. Mali obiteljski hoteli – luksuzni  hoteli imaju svoju publiku koja je vezana uz gourmet scenu i personaliziranu uslugu. U kupališnim mjestima i dalje će se pojačano tražiti  apartmani u sezoni kupanja i masovnih godišnjih  odmora  a van špice sezone kupanja sve će se više tražiti specijalizirani smještaj popout bike &bed  smještaj, pet friendly smještaj, wellness smještaj …

U kojim vrstama smještaja će padati a  u kojima rasti cijene?

Na cijene utječe više faktora ali najviše količina  ponuđenih proizvoda ili usluga istih ili vrlo sličnih  karakteristika kao i masovnost potražnje za takvim  proizvodom ili uslugom. Prosječan apartmanski smještaj najviše je na udaru  sezonskih oscilacija cijena, cijene mogu varirati čak u  odnosu 1 / 3 (120 eura u vrhu potražnje – 40 eura u  periodu niske potražnje). Bolje opremljeni apartmani lakše će privući potražnju a  tek onda i povisiti cijenu. Bolju cijenu i stabilniju potražnju osigurati će specijalizacija smještaja (bike  friendly, pet friendly, smještaj bez barijera …) 

Pad nakon uspona

U prosjeku svakih se deset godina mijenja “moda”, standard. Sjećamo se nekadašnjih “A” kategorija, jedno kupatilo na dvije sobe i umivaonik sa hladnom vodom u sobi.  Nakon toga dolazi era apartmana. Sada smo u eri kuća za odmor. „Vraćaju se“ sobe ali u kombinaciji sa doručkom i naravno kupatilom. Visoki standardi estetike, higijene, zone opuštanja,  kontakt s prirodom, dobro domaćinstvo, autentičan  doživljaj…to je uvijek „u modi“.

Nastavlja se …

nedopinezic.com