Objavljeno

TURISTIČKO TRŽIŠTE ZAPADNOG BALKANA I PUT SVILE

Turističko tržište Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.

Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.

Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.

U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.

U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.

Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna „golim okom“. Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.

Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaju dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.

Kriza nije gotova

Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.

Zapadni put svile

Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.

Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.

O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: „A gdje smo tu mi?“ ;može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Kako rat u Ukrajini utječe na turistička putovanja ?

Geopolitički Ukrajina je pozicionirana u Istočnoj Europi. Ova najveća europska zemlja (Rusija spada u Euro-Azijske zemlje) graniči na istoku s Rusijom, na zapadu s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom na sjeveru i Moldavijom i Rumunjskom na jugu.

Prve posljedice ratnih zbivanja u Ukrajini na turistička ali i sva druga putovanja nastale su s prvim danom rata. Putovanje u i iz Ukrajine nije preporučljivo, nije moguće, cijela zemlja je ratna zona. Već u samom začetku ratnih djelovanja poremećen je a onda i potpuno obustavljen zračni promet iz i u Ukrajinu.

Blokada zračnog prometa

Već nakon nekoliko dana trajanja sukoba sankcije zapadnih zemalja obrušile su se na rusku ekonomiju i blokadu, izolaciju Ruske Federacije u trgovinskom, financijskom, prometnom smislu. Do ovog trenutka 36 zemalja je zabranilo preletanje i slijetanje ruskih zrakoplova što obuhvaća cijelu centralnu i zapadnu Europu uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Novi Zeland. Kao protumjeru Rusija je uvela iste zabrane za letove zrakoplovnih kompanija iz tih dijelova svijeta prema Rusiji.

Cijela Ukrajina i pogranični dijelovi susjednih zemalja proglašeni su zonom zabrane preleta zrakoplova. Time su zrakoplovne rute znatno izmijenjene, produženo je vrijeme nekih letova a istočna Europa je stavljena pod opasku praćenja razvoja situacije.

Ukrajina i Rusija van turističkih tokova

Očito je da u kratkoročnom narednom razdoblju Ukrajina i Rusija neće funkcionirati kao receptivno ali ni kao emitivno turističko tržište. Što se Rusije tiče, zbog prometne blokade ali i zbog nametnutih sankcija putovanja njenih državljana u zemlje Europske unije neće biti moguća dok traju ove mjere.

Dalekoistočna tržišta

Putovanja s dalekih tržišta, osobito iz zemalja dalekog istoka prema Europi također se neće oporaviti očekivanim tempom. Prekid uzrokovan Covidom nastavit će se i u post Covid vremenu zbog rata u Ukrajini koji “se čita” kao rat u Europi.

USA tržište

Nešto je povoljnija situacija na tržištu USA. Za sada su zemlje zapadnog Mediterana u prednosti kod planiranja putovanja, preporuke idu za tim da se rezervacije rade u zadnji čas za ostali dio Europe.
Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini, savjetnici za putovanja preporučuju čekanje zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku a i problemi s povratom novca kod otkaza su „opekli“ one koji su imali naviku ranih rezervacija.

Zaobilaženje rezervacijskih platformi ?

Još jedna preporuka američkih savjetnika za putovanja je zanimljiva. Neki iskusni savjetnici preporučuju zaobilaženje platformi za razervaciju smještaja i direktno pregovaranje s hotelskim prodajama. To opravdavaju velikom „gladi“ za gostima koja je zavladala kao posljedica Covid krize pa su mnogi hotelijeri spremni gostu pružiti dodatne pogodnosti kod izravnih rezervacija.

U Europi se putuje kopnom

Europsko tržište reagira na drugačiji način, barem za sada. Vidljivo je da su autodestinacije u apsolutnoj prednosti pred aviodestinacijama. Mogućnost rezervacije smještaja bez penala, odlazak na put i povratak s putovanja u najpovoljnijem trenutku, bez strahova od otkaza leta bez višesatnih čekanja na terminalima, u Covid vremenima preusmjerilo je znatan broj putnika na cestovne pravce.

Inflacija, povećanje troškova

Rat u Ukrajini donosi dodatno opterećenje porasta troškova života. Inflatorna kretanja su pod velikim pritiskom, cijene energije i hrane dodatno rastu. Nepovoljna je to situacija za pružatelje turističkih usluga kao i za turiste. Stope troškova rastu iznad povećanja stopa prihoda, rat donosi neizvjesnost. Vrijeme komotne potrošnje polako jenjava.

Objavljeno

Globalna ekonomska kriza i turizam

 

Poremećaj u globalnom dobavnom lancu

U različitim zemljama svijeta vlada nestašica različitih dobara. Djelomično je to rezultat Corona krize ali i povećani društveni razvoj i povećana potrošnja također negativno utječu na resurse.

Kina na primjer ima krizu ugljena i papira, što opet utječe na sve ostale kineske proizvode – od tekstila, preko igračaka do čipova za iPhone. Upravo će ti proizvodi najviše nedostajati ostatku svijeta u vrijeme tradicionalne kupovne groznice za Božić.
Glavni problem je kriza električne energije, zbog koje veliki broj kineskih pokrajina ostaje bez struje.
Čak više od polovice električne energije u Kini dolazi iz ugljena koji je poskupio u cijelom svijetu. Ti se troškovi ne smiju prenijeti na kineske potrošače zbog strogog ograničenja cijena, i zbog toga energetske tvrtke smanjuju proizvodnju. Neki stručnjaci predviđaju sličan scenarij i u Europi vezan uz fosilne energente.

U SAD-u manjak toaletnog papira

U SAD vlada manjak igračaka i toaletnog papira. Nižu se upozorenja da ovog Božića „Djed Božićnjak“ neće moći ispuniti mnoge želje. Na udaru nestašice su i odjeća, buteljirana voda, hrana za kućne ljubimce …
U nekim pak slučajevima, nestašice su uzrok problema povezanih s Covidom u drugim zemljama. Američki Nike mnoge svoje proizvode proizvodi u zemljama jugoistočne Azije, poput Vijetnama, gdje su tvornice zatvorene. Na žalost i kada počne proizvodnja isporuka je otežana zbog naglog porasta potrošnje u SAD, poremećaja u transportu dobara, preopterećenosti infrastrukture poput luka, cestovnih i željezničkih mreža.

Zbog nedostatka čipova smanjuje se proizvodnja automobila

Problem manjka proizvodnje automobila osjeća se u Indiji ali i u Europi. Neki proizvođači automobila su drastično smanjili a neki, poput Škode, potpuno prekinuli proizvodnju automobila. Radnici su poslani kućama uz najavu da se do kraja prvog kvartala 2022. najvjerojatnije neće ni vraćati u tvornice.
Nestašica i veliko poskupljenje ugljena i posljedično električne energije, uzrokovali su i veliko povećanje cijena čelika i cementa koji se koriste u građevinarstvu. To snažno pogađa Indiju koja ima primat u proizvodnji ovih dobara. Stanovništvo već osjeća rast inflacije i rast cijena prehrambenih proizvoda.

Južna Amerika bez vode i kave

Velika suša koja je pogodila Brazil drastično je smanjila urod kave ali došlo je i do krize u opskrbi električnom energijom zbog niskih vodostaja rijeka i jezera koje su osnova za pokretanje turbina hidroelektrana. Nestašica vode se osjeća u još nekim zemljama Južne Amerike poput Bolivije.

U zemlji bogatoj naftom i plinom za energiju koriste drvo

Nigerijci ubrzano uništavaju šume kako bi koristili drvo za – kuhanje. Iako imaju velike zalihe nafte i zemnog plina, visoka cijena tih energenata i njihova nestašica natjerala je stanovništvo na sječu šuma i korištenje drva za kuhanje.

U Libanonu nema kraja nevoljama

U Libanonu nedostaje goriva, posljedično i električne energije ali i vode i lijekova. Sve to utječe na formiranje novih valova migracije. Ova zemlja jednostavno nema sreće, nikako da se izvuče iz lančanog kriznog ciklusa koji ne prestaje već desetljećima. U svim svjetskim regijama imamo nestašice prouzročene “zelenom tranzicijom” i klimatskim promjenama.

Ekologija i ekonomija „u klinču“

Kad se sumiraju sve ove informacije koje prenose RTL i T portal, razvidno je da Covid pandemija nije jedini razlog uzdrmane ekonomije. Energetska tranzicija koja je neminovna zbog potrošenih resursa fosilnih goriva i iznimno štetnog utjecaja na okoliš kojega je stvorilo izgaranje istih od početka prve industrijske revolucije uzdrmala je svijet. Od druge polovice 18. stoljeća do danas ugljen, nafta i derivati bili su glavni energent.

Kroz tekst možemo usporedno pratiti štete nastale nestašicom i poskupljenjem ugljena kao i one koje su posljedica klimatskih promjena. Može se reći da i jedna i druga pojava snažno utječu na ekonomiju u svim dijelovima svijeta. Lančanim rastom cijena i slabljenjem kupovne moći stanovništva ova se erozija društvenog i osobnog standarda još više povećava. U tranzicijskom razdoblju koje će potrajati koje desetljeće, lomovi su neminovni. S jedne strane očajnička borba za zaustavljanje rasta prosječne temperature na zemlji i svih negativnih posljedica koje globalno zatopljenje donosi, u oštrom je sukobu s tradicionalnim odnosom prema okolišu i resursima na drugoj strani. Po cijenu kolapsa eko sustava želi se povećavati stope rasta BDPa ali i rasta prihoda moćnih kompanija i pojedinaca koji trguju fosilnim gorivima.

Turizam „u krivulji“

Turizam, ma koliko se ove godine snažno oporavio, ne može biti imun na ovakve šokove prema kojima Covid pandemija izgleda kao manji problem. U svim predviđanjima razvoja turizma moramo biti svjesni uzročno – posljedičnih utjecaja ekonomskih kriza na turizam.

Kad Škoda zatvori sve tvornice u Češkoj i pošalje radnike doma, neće samo njihova kupovna moć pasti. Mnogi kooperanti, distributeri, serviseri vozila osjetit će pad prihoda. Pad prihoda i povećanje troškova smanjit će proračun za godišnje odmore radnika, obrtnika, kompletnog srednjeg sloja društva. Smanjena prodaja naftnih derivata također smanjuje prihode brojnim dionicima tog posla. I tako se u svakom segmentu poslovanja smanjeni obujam aktivnosti odražava na smanjenje prihoda dionika tih poslova. Visoki slojevi društva lakše će proći kroz krizu ali i njihova bi se poslovna carstva mogla naći u problemima. Bit će tada manje vremena za ležerni odmor.

Oporavak turizma je nakon ovoljetnog sprinta nastavio usporenim tempom hodanja, stajanja i trčanja svoj maratonski put.
Nama ostaje da pratimo prilike, izvlačimo pouke i učimo se putem na „novo (ne)normalno vrijeme.
Nedopinezic.com

Objavljeno

MARKETING TURIZMA U POSTPANDEMIJSKOJ ERI

Wave 4 Tourism, studentska konferencija u Opatiji

Prošlog vikenda se na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu održala prva studentska konferencija. Konferenciju su organizirale studentice i studenti: Laura Valent Paić, Helena Rogulj, Nika Kurti, Paola Grbeša, Jure Bulović, Marko Blažić, Ivana Lasić, Iva Breulj, Filip Komšić, Štefanija Jelačić i Katarina Bosanac. Uz mentorstvo Prof. dr. sc. Daniela Gračan, Prof. dr. sc. Romina Alkier, Mag. oec. Ivan Butković, Mag. oec. Romina Agbaba, Mag. oec. Tatjana Špoljarić i predavačice Ive Barić, konferencija je trajala 4 dana, imala je 4 sesije i 16 govornika.
Bio sam počašćen pozivom studenata da održim predavanje u sklopu sesije o marketingu. Uz izvrsno moderiranje PR i event managerice Maje Lene Lopatny iz Aminessa, imali smo prilike razmijeniti informacije i iskustva između sjajnih predavača.

VRIJEME ZA REDEFINIRANJE POSLOVANJA

Marketing u punom značenju podrazumijeva potpunu predanost ostvarenju neke ideje. Ideja je zapravo uzvišeni cilj. Taj cilj mora biti usklađen s prilikama u kojima živimo. Marketinškim aktivnostima želimo pridonijeti rješavanju globalnih problema tako da djelujemo lokalno. Pandemija Covid 19 samo je ubrzala trendove druge dekade 21. stoljeća. Problemi su očitiji kao i volja za rješenjem.

KLIMATSKI EKSTREMI I PANDEMIJA

Turističko poslovanje iznimno je osjetljivo na klimatske ekstremne pojave i na pandemiju. Navike turističkih putnika se mijenjaju kao i način putovanja, odabir vrste smještaja. Nepoznata turistička odredišta postaju privlačna. Ekološka svijest putnika jača, mijenja se odnos prema životinjskom I biljnom svijetu, prema hrani. Uključenost u lokalnu zajednicu na turističkom putovanju postaje važna.
Doživljajni turizam je dobio novo značenje. Sve je doživljaj, sve je u skladu s trendovima. Način putovanja, smještaj sadržaji na turističkom odredištu, sva tri elementa čine doživljajni paket turističkog putovanja, sve je prožeto snažno izraženom ekološkom sviješću. Ekološka svijest danas podrazumijeva puno širi okvir: održivost, brigu za okoliš, brigu za lokalnu zajednicu, podršku lokalnoj ekonomiji.

PUTUJEMO RADI SEBE I SVOJIH NAJBLIŽIH

Danas, kao turistički putnici, želimo izaći “iz zatočeništva”, osjetiti slobodu, slobodno disati, uživati u malim stvarima. Želimo se više družiti sa svojim bliskim prijateljima, putovati zajedno sa svojom obitelji, želimo se kvalitetno odmoriti, imati svoj komoditet ali opet i biti aktivni, angažirani na putovanju. Svojim putovanjem želimo dati doprinos lokalnoj zajednici, želimo komunicirati s lokalnom zajednicom, naučiti nešto novo, bolje upoznati sebe iz nutra, svoje istinsko ja. Na putovanju se želimo slobodno kretati I osjećati se sigurno.

PUTOVANJA SU INDIVIDUALNA, SLOBODNO KREIRANA

O putovanjima se odlučuje u posljednji čas, ovisno o uvjetima za putovanje. Planovi o putovanju se razrađuju u krugu obitelji I prijatelja. Putuje se najviše automobilom, događa se I veliki povratak putovanja vlakom (www.regiojet.com ), popularni su mini i mikro kruzeri, najam malih plovila, kuća za odmor, mobilnih kućica u kampovima, kućica na stablu…Hrvatska je profitirala od putnika koji su do sada putovali na udaljenije destinacije.

ZA SMJEŠTAJ SE BIRA ONAJ S VEĆOM PRIVATNOŠĆU – PRIVATNI SMJEŠTAJ JE IN

Traže se dodir, kontakt s prirodom, zona privatnosti, komfor boravka, zabavni sadržaji u samom smještaju, dobra geo lokacija za izlete, mirno okruženje, dobra gastronomska ponuda. Ljubaznost i uslužnost domaćina jesu na cijeni kao i visoka razina higijene i mogućnost kontrole kontakata s većim brojem ljudi.

Ugošćavanje manirom najboljeg prijatelja ona je razina usluge koju gosti očekuju u malim, obiteljskim boutique hotelima, hotelima s pet zvjezdica i luksuznim vilama, dobrim restoranima. Osobni kontakt s gostima I dalje je vrlo važan, iako se odvijao putem platformi za razgovor. Cijeni se osobna asistencija I pomoć pri istraživanju turističkog odredišta.
Turistički putnici su u potrazi za jedinstvenim doživljajem. Svatko želi biti poseban gost.

Vrijeme univerzalnih paketa polako prolazi, svaki putnik traži osjećaj posvećenosti, jedinstvenog iskustva. Turistički putnici su u potrazi za “svojim” otokom, “svojom” uvalom, “svojim” selom, “svojim” imanjem, “svojim” domaćinima… nečim što je u trenutku odmora “samo moje”. Zato se cijeni izdvojeno vrijeme posvećeno gostu, osobito u poučavanju nekim vještinama, upoznavanju s “malim tajnama” turističkog odredišta; osobito se cijeni vrijeme posvećeno zabavi djece, obiteljskim doživljajima.

FUNKCIONALNI MARKETING TURISTIČKOG PROIZVODA I DIGITALNI MARKETING

Marketing obuhvaća i koristi sva prethodna saznanja kako bi oblikovao ponudu, upravljao njome promovirao je i prodavao. Funkcionalni marketing turističkog proizvoda je „klasičan“ marketing koji koristi metodologiju istraživanja želja kupaca, kreiranja proizvoda i upravljanja procesima funkcioniranja proizvoda i promocije i prodaje proizvoda. Proizvodom se mora upravljati tako da ga se stalno unapređuje pa u funkcionalnom marketingu moramo imati „upravljački mehanizam“ proizvoda.
Digitalni marketing koristi digitalne alate za promociju i prodaju turističkog proizvoda po „AIDA“ metodologiji : (attract, interest, desire, action), privući pozornost, pobuditi interes, pojačati želju, dovesti do akcije – kupovine.

MARKETING TURIZMA U POST COVID ERI

Marketing turizma u post Covid eri mora uzeti u obzir sve promjene kod turističkih putovanja, promjene kod očekivanja putnika. Marketing mora biti snažno angažiran u ostvarenju održivosti turističkog proizvoda i mora poštivati „eko očekivanja“. Važna zadaća marketinga je i praćenje tehnoloških promjena kod prometnih sredstava. Uvažavanje svih dionika turističkog odredišta iz javnog, privatnog i nevladinog sektora bitan je elemenat uspješnosti marketinga. U prvi plan suvremeni marketing ističe jedinstvenost doživljaja turističkog odredišta. Tu dolazimo do izvorne kulturne baštine turističkog odredišta, do tradicijskih vrijednosti čijim se isticanjem pojačava jedinstveni doživljaj i podiže vrijednost turističkog odredišta.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Dugo ne viđena navala turista u špici sezone

 

Hirovita 2021.

2021. godina je godina velikih obrata. Reklo bi se – hirovita. Počela je drugim valom pandemije Covida 19 ali i konačnim puštanjem u promet cjepiva. Nastavilo se neispunjenim očekivanjima o velikoj procjepljenosti stanovništva do ljeta. Pojavili su se i mutirani sojevi. Delta soj je već na početku ljeta poharao Portugal i Španjolsku. U glavnu sezonu smo ušli s umjerenim optimizmom i stalnim strahom od moguće brze eskalacije zaraze. Taj strah je bio pojačan ulaskom u „narančastu zonu“ https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/situation-updates/weekly-maps-coordinated-restriction-free-movement . Dolasci stranih turista ipak su rasli, Hrvatska se bolje pripremila s više punktova za testiranje, uvedena je „Covid putovnica“, cjepljnje se nastavlja i tijekom ljeta. Stopiraju se manifestacije, veća okupljanja, nastoji se držati kontrola nad porastom zaraze.

Turistički boom

U najavama rezultata turističke sezone prevladava optimizam uz istovremeni apel za pridržavanje mjera. Ovo prvo se sviđa svima, ovo drugo i ne baš. Kreću brojna izvješća o poduzetim promotivnim aktivnostima sustava Hrvatske turističke zajednice, biraju se ciljana tržišta, šalju se ciljane poruke. Velika promotivna mašinerija javnog i privatnog sektora dobila je dobrodošlu konkurenciju. U javnost su „procurile“ informacije o postroženju mjera za povratak turista iz Covid 19 rizičnih područja nakon 15. 08. takve mogućnosti se razmatraju u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj…Ova je informacija „zakotrljala lavinu“ već dugo ne viđenog kolovoškog turističkog booma. Ljudi spavaju na klupama u parkovima, u automobilima, kucaju na vrata domaćina kasno u noći, mobilni telefoni stalno zvone, upiti stižu neprestano, rezervacije se preklapaju… Posljedično i cijene smještaja „divljaju“,“lete u nebo“. Sličnu smo situaciju imali koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Preklapanje više povoljnih okolnosti

Što se dogodilo ? Jednostavno se pokolopilo nekoliko, za nas, sretnih okolnosti:

  1. Nakon dugog vremena nemogućnosti slobodnog kretanja i odlaska izvan zemlje, ljudi su se zaželjeli putovanja
  2. Kao posljedica „ostani doma“ vremena, uštedio se novac namijenjen putovanju kao životnoj potrebi
  3. Na putovanja se ide osobnim automobilom na odredište koje je udaljeno najviše jedan dan vožnje kako bi se u slučaju promjene uvjeta za povratak moglo brzo reagirati
  4. Najvažnijim europskim emitivnim zemljama najbliži Mediteran s najbolje razvijenom ponudom smještaja za male grupe i obitelji je Hrvatska
  5. Boraviti privatno , bez doticaja s nepoznatim grupama ljudi na putu i u smještaju važan je preduvjet turističkog putovanja
  6. Epidemiloška situacija u Hrvatskoj je bolja od situacije u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj
  7. Strah, taj panični strah od ponovnog „zatvaranja“ zbog četvrtog vala Corone nakon 15.08., pokrenuo je masovne odmore od 1. do 15. 08.

Vela Gospa – kao nekad, kraj glavne sezone ?

U eri prije Corone, ljetna sezona je bila „rastegnuta“ od polovice lipnja do polovice rujna. Na ruku su išle i školske ferije koje su negdje započinjale u lipnju, u nekim zemljama u srpnju a negdje tek u kolovozu. Imali smo prilično stabilnih 90 dana glavne, kupališne sezone, sad se, čini se, vraćamo u vremena kratke i „nabijene“ špice.

Strah najveći saveznik ?

Narednih će dana pljuštati objave o turističkim rekordima, o zaslugama za dobre rezultate, krenuti će nadmetanje brojevima ostvrenih noćenja po županijama, gradovima i općinama, turističkim smještajnim kapacitetima. Činjenica je da smo se našli u sretnim okolnostima a da nam je strah od „zatvaranja“ 15.8. do sada najveći saveznik. Međutim treba reći da je Hrvatska već niz godina jedno od omiljenijih turističkih odredišta na mediteranskom dijelu Europe a da obiteljski, privatni smještaj na najvećim svjetskim OTA platformama redovito biva svrstavan među 5 najboljih na svijetu.

Jadran u fokusu

Hrvatski Jadran je ova dva tjedna u fokusu svih: medija, političara, analitičara, zdravstvenih vlasti …Iza Vele Gospe kada većini političara, dužnosnika, zastupnika završava godišnji odmor, „svjetla reflekora“ će se ponovo lagano okretati prema početku nove školske godine, četvrtog vala pandemije, mjerama za otpornost i oporavak gospodarstva pogođenog Corona krizom… Jadran, priobalje i otoci će pasti u drugi plan. Kao žitno polje nakon žetve. No važno je upamtiti što za Hrvatsku znači turizam i da je Hrvatska zaista zemlja preodređena za turizam, kao najbliža, najljepša plaža Europe https://hrturizam.hr/zivimo-na-najljepsoj-najdostupnijoj-plazi-europe/ .

Nedopinezic.com

Objavljeno

„Ples s virusom“ se nastavlja

Novi parametri za ocijenu covid rizičnosti regija ?

Stanje u bolnicama novi ulazni podatak za procjenu

Od početka pandemije Robert Koch institut je postavio kriterije praćenja rizičnosti pojedine regije. Temeljem tih parametara njemačke su vlasti davale preporuke svojim građanima i donosile restriktivne mjere. Najvažniji kriterij je bio do sada sedmodnevna incidencija. To je broj novooboljelih u tjedan dana na 100 000 stanovnika.

U međuvremenu su se polazne osnove za promatranje rizičnosti pojedine regije promijenile. U godinu i pol dana postignuta je određena prokuženost stanovništva, što kroz prebolijevanje covida što kroz cijepljenje. Cijepljena je gotovo u potpunosti najrizičnija skupina stanovništva – starije osobe i kronični bolesnici.

Manje hospitalizacija

Sada u populaciji inficiranih prevladavaju mlađi stanovnici koji generalno imaju bolji imunološki sustav i blaže simptome bolesti. Posljedično imamo manji broj hospitaliziranih, teško bolesnih koji trebaju potporu disanja i konačno manje umrlih.
To su ujedno i glavni razlozi popuštanja restrikcija u Velikoj Britaniji unatoč znatnom rastu inficiranih građana. Predviđa se da bi broj novozaraženih  dnevno mogao premašiti 100 000 ali broj hospitaliziranih bi trebao biti srazmjerno drastično manji nego u dosadašnjim „valovima“ infekcije.

Na sličan način novo stanje promatraju i stručnjaci njemačkog instituta „Robert Koch“ koji smatraju da se uz incidenciju trebaju razmatrati i kriteriji „popunjenosti“ bolničkih kreveta odnosno stupanj opterećenosti zdravstvenog sustava. Počinju se prikupljati podaci o postotku covid pozitivnih pacijenata na „normalnim“ odjelima, intenzitet simptoma i stanje procijepljenosti. Još uvijek je značajan i tako zvani R faktor, odnosno broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba.
Svi ovi parametri vrijede za njemačke regije ali bilo bi dobro da se uvedu i pri razmatranju stanja u ostalim europskim regijama.

Rizik osjećaja “lažne sigurnosti”

Glavni rizik ovakvog „labavijeg“ ocjenjivanja „Covid stanja“ po regijama je osjećaj lažne sigurnosti u situaciji s još uvijek niskom procijepljenošću populacije i post Covid sindromima poznatijim kao „Long Covid“ koji se javljaju i kod mlađe populacije koja je preboljela infekciju.

U svakom slučaju novi način ocjenjivanja Covid situacije po regijama dobro je došao i u Hrvatskoj ako će se i dalje primjenjivati ograničene, učinkovite protuepidemijske mjere. To bi bio način „suživota“ s Covidom gdje bi bile moguće i gospodarske aktivnosti, doduše manjeg volumena ali bez prekida.

Kritičan početak nove školske godine

Još bi jedna mjera svim zemljama pomogla da se lakše „krene“ u rizičnu jesen. Prvih mjesec dana nastave nakon ljetnih školskih praznika bi u svim školama trebali biti „online“. Kroz tih 30 dana bi se isfiltrirao broj novozaraženih nakon masovnih turističkih putovanja i znatno bi se smanjio rizik od progresivnog širenja zaraze u općoj populaciji.

Put do prestanka pandemije je dug. Na proteklom iskustvu učimo korake za novo razdoblje. Ako smo u stanju na primjerima drugih ali i na vlastitim primjerima od prije godinu dana izvući pouke i promijeniti ponašanje, možemo se nadati boljoj jeseni i zimi. Turistička putovanja su iznimno nužna za bolju raspodjelu prihoda između sjevera i juga, urbanih i ruralnih područja ali upravo su ova putovanja najveći prijenosnici zaraze iz jedne regije u drugu. „Ples s virusom“ se nastavlja.
Nedo Pinezić

Objavljeno

Sezona bez Corone i Corona sezona

TRAJANJE TURISTIČKE SEZONE U STRAHU OD CORONE
Glavna turistička sezona, bolje rečeno glavna sezona godišnjih odmora počela je s prvim danima srpnja. To se razdoblje poklapa sa ljetnim školskim ferijama u većini europskih zemalja.

Ljudi su željni putovanja

Ljudi željni putovanja nakon više od godinu dana kontinuiranog ritma zatvaranja i otvaranja, pooštravanja i ublažavanja zaštitnih mjera protiv Corona epidemije, pohrlili su na glavni obiteljski odmor. Povoljna epidemijska situacija u većini EU zemalja omogućila je migraciju sa sjevera prema jugu Europe. Svaka zemlje se nastoji što bolje organizirati za prihvat stranih turista pa je tako i Hrvatska pojednostavila protokol ulaska onih turista koji ispunjavaju uvjet za posjedovanje tako zvane „covid putovnice“. Sve izgleda dobro, turizam se vraća, vraća se i nada u „staro normalno“.

„Ali“ faktor

Ali, uvijek postoji neko „ali“. Situacija s pandemijom je takva da se u različitim dijelovima svijeta pojedine zemlje ne uspijevaju organizirati za borbu protiv ove bolesti. Ne poštuju se mjere zaštite, ili ih uopće nema, nema ni cjepiva. To dovodi do slobodne cirkulacije virusa u populaciji , mutacije kojom virus postaje brži u širenju ali i otporniji na neke vrste cjepiva. Na veliki broj oboljelih dolazi i veliki postotak hospitaliziranih a zbog kraha zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih. Putnici iz tih zemalja prenose virus u druge zemlje. Trenutno se takva situacija dogodila kod prijenosa tako zvanog „delta soja“ iz Indije u Veliku Britaniju a putem turista iz Velike Britanije i u Portugal. U Rusiji također prevladava ovaj soj virusa koji slabo prokuženu populaciju zaražava u gusto naseljenim gradovima brzim tempom.

Sezona bez Corone i sezona Corone

S obzirom na to da prokuženost populacije treba dostizati najmanje 80% a da je postotak cijepljenih i onih koji su preboljeli Coronu u svim zemljama ispod 50 %, takva situacija pogoduje sezonskom jačanju epidemije.
Masovna turistička putovanja su neizbježan put prijenosa virusa a početak školske godine idealna kombinacija za rasprostranjivanje zaraze u populaciji. Problem je tim složeniji što mladi ljudi i djeca gotovo ne osjećaju simptome (imaju jak, zdrav imunološki sustav) pa se bez upornog testiranja ne može širenje zaraze staviti pod kontrolu.
Mladi ljudi željni druženja i zabave najzadnji dolaze na red za cijepljenje pa je i to još jedna otegotna okolnost. Niska incidencija i povoljna epidemijska situacija ostavlja dojam povratka „na staro“ pa se dojučerašnja jagma za ciepivom pretvara u otpor prema cijepljenju.

Ahilova peta zapadne demokracije

U svemu tome svi su krivi i nitko nije kriv što postoji realna opasnost od povećanja broja zaraženih, povećanja incidencije i svrstavanja neke regije u covid 19 rizično područje. Rekao bih da je takav scenarij zapravo neizbježan. Mi u Europi nemamo efikasan nedemokratski državni aparat poput Kine koji je epidemiju stavio pod kontrolu i prije puštanja u promet cjepiva. Život se u Kini odvija normalno već gotovo godinu dana uz pridržavanje strogih mjera zaštite. Kineska ekonomija se vrlo brzo oporavila pa tako i njihov unutarnji, domaći turizam. Slabost zapadnog, demokratskog , cijelom svijetu poželjnog društvenog uređenja, je upravo efikasnost u upravljanju velikim krizama. Razlozi su prekompleksni za ovaj kratak tekst ali ova tema je zanimljiva i za usporedbe drugih područja društveno ekonomskog života zapada i dalekog istoka.
Bilo kako bilo, ova će nas nedaća, na žalost, pratiti duže nego što smo mislili. Živjet ćemo s time, prilagodit ćemo se tome. Sve dok ne postignemo potrebnu prokuženost. Nadamo se uz što manje ljudskih žrtava kako od uzročno-posljedično vezanih bolesti tako i od dugotrajne ekonomske krize.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Cijepljenje i putovanja

Prije godinu dana nismo znali kada će biti cjepivo protiv Covid 19 virusa dostupno. Ali svi stručnjaci su bili složni u mišljenju da će se masovna putovanja vratiti kada se procijepi većina stanovništva. Ne misli se samo na stanovništvo neke zemlje već na cijelu regiju, kontinent a onda i svijet.
Alternativa cijepljenju je širenje zaraze na većinu populacije dok se ne postigne prokuženost od 80%. S cijepljenjem se do tog cilja stiže brže i uz manje žrtava.

Bitka s vremenom

Svaka je pandemija do sada imala svoje cikluse i svoje vremensko trajanje. Tako je španjolska gripa bez primjene mjera koje se danas koriste kod pandemije Covida, harala svijetom u valovima gotovo tri godine, od 1918. do 1920. Nakon što se „ispuhala“ ostavivši iza sebe 50 milijuna preminulih, više se nije pojavljivala u tom obliku i intenzitetu. Pandemija azijske gripe koja je krenula „na put oko svijeta“ 1957., nestala je 1958. prouzročivši smrt 4 milijuna stanovnika.

Španjolska se gripa proširila Europom putem američkih vojnika u prvom svjetskom ratu. „Putovala“ je sporije ali je bila izrazito zarazna i smrtonosna za mlade, ratom, glađu i nehigijenskim uvjetima iscrpljene ljude. Azijska je gripa 1957. „u pohod“ krenula brodovima pa se isto tako sporije širila. Sada se već znalo puno više o ovoj bolesti, medicina je uznapredovala, ljudi su se oporavili od ratnih strahota drugog svjetskog rata, bilo je vremena za reakciju pa su i posljedice bile blaže od onih sa španjolskom gripom.
Covid 19 „putuje“ avionom. Širi se eksplozivno brzo. Mutirani virus pronalazi način kako se što brže širiti, „stanovati“ u zaraženim ljudima, reproducirati se i opet širiti. Napredovala je znanost, medicina ali i sposobnost virusa da bude brži od ljudske reakcije, da ne bude smrtonosan poput SARSA ili EBOLE pa da uništi svoje stanište, već da neograničeno napreduje.
U ovoj protuepidemijskoj bitci, sprečavanje prijenosa i mogućnosti mutacije virusa od presudnog su značenja. Tu se vodi još jedna bitka, bitka s vremenom.

Europska unija izgubila na vremenu

Ni jedna zemlja članica EU nije uspjela ispuniti zacrtani cilj cijepljenja 80% zdravstvenih radnika i populacije starijih od 80 godina do kraja ožujka ove godine.
Ciljevi se mijenjaju pa se sada planira do kraja ljeta procijepiti 70% odrasle populacije u zemljama EUa. Međutim razvidno je da dinamika postizanja tog cilja neće biti jednaka u svim zemljama članicama. EK očekuje isporuku 360 milijuna doza cjepiva u drugom kvartalu, do konca lipnja.
Imajući u vidu dosadašnje kašnjenje s isporukama vakcina, zatim ne baš najbolju organizaciju cijepljenja, izglednije je da će se ovaj cilj ispuniti u svim zemljama Eua do kasne jeseni ove godine.

Putovanja će se ipak pokrenuti do ljeta

Nakon svakog dovršenog ciklusa cijepljenja raste broj raspoloživih putnika. To je osobito važno za masovna putovanja brodovima, zrakoplovima, autobusima i vlakovima. Individualni putnici koji putuju osobnim automobilom a cijepljeni su, imat će puno jednostavniju proceduru putovanja u drugu zemlju i povratka u domovinu. Već do ljeta broj potpuno procijepljenih putnika u svim emitivnim turističkim zemljama brojit će se u desecima milijuna. To je činjenica koja ulijeva nadu u dobru turističku ljetnu sezonu i kod nas. Putnici s preboljelom bolešću, ovisno o posljedicama, također će biti raspoloženi za prekogranična putovanja uz jednostavniju proceduru. Za njih a i sve ostale bit će važan status regije u koju putuju. Općenito, nije isto dočekati ljeto u crvenoj, narančastoj ili zelenoj boji.

Zbog svega navedenog ne preostaje nam drugo nego činiti napore da se dovedemo u što povoljniji položaj pred ljeto. Do lipnja bismo morali u cijeloj zemlji biti „narančasti i zeleni“. Također biti cijepljen ili imati potvrdu o preboljeloj bolesti bit će velika prednost. Mi kao domaćini tada možemo isticati svoj status u korespondenciji s našim gostima kao što će i oni morati imati sve potrebne potvrde za ulazak u zemlju. Domaći putnici su za sada oslobođeni takve obaveze ali upravo zbog toga kod domaćih dolazaka pridržavanje protuepidemijskih mjera ima veći značaj.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Njemačka ovih dana odlučuje o produljenju zatvaranja do konca ožujka

 

Nijemci su umorni od zatvaranja

Kako prenosi Die Welt u Njemačkoj opada podrška građana protuepidemijskim mjerama vlasti. Potpuno očekivano, iscrpljujuće, dugotrajno zatvaranje stvara nezadovoljstvo bez obzira na svijest o opasnosti. Nakon podrške mjerama od 73% u rujnu, 69% u studenom, sada je ta podrška koncem veljače pala na 63% . Nijemci su disciplinirani pa njih čak 95% ispitanih potvrđuje pridržavanje mjera. Izuzetak su mladi od 18 do 25 godina gdje svaki osmi ispitanik potvrđuje da se ne pridržava mjera.

Trgovci gube strpljenje

Postojeće mjere su na snazi do 7. ožujka a u srijedu 3. ožujka će se kancelarka Angela Merkel sastati video konferencijom s pokrajinskim premijerima radi odluke o daljnjem zatvaranju ili postupnom popuštanju.
Političari su se našli i teškoj dilemi. S jedne strane su sve glasniji zahtjevi za otvaranje a s druge strane vlada strah od trećeg vala.
Sadašnje stanje je takvo da su u većini pokrajina otvorene samo trgovine za osnovne namirnice (supermarketi, benzinske stanice, drogerije, apoteke…). Od danas mogu ponovo radit i frizeri. U većini saveznih država se nastava odvija u školama ali s proređenim razredima i mogućnošću da roditelji zadrže djecu kod kuće ako to žele. I dalje su zabranjena okupljanja i u privatnim stanovima. Moguć je susret s najviše jednom osobom koja nije član domaćinstva.
Prema provedenoj anketi Udruženja trgovaca Njemačke, čak četvrtina trgovaca odjećom planira sudskim putem iznuditi dozvolu za rad.

Medicinska struka poziva na produljenje zatvaranja

Ministar zdravlja Jens Spahn upozorava na potrebu najvećeg mogućeg opreza. Udruženje medicinskog osoblja intenzivne njege zahtjeva produženje strogih mjera do kraja ožujka.
Brojke im daju za pravo. Posljednjih dana dnevni broj novih zaraza dostiže brojku od osam tisuća.
Udruženje medicinskog osoblja intenzivne njege traži da se lockdown produži do kraja ožujka. Posljednjih dana u Njemačkoj ponovo raste broj novih zaraza – oko osam tisuća dnevno, u tjednom prosjeku.
Prema mišljenju Christiana Drostena, vodećeg savjetnika njemačkih vlasti među virolozima, to je početak novog, trećeg vala epidemije u Njemačkoj.

Dobra je vijest da opada broj zaraza kod ljudi starijih od 80 godina, pogotovo u domovima za starije kao i broj smrtnih slučajeva. To su pojave koje su posljedica procijepljenosti najranjivije skupine stanovništva.

Masovnije cijepljenje stanovništva bit će moguće tek u travnju i plan je da se do ljeta cijepe svi koji to žele. Već kroz koji dan trebali bi biti masovno dostupni brzi testovi na korona virus. Iako ovi testovi nisu toliko pouzdani kao PCR testovi, njihova masovna primjena znatno pomaže u ranom otkrivanju zaraženih.

Inače 69% Nijemaca je izrazilo želju za cijepljenjem.

N.P. (dw,welt, faz, dpa, divi)