Održivi razvoj ruralnih područja i turizam

Ruralno područje – Što je to ?

Iako nema jasne zemljopisne podjele područja niti definicije ruralnog stanovništva, univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Republika Hrvatska je pretežito ruralno područje

Prema navedenim smjernicama koje opisuju ruralno područje, Hrvatska se svrstava u ruralne zemlje, u kojoj pola stanovništva živi u nekoliko većih gradova koji zauzimaju relativno malu površinu.  Ruralni prostor  definira Republiku Hrvatsku a to se vidi  iz sljedećih podataka:

  • 91,6% od ukupnog prostora RH nalazi se na ruralnom području,
  • 88,7% naselja nalazi se na ruralnom području,
  • 47,6% stanovnika RH živi na ruralnom području.

Urbano područje – što je to ?

Europske države definiraju urbanizirana područja na osnovi urbane uporabe zemljišta, ne dopuštajući nikakve prekide  više od 200 m udaljenosti od građevinedo građevine te rabe satelitsko snimanje radi određivanja granica urbanog područja. U slabije razvijenim zemljama, osim zahtjeva o uporabi zemljišta i gustoći stanovništva, ponekad se rabi zahtjev da se velika većina stanovništva, obično 75 %, ne bavi poljoprivredom i/ili ribarstvom.

Živimo na ruralnom području

Iako nas izgrađenost pojedinih atraktivnih zona, osobito uz more, može zavarati prikazom urbanizacije, činjenica je da i ta područja prema ostalim parametrima spadaju u ruralna područja. Život na ruralnom području nosi određene poteškoće:

Za gospodarstvenike  je to mjesto gdje gospodarske aktivnosti opterećuju povećani troškovi, prvenstveno uvjetovani udaljenošću od gradova (glavnih tržišta i izvora radne snage) i neadekvatnom infrastrukturom.(Prema Caroline Ashley i Simon Maxwell, 2001, „Rethinking Rural Development“)

Za stanovnike je to mjesto gdje se stalno pogoršavaju uvjeti za bavljenje poljoprivredom, gdje je niska razina kvalitete života. Ruralni prostor karakterizira prometna izoliranost i opće zanemarivanje područja u razvojnoj politici. (*Anketa Platforme za ruralni razvoj Jugoistočne Europe 2016.). 

Rastući problemi ruralnih područja

Loša demografska slika i trendovi na ruralnom području dovode do:

  • Depopulacije prostora
  • Odlaska radno aktivnog reproduktivnog stanovništva
  • Naglaog starenja zajednice
  • Neodrživosti zdravstvenih i mirovinskih fondova
  • Pada školskog sustava
  • Pada komunalnog standarda
  • Pada prihoda od poreza na dohodak
  • Do nužnog naglog mehaničkog priliva radne snage sa drugih područja i iz drugih država što producira socio-kulturološki sukob…

Problema ima. Ima li rješenja ?

Iako smo mi u Hrvatskoj skloniji za svako rješenje pronaći problem, ipak za probleme postoje rješenja.Kod sagledavanja rješenja bitno je voditi računa o odgovornom i održivom razvoju.„Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini.”( *odraz.hr – Održivi razvoj zajednice)

Tradicijske djelatnosti + turizam u domaćinstvu

Pametno je učiti od boljih. Učimo od najboljih.Najviše su na održivom i odgovornom ruralnom razvoju napravile regije u Alpama. Zadržana je i unaprijeđena poljoprivrena proizvodnja (osobito proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, voćarstvo.)Unapređene su tradicionalne djelatnosti poput gospodarenja šumama i prerade drva. Stasala su nova tehnološka mikro i mala poduzeća.Turizam je postao platforma za opstanak malih ruralnih zajednica.

Rad u poduzeću+zadružna poljoprivreda+obiteljski turizam

Obitelji na ruralnom području ostvaruju svoje prihode kroz moguća tri izvora:

  • Rad u poduzeću
  • Poljoprivredom na obiteljskom gospodarstvu
  • Turizmom u domaćinstvu

Takav model pomaže prevladavanju nedostataka života na ruralnom prostoru. Zbog većih prihoda obitelji i zajednice, više se ulaže u komunalnu infrastrukturu, prometnu povezanost. U tom smjeru idu i potpore državnih fondova i fondova EU. Urbani centri su dostupniji a život na ruralnom prostoru kvalitetniji.

Primjeri dobre prakse

Populacijskom politikom na krilima turizma:https://www.saalbach.com/home, siromašan alpski poljoprivredni gradić  koji je imao  početkom 20. stoljeća nešto manje od 1.000 stanovnika, danas ih ima oko 3.000. Sve zahvaljujući razvoju alpskog turizma.

Ettal – Benediktinski samostan – centar prerade poljoprivrednih proizvoda :https://www.bavaria.by/experiences/city-country-culture/churches-monasteries/ettal-monastery/

Ettal je gradić u okrugu (kotaru) Garmisch-Partenkirchen, na 877 m nadmorske visine, broji 812 stanovnika i poznat je po Benediktinskom samostanu.Vrijedni Benediktinci su i članovi poljoprivredne zadruge koja okuplja 37 domaćinstava.

Ukupno imaju 800 do 1000 goveda s time da pojedina domaćinstva imaju samo 4 a neka i više od 50 grla stoke.Samostan ima u vlastitoj staji 80 grla. 90% zadrugara se bave proizvodnjom mlijeka kao dopunskim zanimanjem. Većina se bavi i turizmom. Svi zajedno su vlasnici mljekare i kušaonice u samostanu.Dnevno prerađuju 4.000 litara mlijeka. Proizvode sir, vrhnje, jogurt, maslac, konzumno mlijeko. Svakoga dana u 11 sati imaju organizirano vođenje pogonom uz degustaciju.U samoj kušaoni se prodaje 50% proizvodnje a ostatak kroz mrežu malih trgovina i ugostiteljskih objekata. Godišnje prerade 1,4 milijuna litara mlijeka autohtonog goveda čime postižu bolju robnu marku svojih proizvoda i potiču bioraznolikost. Zapošljavaju lokalno stanovništvo a žene mogu raditi samo pola radnog vremena. Državni poticaj su dobili jednokratno u vidu 25% subvencije za izgradnju mljekare s kušaonom. Razlika u cijeni koju postižu na ovaj način iznosi oko 35 – 42 Eurocenta po litri mlijeka. Daljnja korist je plaća zaposlenih koja ostaje u mjestu i iznosi godišnje oko 500 000 Eura. Kroz samostansku kušaonicu godišnje prođe 60.000  posjetitelja a zadruga ostvaruje godišnji prihod od 1,5 milijuna Eura.

Steirisches Vulkanland: https://www.vulkanland.at/

Zamislite kontinentalnu regiju (turističku destinaciju) veličine 1.145 km2, koja ima 103.000 stanovnika, 79 općina i 4 subregije (kotara), u kojoj najveći grad ima 4.614 stanovnika.

U toj regiji nema firme s više od 300 zaposlenih, nema visokih planina pogodnih za zimski i ljetni turizam, ali nema ni velikih oranica jer je ispresijecana brežuljcima…

Ulaskom u Europsku uniju konkurentnost male poljoprivredne proizvodnje i sekundarnih vezanih djelatnosti naglo se pogoršala. Budućnost nije bila sjajna.

Spoj poljoprivrede, turizma i malog poduzetništva – Tako je krenuo preporod ekonomski najslabije austrijske regije – Donje Štajerske u kojoj se prosječna bruto plaća kreće između 1.820 i 1.890 Eura (Austrijski prosjek oko  2.500 Eura).

Slijedio je aktivan rad na EU fondovima ali i na povezivanju dionika poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Tako se 70 farmi koje proizvode pšenicu udružilo zajedno s jednim mlinom i s pekarima u cilju da proizvode regionalno brašno iz kojega se proizvodi regionalni kruh kako bi se postigla bolja i garantirana otkupna cijena pšenice. Ostali poljoprivredni proizvođači se potiču na preradu ili na kooperaciju s lokalnim prerađivačima. Tako su nastali poznati proizvođači pršuta i sušenog svinjskog mesa „Vulcano“, zatim vinari (jedan od poznatijih je  Thaller), proizvođači rakija, likera i octa (Golles) i mnogi drugi. Prerada poljoprivrednih proizvoda se predstavlja kao „Kulinarik Produkte“, dakle visokovrijedni proizvodi za gastronomiju. Danas imaju 63 proizvođača pod brandom „“Steirisches Vulkanland“,zatim 52 obrtnika, 30 centara za obnavljanje životne energije…

Preporod dolazi nakon više od deset godina upornog provođenja strategije. Rezultat: Nezaposlenost je niska, oko 5%. Regija sada ima 3% više mladih do 19 godina od austrijskog prosjeka ali i  5% više stanovništva u dobi većoj od 65 godina.

Imaju i 17% više stanovništva s više članova obitelji, 82% više zaposlenih u primarnom sektoru od austrijskog prosjeka, 2% više u sekundarnom sektoru.8% gospodarstva se bavi turizmom i slobodnim vremenom, 54%obrtništvom , 25%, trgovinom, posredništvom, upravljanjem 8% informacijskim konzaltingom.  Od škola imaju 44 osnovne, 16 srednjih, 1 posebnu, 8 politehničkih, 2 više za proizvodna zanimanja, 1 višu za turizam 1 višu za odgajatelje(ice) vrtićke dobi.

Trentino Alto Adige: https://www.suedtirol.info/de

Glavni grad provincije Trento i cijele regije je Trentino a glavni grad Alto Adige je Bolzano.

Regija je poznati proizvođač vina, voća, (proizvode 10% ukupne svjetske proizvodnje jabuka), papir, razvijena je kemijska i metaloprerađivačka industrija te proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, najviše putem hidroelektrana.

Najvažniji ekonomski i razvoj i oslonac regije leži u turizmu i kooperaciji između poljoprivrede, industrije i turizma.Prema podacima iz 2008. regija broji 1.056.223 stanovnika od čega približno pola živi u Alto Adige a pola u provinciji Trentino.

Oko 10% stanovništva čine naseljeni stranci, a svi ostali se izjašnjavaju kao Talijani s materinjim njemačkim ili talijanskim jezikom.

Te iste godine zabilježen je BDP od 37,2 milijarde eura odnosno 30.800 eura po stanovniku.

Regija je prema podacima iz 2001. raspolagala s ukupno 651.426 kreveta od čega 236.864 u hotelima. Veći dio kapaciteta otpada na obiteljski smještaj.

Krovni brand

Gospodarstvo se oslanja na mikro i male poduzetnike kako u poljoprivredi tako i u turizmu i ostalim popratnim djelatnostima. Najveći hotel ima 100 postelja.

Stotine vlasnika manjih poljoprivrednih parcela udružuju se u poljoprivredne zadruge.

Sva ova izvrsnost obuhvaćena je krovnim brendom Sudtirol. Sustav brendiranja ima svoj početak u 2003. godini kada se shvatilo da različito brendiranje proizvoda i sadržaja u istoj provinciji zapravo svima šteti. Sinergija daje snagu a krovni brand sigurnost kod korisnika usluge ili kupca proizvoda.

Mali, obiteljski, „Vitalpina”hoteli

https://www.vitalpina.info/de/hotels-suedtirol/1-0.html

Vitalpina filozofija – Wir leben Berge

Unser Qualitätsversprechen

Die Vitalpina Hotels Südtirol vermitteln das vital-alpine Lebensgefühl Südtirol. Eine gemeinsame Philosophie und geprüfte Qualitätskriterien sichern den hohen Standard in den 31 familiengeführten Hotels.

To je upravo to. Fino upakirani autohtoni stil života. Stil vitalnosti. Mi živimo planine.

Ali … visoki kriteriji kvalitete

Što je sreća ?

Teško naći odgovor koji će svih zadovoljiti, ali …“Sreću ćeš naći ako voliš život, ne ako voliš novac”.Novac je nagrada , on dolazi na kraju iskrenog posla. Sretna je ona zemlja u kojoj žive sretni ljudi, ljudi koji vole život. Voljeti svoj kraj, svoj zavičaj, način života u tom kraju. Konačno, mi smo južnjaci, temperamentni, odani obitelji, društveni ljudi.

„Ljubav (život) je na selu”

Druženje, njegovanje starih običaja, tradicija, nošnja, ples, folklor, tradicijska jela, uživanje u očuvanom prirodnom okolišu … autentični stil života naših djedova “upakiran” u suvremeni turistički proizvod to je  put do sreće za nas i za naše prijatelje, naše  goste.

Na selu, u ruralnoj prostoru, možemo imati kvalitetan život ako kombiniramo tradicijsku poljoprivredu domaćinstva i  smještaj u domaćinstvu a višak proizvoda prodajemo kroz turizam. Istovremeno možemo raditi drugi posao u nekoj tvrtci ili raditi od kuće putem internet veze. Pri tome je prihod kojega ostvarujemo kroz turizam ona dodana vrijednost koja nam omogućuje željeni standard življenja.

Naravno da javne vlasti trebaju razvijati infrastrukturu, prije svega komunikaciju, prometne veze, vrtiće, škole, zdravstvenu skrb, objekte društvenog okupljanja (sport, zabava, rekreacija).

Na razvijenom zapadu je  za mlade informatičare postalo moderno živjeti u ruralnom prostoru, ako ima dobru internet vezu, jer se između i nakon posla mogu rekreirati u prirodi. (A to je nužno potrebno zbog “sjedalačkog načina rada”). Do nekog najbližeg grada stižu kombiniranim prijevozom biciklom i vlakom. Čak je i planetarno popularni „Redbull“ za svoje sjedište izabrao slikovito alpsko mjesto „Fuschl am See“. Te „austrijske Fužine“ objedinjuju sve što je prethodno napisano o ovoj temi.  https://www.frameweb.com/news/red-bull-headquarters-by-jos-pirkner

Nedopinezic.com

 

TURIZAM JE KLJUČNI POKRETAČ SVJETSKE EKONOMIJE

Putovanja „iz zemlje“ su u prošloj godini dosegnula brojku od 1,4 milijarde putnika što predstavlja povećanje od 5,5% u odnosu na 2017. godinu. Iz europskih zemalja je povećanje putovanja iznosilo 5%, kao i iz Sjeverne Amerike dok su odlazna putovanja iz zemalja Azije rasla za 7% a iz Latinske Amerike za 6%. Turizam ostvaruje 10% svjetskog BDPa.

Tako zvana „zlatna tržišta“ sa prosječnom potrošnjom po putovanju većom od 2.000 eura bila su Kuwait, Saudijska Arabija, Australija, Brazil i Kina. „Srebrna tržišta“ sa potrošnjom po putovanju između 1.500 i 2.000 eura bila su USA, India, Katar, Japan i Emirati.

U prošloj godini na prvome mjestu po povećanju dolazaka bila je Turska koja je zabiljažila novih 8,5 milijuna dolazaka, slijedi SAD sa povećanjem od 5,3 mil, zatim Egipat 3,4 mil, Francuska 3,2 mil, Grčka 2,9 mil, Italija 2,9 mil, Tajland 2,8 mil, Japan 2,6 mil, Vijetnam 2,6 mil te Njemačka  2,6 milijuna dolazaka.

Južna Amerika bilježi povećanje od 87%, Azijia i Pacific 84%, Sjeverna Amerika  48%, Europa  45%, Karibi i Cent. America  32% dolazaka.

SVRHA PUTOVANJA

72%  putovanja imaju za cilj odmor, 14% su poslovna putovanja,14% posjet rodbini i prijateljima. Putovanja u druge zemlje radi odmora su porasla za 60%, radi posjete rodbini i prijateljima 59% dok su poslovna putovanja u smislu sklapanja poslova u minusu za 4%.

U MICE segmentu putovanja su u porastu su za 42% . 46% odnosi se na konferencije i seminare, 16% na kongrese i konvencije,20% na poslovne sajmove te na nagradna, poticajna, promotivna putovanja (incentive) 18%.

Kod putovanja radi odmora prvi motiv je „sunce i more“ (29%), slijede kratkotrajni posjeti gradovima (29%), zatim turna putovanja (18%), putovanja na selo i u planine (8%), kružna putovanja brodovima (3%). Najveći porast razloga za odmor bilježe kratkotrajni posjeti gradovima, čak 222%!. Kružna putovanja brodovima su u porastu 78%, „sunce i more“ 76%, turna putovanja 27%, putovanja na selo i u planine 23%.

Za putovanja se najviše koriste zrakoplovi (65%) dok kopneni i prijevoz na vodi /moru sudjeluje sa 35%. Rast prometa bilježe zrakoplovi (+74%), brodovi (+72%), unajmljeni automobili (+70%), željeznica (+4%), dok prijevoz autobusom bilježi minus od 7%.

NOĆENJA

Prosječan broj noćenja na svjetskoj razini je 8.U Sjevernoj Americi iznosi 8,3, u Južnoj Americi 8,2, u Europi 8,2, a u Aziji 7 noćenja. Prosječan broj noćenja raste od 2015. godine kada je bio na brojci 7,4. Za smještaj se najviše koriste hoteli (60%), kod prijatelja boravi 15% putnika, a 25% putnika koristi ostale vrste komercijalnog smještaja. Noćenja u hotelima su se u godinu dana povećala za 59% ali samo u hotelima najviše i najniže kategorije. Kod prijatelja boravi 5% više putnika a  sve ostale vrste komercijalnog  smještaja bira  72% više putnika nego godinu dana ranije. Tako zvani „homesharing“ smještaj zauzima samo 6% tržišnog udjela.

Ovo su podaci koje prikuplja i obrađuje IPK institut a prezentirani su na ovogodišnjem ITB kongresu u Berlinu. IPK provodi istraživanja kontinuirano kroz cijelu godinu za iduću godinu. Istraživanje se provodi pomoću upitnika u 60 zemalja svjeta, na uzorku od     500 000 ispitanika, na 55 jezika. U Europi se ispitivanja provode u 33 zemlje sa pokrivenošću tržišta od 99%, u Amerikama u 13 zemalja sa pokrivenošću  90% tržišta, u Aziji i na Srednjem istoku u 17 zemalja sa pokrivenošću 88% tržišta.

VAŽNOST TURIZMA ZA EUROPSKU UNIJU

Turizam je važan za  EU-u zbog svojega gospodarskog potencijala i potencijala za zapošljavanje te zbog velikog utjecaja na društvo i okoliš.  Tijekom 2015.čak svako deseto poduzeće u europskom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu pripadalo je turističkom sektoru. U tih je 2,4 milijuna poduzeća bilo zaposleno otprilike 12,7 milijuna osoba. Tvrtke u industrijama s djelatnostima povezanima s turizmom zapošljavale su 9,2 % od svih zaposlenih u cijelom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu, a 21,5 % osoba bilo je zaposleno u sektoru usluga.

Svi ovi podaci od velike su nam važnosti kako bismo mogli pratiti svjetske trendove u turizmu te po onoj zlatnoj uzrečici – „razmišljati globalno a djelovati lokalno“.

ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA POSTAJU SVE ZANIMLJIVIJA ODREDIŠTA

Europa je još uvijek želi ostati najposjećenije turističko odredište. Putovanja unutar Europe rastu kao i dolasci u Europu. Pored velikog priliva turista u „turističke meke“, simbole Europe poput Pariza, Londona, Rima, Venecije, Barcelone…sve su popularnija turna putovanja koja obuhvaćaju više zemalja. U Hrvatskoj su posljednjih godina turna putovanja doživjela veliki procvat. Amerikanci, Koreanci, Kinezi, Australci ali i Švicarci, Nijemci… žele na svom putovanju upoznati najinteresantnije prirodne i kulturne znamenitosti zemalja kroz koje prolaze. Na taj se način odvija vrlo intezivana i učinkovita promocija zemalja i odredišta. Svaki putnik kreira i objavljuje personalizirani sadržaj sa svojeg putovanja i dijeli ga putem društvenih mreža sa stotinama svojih prijatelja koji opet najzanimljivije objave dijele svojim prijateljima i tako dalje.

Hrvatska, kao posljednja pridružena članica EU, postala je polazište za istraživanje okolnih zemalja u paketu tjednih i višetjednih putovanja. Ovakva putovanja potaknuta su i Jadransko – Jonskom inicijativom, pokrenutom prije 19 godina, koja okuplja Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju i Grčku. Na platformi ove inicijative kreiraju se i projekti suradnje financirani iz EU fondova a mnogi od njih su naslonjeni na turizam kroz mjere ruralnog razvoja i suradnje u kulturi.

Iz svega se može zaključiti da  turizam na prostorima Zapadnog Balkana ima dobru perspektivu.

NE SMIJEMO POGRIJEŠITI U RAZVOJU

Ono što turisti očekuju na putovanju u naše krajeve je autentičnost. Taj neki osjećaj „blage egzotike“ „na vratima Zapadne Europe“, pravi je izazov za putnike – istraživače. Ponekad činimo grešku kada svoju ponudu previše „europeiziramo“, odnosno „industrijaliziramo“. Time gubimo najjače adute privlačnosti. Moramo biti što bolji u onome što jesmo,- po pitanju autentične gastronomije, autentične arhitekture, autentičnih običaja, nošnji, proizvoda… Biti autentičan ne znači biti zaostao kao što ni uvođenje zapadno europskih standarda ne znači da ćemo odmah biti vrednovani kao slična turistička odredišta u zapadnoj Europi. Naravno, komfor smještaja, čistoća prostora, ljubaznost i posvećenost osoblja se ne dovodi u pitanje. To su „točke“ koje treba stalno unapređivati.

LJUBAZNOST LJUDI NEMA PREMCA

Ljubaznost ljudi na ovim prostorima fascinantna je kao i povijest. Toplina dobrodošlice kojom se ugošćuju putnici-namjernici, posjetitelji, turisti neusporediva je sa hladno-ljubaznim, profesionalnim ugošćavanjem na zapadu Europe. Naši ljudi su naša najveća snaga i konkurentska prednost na turističkom tržištu. Odnos ljudi, domaćina prema putniku, putnik najviše i najduže pamti. Ovo je važna činjenica koju je teško isticati u današnje vrijeme kada nam ljudi odlaze za boljim poslovnim prilikama. No iako se ugostitelji i hotelijeri snalaze „uvozom“ djelatnika iz trećih zemalja, oni koji uspiju zadržati domaće djelatnike, barem na ključnim pozicijama, biti će u prednosti. Razlog je vrlo jednostavan. Putnici su znatiželjni, raspituju se o mnogočemu vezanome uz mjesto, regiju koju posjećuju. Dobre povratne informacije jačaju osjećaj zadovoljstva putnika. Sjetimo se da putnici danas imaju ulogu novinara, urednika, izdavača novosti koja se munjevito širi prostranstvima društvenih mreža.

LOKALNI STANOVNIK “KLJUČ USPJEHA” U TURIZMU

Tako je jedan od ključnih čimbenika o kojemu ovisi dobar učinak razvoja turizma, postao stanovnik turističkog odredišta. Najveći izazov predstavlja način na koji ćemo ljude dobro educirati, usmjeriti u turističke, poduzetničke vode, naučiti ih da žive s turizmom ali da čuvaju izvorne vrijednosti svoje kulture. Kako privoliti mlade ljude da ostanu, rade i napreduju u turizmu u svom okruženju uz kvalitetan obiteljski život ? Kako osigurati dobar standard djelatnika u turizmu i kako potaknuti razvoj odgovornog i održivog turizma koji donosi koristi lokalnoj zajednici ? Turizam nije industrija već platforma za plasman domaćih proizvoda i usluga koji na otvorenom međunarodnom tržištu ne bi bili konkurentni.I u takvom modelu razvoja turizma postoji profit, zarada, napredak ali on ne može biti prvi, jedini i najvažniji motiv uključenja u turističke tokove.

TURISTIČKI PROMET RASTE A ZAJEDNICA SLABI ?

Ako zanemarimo ove činjenice može nam se dogoditi da turistički promet raste a zajednica slabi, ostaje bez prihoda i bez stanovništva da bi na koncu bila neatraktivna i zamijenjena nekim drugim, novim, turističkim odredištem. Zato danas sve više govorimo o upravljanju turističkim odredištem. Stari model turističkih organizacija koje su se bavile isključivo promocijom napustile su sve napredne zemlje. Turističke organizacije u najrazvijenijim turističkim zemljama funkcioniraju kao razvojne agencije. Njima upravljaju predstavnici više susjednih općina i gradova. Turističke organizacije imaju za cilj implementirati modele  razvojnih planova koji su usvojeni od strane predstavničkog tijela lokalne samouprave i usuglašeni sa susjednim općinama i gradovima. Tek nakon prihvaćanja nove „turističke priče“ od strane tržišta, u proces prodaje se uključuje i privatni sektor. No to je tema za jedan novi članak. Ono što bi nam trebao biti vodič kroz napredak je želja da u svakome segmentu  društvenog i privatnog poduzetništva učimo od najboljih.

nedopinezic.com

 

 

 

NELOGIČNOST U ZAKONU O TURISTIČKOJ PRISTOJBI

ZAKONSKA ODREDBA KOJA JE PROTIVNA OSTALIM ODREDBAMA IZ ISTOGA ZAKONA

Ovim  putem želim upozoriti na  sumnju u nezakonitost odredbe o plaćanju boravišne pristojbe na pomoćni ležaj u domaćinstvu iz Članka 12 Zakona o turističkoj pristojbi (NN 52/19, na snazi od 30.05.2019.). Citiram:

Članak 12.

Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu plaćaju godišnji paušalni iznos turističke pristojbe za svaki krevet (glavni i pomoćni) i smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu odnosno prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj koji se koriste za pružanje usluga smještaja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti. – završen citat.

ČLANAK 12. ZAKONA U SUKOBU SA ČLANKOM 11. PRAVILNIKA

Naime u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN 69/17), u Članku 11. stoji, citiram :

Smještajni kapacitet objekta određuje se prema broju fiksnih kreveta, a u studio apartmanu prema broju pomoćnih i fiksnih kreveta, ovisno o površini modula. (2) Objekt u domaćinstvu ima sljedeći kapacitet: 1. jednokrevetna soba – jedan krevet (jedna osoba), širine do 120 cm, 2. dvokrevetna soba – dva kreveta (dva kreveta za po jednu osobu ili jedan krevet za dvije osobe), 3. trokrevetna soba – tri kreveta, ako je površina modula za dvokrevetnu sobu veća za 3 m², 4. apartman i kuća za odmor – jedan, dva ili tri kreveta u svakoj sobi (za treći krevet površina modula veća za 3 m²), 5. studio apartman – najviše četiri osobe na pomoćnim (sklopivim) i/ili fiksnim krevetima u postojećem objektu. (3) U jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi može se namjestiti pomoćni krevet, ako je površina modula veća za 3 m². (4) U prostoriji za boravak apartmana i kuće za odmor mogu biti dva pomoćna kreveta ako istih nema u sobama. (5) Pomoćni krevet (sklopivi) namješta se na zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.). Uz 3 njega se ne moraju nalaziti propisani elementi: noćni ormarić ili polica, noćna svjetiljka, tepih uz krevet i mogućnost gašenja i paljenja glavnog osvjetljenja iz kreveta. (6) Pomoćni krevet ne izražava se u kapacitetu objekta, osim u studio apartmanu. – završen citat.

Iz navedenog članka Pravilnika, temeljem kojega se vrši kategorizacija smještajnih objekata u domaćinstvu, propisano je da se pomoćni krevet ne izražava u kapacitetu objekta osim u studio apartmanu(6). Također je propisano da se pomoćni krevet (sklopivi) namješta na zahtjev gosta (trosjed, dvosjed, fotelja i sl.) uz njega se ne moraju nalaziti propisani elementi: noćni ormarić ili polica, noćna svjetiljka, tepih uz krevet i mogućnost gašenja i paljenja glavnog svijetla iz kreveta (6). Očito je dakle da pomoćni krevet nije u upotrebi osim na zahtejv gosta, da ne zadovoljava uvjete osnovnog kreveta i da se ne izražava u kapacitetu objekta.

ČLANAK 12. ZAKONA U SUKOBU SA SA ČLANKOM 5. ISTOGA ZAKONA

Nadalje, u Zakonu o turističkoj pristojbi (NN 52/19, na snazi od 30.05. 2019. u Članku 5, stavak jedan, navedeno je da turističku pristojbu ne plaćaju djeca starosti do 12 godina. U istom zakonu, Članku 6., stavak 1. stoji da turističku pristojbu umanjenu za 50% plaćaju djeca starosti 12 do 18 godina. Dakle najčešći korisnici pomoćnog kreveta ili su u potpunosti oslobođeni plaćanja turističke pristojbe ili plaćaju pristojbu umanjenu za 50%.

Zbog gore navedenog držim da je umetanje obaveze plaćanja paušalne boravišne pristojbe za pružatelje usluge smještaja u domaćinstvu na pomoćni krevet protivno zakonskim odredbama istoga Zakona o potpunom ili djelomičnom oslobađanju obaveze plaćanja turističke pristojbe. Također je ova odredba protivna odredbama pravilnika o  razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na OPGu.

Jedino moguće plaćanje turističke pristojbe na pomoćnim krevetima bilo bi ono po ostvarenom noćenju osoba koje su obveznici plaćanja turističke pristojbe.

NEZAKONIT POSTUPAK DONOŠENJA ZAKONA O TURISTIČKOJ PRISTOJBI ?

Također moram upozoriti na nezakonit postupak usvajanja Zakona o turističkoj pristojbi. Naime tekst prijedloga Zakona o turističkoj pristojbi koji je bio u postupku javne rasprave od 19.09. 2018. do 18.10. 2018. nije sadržavao odredbu o plaćanju paušalne pristojbe na pomoćne krevete već je ona naknadno umetnuta neposredno pred izglasavanje Zakona 09.05. 2019. u Hrvatskom saboru. Time je grubo prekršena propisana procedura donošenja Zakona. Zainteresirana javnost se nije mogla očitovati o odredbi plaćanja paušalne turističke pristojbe na pomoćni krevet za usluge u domaćinstvu i na OPGu jer te odredbe u tekstu koji je dat na javno savjetovanje nije bilo. Osim toga, umetanjem navedenog dodatka bitno se mijenja značaj i utjecaj cijelog Zakona na uvjete poslovanja vlasnika smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Time se otvara pitanje da li je  Zakon donijet na nezakonit način pa je zapravo ništavan i podložan ponavljanju cijele procedure ?

POSLJEDICE OVAKVE ZAKONSKE ODREDBE

Imjući u vidu različito tretiranje pomoćnih kreveta u Pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji su bili na snazi određene godine, danas imamo smještajne kapacitete sa iskazanim i one sa ne iskazanim pomoćnim krevetima. Aktualni Pravilnik također ne traži iskazivanje pomoćnih kreveta. Posljedično će se dogoditi da  vlasnici objekata koji posjeduju kategorizaciju po najnovijem Pravilniku neće biti terećeni sa boravišnom pristojbom (i porezom) za pomoćne krevete, dok će vlasnici sa „starijom“ kategorizacijom biti terećeni po iskazanim pomoćnim krevetima. Naravno ti vlasnici će masovno podnositi zahtjeve za novu kategorizaciju bez pomoćnih kreveta koja se mora obaviti do konca ove godine. Veliki broj objekata koje treba obići i izdati nova rješenja i mali broj izvršitelja pri UDUima, stvoriti će kaotičnu situaciju i nepotrebne tenzije.

ZAŠTO SE NE MOŽE PLAĆATI PAUŠALNA TURISTIČKA PRISTOJBA NA POMOĆNE KREVETE ?

Naplata paušalne turističke pristojbe (a onda i poreza) na pomoćne krevete, predstavlja preveliko opterećenje koje se ničim ne može opravdati. Pomoćne krevete pretežito koriste djeca koja ne plaćaju pristojbu ili ju plaćaju samo polovično. Pomoćni su kreveti u funkciji isključivo na zahtjev gosta i u glavnom se niti ne naplaćuju posebno. Njihova kvaliteta također nije jednaka stalnim posteljama pa je potpuno nelogično da se turistička pristojba i porez naplaćuju na pomoćne krevete kao i na stalne. Kada bi se plaćala paušalna turistička pristojba za pomoćne krevete kako stoji u Zakonu, tada bismo apartman sa dvije stalne i dvije pomoćne postelje tretirali kao apartman sa četiri stalne postelje. To predpostavlja novi način razvrstavanja i kategorizacije ugostiteljskih objekata po kojemu pomoćni kreveti postaju stalni. Ako korisnik pomoćnog kreveta ne plaća turističku pristojbu da li se onda može tražiti od vlasnika smještaja plaćanje iste ? Jednostavno rečeno- plaćanje paušalne turističke pristojbe za pomoćne krevete nije opravdano, nije legitimno, nije pošteno. Jedini pošten način naplate turističke pristojbe po pomoćnom krevetu je naplata pristojbe po ostvarenom noćenju i to za osobe od 12 do 18 godina 50% a za osobe starije od 18 godina 100% propisane pristojbe, sukladno evidenciji u e visitoru.

nedopinezic.com

photo: Stanislava Borovac

Razlika između “iznajmljivača” i “domaćina”

Pružanje usluge smještaja u domaćinstvu dijeli se na iznajmljivanje i ugošćavanje

Iznajmljivanje je zapravo promet nekretninom

Taj  se segment turizma sve više polarizira u dva osnovna pravca. Prvi su »iznajmljivači«, vlasnici koji iznajmljuju objekt. U toj djelatnosti poslovna filozofija se koncentrira na opremljenost i izgled nekretnine i kanale prodaje koji imaju »široku mrežu obuhvata«. Tu su recenzije gostiju u pravilu nužno zlo pa se nerijetko mijenjaju kanali prodaje ali iz grupe istih metoda djelovanja. »Iznajmljivači« se sve više približavaju djelatnosti prometa nekretninama koje se reguliraju drugim zakonima i gdje je nadležno ministarstvo graditeljstva.

Domaćin, Gastgeber, Host

Drugi pravac je onaj kada je vlasnik objekta domaćin , ugostitelj, »Gastgeber«. Sam pojam ugostiteljstva dolazi od domaćinstva – primiti nekoga u goste. Ovdje se više traži osobni pristup, kultura ponašanja, tradicija dobrog domaćina, više osobnog rada, angažiranje cijele obitelji. Tu je najvažniji »kanal prodaje«, vjeran i zadovoljan gost. On se vraća, preporučuje prijateljima, dijeli putem društvenih mreža dobre utiske…

Hospitality, ugostiteljstvo u domaćinstvu spada u mikro poduzetništvo

Primjera iz prakse i u jednom i u drugom pravcu ima mnogo. Vjerujem da ste i vi kao gost imali takva, različita iskustva. Današnji se turizam oslanja na jedinstveni doživljaj lokalne kulture a domaćini su zapravo najvažniji dio tog doživljaja. Najveći problem lošeg odnosa javnih vlasti prema domaćinima obiteljskog smještaja proizlazi iz nerazumijevanja i nepriznavanja značaja njihovih poduzetničkih aktivnosti.

Za pojam mikro poduzetništva se u Hrvatskoj nije ni znalo dok ga mi nismo stavili »na stol«. Isto je i sa metodologijom kvantificiranja ekonomskih učinaka na nacionalnu ekonomiju koje ostvaruju obiteljski mikro poduzetnici u turizmu. Kako bi rekao jedan od vodećih stručnjaka za ovo područje iz akademske zajednice prof. dr. sci Zdenko Cerović sa Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, »Kada vidite ekonomske učinke, pred njima bi banke i vlasti trebali pognuti glavu, iskazati poštovanje i maksimalno izaći u susret domaćinima obiteljskog smještaja«.

nedopinezic.com

SKUTEROM NA RAB – SA KRKA

 

IMAMO ATRAKCIJE ALI NEMAMO AKCIJE

Često slušam kako „gosti nemaju što raditi“, „nemamo sadržaja“, „ništa se ne nudi“… Ne rijetko tako govore ljudi koji ni sami nisu dovoljno dobro upoznati sa ponudom atrakcija u svojem bližem okruženju. Ako kao domaćin ne poznajete svoj kraj onda  teško možete gostu predložiti novo iskustvo, novi doživljaj kojim će se još više učvrstiti njegovo zadovoljstvo boravkom kod vas.

KVARNERSKI OTOCI

Kvarnerski otoci čine jedinstveni arhipelag najvećih jadranskih otoka i onih manjih ali jednako zanimljivih i po svemu jedinstvenih. Krk predstavlja most do Kvarnerskih otoka. S jedne strane mostom povezan sa kopnom sa druge strane dobrim trajktnim linijama sa Cresom, Lošinjem i Rabom. Preko Raba i Stinice može se jednostavno doći i do Prizne pa trajektom do Žigljena „zakoračiti“ na Pag. A sa Paga ni Zadar nije daleko…

PO KVARNERSKIM OTOCIMA BICIKLOM, SKUTEROM ALI I PJEŠKE

Već smo putovali na Rab sa Krka biciklom i pješke uz organizirani prijevoz ali i skuterom. Kombinacija sa skuterom mi se čini najboljom za vruće dane ljeta. Vožnja je ugodna, na trajektu uvijek ima mjesta ali i na svakom parkiralištu ima mjesta za skuter a parking se ne plaća. Trajektna linija Valbiska – Lopar jedna je od dužih. Putuje se sat i četrdeset minuta. Vožnja velikim, suvremenim jadrolinijinim „Krkom“ je udobna i zanimljiva. Brod prolazi kraj Plavnika, sa palube se lijepo vide Stara Baška, Prvić, Grgur, djelomično Goli… Cijena povratne karte za skuter sa dva putnika bez popusta je 280,00 kn. Trošak goriva za obilazak cijelog otoka Raba ne prelazi 20,00 kn a skuter se može iznajmiti na Krku već od 300,00 kn na dan. Ukupan trošak cjelodnevnog izleta na Rab sa Krka uz obilazak cijelog otoka Raba za dvije osobe iznosi 600,00 kn za prijevoz i još 400,00 kn za hranu, suvenire i slično. Već za 66 eura po osobi moguće je iskusiti nezaboravan doživljaj vožnje velikim brodom od Valbiske do Lopara, kupati se na „Rajskoj plaži“ u Loparu, na „Suhoj Punti“, obići Supetarsku Dragu, Kampor, grad Rab, Barbat…

RAB JE POSEBAN

Otok Rab možete nazvati otokom sreće, otokom kontrasta, otokom plaža, otokom „Rapske fjere“, dobre gastronomije, nautike… i nećete pogriješiti. Rab je sve to i još mnogo više. Jednostavno vas poziva da ga posjetite ponovo na neki drugi način. Na primejr biciklom, ili da iznajmite brodicu pa ga obiđete s morske strane; a možete krenuti i u ekspediciju otkrivanja unutrašnjosti planinarenjem do napuštenih zaselaka… Rab tek polako otkrivamo kao i ostale Kvarnerske otoke. Za početak možemo potvrditi da imamo oko sebe mnogo sadržaja i atrakcija koje su zanimljive našim gostima ali im moramo pomoći da ih otkriju.

Nedopinezic.com

 

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 6

“ECO FRIENDLY” POSTAJE NAJVAŽNIJA ORJENTACIJA U TURIZMU

 

Labeling na primjeru “Green leader”

Tripadvisor je najpoznatiji i najkorišteniji savjetnik  za putovanja na svijetu. Zbog sve veće ekološke osviještenosti putnika u  Kanadi, USA, Australiji, Novom Zelandu Velikoj  Britaniji, Skandinaviji … osmislili su label “Green  leader”. Green leader je oznaka za smještajni objekt koji  poštuje standarde održivog i odgovornog turizma.

 Kompleksan upitnik sa razrađenim uvjetima na 30 str

Svi GeenLeaders hoteli i B&B moraju se prijaviti za TripAdvisorov GreenLeaders program. Ako ispune uvjete, onda su rangirani u 4 stupnja-  bronca, srebro, zlato i platina. Status ovisi o što manjem negativnom utjecaju na okoliš.

Što se traži ? 

Snimanje potrošnje, planovi zbrinjavanja otpada,  uštede energije, recikliranja, treninzi osoblja, informiranje gostiju o našim akcijama, štedljivi kućanski aparati, energetska efikasnost objekta, recikliranje otpadne vode, pametna tehnologija(senzori, ključevi …),zaštita objekta od pretjerane insolacije (drveće,  pergole, folije, tende), solarno grijanje vode, geotermalne dizalice topline  itd. Štedljivo trošenje vode, uporaba organski uzgojenih namirnica, dobava namirnica u krugu od 100 km,uporaba papirnate konfekcije od recikliranog  materijala, ekološki prihvatljiva sredstva za čišćenje, namještaj i podovi od ekološki prihvatljivih  materijala, dobavljeni u krugu od 500 km, nadopunjivanje ambalaža za sapune i šampone, kontrola proizvodnje otpada i poduzimanje mjera za smanjenje. Barem 25% otpada se reciklira, reciklaža jestivog ulja, namještaja itd. Ekološko zbrinjavanje kontejnera sa tintom, starih  baterija, elektroničke opreme itd. Donacija ostataka namirnica, toaletne opreme,  namještaja, elektroničke opreme i sl. karitativnim  organizacijama barem kvartalno. Kompostiranje, minimalna uporaba pesticida, korištenje alternativnih  metoda. Ograničena uporaba pesticida, herbicida,kemikalija u  održavanju okoliša. Barem 75% ukrasnih biljaka oko kuće autohtone vrste. Krov koji sakuplja kišnicu, sakupljanje i uporaba kišnice, traženje povratnih informacija od gostiju, edukacija gostiju o svemu naprijed navedenom. Posjedovanje “zelenih markica kvalitete”: Leed, Green  key, Green seal, Green globes, Travelife, Earth Check,  Audobon, International Green Lodging, Sti, Step…Mjerenje emisije CO2, stanica za punjenje e automobila udaljena do 2 km…

 Zašto brand GreenLeader Tripadvisor  ?

Podupiru ga drugi eko brandovi, vidljiv je na Tripadvisoru – najutjecajnijem  savjetniku za putovanja. U porastu je broj ekološki svjesnih putnika, raste udio e automobila u prodaji vozila, sve je veći postotak putnika koji prakticiraju aktivan odmor u prirodi – ljubitelji prirode.

Zašto je važan  eco friendly label ?

TripAdvisorovo istraživanje još 2015. je dalo rezultat da je 26% Europljana u toj godini izabralo jedno eko friendly  motivima potaknuto putovanje. Čak 33% ispitanika je planiralo u slijedećih 12 mjeseci poduzeti takvo putovanje. Također pokazalo se je da jedan od 10 Europljana želi  odsjesti u eko friendly hotelu na svom putovanju. Klimatske promjene s kojima smo suočeni snažno utječu na jačanje svijesti o ekološki prihvatljivom ponašanju. Taj „moment“ je sve više prisutan kod suvremenih putnika te sve više postaje odlučujući „faktor“ za odabir putovanja.

Ovo je ujedno i najsnažnija poruka o potrebi „redizajniranja“ turističke ponude.

nedopinezic.com

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 5

Nišni marketing

Niše su police sa “razvrstanim kupcima” po demografskoj strukturi,  navikama, potrebama, raspoloživom proračunu … Nišni marketing vodi računa o potrebama tržišta, rasponu cijena,  kvaliteti proizvoda ili usluge. Ciklus počinje istraživanjem tržišta prema svim navedenim  parametrima. Dobivenu “sliku” pretvaramo u “personu”, možemo joj dati i ime: 

npr Ana. Ana ima 35 godina, živi sa Antonom, oboje su strastveni  biciklisti. Svakodnevno voze bicikl, cestovni ili brdski. Imaju i psa  kojega voze na prikolici bicikla. Dobro su situirani, putuju  kamperom i vole parcele sa lijepim pogledom. Vole istraživati  destinaciju biciklom . Ana je svakodnevno prisutna na društvenim  mrežama, dijeli sa prijateljima svoja iskustva sa biciklističkih tura.  Ona je neka vrsta predvodnika za veću grupu ljudi sličnu njoj …

Kreiranje ponude za poznatu “personu”

Za uspješno kreiranje ponude potrebno je “ući u cipele”  “persone”. Moramo se poistovjetiti sa Anom. Što bih ja kao Ana cijenio na putovanju, godišnjem odmoru ? Atraktivnu lokaciju za moj kamper po konkurentnoj cijeni ? Paket dobrodošlice za kućnog ljubimca ?  Garažu sa potrebnom opremom i alatom za spremanje i održavanje  bicikla ?( čišćenje, pranje, sušenje , odjeće…)Dobar sustav biciklističkih staza koje su dobro održavane i označene, biciklističke karte, GPS tragove,dobar bike servis, bike frindly javni prijevoz … ?

Kvaliteta i cijena

Kvaliteta ponuđenih sadržaja mora biti  standardizirana, mora imati karakteristike najčešće  traženih i dobro ocjenjenih sadržaja. Ti sadržaji moraju nositi oznaku kvalitete, svojevrsni  certifikat, najbolje od strane javnog sektora kojemu  gosti vjeruju (turističke zajednice, općine, županija). Tako prezentirani sadržaji vrednuju se u cjenovnom  razredu sa sličnim sadržajima na drugim  destinacijama. Cijena mora biti adekvatna.

Stalno praćenje povratnih informacija

Ovakva ponuda koja nosi oznaku kvalitete mora biti  stalno “pod lupom”. Traženje i uvažavanje mišljenja  gostiju od izuzetnog je značaja. Kada kroz određeno vremensko razdoblje  zadovoljstvo gostiju bude prevladavajuće te kad  sami gosti postanu “ambasadori” ponude, tada  možemo govoriti da je naša specijalna,  standardizirana i oznakom kvalitete označena  ponuda postala BREND. Do tog momenta oznaka je  bila tek label, samo oznaka kvalitete.

Nastavlja se…

nedopinezic.com

 

 

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 4

Značaj obiteljskog smještaja i perspektiva

Koliko radnih mjesta otvara obiteljski  smještaj ?

Generiranim prihodom obiteljski smještaj stvara 208.000 radnih mjesta (bruto plaća 1.000 eura x 12  mjeseci) u raznim djelatnostima koje „prate”  obiteljski smještaj. Na prosječnih 7 postelja po domaćinstvu potreban  rad iznosi 16 sati dnevno, odnosno 112 sati tjedno.To izravno angažira 2 osobe po domaćinstvu u  periodu od 70 dana što donosi dodatnih 174.000  sezonskih radnih mjesta.

Boravišna pristojba, članarina i  porez na dohodak

2018.godine hrvatski su građani temeljem svoje privatne imovine i njenog stavljanja u funkciju općeg dobra, u državni proračun uplatili 180 milijuna kuna poreza na dohodak. Isto  toliko (180 milijuna kuna) su uplatiti u sustav  Hrvatske turističke zajednice kao i dodatnih 60 milijuna kuna turističke članarine.

Međutim jedino obiteljski smještaj nema svojih  predstavnika u tijelima vijeća turističkih zajednica na  svim razinama, od općina do HTZa.(Nema zakonske  obaveze). Oni koji najviše doprinose dohotku sustava  turističkih zajednica isključeni su iz sustava  upravljanja tim sredstvima.(Čast izuzecima.)

Budućnost obiteljskog smještaja

Na svjetskoj, europskoj razini i na razini Hrvatske, potražnja za  obiteljskim smještajem raste. Najveći poticaj rastu dale su OTA platforme. Danas postoje na deseci “P2P connectors„:wimdu, 9flats.com, housetrip,flipkey, tripadvisor, homeaway, vrbo, booking.com,roomorama, travelmob, stopsleepgo,interhome, vaycayhero, bedycasa, waytostay, weneedavacation, perfectplaces.com, homestay.com, vacationrentalpeople.com, migoa…

Ponuda postaje sve više personalizirana, nove platforme imaju  konfiguraciju “facebooka” gdje ponuditelji smještaja na vrlo  jednostavan način mogu predstaviti sebe, svoj posao, hobi, svoj  smještaj, novitete za vidjeti, doživjeti u destinaciji.

Airbnb – postavio nove standarde

*„Pronađite smještaj na Airbnbu“.“Otkrijte čitave domove i privatne sobe idealne za svako  putovanje“. „Domaćini s 5 zvjezdica“.“Svježe ispeglana posteljina i preporuke za najbolji  brunch u gradu… samo su dio gostoprimstva koje će vam  pružiti naši lokalni domaćini.“ Postavljeni su globalni standardi ugošćivanja. Gosti nakon svake rezervacije pišu recenziju domaćinu. „Svaki naš domaćin u kontinuitetu mora zadovoljavati  minimalnu ocjenu i standarde ugošćivanja da bi mogao  oglašavati smještaj na Airbnbu.“

*Airbnb

Hoteli, kampovi i short stay rentals

Gledajući distribuciju turističkog prometa u Europi  2016., hoteli i sličan smještaj su bili najpopularniji (65%),  slijede ih “short-stay accommodation (22%),i na trećem  su mjestu kampovi sa udjelom u turističkom prometu od  13 %. Na svjetskoj razini hoteli imaju udio od 30% Situacija je različita od zemlje do zemlje. Na Cipru i  Malti hoteli uzimaju gotovo 100% prometa. U Danskoj, Luxembourgu, Francuskoj i Švedskoj udio  prometa u kampovima je više nego dvostruko veći od  prosjeka u EU”.

*Eustat, izvor

Potražnja za hotelskim krevetima

Barcelona je i dalje raste po stopi zauzetosti hotelskog  kapaciteta i očekuje se u ovoj godini prestizanje 77,9%. Dublin je već 2016. dosegnuo stopu od 83%, London 82%. U 2016, the Average Daily Rate (ADR) u Europi rastao je 1.5% na 111.77€. Geneva, Zurich i Paris postižu najviše cijene. Paris (229€), London (164€), Rome (148.2€), Barcelona  (141.6€), Dublin (138.1€), Milan (137.9€), Amsterdam  (137.5€) ,Frankfurt (127.4€)

Prognoza ADR je iznad 120€ u 2018 / 2019…

*Hotelzone, izvor

Hotelske hit destinacije su

Španjolska, Portugal, Grčka, Irska ,veliki gradovi. U Berlinu ce se u slijedeće dvije godine broj hotelskih soba povećati za 3.700. U Londonu se upravo otvara 8.000 novih hotelskih soba. U Budimpešti se u ovoj godini otvaraju novih 2.600  hotelskih soba.

*Hotelzone, izvor

Za kojim će vrstama smještaja rasti  potražnja u Hrvatskoj ?

U gradovima će se sve više tražiti B&B, “alternativni hoteli”, neka vrsta “mješanca” između hotela i hostela ali  i stanovi. U ruralnom području se sve više traže kuće za odmor, polako se pojačava potražnja za malim kampovima,  kamp odmorištima. Pansioni su interesantni kao  alternativa hotelima. Mali obiteljski hoteli – luksuzni  hoteli imaju svoju publiku koja je vezana uz gourmet scenu i personaliziranu uslugu. U kupališnim mjestima i dalje će se pojačano tražiti  apartmani u sezoni kupanja i masovnih godišnjih  odmora  a van špice sezone kupanja sve će se više tražiti specijalizirani smještaj popout bike &bed  smještaj, pet friendly smještaj, wellness smještaj …

U kojim vrstama smještaja će padati a  u kojima rasti cijene?

Na cijene utječe više faktora ali najviše količina  ponuđenih proizvoda ili usluga istih ili vrlo sličnih  karakteristika kao i masovnost potražnje za takvim  proizvodom ili uslugom. Prosječan apartmanski smještaj najviše je na udaru  sezonskih oscilacija cijena, cijene mogu varirati čak u  odnosu 1 / 3 (120 eura u vrhu potražnje – 40 eura u  periodu niske potražnje). Bolje opremljeni apartmani lakše će privući potražnju a  tek onda i povisiti cijenu. Bolju cijenu i stabilniju potražnju osigurati će specijalizacija smještaja (bike  friendly, pet friendly, smještaj bez barijera …) 

Pad nakon uspona

U prosjeku svakih se deset godina mijenja “moda”, standard. Sjećamo se nekadašnjih “A” kategorija, jedno kupatilo na dvije sobe i umivaonik sa hladnom vodom u sobi.  Nakon toga dolazi era apartmana. Sada smo u eri kuća za odmor. „Vraćaju se“ sobe ali u kombinaciji sa doručkom i naravno kupatilom. Visoki standardi estetike, higijene, zone opuštanja,  kontakt s prirodom, dobro domaćinstvo, autentičan  doživljaj…to je uvijek „u modi“.

Nastavlja se …

nedopinezic.com

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 3

Hrvatski domaćini među najboljima na svijetu

Najbolji domaćini na svijetu

2015. gosti bookingcoma su u sklopu godišnjeg priznanja „Guest review award“ ocjenjivali 280.000 smještajnih objekata u 196 zemalja svijeta. U Hrvatskoj je 9.310 domaćina dobilo ovo priznanje sa prosječnom ocjenom 8,9 od 10.

Hrvatski domaćini među top 10 na svijetu

Posebno priznanje za 10 vodećih smještajnih objekata na svijetu dobila su i tri hrvatska i to u kategorijama : „Doručak šampiona“ – apartmani villa „Harmonie“ Crikvenica., „Najbolji domaćin“ – kuća za odmor „Ankora“ Skradin, i „Najtoplija dobrodošlica“- aparthotel „Bellevue“ Trogir,

‘Guest Review 2016’

U Hrvatskoj je 12.219 objekata svih vrsta dobilo  nagradu s prosječnom ocjenom gostiju od 8.9. Čak  31 objekt dobio je najviših 10 bodova čime se  dokazuje trud domaćina koji svojim gostima žele  osigurati nezaboravan odmor. Nagrada ‘Guest Review 2016’ temelji se na više od 110  milijuna ocjena korisnika koje  godine obuhvaćaju 355.535 objekata u 205 zemalja. Ocjene putnika donijele su  najviše nagrada Italiji (18.037), Ujedinjenom Kraljevstvu (16.514), Austriji (12.659), Grčkoj (12.439), Hrvatskoj(12.219) i Poljskoj (10.399).

2018. hrvatski domaćini 6. na svijetu !

U sedmom izdanju ove godišnje nagrade 759.845  objekata u ukupno 219 zemalja i teritorija dobiva  nagradu, pri čemu su zemlje s najviše nagrada Italija  (106.513), Španjolska (46.646), Francuska (45.286),Njemačka (36.042), Sjedinjene Američke Države (35.626), Hrvatska (34.027), Ujedinjeno Kraljevstvo (31.206),  Ruska Federacija (26.729), Poljska (26.572) i Brazil  (24.477).

Hrvatskim domaćinima najviša prosječna ocjena

U Hrvatskoj je nagradu dobilo 34.027 objekata svih  vrsta s ukupnom prosječnom ocjenom recenzija od  9,0 što je uz Novi Zeland koji nosi istu prosječnu  ocjenu, najviša prosječna ocjena gostiju u svijetu. Split  se nalazi na trećem mjestu odmah nakon  Rima i Saint Petersburga, Zadar  se nalazi na 16. i  Dubrovnik na 20. mjestu. Prema broju dobivenih nagrada Hrvatska se  2018.  godine našla na 6. mjestu svjetske liste.

Najgostoljubljivija mjesta

Na temelju udjela objekata koji su dobili nagradu u  2018., Booking.com po prvi put otkriva  najgostoljubljivija mjesta u svijetu po recenzijama putnika. S najvećim postotkom nagrađenih objekata od  onih koji ispunjavaju uvjete, najgostoljubljivije su  zemlje Austrija, Češka Republika, Poljska, Novi Zeland,  Tajvan, Rumunjska, Mađarska, Irska, Srbija i Grčka.

Najgostoljubljivija odredišta u Hrvatskoj su Slunj,  Korenica, Plitvička jezera, Otočac, Rakovica, Skradin,  Osijek, Zagreb, Split, Rovinj. To je posebno važno za 72%  putnika iz Hrvatske koji kažu da su im susretljivi i  zanimljivi lokalni stanovnici jedan od najvažnijih faktora prilikom odabira odredišta za sljedeće  putovanje.

Preferirane vrste smještaja

Kad je riječ o najgostoljubljivijim vrstama smještaja,  putnici iz Hrvatske preferiraju iskustva boravka u  hotelima, kućama za odmor, apartmanima i vilama. Drugu godinu zaredom apartmani su najnagrađivanija vrsta smještaja i čine više od trećine (36%) nagrađenih  objekata u svijetu 2018. Zapravo, dok su hoteli druga  najnagrađivanija vrsta smještaja, gotovo tri četvrtine  (73%) svih nagrađenih objekata čine kuće, apartmani i  drugi jedinstveni smještajni objekti, uključujući  brodove, iglue, smještaj kod domaćina i ladanjske kuće.  Također drugu godinu zaredom, u 2018. četiri od pet najnagrađivanijih vrsta smještaja pripada opcijama  smještaja: Apartmani (269.649), hoteli (148.913), privatni smještaj (78.574), smještaji s doručkom (66.697) i  vikendice (56.303).

Trend se nastavlja i u 2019…

Kontinuirani interes putnika da iskuse raznolik spektar  jedinstvenih boravaka također se može vidjeti u  rezultatima nedavnog istraživanja Booking.coma među 21.500 putnika iz 29 zemalja među kojima je i 500  ispitanika iz Hrvatske koje naglašava da bi u 2019oj gotovo  pola putnika iz Hrvatske (45%) više voljelo boraviti u  privatnom smještaju (kući za odmor ili apartmanu) nego u hotelu. Osim toga, više od četvrtine putnika iz  Hrvatske (27%) kaže da bi razmislili o tome da dodaju  svoj dom na nastranicu za  rezervaciju smještaja tijekom nastranicu za rezervaciju smještaja tijekom sljedeće godine. Uz 33% putnika iz Hrvatske koji 2019.  također žele boraviti u vrsti smještaja koju još nikad prije nisu isprobali, potražnja potrošača u ovom segmentu i dalje ostaje velika.

Što kaže potpredsjednik Booking.coma ?

„Bez obzira na vrstu, veličinu ili lokaciju  smještajnog objekta, kod naših smo gostiju  primijetili da uistinu cijene element ljudske topline  tijekom svog putovanja, bilo da se radi o dodatnoj  pažnji prema detaljima ili uistinu  individualiziranom pristupu usluzi”, rekao je Olivier Grémillon, potpredsjednik Booking.com-a. „Ovim nagradama slavimo i mislimo na sve  odlične pružatelje smještaja koji svakodnevno  stvaraju posebna iskustva putovanja za naše goste.”

„Naj obiteljski smještaj” u 2018. 

https://www.booking.com/hotel/hr/guesthouse-  aljmas.hr.html?aid=1345958

https://www.booking.com/hotel/hr/pansion-  barica.hr.html?aid=1345958

https://www.booking.com/hotel/hr/prima-luxury-rooms-  split.hr.html?aid=1345958

https://www.booking.com/hotel/hr/hotelkompasdubrovni  k.hr.html?aid=1345958

https://www.booking.com/hotel/hr/nirvana.hr.html?aid=  1345958

Prema navedenom vidljivo je da je hrvatski obiteljski smještaj među najkvalitetnijima na svijetu i da prati trendove potražnje. Naravno radi se domaćinima koji svoju ulogu shvaćaju kao obavezu ugošćavanja gosta manirom najboljeg prijatelja. OTA platforme poput Booking.coma, Airbnb i slične imaju veliku zaslugu za unapređenje obiteljskog smještaja u Hrvatskoj. Puno veću od domaćih  institucija koje bi trebale biti više  angažirane po tom pitanju. Konačno, žalosno je da u svijetu hrvatski domaćini uživaju pohvale a u Hrvatskoj pogrde. To ne ide na čast onima koji donose neutemeljene ocjene i slučajno ili namjerno šire ružnu sliku o hrvatskim domaćinima obiteljskog smještaja.

Nastavlja se…

nedopinezic.com

Mala škola o suvremenim trendovima u turizmu 2

USA i EU unatoč trgovinskim sukobima podupiru digitalnu ekonomiju

Vanjsko trgovinska razmjena USA -EU utječe na buduće odnose

Izvoz USA u EU

USA izvozi u  EU dobra u vrijednosti 285 mrd USD, usluge 240 mrd USD, 394 mrd USD upravljačkih prava, udioničarstvo i sl 394 USD.

Izvoz EU u USA

Dobra 438 mrd USD, Usluge 188 mrd USD,upravljačka prava, udioničarstvo i sl. 288 mrd USD.USA ima pozitivnu bilacu zahvaljujući uslugama a  to su upravno digitalni divovi od Microsofta, preko  Amazona, Booking.coma, Airbnba itd. Upravo se ove godine događa prijetnja uvođenja poreza i carina na te usluge kao odgovor na već uvedene carine na uvoz čelika a najveću prijetnju EU gospodarstvu predstavljaju dodatni namet i na izvoz automobila u USA.

Unatoč svemu USA  su i dalje predvodnik trendova

Od početnog „alternativnog smještaja“, smještaj u domaćinstvu  postao je jedan od vodećih smještaja. U USA se naziva „privatnim smještajem“.2007. godine u USA je tek svako 10-o noćenje bilo ostvareno u„privatnom smještaju“, danas je svako treće noćenje u „privatnom  smještaju“. U početku se ovaj smještaj angažirao uglavnom na morskim i  planinskim destinacijama za duži odmor, danas su hit veliki  gradovi i kraći boravak. Urbane destinacije su u „privatnom smještaju“ 2012. Bilježile 13%  noćenja a 2016. 34 %. Kod dužih putovanja „privatni se smještaj“ 2012. koristio 52% a  2016. 62% putnika. Gosti koji su koristili hotelski smještaj 2013. izjasnilo su se da to  čine zadnji put u 35% slučajeva a već 2016. čak 75% korisnika  hotela se izjasnilo da to im je to zadnji booking hotela. Privatni smještaj“ godišnje u USA generira promet od  29 milijardi Us dolara.

„Privatni se smještaj po cijenama svrstava između  jeftinih (budget) hotela i hotela višeg cjenovnog razreda  (4****), diferencira se kao usluga odmah ispod  luksuznih hotela (iznad višeg razreda hotela 4****), po  čistoći i komforu pozicionira se odmah ispod luksuznih  hotela a iznad hotela višeg razreda (4****). U urbanim destinacijama poput New Yorka, Los  Angelesa, San Francisca, Chicaga, Washingtona, najviše  posreduje AirBnB, na drugom je mjestu HomeAway a  na trećem Booking.com. U Orlandu,na Floridi,u Aspenu  i Miyrtle Beachu više posreduje Home Away, slijedi Air  BnB i Booking.com

Booking.com 2018.-2019.

Booking.com nastavlja snažno podupirati segment  smještaja u apartmanima, sobama i kućama za odmor u  privatnom vlasništvu. Po prvi puta su objavili rezultate poslovanja ovog djela  ponude u 2018. Ukupan prihod “privatnog smještaja” iznosio je 2,5  milijardi eura, 1/5 ukupunog prihoda kompanije.Čak 40% aktivnih korisnika usluga booking.coma je  pored hotela u 2018. tražila i alternativni smještaj u  obiteljskom (privatnom) smještaju. Zbog toga će, prema  rječima Glenna Fogela CEO Bookin.coma, značajno povećati investiranje u marketing obiteljskog  (privatnog) smještaja. Na tom se planu zaoštrava bitka između Airbnba, Booking.coma, Expedie i Homeawaya.

Kako stojimo u Europi ?

U Europi postoji udruženje turističkog privatnog smještaja EHHA- EUROPEAN HOLIDAY HOME  ASSOCIATION. U Europi je registrirano 20 milijuna postelja u ovom segmentu ponude koji bilježi godišnje 45 milijuna dolazaka. „Obiteljski smještaj“ u Europi generira 80 milijardi eura prometa. EHHA je osnovana 2013., okuplja vlasnike smještaja, upravitelje smještaja i OTA platforme.

EHHA (European Holiday Home  Association)

Generalni tajnik je Carlos Villaro Lassen, Danac španjolskog porijekla. EHHA ima stalno sjedište u Bruxellesu i partner je Europskoj komisiji. EHHA kontinuirano provodi istraživanja, konzultacije, objavljuje izvješća, bira najbolji „privatni smještaj“ u Europi.

Članovi EHHAe su : Airbnb, HomeAway,Interhome,Novasol,Lomarengas,DanCenter,Wyndham Vacation, Rentals UK,TripAdvisor,WIMDU,Schibsted Media Group, ALEP – Associação do Alojamento Local em Portugal,ApartmentAllianz, Berlin, Germany,

Association ofServicedApartmentUK,ASAP,UK,GlobalAssociation of Scotland’s Self-Caterers, ASSC, ScotlandDeutscher Ferienhausverband, DFV, Germany,Feriehusudlejernes Brancheforening, FB, Denmark,Federación Española de Asociaciones de Viviendas y Apartamentos Turísticos, FEVITUR, Spain,Föreningen Sverigeturism, Först, Sweden,Irish Self Catering Federation, ISCF, Ireland,Parahotellerie Schweiz,Property Managers Italia,Syndicat des Professionnels de la Location Meublée, SPLM, France,The Association for Family Tourism within the Croatian Chamber of Economy,Union Nationale pour la Promotion et le Développement de la Location de Vacances, UNPLV,  France,Vacation Rental Managers Association, VRMA, Global,Verband Deutscher Ferienhausagenturen,VDFA, Germany, Maxxton,SuperControl.

„BEST HOLIDAY HOME IN EUROPE“

EHHA award 2017. u konkurenciji 18 zemalja i slijedećih 8 kategorija (specijalizacija):Best accessible HH,Best Family Friendly HH,Best Green HH,Best Beach house,Best HH in Europian Capital,Best Pet HH,Best Unique Spot HH,Best Health and Wellness HH.

HRVATSKA

Je imala 12 finalista od ukupno 64. Hrvatska je bila apsolutni pobjednik sa 4 najbolja smještaja od 8. To su bili ovi objekti: „Vila vista Zamask“ (Istra kraj pazina)- jedinstvena lokacija,“ Vila Vadediji“ (Istra kraj Žminja) – najbolja wellness & health kuća, „Vila Sreser“ (DN županija, Pelješac)-najbolja kuća na plaži, „Vila falcon rook“ (DNŽ, Konavle)-najbolja kuća za obiteljski odmor.

EHHA  Holliday Home Award 2018.

Hrvatska je i u 2018. imala 3 pobjednika i to u slijedećim kategorijama:

„Beach house“https://www.belvilla.com/holiday-home/croatia/vela-luka-  8-persons-HR-20271-02?pax=2&stay_id=1w&arrival_date=2019-04-27

Green“„https://www.myistria.com/en/villas/in-pula/villa-milica

„Pet friendly“ https://www.interhome.com/croatia/istria/pula-  vodnjan/holiday-house-green-frame-hr2570.390.1/

14 kategorija (specijalizacija)

Best Unique Spot Holiday Home

Best Holiday Home Beach House

Best Holiday Home in European Capital

Best Family Friendly Holiday Home

Best Green Holiday Home,

Best Accessible Holiday Home,

Best Pet Holiday Home

Best Health and Wellness Holiday Home

Best Unique House Holiday Home

Best Winter Holiday Home

Best Architecture & Design Holiday Home

Best Budget Holiday Home

Best Nature Experience Holiday Home

Best Romantic Escape Holiday Home

Ovo su i najznačajnije specijalizacije smještaja u domaćinstvu za kojima raste potražnja.

Nastavlja se…

nedopinezic.com