Turizam u post Corona eri

Svijet se mijenja

Naše životne navike su se u vrlo kratko vrijeme morale mijenjati pod utjecajem pandemije Covida 19. Masovna putovanja ne funkcioniraju kao ni masovna okupljanja. Ne grlimo se i ne ljubimo pri susretu a i pružanje ruke je vrlo rijetko. Rezervirani smo prema nepoznatim ljudima. Nosimo zaštitne maske za lice u zatvorenim prostorima. Izbjegavamo gradsku vrevu. Jednostavno, nastupilo je vrijeme „novog normalnog“ i pravila ponašanja su izmijenjena. Ovako drastične promjene u ovako kratkom vremenu nitko nije očekivao. Zanimljivo je da su stručnjaci klimatolozi i ekolozi u prethodnim godinama upozoravali na velike ekološke promjene koje prijete čovječanstvu kao posljedica klimatoloških promjena.

Ekološke katastrofe prije pandemije

Australija u plamenu, Amazonija gori, cikloni, uragani i bujične poplave osim Dalekog Istoka i Srednje Amerike već zahvaćaju i europski kontinent. Ledenjaci se ubrzano tope, razina mora se sve učestalije diže i u obalnim mjestima na hrvatskom Jadranu. Svijet je zabrinut za budućnost, stručnjaci upozoravaju da se svakih deset godina emisija CO2 mora smanjivati za 50%. Fosilna goriva su označena kao nepoželjna, energetska tranzicija se odvija prema obnovljivim izvorima energije – suncem i vjetrom stvaranoj električnoj energiji.

Pandemija Covid 19

U trenucima najvećih prijepora oko planova za smanjenje CO2, izbija pandemija virusa Covid 19. Ono što nisu uspjeli znanstvenici i nevladini pokreti za zaštitu okoliša, u vrlo kratkom vremenu uspio je okom nevidljivi virus. Zrakoplovi su prizemljeni, brodovi za krstarenja su privezani u lukama, cestovni promet se drastično smanjio kao i aktivnost proizvodnih industrijskih pogona. Ljudi su „zaključani“ u domovima a priroda je „prodisala“. Ekonomske posljedice su nesagledive, govori se o najvećoj svjetskoj krizi od doba „velike depresije“, između dva svjetska rata. Prethodnica te depresije bila je također pandemija „španjolske gripe“ 1918.-19. U periodu od 1914. do 1945. svijet je pretrpio ogromna razaranja, ogromne ljudske gubitke i činilo se kao da se nikada neće oporaviti.

Oporavak i turizam

Zajednička karakteristika oporavka nakon drugog svjetskog rata i prilagodbe i suživota s Covidom 19, je pokretanje turističkih putovanja u vrlo kratkom periodu. Sada upravo svjedočimo kraju špice turističke sezone koja je prema rezultatima fizičkog prometa iznad očekivanja. Dapače, upravo su manja mjesta i ruralni krajevi u fokusu turističke potražnje. Najviše se traži smještaj koji omogućava visoku razinu privatnosti, kuće za odmor s dovoljno okućnice, apartmani s posebnim ulazom i privatnom terasom, mali obiteljski kampovi, mali obiteljski hoteli … Dobra, prirodno uzgojena hrana i ležeran, miran način života što ga pruža selo, postaju privlačni. S druge strane sve više ugostitelja prepoznaje potrebu korištenja namirnica iz vlastitog uzgoja u gastronomiji. Kvaliteta hrane je na prvome mjestu ali i ekonomska računica kratkih lanaca dobave, korištenja vlastitih resursa u svrhu poljoprivredne proizvodnje također.

Domaća hrana i autohtoni stil života kao turistička atrakcija

Ljudi putuju u manjim grupama, žele se povezati neposredno sa svojim domaćinima jer povjerenje je iznimno važno. U posljednjih nekoliko godina raste interes za tako zvanim avanturističkim turizmom. To su putovanja na kojima putnici istražuju turističko odredište uz pomoć digitalnih vodiča, online platformi. Jedna od najpoznatijih, Airbnb pored velikog izbora smještaja nudi i doživljaje. Doživljaji su često povezani uz gastronomiju tako da turistički putnik sudjeluje u izradi neke namirnice ili nekog jela. Osobito je popularna izrada tjestenine. S doživljajima se ide i korak dalje, nudi se boravak u uvjetima u kojima živi lokalno stanovništvo, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, obrtničkim poslovima. Suvremeni turisti – avanturisti žele oponašati stil života lokalnog stanovništva. Od tuda i veliki rast kupovine nekretnina za slobodno vrijeme na ruralnom prostoru. „Vikendaši“ su povremeni stanovnici koji su u početku bili „obični turisti“. S vremenom ne rijetko postanu i stalni stanovnici kraja kojega su kao turisti „otkrili“.

Primjeri dobre prakse spoja poljoprivrede i turizma

Dobrom organizacijom lokalne zajednice koja se klasterski, interesno udružuje, nastaje sasvim nova dobro organizirana i prihodovno stabilna ponuda. Najbolje primjere imamo u Austriji, Trentinu Alto Adigeu, Bavarskoj. Taj primjer polako slijede i pojedinci u Hrvatskoj. Na otoku Krku imamo primjer obitelji Šabalja u Portu, općina Malinska – Dubašnica. U njihovom obiteljskom hotelu visoke kategorije „Vila Margaret“ i restoranu „Bracera“ služe se jela od namirnica iz vlastitog uzgoja i riba i vlastitog ulova. Slično je i s obiteljima Toljanić i Brusić udruženima u poljoprivrednu zadrugu „Gospoja“. Ovi poznati vinari se bave i ovčarstvom a kreću i uzgojem crnih svinja na slobodnoj ispaši. Proizvode najvećim djelom plasiraju kroz svoj hotel „Gospoja“ i nekoliko ugostiteljskih objekata u Vrbniku i u Rijeci. Obitelj Stanić u Krku također se bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća, sira, uzgojem svinja. Svoje proizvode plasiraju kroz tematski restoran „Volsonis“ u gradu Krku koji radi kroz cijelu godinu. Primjer dobre prakse je i hotel „Joso“ u Sukošanu, gdje sam imao prilike boraviti i blagovati izvrsna jela spravljena od namirnica iz vlastitog uzgoja. Ovakvih primjera ima sve više. Čak je i veliki Valamar pokrenuo vlastiti projekt na istim osnovama : https://www.glasistre.hr/istra/valamar-pokrenuo-valfresco-direkt-domaca-kuzina-i-speza-iz-udobnosti-vaseg-doma-od-danas-wwwvalfrescocom-dostupan-svim-gradanima-i-turistima-u-istri-647487
Konačno, tako je i počeo turizam u našim krajevima. Prvi turisti su dijelili stol sa svojim domaćinima i blagovali istu hranu spravljenu od namirnica iz vlastitog uzgoja. Danas s nostalgijom gledamo na ta vremena ali ono što je nekada bilo rezultat neimaštine i skromnosti, danas postaje osnova visoko vrijedne turističke ponude.
Nedopinezic.com

Cro i Ko kartica

Cro kartica

U​vođenjem turističkog vaučera, tzv. Cro kartica, generirat će se između 2 i 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, a turistički bi sektor direktno i indirektno mogao dobiti do 21 tisuću novih radnih mjesta.

Sažetak je to analize opravdanosti uvođenja turističkog vaučera, prezentirane jučer na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL, a predstavio njezin direktor Siniša Topalović“

 

https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/analiza-horwath-htl-a-cro-kartice-donijet-ce-do-cetiri-milijarde-kuna-neto-prihoda-i-21.000-novih-radnih-mjesta-5194275

https://mint.gov.hr/vijesti/vlada-uvodi-se-cro-kartica/20743

https://net.hr/danas/hrvatska/koje-firme-ce-uzeti-40-000-cro-kartica-ne-zele-ih-ni-javni-sektor-ni-poduzetnici-to-je-debakl-od-samog-pocetka/

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cro-kartica-se-za-sada-moze-dobiti-samo-u-jednoj-banci-132385

„Put do pakla popločen je dobrim namjerama“

Priča oko Cro kartice postati će, po svemu sudeći, primjer kako ne treba raditi. Jedna izvorno dobra ideja prošla je svoju transformaciju kojoj su obol dali poslodavci, ministarstva financija i turizma i konzultanti pa je na koncu postala predmetom neispunjivih kompromisa. Čiatajući medijske objave od 2016. do 2020. na temu Cro kartice stiče se cjelovita slika neefikasnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom. Turizam je poput dobre krave koja daje puno mlijeka pa bi ju svi rado muzli ali nitko nije zadužen hraniti ju. Znamo što se na kraju događa. E sve zbog toga što nitko ništa ne pita seljaka. Tako je  sa turizmom uopće a posebno sa Cro karticom.

Zemlje u okruženju intenzivno potiču domaći turizam

Sve zemlje u okruženju, i one koje su najjača emitivna odredišta „bez pardona“ potiču svoja unutarnja putovanja. Pri tome se služe sofisticiranim i potpuno „sirovim“ metodama stimuliranja domaće turističke potrošnje. Hrvatska država  je odlučila ne slijediti takve primjere. Mi imamo svoj pristup – prebacivanje odgovornosti na poslodavce i pružatelje usluga u privatnom sektoru. Poslodavci bi trebali isplaćivati dodatne neoporezive dohotke na račun kartice u posjedu svojih djelatnika a pružatelji usluga su pozvani osigurati popuste. I to sve u jeku najveće ekonomske krize 21. stoljeća. Još jedan pokušaj veće mužnje krave bez dodatne prehrane uz obećanje da neće dobiti batine (porez).

Smanjenje PDVa i ostale olakšice

Navedene zemlje su, pored stimuliranja domaće turističke potrošnje izravnim financijskim potporama stanovništvu, pokrenule pakete pomoći turističkom gospodarstvu. Turizam dobiva također izravnu financijsku pomoć, pristup beskamatnim kreditima za likvidnost, smanjenu stopu PDVa, odgodu plaćanja bankarskih kredita za investicije, odgodu leasing rata…

Marketinški alati u rukama kompetentnih turističkih menadžment organizacija

Famozni DMO koncept koji je još godinama u natrag ugrađen u Zakon o turističkim zajednicama kao opcija nije zaživio. Sustav nije prilagođen izazovima novog vremena. U takvom sustavu i najagilniji pojedinci gube snagu i volju i na koncu ostaju i prilagođavaju se okruženju ili odlaze.

I tu dolazimo do „zida“. Sustav koji ne može primjenjivati marketinške alate u punom obimu ne može ni upravljati turističkim odredištem. Ovo je pravi izazov za nove generacije. Treba preskočiti „zid“.

„Ko kartica“, koruška kartica ili kaertencard

Ne treba ići daleko da bi se nešto naučilo. Ako ima želje i volje. A može se u savjetovanje uključiti i „seljake“ koji najbolje poznaju svoju „kravu“:

https://www.kaerntencard.at/sommer/

 

nedopinezic.com

KRAJ SEZONE ?

KRAJ SEZONE  U SAMOJ ŠPICI ?
Nizozemska, čiji su gosti uz Slovence najznačajniji kamping gosti ali i česti u obiteljskom smještaju, od jučer ne preporučuje putovanje svojim građanima u Hrvatsku. Ako ipak otputuju, nakon povratka iz Hrvatske čeka ih četrnaestodnevna karantena.
Istu preporuku je donijela i Litva. I jedna i druga zemlja tom preporukom obvezuju i hrvatske državljane na dvotjednu karantenu u slučaju ulaska u zemlju.
Austrijski kancelar Kurz je svojim građanima preporučio da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana. Ako ipak otputuju čeka ih dvotjedna karantena ili podvrgavanje testu. U slučaju kršenja ove obaveze slijede visoke kazne.
Slovenska Vlada za sada Hrvatsku svrstava u žutu zonu, što je jedan stupanj blaža klasifikacija. Slovenski državljani koji ulaze u Sloveniju iz Hrvatske dužni su predočiti dokaz o boravku u Hrvatskoj. Time se kontrolira moguće skrivanje informacije o putovanju u zemlje na istočnoj granici Hrvatske.

ZAPADNI BALKAN

U zemlje Zapadnog Balkana spadaju ex Ju zemlje bez Slovenije s Albanijom. Tu se nalazi i Hrvatska i to je uobičajeni naziv šire regije koji se rabi u institucijama Europske unije. Pokretanje posebnog režima putovanja prema zemljama Zapadnog Balkana od strane Austrije pokrenulo je lavinu sličnih reakcija i u drugim EU zemljama. Hrvatska se tu našla žrtvom nepovoljnih okolnosti iako bilježi daleko manji broj zaraženih od svojih istočnih susjeda.

SLABA I ZAKAŠNJELA REAKCIJA

Hrvatske su vlasti na ove okolonosti kasno i slabo reagirale. „Zatvaranje“ granice prema Srbiji i BiH dogodilo se prekasno a diplomatske aktivnosti kojima bi se ukazalo da Hrvatska ne pripada u isti „epidemiološki koš“ s ostalim zemljama Zapadnog Balkana bile su gotovo nezamijećene. Osim predsjednika Zorana Milanovića koji je za svog posjeta Austriji otvoreno pozvao Austrijance u sigurnu Hrvatsku drugih jačih odjeka nije bilo. Sigurno su svoj danak uzeli i parlamentarni izbori koji su se po ovome pitanju odigrali u najnezgodnijem mogućem trenutku.

VELIKI RAT ZA SVAKOGA GOSTA

Veliki rat u kojemu važnu ulogu igraju touroperatori sa zakupljenim kapacitetima u zemljama masovnog turizma, poput španjolske, Grčke, Turske, zatim ugostitelji, hotelijeri emitivnih zemalja pa i same izvršne vlasti tih zemalja u punom je jeku. Hrvatska je „trn u oku“ zbog svoje visoke privlačnosti i dobre pristupačnosti individualnim gostima. S takvim turističkim tokovima organizatori paket aranžmana i domaći ugostitelji i hotelijeri gube posao. Od tuda i organizirane „medijske hajke“ prema našoj zemlji. U poziciji smo da se branimo ali to radimo dosta nevješto. Nismo ni blizu snažnoj reakciji jednog Cipra. Po običaju stvari se događaju same od sebe pa se nalazimo zatečeni.
Baš sada kada nam je dobro krenulo, u špici sezone, stvari bi se mogle preko noći pretvoriti u veliki pad turističkih dolazaka stranih gostiju. Mogao bi nam se dogoditi kraj sezone u njenoj špici. Vremena nema na pretek a izvršna vlast još nije ni ustrojena, osobito resor turizma. Kao da je netko očekivao taj slabi trenutak za veliku akciju.
Mnogo smo toga propustili napraviti i čini se da nam turizam ipak nije toliko važan koliko se o njemu govori. Ili je vijest o 20 milijardi eura koje ćemo „dobiti“ od Eua rješenje za sve naše probleme ?
Nedopinezic.com

U turizmu 75% pad prometa 25% otpis obaveza

50 % smještajnog kapaciteta još nije u funkciji

Od početka ove godine do zadnjeg vikenda u lipnju u dobrom dijelu smještajnih kapaciteta nije bilo ostvareno niti jedno turističko noćenje.
Tako prema podacima e visitora čak 67 % domaćinstava nije imalo priliku ugostiti turiste odnosno od ukupno 107.633 domaćinstava barem jedno noćenje zabilježeno je kod 35.958 domaćinstava. U ukupno 33,4 % domaćinstava zabilježen je neki, iako minimalan broj noćenja. Naravno ukupan broj noćenja u usporedbi s prošlom godinom niži je i od ovog postotka.
Prema istome izvoru podataka kod hotela nije znatno bolja situacija. Od ukupno 1171 hotela nekakav promet je ostvaren tek kod 622 hotela, odnosno u 50% objekata. Promet u hostelima je još oskudniji. Od 355 registriranih hostela promet je zabilježen tek kod 21% njih, odnosno u 78 objekata.
Trenutno prosječno ostvarenje turističkog prometa je na razini 25-28% u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme.

Davanja dolaze na naplatu

Za koji ćemo dan ući u srpanj i glavnu turističku sezonu, na dospijeće na dolaze i davanja koja su bila odgođena kao i ona koja su „tempirana“ za glavnu sezonu.
Što se obiteljskog smještaja tiče, porez na dohodak je oprošten na razini 25% ukupnog zaduženja iako je manjak fizičkog prometa već sada veći od 70%.
I dok je porez na dohodak većinom ostao na razini 2019., pa se smanjenje može promatrati kao 25% otpis, s turističkom pristojbom nije isti slučaj.

S obzirom na to da su ukinuti turistički razredi, turistička je pristojba poskupjela za sve vrste smještajnih objekata bivšeg B, C i D razreda. Osim toga period najviše pristojbe produžen je sve od 1.4. do 30.9. za razliku od prijašnje „špice“ koja je trajala od 1.7. do 31.8.

Veliko poskupljenje prije malog smanjenja
.
Da se podsjetimo: povećana je boravišna pristojba za 2019. s 8 na 10 kn u glavnoj sezoni a sa 6 na 8 kn u pred i posezoni u „A“ razredu, u „B“ razredu sa 7 na 9 i 5 na 7 kn, u „C“ razredu s 5,5 na 7 i s 4 na 5 kn te u „D“ razredu s 4,5 na 5 i s 3 na 4 kn. U pravilu radi se o povećanju od oko 25%.
To znači da će najveće minimalno povećanje turističke takse sada iznositi 5 kn po noćenju, odnosno povećat će se s 5 kn u „D“ razredu na jedinstvenih, najmanjih 10 kn. To je povećanje od 100%. Ukupno povećanje turističke takse od 2018. do 2020 iznosit će 125%.

Najviši mogući iznos je opet duplo veći od navedenog povećanja i u dvokrevetnoj sobi već od 1.4. iznosi gotovo 6 eura, odnosno 40,00 kn kod najvišeg povećanja odnosno 3 eura ili 20 kn kod zadržavanja najnižeg iznosa.
Paušalna turistička pristojba je do poskupljenja iznosila u D razredu 150,00 kn, u C razredu 210,00 kn, u B razredu 255,00 kn i u A razredu 300,00 kn po postelji. Poskupljenjem u 2020. godini najniža turistička pristojba postaje ona koja je do sada bila najviša.

Princip –  digni cijene pa daj popust 

To znači da je poskupljenje za D razred dvostruko. Tako će umanjenjem pristojbe zbog izvanrednih okolnosti u 2020. smještajni kapaciteti u D razredu doći na razinu iz 2019.

S turističkom članarinom je slična situacija uz višestruko veće poskupljenje.
Zbog svega navedenog možemo zaključiti da bi se mjere pomoći smještaju u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu osjetile tek kada bi se primijenio princip jednakog postotka smanjenja obaveza koliko je i postotak pada prometa. Do sada je taj postotak između 70 i 75% u fizičkom prometu i 80 – 85% u financijskom prometu.
nedopinezic.com

KAKO SE PONAŠATI KOD DOLASKA GOSTIJU U NAŠ DOM ?

PREPORUKE KOJE TREBA UZETI ZA OZBILJNO

U skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, goste dočekujemo na sljedeći način:
– Kod prijema gostiju održavamo obavezan razmak od 1,5 m
– NE rukujemo se, u znak pozdrava kimnemo glavom
– Ako ćemo uzeti osobne isprave u ruke onda OBAVEZNO NOSIMO RUKAVICE
– Možemo zamoliti goste da nam podatke za prijavu pošalju putem Viber ili WhatsApp komunikacijskih aplikacija ili e mailom, na primjer
– Na ulazu u smještajni objekt goste treba dočekati DEZINFEKCIJSKO SREDSTVO za ruke i jednokratni papirnati ručnici
– Na ulazu u smještajni objekt, kraj sredstva za dezinfekciju ruku, treba biti i obavijest o pridržavanju mjera za sprečavanje širenja Covid 19 virusa: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Plakat-za-javne-prostore-B1-COVID-19.pdf
-Kod odjave i plaćanja ako uzimamo novac od gosta OBAVEZNO NOSIMO RUKAVICE, držimo se razmaka od 1,5 m ili nosimo ZAŠTITNU MASKU
– Posebna napomena : STARIJE ČLANOVE DOMAĆINSTVA, ČLANOVE DOMAĆINSTVA SA KRONIČNIM BOLESTIMA moramo zaštiti od kontakta s gostima. Oni se moraju potpuno izolirati od mogućeg kontakta.
– Ako gost zatraži od nas toplomjer, nakon upotreba ga moramo obavezno dezinificirati, toplomjer primiti uz upotrebu ZAŠTITNIH RUKAVICA I ZAŠTITNE MASKE ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU
– Na zahtjev gosta posredovati u kontaktu s dežurnim epidemiologom a u slučaju potrebe transporta gosta sa sumnjom na zarazu Covid 19 virusom, transport organizirati sa SANITETSKOM SLUŽBOM

NAPOMENA: Još uvijek očekujemo detaljna uputstva, protokol postupanja s pacijentom i protokol zbrinjavanja njegovih bliskih kontakata. Očekujemo također i kontakte specijaliziranih tvrtki za dezinfekciju prostora kao i vremenski okvir u kojemu takav prostor treba biti slobodan od ljudi. Uz to, tu su još i ostala otvorena pitanja poput postupanja s ukućanima, ostalim gostima u kući, gostima koji trebaju doći u smještaj. Na tome se intenzivno radi pa je tako došla i opširna preporuka HZJZ po kojoj, između ostalog, sva briga oko zbrinjavanja Covid 19 pozitivnih turista i pratnje pada na jedinice lokalne samouprave.

N.P.

DIGITALNI TURISTIČKI DIVOVI, PREDVODNICI NOVOG DOBA

NAJVEĆE SVJETSKE OTA PLATFORME

Nedavno lansirano predizborno obećanje HDZa o osnivanju državne OTA platforme (online tourist agency) koja će preuzeti primat u rezervacijama privatnog smještaja uz samo 5% posredničke provizije postalo je glavni kamen spoticanja. S jedne strane, što je i razumljivo, potencijalni korisnici usluga, birači s velikim odobravanjam pozdravljaju takvo obećanje. S druge strane stručna javnost reagira negativno, tumačeći kako takvog državno poduzetništvo nema mjesta u tržišnoj ekonomiji i da je takav pothvat sve da je i moguć, za hrvatsku birokraciju neostvariv.
„Kopajući“ malo po svojim bilješkama s kongresa, našao sam zapise prezentacija čelnih ljudi najvećih globalnih OTA platformi. Imao sam sreću slušati ih neposredno „iz prvog reda“ zapisujući podatke koje su iznosili. Možda jedno od najvećih otkrića bilo mi je da čak ni Kina nema državnu OTA platformu već privatnu ali koja, naravno, bez odobrenja države ne bi mogla funkcionirati. Kineski giganti su već „bacili krakove“ na zapadni svijet i samo ih je korona kriza usporila u galopirajućem preuzimanju glavnih poluga turističkih putovanja.

Bilo kako bilo, smatram da je prije izricanja mišljenja o mogućnostima nekoga podhvata korisno proučiti „scenu“ na koju žele stupiti novi „igrači“.

Airbnb

Airbnb je osnovan prije 12 godina. Osnovali su ga 2008. Brian Chesky, Joe Gebbia i Nathan Blecharczyk. 2011 je Airbnb po prvi puta izašao na svjetsko tržište sa svojom platformom. Od tada do danas smjestili su 300 milijuna putnika a danas raspolažu sa 4,5 milijuna smještajnih objekata u 191 zemlji svijeta. Airbnb je prisutan u 400 gradova u svijetu. 2017. godine njihov je ukupni promet iznosio 2,6 milijardi USD, operativna dobit 450 milijuna USD, neto dobit 93 milijuna USD. Vrijednost kompanije je procijenjena na 30 milijardi USD. Imaju relativno malo zaposlenih, oko 3.000. Do sada su ostvarili 142 milijuna dolazak u Europu i generirali promet 17 milijardi USD . No prije 10 godina, po riječima Nathana Blecharczyka, gotovo nitko nije vjerovao da će ono što su pokrenuli doći do ovakvog rezultata. „Zar mislite da će ljudi boraviti u tuđim domovima ?“, bilo je jedno od češćih pitanja.
Slušajući izlaganje ovog mladog inženjera rođenog 1983. godine, osjetio sam jednu posebnu pozitivnu energiju koja ide iznad svih postojećih stereotipova, predrasuda i barijera. Nathan Blecharczyk je u dobi od 12 godina počeo programirati, s 14 godina zarađivati od tog posla. Završio je visoko školovanje na prestižnom Harvard univerzitetu koje je sam platio iz prihoda svojih poduzetničkih aktivnosti tijekom cijelog perioda studiranja. 2005. se kao inženjer zapošljava u OPNET Tehnologiesu, nastavlja karijeru kao glavni inženjer razvoja Batiqua i konačno 2008. s partnerima osniva danas planetarno popularni Airbnb u kojem je zadužen za razvoj.

Vizija, strategija, akcija

Big data digitalna tehnologija uz sve razvijeniju umjetnu inteligenciju, omogućavaju Airbnbju, kao i drugim divovima digitalnog doba, da prikupe i analiziraju ogromnu količinu podataka iz svog poslovnog okruženja. Ta se obrada podataka odvija u nevjerojatno kratkom vremenu nakon čega slijede novi modeli ponude koji se testiraju u realnom okruženju. Sav taj proces omogućio je Airbnbu uvid u najveće vrijednosti suvremene turističke ponude i potražnje.
Jednostavnim rječnikom rečeno, Airbnb je pitao domaćine kakav bi trebao biti njihov idealan gost a goste su pitali kakav bi trebao biti njihov idealan domaćin. Iz toga su izašle dvije „persone“, Superhost i Bestgest.

Klub kvalitete „Superhost“

Pored svih sadašnjih pogodnosti koje uživaju domaćini s titulom „Superhost“ , nude se i nove pogodnosti poput nagrade u obliku vouchera s određenim iznosom za putovanje ili besplatno fotografiranje njihovog smještajnog objekta, posebno povoljne cijene za nabavu „pametnih“ kućanskih aparata, asistencija kod plaćanja davanja, poticajni bonus za privlačenje novih gostiju.
Tu je i mogućnost pristupa Airbnbovim marketinškim partnerima, mogućnost učenja „na daljinu“ – besplatni webinari za poboljšanje poslovanja, nakon toga slijedi ponuda raznih sadržaja s popustima za goste, mogućnost testiranja alata za bolje izlistavanje ponude i još druge pogodnosti koje će uživati domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“.

Specijalizacija ponude

Ogromna količina ponuđenih smještajnih mogućnosti koja danas stoji na raspolaganju gostu, postaje sve veća zapreka brzom i učinkovitom odabiru smještaja koji zadovoljava osnovne navike i potrebe gosta. Iz tog razloga Airbnb pokreće novu ponudu osnovnih „brendova“ i „podbrendova“. Time žele olakšati pretraživanje idealnog smještaja.
Ponuda počinje s kategorijom „Shared room“ što je u osnovi najam kauča u kući. Nakon toga slijedi ponuda „Private room“ (klasična dvokrevetna soba), pa „Entire home“ (stambena kuća), „Vacation home“ (vikendica), „Bed & breakfast“ (noćenje s doručkom), „Boutique“ (profesionalno organizirana usluga, poput malih obiteljskih hotela, hostela i slično ) i „Unique“ (neuobičajeni smještaj poput kućice na stablu, kamp kućice na plaži i sl.).
Nakon ovih osnovnih „brendova“, slijede i „podbrendovi“, „uža specijalizacija“. Takvu ponudu mogu nuditi domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“. Osnovne „potkategorije“ ili“podbrendovi“ su „Dinner party“, „Family“, „Honeymoon“, „Wedding“, „Group getaway“, „One-of-a-kind“, „Social stays“, „Work“ i „Accessible“.

Airbnb plus i Beautiful Homes

No ni to nije sve, pokrenuta je i posebna ponuda pod nazivom „Airbnb plus“. Tu će ponudu nuditi domaćini s prosječnom ocjenom 4,8 (od 5), sa 95%tnim prihvaćanjem cijena s 0% otkaza. Ti domaćini se osobno brinu o svojim gostima, potrudili su se oko posebnog dizajna svojeg smještaja, imaju posebno uređen i usklađen interijer. Ovi objekti se prezentiraju kao „Beautiful Homes“. Gosti ovog smještaja mogu naručiti i dobiti usluge poput prijevoza, nabave namirnica i slično u domaćinstvu. Najbolji domaćini će imati i posebnu logističku potporu Airnbnbja pod nazivom „premium suport“.

Booking.com

Booking.com je osnovan sada već davne 1997. godine u Amsterdamu. 2002. Booking.com je imao samo 7 zaposlenika. Među njima je bila i Gillian Tans koja danas predsjeda tvrtkom. 2005. Booking.com se priključuje grupaciji Priceline kao najmanja tvrtka grupacije. 2018. godine cijela grupacija mijenja ime u Booking holdings. Planetarno popularni brend nametnuo se samom Pricelinecomu, Kayaku, Agodacomu, Rentalcarscomu, Opentableu.
Sam Booking.com danas raspolaže s više od 1,5 milijuna smještajnih objekata u 225 zemalja svijeta, zapošljava 17.000 ljudi u 198 ureda diljem svijeta. Ponuda putem Booking.com-a se prevodi na 43 svjetska jezika a svakoga se dana putem ove platforme ostvari 1,5 milijuna noćenja. Booking ima 17.500 distribucijskih partnera a od osnutka do danas ostvario je jednu milijardu noćenja. Cijela grupacija je 2016. godine imala ukupan prihod od 10,743 milijardi USD. Operativna dobit je iznosila 2,906 milijardi USD a neto dobit 2,134 milijardi USD.2016. godine grupa je ostvarila 556,6 milijuna noćenja, 66,6 milijuna iznajmljenih auto dana, 7,3 milijuna prodanih avio karata.

Promjena kursa Booking.com-a

Booking.com je započeo svoju poslovnu karijeru kao platforma za ponudu smještaja u hotelima. Uspjeh Airbnba koji je započeo tako da nudio samo smještaj u privatnim kućama i stanovima, utjecao je na postupnu „promjenu kursa“ Booking.com-a. Danas imaju svaki treći zahtjev baš za smještajem u privatnim kućama i stanovima. Time se booking približava sve više poslovnom modelu Airbnba. Booking ubrzano traži nove mogućnosti „podilaženja“ suvremenim putnicima. 2.000 zaposlenika Booking.com-a radi na razvoju novih proizvoda. Svaki novi prijedlog se razrađuje u dvije varijante i svaka se varijanta testira u realnom okruženju na odabranom uzorku korisnika.
Zaposlenici su podijeljeni u male timove koji svakoga jutra održavaju sastanak na temu zapažanja o mogućim poboljšanjima sustava. Svaki se prijedlog razmatra i svaki inženjer razvoja ima pristup glavnoj direktorici kompanije. Gillian Tans je prošla sva radna mjesta u kompaniji od onog najosnovnijeg do sadašnje pozicije glavne direktorice.
Neki od glavnih pravaca strategije razvoja kompanije su umjetna inteligencija, big data sustavi i personalizacija ponude. Svaka osoba određenu ponudu vidi na drugačiji način, ovisno o osobnih preferencijama, stavovima, mišljenjima, karakteru putovanja, potrebama na tom putovanju. Pretraga smještaja će se dalje razvijati upravo na takav način, iz perspektive personalizirane pretrage.

CTRIP.COM

Zapošljava 33.000 ljudi, ima 8.000 inženjera (4 puta više od booking.coma), ima 300 milijuna korisnika, posjeduje najmoderniju digitalnu tehnologiju, surađuje sa svim bankama u Kini, ima mrežu od 6.500 predstavništava po cijeloj Kini. Kao test svoje snage ponudili su u online prodaji 20 najskupljih paket aranžmana u vrijednosti od 200.000 dolara. Uspjeli su ih prodati su za 17 sekundi.

ALIBABA TRAVEL, FOSUN TOURISM GROUP, TRIP.COM

Alibaba Group Holding je kineski multinacionalni konglomerat specijaliziran za e trgovinu, internet i tehnologiju. Vrijednost konglomerata se procjenjuje na 114 milijardi dolara,iskazana operativna dobit u 2018. iznosila je 11 milijardi dolara.

Fosun International limited je također kineski multinacionalni konglomerat. Vrijednost Fosuna se procjenjuje na 80 milijardi dolara. Fosun funkcionira kao veliki investicijski fond. Posebno su aktivni na zapadu, osobito u Europi.

Ctrip.com je OTA platforma, najveća u Kini. Godišnji prihod joj iznosi oko 3 milijarde us dolara. Trip.com je „tvrtka kćer“ Ctripa zadužena za organiziranje usluga na zapadu.

Ova tri diva su osnovala, kako sam već naveo, posebne tvrtke koje imaju zadatak uspješan dalekoistočni model poslovanja primijeniti na zapadu. Alibaba travel, Fosun tourism i trip.com su na ITBu predstavili svoje globalne ambicije.

ALIBABA TRAVEL

Svojim digitalnim rješenjima Alibaba travel želi svojim putnicima osigurati potpunu uslugu na putovanju od kreiranja interesa preko odluke za putovanje, kupovine aranžmana, rješavanja viza, organiziranja odlaska od kuće, putovanja, transporta do hotela, organiziranja lokalnih izleta, posjeta lokalnim restoranima, kupovinu dobara, prijevoz ljudi i robe sve do povratka kući. Za sve to nude sistem plaćanja i suradnje s partnerima na globalnoj razini uz mogućnost kooperacije i comarketinga u svim segmentima. Već posjeduju vrlo moćne e commerce platforme, zatim tvrtke zadužene za profiliranje životnog stila putnika, vodeću cloud tehnologiju, sustav istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, globalni sustav plaćanja. Surađuju s vodećim hotelskim lancem Marriott kroz digitalni marketing, banku podataka, program lojalnosti i slično. Isto je sa Singapore Airlinesom, FLY Zoo hotelima i sličnim tvrtkama izvan Kine.

FOSUN TOURISM

Fosun tourism razvija globalni program Foliday koji cilja na odmor obitelji u ekološki prihvatljivom okruženju. U tome im pomažu Thomas Cook, Club Med, Kerzner, Mattel, Circuit du soleil čije su kupili udjele. Usluga se bazira na potpunom doživljaju i cjelovitom paketu usluge u resortima orijentiranim prema obiteljima s djecom.

TRIP.COM

Trip.com vrlo ozbiljno i ambiciozno ulazi u područje najjačih OTA platformi zapadne hemisfere. Do sada su, u godinu dana od osnutka, oformili 600 call centara diljem svijeta i ovladali s 10 jezika. Južna Koreja, Japan i cijela Kina su im baza kojom su već ovladali i od tuda kreću dalje u ekspanziju. Imaju jednu podružnici i u Velikoj Britaniji a ponuda im se izlistava za emitivna tržišta Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Kanade, Rusije itd. Za svako tržište razvijaju posebnu strategiju, strategija se mijenja s rastom uspjeha a analize tržišnih udjela i strukture se rade svakih 3 do 6 mjeseci. Princip partnerstva kojega su razvili u Kini primjenjuju i u ostatku svijeta. U Kini su ušli u vlasništvo najveće platforme za „home share“, zatim u vodeće lance hotela na sve tri razine kvalitete i cijene,zatim u vodeće zrakoplovne kompanije, platforme za bukiranje željezničkih karata, platforme za car sharing, zatim u vodeće tvrtke za razvoj hotelske tehnologije poslovanja, big data oglašavanja i promocije itd. Na isti su način priključili slične tvrtke sa sjedištima u USA, GB, Hong Kongu, Taiwanu, Indiji, koje djeluju globalno.

DOBRA BAZA OMOGUĆUJE VELIKI NAPREDAK

Sve tri kompanije imaju ogromnu bazu putnika u Kini kojih je 2018 godine bilo gotovo 500 milijuna. Kada se tim brojkama pridodaju Južna Koreja i Japan ali i cijela daleko istočna regija, ne čudi ogromno ulaganje u „osvajanje zapada“. Zajedno ulažu u još jednog „digitalnog kolosa“, super platformu koja bi trebala postati „Amazon za usluge“ . Preko te platforme nudi se pretraživanje i rezerviranje mjesta u restoranima, dostava hrane, prodaja kino ulaznica, narudžba lokalnih servisnih usluga, bukiranje putovanja, najam kuća, stanova i soba, najam i kupnja softvera za male poslove, bike sharing, najam automobila i slično. Ta platforma se zove „Meituan dianping“, ocijenjena je kao četvrta najvrjednija start up tvrtka na svijetu sa procijenjenom vrijednošću od 30 milijardi us dolara. Već je dosegla 290 milijuna mjesečnih aktivnih korisnika.

Hoće li i predizborno obećanje HDZa zaživjeti u ovakvome društvu ? To ćemo vidjeti vrlo skoro.
N.P

DANTES savjetovanje (DavidNedoTurističkaESavjetovanja)

Izazovna vremena

Kako je nastupilo vrijeme pandemije korona virusa covid 19, život nam se promijenio do mjere koju ne možemo usporediti sa dosadašnjim iskustvima. Na žalost ta iskustva podrazumijevaju i ratnu te poratnu traumu. No tada, u mnogo težim uvjetima života za nas, ostatak svijeta je dobro funkcionirao i mogli smo očekivati pomoć od drugih. Sada je krizom obuhvaćen cijeli svijet. Sada smo suočeni sa vlastitim mogućnostima. To je veliki izazov.

Izazov prihvaćen

U svakodnevnim praćenjima i razmjenama informacija, kolega David Peranić i ja smo odlučili krenuti u poduhvat digitalnog savjetovanja. Do sada smo, prisustvovali i vodili brojne radionice i predavanja „u živo“ pred  publikom. Taj je, meni najdraži, način prijenosa znanja i iskustva, na žalost, onemogućen. Ljudi nam se i dalje svakodnevno javljaju, traže informacije, savjete. I dalje postoji potreba tumačenja odluka, zakona, poreznih rješenja, televizijskih preplata, komunalnih naknada, alata i načina za digitalno oglašavanje, načina upravljanja sa cijenama i „booking portalima“… I tako je nastao DANTES.

DANTES  je vaš pomoćnik

www.dantes.com.hr je web stranica u nastajanju koja će biti vaš pomoćnik, savjetnik i izvor informacija. Do sada smo pisali na blogu nedopinezic.com o temama od općeg interesa, donosili smo primjere dobre prakse, donosili drugačije vijesti o turizmu, imali smo uvijek pogled „iz nutra“. Tako će ostati i dalje. Na facebook stranici Nedo Pinezić prenosimo vijesti o turizmu i poljoprivredi, o održivom razvoju zasnovanom na poljoprivredi, energetici, pitkoj vodi, digitalnoj tehnologiji i turizmu. DANTES će vam omogućiti izravan kontakt sa nama uz konkretna pitanja koja se tiču vašeg poslovnog modela. Moći ćemo vas osobno savjetovati uz zagarantiranu privatnost.

Putem DANTESA ćemo vam reći ono što nigdje drugdjene smijemo

U bespuću zakonskih rješenja, fiskalnih i parafiskalnih davanja i nepreglednih mogućnosti digitalnog marketinga, uvijek postoji i „jedno mjesto za vas“. Naša je zadaća da pronađemo pravo rješenje za vaše probleme. U iznalaženje rješenja uključiti ćemo i prijatelje stručnjake pravne i financijske struke. Naša je želja da zadovoljno i neopterećeno vodite svoje obiteljske poslove, da zajedno sa svojim bližnjima, sa svojom djecom gradite i razvijate obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu.

Pratite nas, učlanite se, koristite mogućnosti osobnog savjetovanja

DANTES savjetovanja vam omogućavaju da uz minimalnu naknadu u određenom vremenskom razdoblju koristite pogodnost temeljitijeg informiranja i osobnog savjetovanja. Konačno, možemo biti vaša podrška i pomoć i kroz duže vremensko razdoblje razvoja i stabilizacije poslovnog modela.

Tu smo zbog vas. DANTES.

David & Nedo

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – TRENUTAČNO STANJE

Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 

U Hrvatskoj imamo registrirano 100.000 domaćinstava s 600.000 stalnih postelja.U tom kapacitetu se ostvaruje 50% turističkih noćenja Republike Hrvatske.Izravno je u djelatnost uključeno 300.000 ljudi, domaćina i članova obitelji. Neposredno još 200.000 mikro poduzetnika i obrtnika, od vodoinstalatera do informatičara.

Najveći smo investitori i poslodavci

Godišnje ovaj smještaj, u tekuće održavanje objekata, investira 100 milijuna eura te u nove sadržaje još 100 milijuna eura. Ukupno je obiteljski smještaj najveći investitor u turizmu i najveći kreator poslova. Ukupan generirani prihod koji se temelji ovim smještajem, iznosi oko 3 milijarde eura godišnje. Na sam smještaj otpada do 30% ukupne potrošnje putnika.

Mjere kratkog daha

Trenutno su otkazane rezervacije za četvrti, peti i djelomično šesti mjesec. Još uvijek ima malo otkaza za sedmi i osmi i deveti mjesec. Međutim, prvih šest mjeseci, izvjesno je, prometa gotovo da i nema. Prve mjere Vlade RH su bile pravodobne i učinkovite. Konkretno, Ministarstvo turizma je smanjilo paušalnu turističku pristojbu za 50%, ukinulo pristojbu za pomoćne krevete te odgodilo obavezu rekategorizacije smještaja. Hrvatska turistička zajednica je pokrenula prvi puta informiranje domaćina o svim mjerama putem platforme „e visitor“. Što se poreza na dohodak tiče, omogućena je odgoda prve rate koja je dospjela 31. 3., a oproštena je druga rata koja dospijeva 30. 6..

Imajući u vidu da 50% populacije domaćina predstavljaju umirovljenici s mirovinama do 2.000,00 kn, izostanak prihoda od turizma teško će pogoditi ova domaćinstva.

30% “iznajmljivača” ima i tvrtku ili obrt povezan sa turizmom

U velikom su problemu i domaćini koji imaju obrte i tvrtke u turizmu, a drugi prihod ostvaruju od usluga smještaja u domaćinstvu. Takvih ima 30%. Jedan dio domaćina se bavi slobodnim zanimanjima, poput turističkih vodiča ili imaju sezonske obrte, no oni još nisu došli na red za pomoć.

Otpis a ne odgoda

Zbog svega navedenog traži se otpis svih fiskalnih i parafiskalnih dugova za vrijeme dok nema mogućnosti poslovanja. Također, traži se mogućnost beskamatnog moratorija  kreditnih obveza za najmanje  12 do 14 mjeseci kod svih poslovnih banaka. Pored toga, domaćini traže da im se omogući beskamatno zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj za mikro kredite do 15.000,00 eura sa svrhom održavanja tekuće likvidnosti na godinu dana. Iz tih sredstava bi se podmirivali troškovi života jer neće biti neophodnog prihoda od turizma. S obzirom na to da već postoji kreditna linija HBOR-a namijenjena domaćinima za podizanje kvalitete smještaja s maksimalnim iznosom do 50.000 eura, smatra se da se prenamjenom te linije može ljudima omogućiti zaduženje. To su sve mjere za preživljavanje. Svi ovi zahtjevi su putem udruge Glas poduzetnika iskomunicirani prema Vladi Republike Hrvatske.

Oporavak će trajati godinama

Mjere za oporavak morat će se donijeti u pravcu nižih davanja i relaksacije uvjeta poslovanja jer će sva zaduženja koja su odgođena, ili nova koja su se morala dogoditi, doći na naplatu oporavkom turizma 2021. godine. To znači da će se najmanje iduće tri godine raditi samo za otplatu nagomilanih odgođenih obaveza.

Također već sada se treba krenuti u promjenu ekonomskog modela koji neće biti uvoznički, koji će stimulirati kombinaciju poljoprivrede i turizma, proizvodnog obrtništva i turizma.

Očekuje se ostvarenja 20 -30% prošlogodišnjeg turističkog prometa

Prvi turistički promet koji se očekuje ove sezone bit će pretežito promet domaćih turista, i turista iz susjedne Slovenije prema ruralnim krajevima obale (manja mjesta) i zaleđa, a smještaj koji će se prvi tražiti bit će apartmani,(osobito s posebnim ulazom i privatnom terasom), kuće za odmor, mobilne kuće u kampovima i u manjoj mjeri plovila s kabinom za spavanje. Stanje bi se moglo poraviti ako ne bude incidentnih situacija u srpnju i kolovozu uz uvjet otvaranja granica u  EU zemljema iz koje nam dolazi većina stranih gostiju.

U doba socijalne distance imat ćemo “beskontaktni turizam” u kojemu će digitalna tehnologija biti potpuni posrednik između gosta i pružatelja svih usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Pravi, doživljajni turizam imat ćemo tek kada se u promet stave učinkoviti lijekovi i cjepivo protiv infekcije virusa Covid 19 . Tek tada će se ukinuti mjere socijalne distance i pokrenuti organizirani promet zrakoplovima, autobusima, brodovima za krstarenje.

NP, 27.04. 2020.

 

ŠTO SMO DO SADA NAUČILI U „KORONA KRIZI“, KAKO NAM SE MIJENJA ŽIVOT ?

NAŠ ŽIVOT SE MIJENJA

SVIJET SE  MIJENJA . PROMIJENITI ĆE SE I TURIZAM. NEĆE VIŠE BITI ONAKAV KAKVOG SMO POZNAVALI DO OVE GODINE.

Osim svakodnevnih napetih iščekivanja o razvoju pandemije i mjerama koje se uvode ili popuštaju, ostale vijesti su pale u drugi plan. Gotovo smo zaboravili da Hrvatska predsjeda Europskom unijom, da je Rijeka još uvijek Europska prijestolnica kulture, da je naša nacionalna nogometna vrsta još uvijek viceprvak svijeta…

Nema redovitih kavica s prijateljima u omiljenom kafiću, tek se prve kave sramežljivo ispijaju, ne odlazimo u „redovni obilazak“ modnih dućana, zavirujemo tek sramežljivo u izloge, zarasli smo u guste kose i brade pa zaključili da nije ni to loše ili pohrlili na prvi slobodan termin kod frizera.

Ženska kozmetika se rješava u kućnoj radinosti, čak su nam i kućni ljubimci čupaviji nego inače u ovo doba godine.Polako i strpjivo i te stvari čekaju svoj red. Pokušavamo  probuditi kreativnost na svim poljima života pa se snalazimo na neke nove načine. Živimo „beskontaktni život“, odnosno „život na socijalnoj distanci“. To je svakako novo stanje. Život nam se, zaista, temeljito promijenio.

VIŠE RAZMIŠLJAMO, SPORIJE DJELUJEMO

Ograničeni u kretanju i ostvarenju neposredne, žive komunikacije, usporeni smo s akcijama i reakcijama. Poruke koje primamo i koje šaljemo sve su manje spontane, odluke se „kuhaju“, „krčkaju“, čak duže no što je to bilo prije „korona krize“.

Naše emotivno biće želi živjeti kao prije, putovati kao prije, družiti se kao prije, ali naša osoba ili „persona“ ipak iz nova preslaguje prioritete. U prvom planu nam je vjerodostojan izvor informacija.

Što se zaista događa ? Kada će biti moguće slobodno putovati u regiji, pa državi pa van države…Jesmo li već prošli kroz najteže razdoblje ili nas prave poteškoće tek očekuju? Kome vjerovati ? Teoretičarima zavjere, epidemiolozima, stožerima, predstavnicima vlasti, medijima …? U takvoj neizvjesnosti teško je donositi srednjoročne odluke, čak i planove. Prioriteti su nam „uski“. Zdravlje svih članova obitelji, najosnovnija sredstva za život, „rezanje“ troškova, odustajanje od svih suvišnih „potrošača“, odgađanje planova… Živimo zaista od danas do sutra, do novih vijesti.

GDJE JE U TOME SVEMU TURIZAM ?

Turizam na strani ponude i potražnje još uvijek se veže uz onaj naš emotivni ego. Turistička putovanja simboliziraju sve ono što nam je najdraže, a uskraćeno. Neobavezno druženje, osjećaj potpune opuštenosti, ono zadovoljstvo kada vam svi nastoje udovoljiti, sloboda kretanja, istraživanja,  učenje  i stalno učenje o drugima i drukčijima, bezbrižnost, sunce, more, plaža …To je naš cilj, naš „bijeg iz zatvora“.

Turizam je sloboda, a sloboda je sada ograničena, kontrolirana; privremeno s vrlo rastezljivim pojmom te privremenosti. Turizam se sve više izjednačava s izlaskom iz „korona krize“.  Ipak želja za slobodom jača je od svih prepreka. Čini se da će se pauza između „dva poluvremena“ „korona krize“ ipak iskoristiti za kratkotrajan bijeg u slobodu, u turizam. Ljeto je pojam slobode.

NAKON KRATKOG ODMORA, POVRATAK U STVARNOST ?

Već smo polako naučili da je lakše izdržati duže razdoblje samoizolacije na selu nego u gradu. Navikli smo se i na manje rada, rad na daljinu, manje kupovine, kupovinu putem web platformi. Manje mijenjamo obuću i odjeću, manje kupujemo i gomilamo stvari, nemamo se kome pokazivati u novoj odjeći, novom automobilu ili barci. Naravno i prihodi su smanjeni, sve smo manje kreditno sposobni.

Do sada nam je jedini pravi izlazak bio šetnja prirodom. To nam se sviđa. Malo smo se više bavili i kuhanjem pa smo otkrili da nisu sve namirnice jednako ukusne, ali ni zdrave.  Više nego ikada provodimo vrijeme sa svojom obitelji, bolje se upoznajemo sa svojom djecom i sve ih više uvažavamo. Njihovi savjeti biti će nam sve važniji, naša djeca žive stvarnost dok smo mi većim djelom svojih misli vezani za prošlost.

NAKON RAZDOBLJA ODLASKA U GRAD, SLIJEDI POVRATAK NA SELO ?

Veći dio čovječanstva živi u gradovima. Neki su postali mega gradovi, veći od mnogih država, uključujući Hrvatsku. Ti gradovi su simbol napretka, poslovnih mogućnosti, napredovanja u karijeri… Ali gradovi su i ogromni potrošači energije, hrane, vode, proizvođači  smeća i zagađenja zraka.

U gradovima se koncentrirao najveći broj oboljelih od virusne infekcije Covid 19. Zrak zasićen česticama zagađenja, uz veliku koncentraciju ljudi, idealan je prijenosnik infektivnih bolesti, osobito u optimalnim uvjetima vlažnosti i temperature zraka.

Život u gradu je komotan, ali nije osobito zdrav. Privlačnost gradova naglo opada i padom ekonomije, zatvaranjem radnih mjesta, izostankom osobnih primanja. U gradu ne možeš posijati grah na balkonu, uzgajati kokoši u WC – u koje će ti snesti svakoga dana jaje…U gradu vrlo brzo možeš postati bespomoćni socijalni slučaj.

Selo je opet „IN“. Današnja sela su prilično dobro opremljena infrastrukturom u koju se ubraja i brzi internet. Sloboda i doza neovisnosti koju pruža selo postaju prednost nad komocijom života u urbanim sredinama. Možda se ljudi počnu vraćati na selo ?

VELIKE KRIZE DONOSE VELIKE PROMJENE

Sve dosadašnje pamtljive velike krize donijele su korjenite promjene načina života, uređenja društva, novu ekonomiju. Novi, drukčiji turizam. Turistička putovanja su se oporavljala desetak godina nakon drugog svjetskog rata i gotovo toliko nakon domovinskog rata.

Turistička putovanja nakon drugog svjetskog rata nisu se vratila na načine i ciljeve predratnih putovanja. Već od 1955. godine raste broj turističkih dolazaka. Odmor na Jadranu postao je dostupan, poželjan i stimuliran i radnicima. Turizam je ulazio u eru masovnog turizma.

Nakon domovinskog rata, ali i velikih geo-političkih promjena u Europi koncem osamdesetih  i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mijenja se struktura putnika pa tako i struktura ponude. Počinje era „apartmanizacije“. Do današnjeg dana nismo došli ni blizu turizmu kakvog smo poznavali sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ponovo se sve mijenja. Promijenit će se i turizam. Neće biti više onakav kakvog smo poznavali do ove godine.

Što će biti sa „City breakovima“ ? Kako će se odvijati turistička putovanja na kruzerima ? Kada će se vratiti daleka putovanja ? Kako će se izvoditi grupna putovanja ? Što će biti sa školskim ekskurzijama, s umirovljeničkim izletima ? …Cijeli niz otvorenih pitanja još nije niti dotaknut, trenutno se raspravlja o funkcioniranju hotela, najmu automobila, brodova i kuća, o načinu poslovanja ugostiteljskih objekata…

Jedini odgovor kojega možemo dati je taj da danonoćno pratimo razvoj događaja i da ćemo vas izvještavati o svemu. Dijelit ćemo s vama svoja iskustva, svoju praksu. Idemo zajedno korak po korak.

Uskoro:

DANTES SAVJETOVANJA

David i Nedo

  1. 05. 2020.