Zašto su lokalni izbori važni za razvoj turizma ?

Lokalni izbori i turizam

Upravo je prošlo vrijeme lokalnih izbora, vrijeme kada građani –stanovnici općine, grada i županije i građani – turistički mikropoduzetnici, članovi turističke zajednice odlučuju. Važnost lokalnih izbora je nepravedno podcijenjena u odnosu na „velike“ ,parlamentarne izbore. Dapače, ovi „mali“ izbori su nam životno važniji, na njima kao birači imamo najveći utjecaj.

O čemu odlučuje naš glas, glas naših ukućana i prijatelja, cijele naše zajednice?

Prije svega mi biramo čelne ljude naše lokalne zajednice, načelnika,gradonačelnika župana, članove općinskih i gradskih vijeća, županijske skupštine. To su mjesta na kojima se odlučuje o cijenama komunalnih naknada i usluga, o obuhvatu i namjeni prostornih planova, o načinu upravljanja javnim površinama, o infrastrukturnim i društvenim projektima i mnogim malim stvarima koje život znače. Na lokalnim izborima biramo i predsjednike turističkih zajednica općina, gradova i županija. Predsjednik je najviše tijelo turističke zajednice i ima veliki utjecaj na rad turističkog vijeća i skupštine turističke zajednice.

Da li smo zadovoljni komunalnim standardom u kojega spada i javni prijevoz? Da li smatramo da su cijene komunalnih usluga poput vode, odvoza smeća i slično korektne? Da li su komunalne naknade i porezi na potrošnju kod ugostitelja te prirezi pravedni? Da li su nam  grad, općina čisti ? Kako županija vodi brigu o mikropoduzetnicima? Da li turistička zajednica razvija destinacijsku ponudu, upravlja destinacijom? Ova i slična pitanja su ona prava pitanja na temelju kojih propitujemo funkcionalnost čelništva lokalne samouprave i turističke zajednice. U ovim pitanjima nema politike, lijevih i desnih, ovdje se propituje efikasnost i sposobnost istaknutih pojedinaca u vođenju lokalne zajednice. Što su do sada napravili? Kakva dostignuća stoje iza njih?

Vlast obnašaju oni koji su dobili vrlo mali postotak od ukupno mogućih glasova

Ni sami nismo svjesni koliko svojim glasom utječemo na rješavanje nekih problema o kojima smo inače spremni debatirati sa svim i svakim; pisati dopise na sve moguće adrese a zapravo rješenje leži u izboru ljudi zaduženih za komunalnu problematiku.

Na što treba obratiti pozornost pri biranju čelnika općina, gradova i županija ? Umjesto na „boju dresa“, pažnju treba usmjeriti na „rad nogu“, odnosno umjesto ideološke obojenosti bilo bi dobro obratiti pozornost na učinkovitost djelovanja. Obećanja su samo obećanja, a pravi  kandidati trebaju predstaviti ostvarene projekte. Male ili velike, privatne ili društvene. Umjesto javnih prepucavanja, izborna kampanja treba poticati javno nadmetanje.

Turistički promet cijele zemlje počiva na turističkoj ponudi svake jedinice lokalne samouprave u kojoj se razvija turizam. O ukupnoj turističkoj infrastrukturi, o razvoju ponude ovisi i atraktivnost destinacije. Gosti ne putuju (osim organiziranih grupa s posebnim programom i posebnosti nekih hotela) zbog smještaja. Gosti putuju zbog doživljaja, zbog posebnih motiva,na neku destinaciju. U kreiranju turističke privlačnosti presudnu ulogu ima načelnik, gradonačelnik,župan koji upravlja i lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom na prostoru kojega gost doživljava kao turističku destinaciju.

Jesmo li propustili (još jednu) priliku ?

Važno je izaći na izbore i birati predsjednika turističke zajednice općine, grada županije i čelnika lokalne samouprave. To je ujedno i najpravedniji, najdemokratičniji, izbor predsjednika turističke zajednice. Ja kao angažirani građanin imam priliku jedan dan učetiri godini odlučiti kome ću dati svoj glas, svoje povjerenje. Nakon izbora dolazi pitanje  – što sam ja učinio za svoju zajednicu?  Novu priliku za ovakav angažman čekat ćemo do novih izbora. Jesmo li svjesni da u konačnici sami kreiramo svoju budućnost, da sami stvaramo ugled svoje zajednice kao turističke destinacije? Nakon izbora prihvaćamo novo / staro stanje stvari i s time živimo iduće četiri godine.

Narod ima vlast kakvu zaslužuje“, turistička zajednica ima predsjednika kojega su izabrali građani. To je istina s kojom se moramo suočiti.

 

Krčani i dalje pomažu Petrinji

Pjevačkom društvu „Slavulj“ u Petrinji Krčani predali opremljeni kontejner

Konačno je došao taj dan. U subotu 08.05., na Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, predstavnici Grada Krka, Gradskog društva Crvenog križa Krk, kompanije CMA CGM France i krčkih obrtnika i poduzetnika predali su zajedničku donaciju – opremljeni brodski kontejner.

Ovaj kontejner, koji je oplovio svijet, završio je „svoju karijeru“ na najbolji mogući način, kao mini kulturni dom, sastajalište najstarijeg hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj“ iz Petrinje. Mala je ovo utjeha za teško stradali impozantni Kulturni dom ali pored nužnog smještaja ova gesta je i poticaj ljudima da nastave sa svojim društvenim aktivnostima jer one su osnova životnog duha Petrinje.

U opremanje kontejnera i popravku 18 krovova sudjelovalo je 42 tvrtki i pojedinaca:

Vedran Kirinčić, Milan Rošić, Mersud Kolubčić, Goran Barović, Dean Kinkela, Deni Jurešić, Edin Ibrahimović, Nermin Ibrahimović, Emir Ibrahimović, Filip Depikolozvane, Valerij Jurešić, Nedjeljko Pinezić, Ingo Hartman, Omer Čanić, Sandi Beganović, Dino Ivanec, Danijel Došen, Marin Markić, Marin Maglić, Dalibor Stojak, Trum d.o.o i Toni Komadina, Alu Krk, Trgovina Krk i Senad Beganović, Adrian Štimac, Ivan Vučić, CMA – CGM i kap. Jakov Karmelić, „Klek“ Krk i Dominik Kirasić, Auto servis Brozić, Antonio Habek, Benjamin Mujkić, Damir Štefančić, Mihael Kralj, Vedran Bobovčan, Milohnić d.o.o., Damir Husić, GPP Mikić – hotel „Malin“, Roman Jakovac,” Pvc mont” i Đani Gržetić, Volsonis d.o.o i Goran Stanić, Mario Grgurić, Foto Brujo i Ivica Brusić, „Elektro Krk“.

Na maloj prigodnoj svečanosti u centru Petrinje predsjednik HPD-a „Slavulj“ Željko Crnković zahvalio se donatorima i svim građanima Krka kao i Gradu Krku u ime svih članova. U ime krčkih obrtnika i poduzetnika prisutnima su se obratili Nedjeljko Pinezić i Vedran Kirinčić a u ime kompanije CMA – CGM kapetan Jakov Karmelić. Riječi zahvale svim dionicima ove humanitarne akcije uputio je i Darinko Dumbović gradonačelnik Petrinje. Posebne riječi zahvale ide zamjenici predsjednika HPD-a „Slavulj“ Maji Ostojić i krčkom poduzetniku Vedranu Kirinčiću koji su iskoordinirali ovaj projekt od same ideje do predaje objekta u Petrinji. Kontejner koji je potpuno preuređen, opremljen vratima, prozorima, termo fasadom, klima uređajem, sanitarnim čvorom, mini kuhinjom, električnim instalacijama i ostalom opremom u vrijednosti od 72.000 kuna, na uporabu je predala u ime Gradskog društva Crvenog križa Krk Marijana Jakominić, ravnateljica društva.

Želja svih sudionika ove akcije je da se kulturna društva gradova Krka i Petrinje povežu kroz gostovanja u oba grada čim to prilike dopuste. Jedan svetac, zaštitnik bdije nad oba grada – to je sveti Lovro. Lovrečeva će biti poseban dan u srcima Krčana i Petrinjaca, ljudi i gradova povezanih u nevolji.

N. Pinezić

Hoće li se ikada turizam vratiti u istom obliku kao prije pandemije ?

Era prije Covida i era poslije Covida

„Bog dao imao pa nemao“, jedna je od najtežih kletvi. Tu spoznaju otkrivamo svakim danom sve više. Turistički promet se i nakon godinu dana ne oporavlja, dapače, svijet se po tom pitanju nalazi gotovo na istim pozicijama kao u ožujku 2020.

Teza da se „nova era“ broji kao „post Covid era“ od trenutka kada će „era prije Covida“ postati prošlost lansirana je na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Već sama ova teza ostavlja dojam složenosti, dramatičnosti vremena u kojemu živimo. Želi se reći da svijet više neće biti isti kao prije „Corona ere“.

U opisu novonastalih okolnosti sve se više spominju novo kovane riječi poput „slowbalisationa“ umjesto „globalisationa“. Sve se češće govori i o novom turizmu kao „slow tourism“. Usporavanje je evidentno, avio promet je na svjetskoj razini pao na volumen prometa sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kružna putovanja brodom su pretrpjela gubitak prometa veći od 90% a prije Corona pandemije su imala godišnje i preko 30 milijuna putnika. Bankrotirala su i brodogradilišta na sjeveru Njemačke koja su gradila brodove za kružna putovanja. Kruzing kompanije gomilaju gubitke baš kao i avio kompanije i veliki turoperateri. Uz svu moguću pomoć koju dobivaju, pitanje je na kraju tko će o(p)stati a tko ne. Slično se događa i s velikim hotelskim kućama. I tu se događaju promjene vlasništva a ozbiljno restrukturiranje tek predstoji. U teškom su položaju i mali poslovni subjekti, na dnevnoj bazi nestaju s poslovne scene. O njima se manje govori i piše jer su „nevidljivi“.

Corona kriza donosi velike promjene u destinacijama koje su proglašavane kao epicentri neželjenog „overtourisma“. Jedan od njih je Venezia. Ove godine je po prvi puta u svojoj povijesti održala svoj znameniti karneval u „online varijanti“. Nije bilo dobro kada je bilo previše turista ali ni sada nije dobro, kada ih gotovo uopće nema. Slično se događa s našim Dubrovnikom i mnogim poznatim turističkim „mekama“.

Prema ISNARTu (Talijanski institut za turizam) Italija je u 2020. izgubila 50 milijardi eura prihoda od turizma a u prvom kvartalu ove godine zbog izostanka skijaške sezone već je izgubila koliko Hrvatska ukupno zaradi u dobrim turističkim godinama – 10 milijardi eura.

Prema podacima talijanske gospodarske komore taj će se trend nastaviti. Zbog situacije s pandemijom, već je otkazano 80% svih rezervacija za Uskrs.

Milenijci su postali prevladavajući turistički putnici

Nedavno istraživanje marketinške agencije Selligent pokazalo je da je čak 83% milenijaca spremno podijeliti svoje podatke na internetu s ciljem što više personalizirane turističke ponude od strane ponuđača. Većina milenijaca vjeruje da su personalizirana putovanja daleko aktivnija od standardnih paket aranžmana. Putnici su sve svjesniji i o štetnim utjecajima putovanja na okoliš.
Podaci pokazuju također da se između srpnja i listopada 2020. čak petina turističkih putnika diljem svijeta odrekla internacionalnih putovanja. Covid je samo ubrzao tu tranziciju ciljeva putovanja, pravi razlozi leže u jačanju ekološke svijesti putnika.  Prošlog ljeta su i Talijani kao i mnogi drugi turisti putnici, pri odabiru cilja putovanja na prvo mjesto stavili sigurnosne razloge (njih čak 81%). Sportske aktivnosti, aktivni turizam je bio prvi razlog putovanja. Ove promjene će ostati na snazi i u „post Covid eri“, prema mišljenju stručnjaka.

Jaka želja za povratak na staro

Jedno drugo istraživanje konzultantske kuće „Deloitte Italije“ pokazuje  da za ponovno pokretanje turizma neće biti dovoljna samo virtualna rješenja koja smo koristili u Covid krizi. Ponuda će morati biti prilagođena svakom putniku prema njegovim preferencijama. Morati će se nuditi manje poznate destinacije, one koje ne nose obilježja masovnog turizma. Morati će se više nuditi sela, manja mjesta, nepoznati ruralni krajevi.

Istraživanje također  potvrđuje da samo 13% ispitanika preferira digitalne usluge poput virtualnih posjeta muzejima dok 44% ispitanika preferira hibridni model. Ovo upućuje na to da ipak tehnologija neće u potpunosti nadvladati ljudski potencijal već da će se tehnologija zadržati kao vrlo važna podrška turističkim putovanjima, u opsegu većem i značajnijem nego u „eri prije Corone“.

Zaključak se nameće sam po sebi

Trendovi koje smo pratili posljednjih godinu dana, uz ove rezultate istraživanja, upućuju na snaženje individualnih personaliziranih putovanja, putovanja manjih grupa nasuprot velikim masovnim putovanjima u standardnim paket aranžmanima. Putovat će se više lokalno, regionalno, kontinentalno, manje internacionalno i interkontinentalno. Putovanja će sve više biti aktivna, pustolovna, doživljajna. Ovim će se trendovima morati prilagoditi svi u lancu opskrbe turističkih putovanja, od prijevoznika do pružatelja usluge smještaja, ugostitelja, kulturnih i zabavnih događanja…

Pratimo, učimo i prilagođavamo se putem. Nema nam druge.

Nedopinezic.com

Krčka ekipa „Krkani“ pokazala primjerom kako se može učinkovito pomoći Baniji

 

Spontana reakcija poduzetnih Krčana urodila je efikasnom pomoći

Mladi krčki poduzetnici Daniel Jurešić i Vedran Kirinčić već su na prve vijesti o razornom potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji stupili u kontakt s prijateljima iz tog kraja. Najpoduzetnija „veza“ bila je gospođa Maja Ostojić, profesorica, učiteljica iz Petrinje koja dobro poznaje svoj kraj i ljude. Vedran i Daniel su se uputili s prvom turom humanitarne pomoći u Petrinju i uz Majinu organizaciju obišli domaćinstva kojima je potrebna pomoć u sanaciji stambenih objekata. Radi se o objektima s „zelenom naljepnicom“ sigurnima za boravak ali kojima su redom stradali krovovi i dimnjaci.
Po povratku na Krk Vedran i Daniel su u nekoliko dana otvorili račune u „Trgovini Krk“ i „Pinelu“ gdje su nabavili sav potreban materijal za obnovu „snimljenih“ kuća. Stanovnici otoka Krkana Krku i u svijetu kao i prijatelji iz susjednih zemalja su svojim donacijama pokrili troškove otvorenih računa a svoje „ruke“ je ponudilo 26 otočana. To su mahom mikropoduzetnici, obrtnici u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu ali i djelatnici kod poduzetnika: Vedran Kirinčić, Daniel Jurešić pa uz njih još jedan Vedran, Valerij, Tony, Smiljan, Sandi, Robert, Omer, Mersud, Marin, Marjeto, Ivo, Ingo, Filip, Emil, Edin, Dino, Dean, Danijel, Damir, Benjamin, Adrian, Mihael, Nedo.

Značajnu logističku potporu dale su tvrtke „Auto Brozić“ iz Svetog Vida Miholjice kao i komunalna tvrtka „Ponikve“.Volonteri su sami organizirali prijevoz i smještaj o svom trošku.

Rezultat ove akcije je dobar primjer iz prakse kako se može efikasno, brzo, transparentno i ekonomično pružiti konkretnu pomoć konkretnim ljudima.
U tri dana boravka, od 4. do 6.01., u Petrinji i okolnim selima, četiri ekipe i logistika sanirale su ukupno 17 dimnjaka i krovova. Ukupan trošak izvedenih radova iznosio je 35.000 kuna. Sve što je napravljeno „preživjelo“ je novi potres jačine 5 stupnjeva.

Krčki poučak

„Krkani“ su pokazali primjerom kako se može organizirano i učinkovito pristupiti pomoći potresom stradalom području:
1. treba stupiti u kontakt s ljudima koji će organizirati prihvat pomoći na terenu
2. izvršiti izviđanje objekata za sanaciju
3. organizirati svu potrebnu logistiku za pothvat
4. prikupiti financijska sredstva za nužne troškove
5. organizirati timove volontera predvođene stručnim ljudima
6. poštivati sve mjere opreza pri radovima, čuvati sebe i druge od zaraze Covidom 19
7. voditi se transparentnošću svih troškova kako prema donatorima tako i prema javnosti

Najnužnija pomoć

Ako je 26 ljudi, odnosno 4 tima + logistika, u tri dana obnovilo 17 krovova i dimnjaka, onda bi tim tempom isti broj ljudi u 30 dana mogao obnoviti 170 krovova i dimnjaka. Veći broj timova bi, naravno u kraćem vremenu obavio i više posla.

Istim načinom organizacije uz pridružene majstore električare, vodoinstalatere i tesare, stolare, mogla bi se dnevno izgraditi po jednom timu jedna drvena kućica za privremeni smještaj sa svom potrebnom instalacijom. Kada bi krčka četiri tima narasla na hrvatskih četrdeset timova, dnevno bi se na terenu podizalo 40 privremenih domova a u deset dana čak 400 takvih objekata.

To je ono što je NAJNUŽNIJE . Stanovnici na potresnom području su pod izrazitim psihološkim šokom zbog stalnog podrhtavanja tla pa se i mnogi kojima su kuće „zelene“ ne usude noćiti u svojim domovima. Zbog toga je potreban broj nužnog smještaja na terenu iznimno velik.

Sljedeće što će biti potrebno osigurati to su električne grijalice za sve objekte koji imaju osiguran priključak na elektro mrežu. Ovakav način grijanja je najjednostavniji i najsigurniji. Osim toga za očekivati je da će država putem HEPa ugroženim domaćinstvima donirati električnu energiju.

Temeljita obnova dolazi kasnije

Za pristup temeljitoj obnovi trebaju se ispuniti nužni uvjeti :
– raščišćavanje terena i uklanjanje svih građevina koje se ne mogu obnavljati
– osposobljavanje infrastrukture (ceste, voda, struja, kanalizacija, nasipi, mostovi…)
– projektiranje novih tipova objekata (stari i novoizgrađeni objekti ne zadovoljavaju potrebne kriterije)
– postavljanje učinkovitog nadzora izvođenja radova po projektima
– uspostava vaučerskog financiranja obnove putem zaklada i fondova s uključivanjem što većeg broja obrtnika i poduzetnika s pogođenog područja
– transparentno vođenje obnove
– dobri vremenski uvjeti

Utrka s vremenom

Za sve to potrebno je (pre)više vremena kojega ovoga trenutka stanovnici ugroženog područja nemaju. Svaki dan kašnjenja pomoći snažnije će utjecati na trajno iseljavanje mladih, radno sposobnih ljudi pa  obnova možda neće imati potreban učinak.

Na kraju još samo zapažanje o izrazito lošoj konstrukcijskoj gradnji objekata, osobito krovišta i dimnjaka (temelji su posebna priča). Kao da je vrijeme stalo i zapelo stoljećima u natrag. Ta ogromna razlika u uvjetima života dolazi do punog izražaja povratkom doma. Ne mogu shvatiti da na pola sata vožnje od Zagreba, „Snježne kraljice“ i svih svjetskih čuda, ljudi još uvijek žive u 19. stoljeću.
nedopinezic.com

Sretnija nam bila nova 2021.!

2020. godina je, siguran sam, jedna od onih koju želimo što prije prepustiti zaboravu. Kao da se sve zlo ovoga svijeta akumuliralo u godini upečatljivoj i po svom vizualu.
Nabrajanje svih nedaća potrošilo bi prostor za izricanje dobrih želja, pa ću to, ovom prilikom preskočiti.

Želio bih, ipak, istaknuti ono što mi se stalno vraća kao pouka 2020. Svatko od nas ima prostora za osobni rast, svatko od nas može biti bolja osoba. Tako i ja želim početi od sebe u novoj 2021.
Jednostavno u idućih godinu dana ne želim spominjati pogreške i slabosti drugih.

Dovoljno je posvetiti se svojoj pozitivnoj energiji. Graditi a ne rušiti, isticati pozitivno a ne negativno, hvaliti a ne kuditi. I biti skroman, biti zadovoljan sa životom kojega imamo. Jedini je, naš je, živimo ga sad i ovdje.
Sjetimo se uvijek da se dobro dobrim vraća. Dobro je činiti dobro.
Dobra vam bila nova 2021. !

Nedopinezic.com

dantes.com.hr

Turizam u post Corona eri

Svijet se mijenja

Naše životne navike su se u vrlo kratko vrijeme morale mijenjati pod utjecajem pandemije Covida 19. Masovna putovanja ne funkcioniraju kao ni masovna okupljanja. Ne grlimo se i ne ljubimo pri susretu a i pružanje ruke je vrlo rijetko. Rezervirani smo prema nepoznatim ljudima. Nosimo zaštitne maske za lice u zatvorenim prostorima. Izbjegavamo gradsku vrevu. Jednostavno, nastupilo je vrijeme „novog normalnog“ i pravila ponašanja su izmijenjena. Ovako drastične promjene u ovako kratkom vremenu nitko nije očekivao. Zanimljivo je da su stručnjaci klimatolozi i ekolozi u prethodnim godinama upozoravali na velike ekološke promjene koje prijete čovječanstvu kao posljedica klimatoloških promjena.

Ekološke katastrofe prije pandemije

Australija u plamenu, Amazonija gori, cikloni, uragani i bujične poplave osim Dalekog Istoka i Srednje Amerike već zahvaćaju i europski kontinent. Ledenjaci se ubrzano tope, razina mora se sve učestalije diže i u obalnim mjestima na hrvatskom Jadranu. Svijet je zabrinut za budućnost, stručnjaci upozoravaju da se svakih deset godina emisija CO2 mora smanjivati za 50%. Fosilna goriva su označena kao nepoželjna, energetska tranzicija se odvija prema obnovljivim izvorima energije – suncem i vjetrom stvaranoj električnoj energiji.

Pandemija Covid 19

U trenucima najvećih prijepora oko planova za smanjenje CO2, izbija pandemija virusa Covid 19. Ono što nisu uspjeli znanstvenici i nevladini pokreti za zaštitu okoliša, u vrlo kratkom vremenu uspio je okom nevidljivi virus. Zrakoplovi su prizemljeni, brodovi za krstarenja su privezani u lukama, cestovni promet se drastično smanjio kao i aktivnost proizvodnih industrijskih pogona. Ljudi su „zaključani“ u domovima a priroda je „prodisala“. Ekonomske posljedice su nesagledive, govori se o najvećoj svjetskoj krizi od doba „velike depresije“, između dva svjetska rata. Prethodnica te depresije bila je također pandemija „španjolske gripe“ 1918.-19. U periodu od 1914. do 1945. svijet je pretrpio ogromna razaranja, ogromne ljudske gubitke i činilo se kao da se nikada neće oporaviti.

Oporavak i turizam

Zajednička karakteristika oporavka nakon drugog svjetskog rata i prilagodbe i suživota s Covidom 19, je pokretanje turističkih putovanja u vrlo kratkom periodu. Sada upravo svjedočimo kraju špice turističke sezone koja je prema rezultatima fizičkog prometa iznad očekivanja. Dapače, upravo su manja mjesta i ruralni krajevi u fokusu turističke potražnje. Najviše se traži smještaj koji omogućava visoku razinu privatnosti, kuće za odmor s dovoljno okućnice, apartmani s posebnim ulazom i privatnom terasom, mali obiteljski kampovi, mali obiteljski hoteli … Dobra, prirodno uzgojena hrana i ležeran, miran način života što ga pruža selo, postaju privlačni. S druge strane sve više ugostitelja prepoznaje potrebu korištenja namirnica iz vlastitog uzgoja u gastronomiji. Kvaliteta hrane je na prvome mjestu ali i ekonomska računica kratkih lanaca dobave, korištenja vlastitih resursa u svrhu poljoprivredne proizvodnje također.

Domaća hrana i autohtoni stil života kao turistička atrakcija

Ljudi putuju u manjim grupama, žele se povezati neposredno sa svojim domaćinima jer povjerenje je iznimno važno. U posljednjih nekoliko godina raste interes za tako zvanim avanturističkim turizmom. To su putovanja na kojima putnici istražuju turističko odredište uz pomoć digitalnih vodiča, online platformi. Jedna od najpoznatijih, Airbnb pored velikog izbora smještaja nudi i doživljaje. Doživljaji su često povezani uz gastronomiju tako da turistički putnik sudjeluje u izradi neke namirnice ili nekog jela. Osobito je popularna izrada tjestenine. S doživljajima se ide i korak dalje, nudi se boravak u uvjetima u kojima živi lokalno stanovništvo, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, obrtničkim poslovima. Suvremeni turisti – avanturisti žele oponašati stil života lokalnog stanovništva. Od tuda i veliki rast kupovine nekretnina za slobodno vrijeme na ruralnom prostoru. „Vikendaši“ su povremeni stanovnici koji su u početku bili „obični turisti“. S vremenom ne rijetko postanu i stalni stanovnici kraja kojega su kao turisti „otkrili“.

Primjeri dobre prakse spoja poljoprivrede i turizma

Dobrom organizacijom lokalne zajednice koja se klasterski, interesno udružuje, nastaje sasvim nova dobro organizirana i prihodovno stabilna ponuda. Najbolje primjere imamo u Austriji, Trentinu Alto Adigeu, Bavarskoj. Taj primjer polako slijede i pojedinci u Hrvatskoj. Na otoku Krku imamo primjer obitelji Šabalja u Portu, općina Malinska – Dubašnica. U njihovom obiteljskom hotelu visoke kategorije „Vila Margaret“ i restoranu „Bracera“ služe se jela od namirnica iz vlastitog uzgoja i riba i vlastitog ulova. Slično je i s obiteljima Toljanić i Brusić udruženima u poljoprivrednu zadrugu „Gospoja“. Ovi poznati vinari se bave i ovčarstvom a kreću i uzgojem crnih svinja na slobodnoj ispaši. Proizvode najvećim djelom plasiraju kroz svoj hotel „Gospoja“ i nekoliko ugostiteljskih objekata u Vrbniku i u Rijeci. Obitelj Stanić u Krku također se bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća, sira, uzgojem svinja. Svoje proizvode plasiraju kroz tematski restoran „Volsonis“ u gradu Krku koji radi kroz cijelu godinu. Primjer dobre prakse je i hotel „Joso“ u Sukošanu, gdje sam imao prilike boraviti i blagovati izvrsna jela spravljena od namirnica iz vlastitog uzgoja. Ovakvih primjera ima sve više. Čak je i veliki Valamar pokrenuo vlastiti projekt na istim osnovama : https://www.glasistre.hr/istra/valamar-pokrenuo-valfresco-direkt-domaca-kuzina-i-speza-iz-udobnosti-vaseg-doma-od-danas-wwwvalfrescocom-dostupan-svim-gradanima-i-turistima-u-istri-647487
Konačno, tako je i počeo turizam u našim krajevima. Prvi turisti su dijelili stol sa svojim domaćinima i blagovali istu hranu spravljenu od namirnica iz vlastitog uzgoja. Danas s nostalgijom gledamo na ta vremena ali ono što je nekada bilo rezultat neimaštine i skromnosti, danas postaje osnova visoko vrijedne turističke ponude.
Nedopinezic.com

Cro i Ko kartica

Cro kartica

U​vođenjem turističkog vaučera, tzv. Cro kartica, generirat će se između 2 i 4 milijarde kuna direktnih neto prihoda, a turistički bi sektor direktno i indirektno mogao dobiti do 21 tisuću novih radnih mjesta.

Sažetak je to analize opravdanosti uvođenja turističkog vaučera, prezentirane jučer na Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču, koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL, a predstavio njezin direktor Siniša Topalović“

 

https://www.jutarnji.hr/globus/biznis/analiza-horwath-htl-a-cro-kartice-donijet-ce-do-cetiri-milijarde-kuna-neto-prihoda-i-21.000-novih-radnih-mjesta-5194275

https://mint.gov.hr/vijesti/vlada-uvodi-se-cro-kartica/20743

https://net.hr/danas/hrvatska/koje-firme-ce-uzeti-40-000-cro-kartica-ne-zele-ih-ni-javni-sektor-ni-poduzetnici-to-je-debakl-od-samog-pocetka/

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cro-kartica-se-za-sada-moze-dobiti-samo-u-jednoj-banci-132385

„Put do pakla popločen je dobrim namjerama“

Priča oko Cro kartice postati će, po svemu sudeći, primjer kako ne treba raditi. Jedna izvorno dobra ideja prošla je svoju transformaciju kojoj su obol dali poslodavci, ministarstva financija i turizma i konzultanti pa je na koncu postala predmetom neispunjivih kompromisa. Čiatajući medijske objave od 2016. do 2020. na temu Cro kartice stiče se cjelovita slika neefikasnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom. Turizam je poput dobre krave koja daje puno mlijeka pa bi ju svi rado muzli ali nitko nije zadužen hraniti ju. Znamo što se na kraju događa. E sve zbog toga što nitko ništa ne pita seljaka. Tako je  sa turizmom uopće a posebno sa Cro karticom.

Zemlje u okruženju intenzivno potiču domaći turizam

Sve zemlje u okruženju, i one koje su najjača emitivna odredišta „bez pardona“ potiču svoja unutarnja putovanja. Pri tome se služe sofisticiranim i potpuno „sirovim“ metodama stimuliranja domaće turističke potrošnje. Hrvatska država  je odlučila ne slijediti takve primjere. Mi imamo svoj pristup – prebacivanje odgovornosti na poslodavce i pružatelje usluga u privatnom sektoru. Poslodavci bi trebali isplaćivati dodatne neoporezive dohotke na račun kartice u posjedu svojih djelatnika a pružatelji usluga su pozvani osigurati popuste. I to sve u jeku najveće ekonomske krize 21. stoljeća. Još jedan pokušaj veće mužnje krave bez dodatne prehrane uz obećanje da neće dobiti batine (porez).

Smanjenje PDVa i ostale olakšice

Navedene zemlje su, pored stimuliranja domaće turističke potrošnje izravnim financijskim potporama stanovništvu, pokrenule pakete pomoći turističkom gospodarstvu. Turizam dobiva također izravnu financijsku pomoć, pristup beskamatnim kreditima za likvidnost, smanjenu stopu PDVa, odgodu plaćanja bankarskih kredita za investicije, odgodu leasing rata…

Marketinški alati u rukama kompetentnih turističkih menadžment organizacija

Famozni DMO koncept koji je još godinama u natrag ugrađen u Zakon o turističkim zajednicama kao opcija nije zaživio. Sustav nije prilagođen izazovima novog vremena. U takvom sustavu i najagilniji pojedinci gube snagu i volju i na koncu ostaju i prilagođavaju se okruženju ili odlaze.

I tu dolazimo do „zida“. Sustav koji ne može primjenjivati marketinške alate u punom obimu ne može ni upravljati turističkim odredištem. Ovo je pravi izazov za nove generacije. Treba preskočiti „zid“.

„Ko kartica“, koruška kartica ili kaertencard

Ne treba ići daleko da bi se nešto naučilo. Ako ima želje i volje. A može se u savjetovanje uključiti i „seljake“ koji najbolje poznaju svoju „kravu“:

https://www.kaerntencard.at/sommer/

 

nedopinezic.com

KRAJ SEZONE ?

KRAJ SEZONE  U SAMOJ ŠPICI ?
Nizozemska, čiji su gosti uz Slovence najznačajniji kamping gosti ali i česti u obiteljskom smještaju, od jučer ne preporučuje putovanje svojim građanima u Hrvatsku. Ako ipak otputuju, nakon povratka iz Hrvatske čeka ih četrnaestodnevna karantena.
Istu preporuku je donijela i Litva. I jedna i druga zemlja tom preporukom obvezuju i hrvatske državljane na dvotjednu karantenu u slučaju ulaska u zemlju.
Austrijski kancelar Kurz je svojim građanima preporučio da ne putuju u zemlje Zapadnog Balkana. Ako ipak otputuju čeka ih dvotjedna karantena ili podvrgavanje testu. U slučaju kršenja ove obaveze slijede visoke kazne.
Slovenska Vlada za sada Hrvatsku svrstava u žutu zonu, što je jedan stupanj blaža klasifikacija. Slovenski državljani koji ulaze u Sloveniju iz Hrvatske dužni su predočiti dokaz o boravku u Hrvatskoj. Time se kontrolira moguće skrivanje informacije o putovanju u zemlje na istočnoj granici Hrvatske.

ZAPADNI BALKAN

U zemlje Zapadnog Balkana spadaju ex Ju zemlje bez Slovenije s Albanijom. Tu se nalazi i Hrvatska i to je uobičajeni naziv šire regije koji se rabi u institucijama Europske unije. Pokretanje posebnog režima putovanja prema zemljama Zapadnog Balkana od strane Austrije pokrenulo je lavinu sličnih reakcija i u drugim EU zemljama. Hrvatska se tu našla žrtvom nepovoljnih okolnosti iako bilježi daleko manji broj zaraženih od svojih istočnih susjeda.

SLABA I ZAKAŠNJELA REAKCIJA

Hrvatske su vlasti na ove okolonosti kasno i slabo reagirale. „Zatvaranje“ granice prema Srbiji i BiH dogodilo se prekasno a diplomatske aktivnosti kojima bi se ukazalo da Hrvatska ne pripada u isti „epidemiološki koš“ s ostalim zemljama Zapadnog Balkana bile su gotovo nezamijećene. Osim predsjednika Zorana Milanovića koji je za svog posjeta Austriji otvoreno pozvao Austrijance u sigurnu Hrvatsku drugih jačih odjeka nije bilo. Sigurno su svoj danak uzeli i parlamentarni izbori koji su se po ovome pitanju odigrali u najnezgodnijem mogućem trenutku.

VELIKI RAT ZA SVAKOGA GOSTA

Veliki rat u kojemu važnu ulogu igraju touroperatori sa zakupljenim kapacitetima u zemljama masovnog turizma, poput španjolske, Grčke, Turske, zatim ugostitelji, hotelijeri emitivnih zemalja pa i same izvršne vlasti tih zemalja u punom je jeku. Hrvatska je „trn u oku“ zbog svoje visoke privlačnosti i dobre pristupačnosti individualnim gostima. S takvim turističkim tokovima organizatori paket aranžmana i domaći ugostitelji i hotelijeri gube posao. Od tuda i organizirane „medijske hajke“ prema našoj zemlji. U poziciji smo da se branimo ali to radimo dosta nevješto. Nismo ni blizu snažnoj reakciji jednog Cipra. Po običaju stvari se događaju same od sebe pa se nalazimo zatečeni.
Baš sada kada nam je dobro krenulo, u špici sezone, stvari bi se mogle preko noći pretvoriti u veliki pad turističkih dolazaka stranih gostiju. Mogao bi nam se dogoditi kraj sezone u njenoj špici. Vremena nema na pretek a izvršna vlast još nije ni ustrojena, osobito resor turizma. Kao da je netko očekivao taj slabi trenutak za veliku akciju.
Mnogo smo toga propustili napraviti i čini se da nam turizam ipak nije toliko važan koliko se o njemu govori. Ili je vijest o 20 milijardi eura koje ćemo „dobiti“ od Eua rješenje za sve naše probleme ?
Nedopinezic.com

U turizmu 75% pad prometa 25% otpis obaveza

50 % smještajnog kapaciteta još nije u funkciji

Od početka ove godine do zadnjeg vikenda u lipnju u dobrom dijelu smještajnih kapaciteta nije bilo ostvareno niti jedno turističko noćenje.
Tako prema podacima e visitora čak 67 % domaćinstava nije imalo priliku ugostiti turiste odnosno od ukupno 107.633 domaćinstava barem jedno noćenje zabilježeno je kod 35.958 domaćinstava. U ukupno 33,4 % domaćinstava zabilježen je neki, iako minimalan broj noćenja. Naravno ukupan broj noćenja u usporedbi s prošlom godinom niži je i od ovog postotka.
Prema istome izvoru podataka kod hotela nije znatno bolja situacija. Od ukupno 1171 hotela nekakav promet je ostvaren tek kod 622 hotela, odnosno u 50% objekata. Promet u hostelima je još oskudniji. Od 355 registriranih hostela promet je zabilježen tek kod 21% njih, odnosno u 78 objekata.
Trenutno prosječno ostvarenje turističkog prometa je na razini 25-28% u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme.

Davanja dolaze na naplatu

Za koji ćemo dan ući u srpanj i glavnu turističku sezonu, na dospijeće na dolaze i davanja koja su bila odgođena kao i ona koja su „tempirana“ za glavnu sezonu.
Što se obiteljskog smještaja tiče, porez na dohodak je oprošten na razini 25% ukupnog zaduženja iako je manjak fizičkog prometa već sada veći od 70%.
I dok je porez na dohodak većinom ostao na razini 2019., pa se smanjenje može promatrati kao 25% otpis, s turističkom pristojbom nije isti slučaj.

S obzirom na to da su ukinuti turistički razredi, turistička je pristojba poskupjela za sve vrste smještajnih objekata bivšeg B, C i D razreda. Osim toga period najviše pristojbe produžen je sve od 1.4. do 30.9. za razliku od prijašnje „špice“ koja je trajala od 1.7. do 31.8.

Veliko poskupljenje prije malog smanjenja
.
Da se podsjetimo: povećana je boravišna pristojba za 2019. s 8 na 10 kn u glavnoj sezoni a sa 6 na 8 kn u pred i posezoni u „A“ razredu, u „B“ razredu sa 7 na 9 i 5 na 7 kn, u „C“ razredu s 5,5 na 7 i s 4 na 5 kn te u „D“ razredu s 4,5 na 5 i s 3 na 4 kn. U pravilu radi se o povećanju od oko 25%.
To znači da će najveće minimalno povećanje turističke takse sada iznositi 5 kn po noćenju, odnosno povećat će se s 5 kn u „D“ razredu na jedinstvenih, najmanjih 10 kn. To je povećanje od 100%. Ukupno povećanje turističke takse od 2018. do 2020 iznosit će 125%.

Najviši mogući iznos je opet duplo veći od navedenog povećanja i u dvokrevetnoj sobi već od 1.4. iznosi gotovo 6 eura, odnosno 40,00 kn kod najvišeg povećanja odnosno 3 eura ili 20 kn kod zadržavanja najnižeg iznosa.
Paušalna turistička pristojba je do poskupljenja iznosila u D razredu 150,00 kn, u C razredu 210,00 kn, u B razredu 255,00 kn i u A razredu 300,00 kn po postelji. Poskupljenjem u 2020. godini najniža turistička pristojba postaje ona koja je do sada bila najviša.

Princip –  digni cijene pa daj popust 

To znači da je poskupljenje za D razred dvostruko. Tako će umanjenjem pristojbe zbog izvanrednih okolnosti u 2020. smještajni kapaciteti u D razredu doći na razinu iz 2019.

S turističkom članarinom je slična situacija uz višestruko veće poskupljenje.
Zbog svega navedenog možemo zaključiti da bi se mjere pomoći smještaju u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu osjetile tek kada bi se primijenio princip jednakog postotka smanjenja obaveza koliko je i postotak pada prometa. Do sada je taj postotak između 70 i 75% u fizičkom prometu i 80 – 85% u financijskom prometu.
nedopinezic.com