Turizam u kriznim vremenima

Molitva

Jedna molitva bila je kroz stoljeća najsnažniji izričaj straha od posljedica stanja u kojem se i mi danas nalazimo : „Oslobodi nas Bože kuge, rata i gladi“.
Pandemija virusa Covid 19, kao kuga novog doba, rat u Ukrajini uz ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i poskupljenje hrane, slabiji urodi vitalnih kultura, to je naša stvarnost.

Ako ovome dodamo poskupljenje energenata, inflaciju, negativne utjecaje klimatskih promjena, nema sumnje da živimo u kriznim vremenima.
Govoriti, pisati o turizmu u ovakvim okolnostima, zaista izgleda neprimjereno. Barem na prvi pogled. Ipak ako prihvatimo suvremena turistička putovanja kao neizostavnu potrebu današnjeg čovjeka za duševnom i tjelesnom regeneracijom, onda pored navedenih životno važnih resursa, uz vodu, negdje pri dnu liste, upisujemo i turističko putovanje.

Putovalo se oduvijek u svim kulturama i civilizacijama. Uvijek se je negdje, na žalost, odvijao i ratni sukob, a bolest i glad nikad nisu iščezli u nekim dijelovima svijeta. Doduše molitve postaju intenzivnije kada se stradanja presele „bliže vlastitom dvorištu“. Rat u Europi posebno je šokantan.

Ako iz svega možemo nešto naučiti, a vođe europskih zemalja upravo izvlače takve zaključke, to je da težnja samodostatnosti nije neka globalna zavjera usmjerena protiv slobodnog tržišta. To je uvjet opstanka.

Baš zbog toga neraskidiva je veza između čiste, pitke vode, domaće, zdrave hrane, čiste energije iz obnovljivih izvora i turizma. Sve što proizvodimo za sebe, sve što i sami koristimo, to možemo ponuditi i našim gostima. Viškove energije, domaće hrane, pa i filtrirane kišnice možemo ponuditi našim gostima u sklopu turističkog aranžmana. Oni će nam kroz plaćanje pomoći da smanjimo vlastite troškove, da „monetiziramo“ svoj trud. Tako turizam postaje sastavnim djelom jednadžbe isplativosti ulaganja u samodostatnost. Naravno, nikada nećemo biti potpuno samodostatni ali svaki napredak u tom smjeru postaje iznimno važan.

Zato, ljudi moji dragi, zaorite, iskopajte svaku krpicu pogodne zemlje koja vam stoji na raspolaganju. Pokrenite vertikalno vrtlarstvo u teglicama, lončanicama, na kaskadama. Skupljajte kišnicu za zalijevanje biljki. Prvi ušteđeni novac uložite u sustave uštede energije i proizvodnje, na primjer, tople vode uz pomoć sunca. Sljedeći korak je postavljanje mini solarne elektrane na krov, možda kupovina hibridnog ili e automobila. Ako ništa drugo raskrčite zapuštene maslinike i oranice i iskoristite drvo za ogriev, udahnite novi život starim maslinama.

Kako nas je krenulo 2020., na pomolu bi moglo biti „sedam mršavih godina“. U svakom slučaju, da ih i ne bude, uz promjenu ponašanja i gospodarenja imat ćemo samo dobitke. I još jedna važna stvar – nećemo imati vremena napajati se negativnim vijestima i raznim teorijama, živjeti ćemo zdravo. A to isto žele i naši gosti.
www.nedopinezic.com

Ratne izbjeglice i turizam

 

Ratne strahote

Rat u Ukrajini budu tužna sjećanja na događanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Stradanje ljudi, imovine, flore i faune, infrastrukture, srozavanje moralnih vrijednosti i nepregledne kolone od ratnog požara izbjeglih ljudi. To su žive slike sjećanja ratnih strahota.

Solidarnost

U Domovinskom ratu solidarnost prema napaćenim ljudima s ratnog područja Hrvatske pokazale su zajednice ljudi u krajevima bez ratnih djelovanja. U sigurnim odredištima svoja su vrata širom otvorili, tada još uvijek, državni hoteli. U nekim hotelskim naseljima su u nekom trenutku u isto vrijeme boravili i prognanici i turisti.
Možda najupečatljivije svjedočanstvo ljudske solidarnosti je ono koje su iskazali naši strani gosti. Prvi su organizirali, uz hrvatsku dijasporu, peticije prema svojim vladama za pomoć Hrvatskoj, organizirali su humanitarne konvoje, pozivali naše ljude kod sebe na smještaj, pronalazili im zaposlenje. Prednjačili su tada u svim humanitarnim aktivnostima vjerni gosti obiteljskog smještaja. Čvrsto, emotivno povezani sa svojim domaćinima dali su zaista sve od sebe da pomognu ljudima i zemlji u kojoj nalaze svoj drugi dom.
Danas se ponavlja ta ljudska toplina u obrnutom smjeru. Hrvatski domaćini pozivaju i na smještaj primaju ratne izbjeglice iz Ukrajine. Neki od njih su još prošle godine posjetili Hrvatsku kao turisti ili su radili kao sezonski radnici u turizmu.

Humanitarna katastrofa

Prema procjenama humanitarnih organizacija rat u Ukrajini koji iz dana u dan eskalira, mogao bi pokrenuti najveći val izbjeglica od Drugog svjetskog rata. Procijene koliko bi Ukrajinaca moglo napustiti svoju zemlju stalno rastu. Najprije se govorilo o 3, pa 5, sada se već prognozira 5 do 7 milijuna ljudi. Taj ogroman broj prognanika morat će se rasporediti po svim zemljama članicama Europske unije. Iako su sve zemlje već širom otvorile svoja vrata, najveći broj izbjeglica odlazi u susjednu Poljsku, zatim u Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku pa u Njemačku, Italiju i u druge zemlje. Hrvatska procjenjuje da bi mogla primiti 1% od ukupnog broja, dakle između 35.000 i 70.000 izbjeglica.

Integracija izbjeglica

Europska unija je pokrenula mehanizam za brzu integraciju ratnih izbjeglica. Ulazak u zemlje EU bit će popraćen trogodišnjim pravima na rad i školovanje. Ta se prava mogu produžiti u slučaju nemogućnosti povratka u domovinu. Slična iskustva su imali prognanici iz Hrvatske i BiH koji su devedesetih godina prošlog stoljeća također svoje utočište našli u nekoj od zemalja članica Europske unije.

Organizacija i integracija izbjeglica na Jadranu

Bilo bi dobro što prije organizirati kapacitete za pristojan život ljudi izbjeglih iz Ukrajine uz mogućnost sezonskog zapošljavanja u turizmu. Znamo da hrvatskom turizmu treba više od 30.000 djelatnika za narednu sezonu. Kada bismo osigurali stambene i školske prostore za majke s djecom koje žele raditi u turizmu, omogućili bismo ljudima dostojanstven boravak u izgnanstvu.
Hrvatsko iskustvo iz nedavne prošlosti može biti dragocjeno u organizaciji prihvata ratom pogođenih obitelji. Konačno još uvijek imamo aktivne županijske stožere Civilne zaštite zbog pandemije. To je ujedno „glavna adresa“ za organizaciju prihvata izbjeglica. Na nama je da se iskažemo, učinimo tim ljudima sve da im privremeni boravak u Hrvatskoj bude što ugodniji, dostojanstven, da se osjećaju korisno. Pravo na rad i školovanje u izgnanstvu iskusili su i naši prognanici čime su ratne traume barem malo ublažene. Vjerujem da imamo snage organizirati se ponovo iako smo vjerovali u ono „ne ponovilo se“.

*Foto: Harkiv, NEXTA TV

nedopinezic.com

Invazija na Ukrajinu i turizam

Rat u Europi

Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.

Ekonomske posljedice

Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.

Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“

Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.

Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja

Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.

Neizvjesnost

Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com

Sezona za pamćenje

Sezona kakve dugo nije bilo

Možda ćete pomisliti da pretjerujem jer po podacima fizičkog prometa ova turistička sezona nije dostigla rekordnu 2019. No glavna turistička sezona 2021. unatoč tome ostaje za pamćenje.

Iznenadili smo sami sebe

Malo tko je vjerovao da se može dogoditi ovako nagli povratak turizma u najboljem svjetlu. Dapače, oni koji stalno „njurgaju“ na turizam nisu propustili priliku spočitavati hrvatsku (pre)orijentiranost na turizam. Turizam je iznenadio i one koji ga zdušno zagovaraju kao i kritičare turizma. Dogodilo se zaista pravo malo čudo. Gledajući sada, poput „generala nakon bitke“, lakše je shvatiti taj masovni pokret prema hrvatskom Jadranu u kolovozu. O glavnim motivima sam već pisao u prethodnom članku. To je lakše shvatiti od činjenice da je u smislu potrošnje ova sezona bila zaista već dugo ne viđena. Kao da krize nema, kao da živimo u najboljim vremenima. Cijene su se dizale iznad svih dosadašnjih razina a potražnja je i dalje rasla.

Struktura turista

Među brojnom populacijom stranih i domaćih turista, svoj najupečatljiviji trag su ostavili turisti s razvijenom kulturom putovanja. To su putnici koji uglavnom i zimi i ljeti biraju različita turistička odredišta na kojima je ponuda na visokoj razini kao i cijene. Prava vrijednost za novac na višoj razini kvalitete, to je ono što iskusan putnik traži. Tu nema cjenkanja, prava vrijednost se cijeni, priznaje i plaća. Konačno nije bitno da li je bilo više skupih automobila iz kategorije više srednje klase parkiranih ispred seoskih konoba i pizzeria ili ispred gourmet restorana, bitno je da je turističko odredište prepoznato kao „dobra vrijednost za novac“.

Privatnost sve više na cijeni

Kuće za odmor, mobilne kućice u kampovima ali i kućice na stablu doživjele su neviđenu potražnju. Druženje u krugu poznatih, proširene obitelji ili prijatelja, izolacija na romantičnom mjestu s partnericom, partnerom, cjelodnevno druženje s djecom… sve ono što je na neki način pandemija „vratila u modu“, postalo je „glavna struja“ ovogodišnjih turističkih putovanja. Sve je više turista koji na ljetovanju rade kao digitalni nomadi. I njima treba privatnost.

Povratak prirodi i k sebi

Unutrašnjost naše zemlje je konačno „turistički prodisala punim plućima“. Lijep krajolik i ljekovitost prirode pokrenuli su turiste na šetnje u prirodi, „šumsko kupanje“, aktivnosti na rijekama i jezerima, promatranje divljih životinja u prirodnom okruženju… ili jednostavno udisanje svježeg, čistog zraka, ugodnije spavanje s nižim noćnim temperaturama na višim nadmorskim razinama.
Kućice na stablu postale su apsolutni hit, ljudi žele probuditi dijete u sebi i ostvariti davni san, stopiti se u krošnjama s prirodom, barem na jedan dan. „

Kad ste zadnji puta poslušali sebe, vidjeli sebe, pronašli sebe ? Kad ste zadnji puta vi bili zaista vi, onakvi kakvi jeste, ne onakvi kakvima vas drugi žele, čak ni onakvi kakve si vi sami sebe zamišljate ? Jer biti vi, pravi vi to je pravi luksuz. Luksuz je disati, kretati se, mijenjati, gledati, osjećati…znači biti zdrav, slobodan, spontan, motiviran, biti znatiželjan, biti pažljiv i biti pažen, … Luksuz je iskusiti lokalnu tradiciju, kulturu, hranu, komunicirati s lokalnim ljudima, Luksuz je upoznati divljinu prirode i ogoljenu prirodu samoga sebe.“ Ovo je tekst najavnog spota novog turističkog proizvoda Zelenog krasa i Gorskog kotara „Explore The Wondernature“. Ovo je poveznica svih pokreta prema prirodi, prema aktivnom turizmu, prema turizmu doživljaja. Camino Krk i Camino Imota su prvi takvi turistički proizvodi u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom svjetski poznatog branda, najpoznatijeg hodočašća Cammino di Santiago di Compostela.

Čovjek u središtu

Kako god bilo, čini se da je ove godine više od svih drugih sadržaja, kulturnih ili zabavnih, u središtu bio čovjek. Kao da se tražio mir, više prostora za sebe, biti sa sobom, meditirati na sve moguće načine i uživati na svoj način. Pandemija je i ovdje učinila svoje, kao da zaziremo od prevelikih gužvi bez obzira na atraktivnost razloga za okupljanje. Ljudi se opet zabavljaju na „starinski“ način, roštilja se, svira i pjeva u krugu prijatelja, igraju se balote, plovi se manjim brodicama od vale do vale…

Jača ekološka svijest

Prirodne katastrofe poput požara, poplava, snažnih oluja, popraćene rekordno visokim temperaturama zraka ovog ljeta i najave daljnjih pogoršanja snažno utječu na svijest ljudi o potrebi poštivanja ekoloških normi za spas planeta. Svaki treći putnik je ekološki sviestan i želi na putovanju poduprijeti svaki napor za ublažavanje štetnog utjecaja na atmosferu i okoliš. Eco friendly usluge, prometna sredstva, smještaj, turistička odredišta…sve više dobivaju na cijeni.

Život s pandemijama

2021. je godina prilagodbe na život u uvjetima pandemije. 2020. je bila godina šoka, straha, zatvaranja, zastoja u svim segmentima društva. Danas u istim uvjetima funkcioniramo drugačije. Postoji cjepivo, postoje lijekovi, postoji dobra praksa prevencije zaraze, jača otpornost stanovništva, imamo godišnja doba za putovanja i druženje i godišnja doba za izbjegavanje gužvi. Covid 19 nije prva, a na žalost vrlo vjerojatno ni zadnja virusna pandemija. Zelena, narančasta i crvena oznaka izmijenjuju se u ciklusima. Prema tim statusima regija organizira se društveni život. To su, u neku ruku, nova „godišnja doba“. Naučili smo prošlogodišnju lekciju i imali turističku sezonu iznad očekivanja. Novi „crveni ciklus“ je započeo prema očekivanjima. S njime i daljnji izazovi u suživotu s pandemijom.
www.nedopinezic.com

Održivi razvoj ruralnog područja i turizma

OBITELJSKO MIKRO PODUZETNIŠTVO U TURIZMU I PRATEĆIM DJELATNOSTIMA RURALNOG PODRUČJA

Što je obiteljski smještaj ?

Obiteljski smještaj je dopunska djelatnost bazirana na višku smještaja u obiteljskoj kući, obiteljskom gospodarstvu i prostoru okućnice pogodnom za organiziranje kampa. Nositelj te djelatnosti može biti samo član domaćinstva, član obitelji uz suglasnost ostalih članova obitelji. Ova dopunska djelatnost služi za potporu financijskog prihoda obitelji, za poboljšanje životnog standarda obitelji.

Dopunska djelatnost

Dopunska djelatnost ima poseban porezni status, oslobođena je suvišne administracije a limitirana je maksimalnim dopuštenim kapacitetom (brojem ležajeva) i maksimalnim ukupnim financijskim prometom.  Sve regulirano Zakonom.

Status nositelja djelatnosti

Temeljem ove djelatnosti nositelj ne može imati nikakva socijalna prava (socijalno i zdravstveno osiguranje, pravo na mirovinu). Članovi domaćinstva se mogu zaposliti kao pomoć u domaćinstvu uz plaćanje obaveza na plaću. Tada imaju socijalna prava. Ako su zaposleni na nekom drugom radnom mjestu prihodi te plaće i prihodi od ove dopunske djelatnosti se ne zbrajaju. Izuzetak je kad su nositelji kategorizacije kao fizičke osobe i valsnici obrta, tada se prihodi za određivanje poreza na dohodak zbrajaju (porezni status).

Vrste usluge obiteljskog smještaja

Vrste usluge obiteljskog smještaja u domaćinstvu su : soba, apartman, kuća za odmor, kamp. Dodatne usluge su doručak, polupansion (doručak-ručak, doručak-večera) i pansion (tri obroka dnevno) U Hrvatskoj su polupansioni i pansioni u domaćinstvu ukinuti / zabranjeni.

Za svaku vrstu usluge se propisuju minimalni tehnički uvjeti (soba, namještaj, kupaona, oprema, čišćenje, održavanje, pranje…) i minimalna pravila ponašanja domaćina (tečaj za domaćine – neobavezno). Za razvoj (od „nule“), države koje žele ruralni održivi razvoj osiguravaju poticajna sredstva (alpske zemlje na primjer).Funkcioniranjem obiteljskog smještaja upravlja lokalna turistička zajednica kao centralna recepcija obiteljskog smještaja ( u alpskim zemljama, a nekad i kod nas kroz Turistička društva)

Boravišna taksa i porez

Na smještaj se plaća boravišna (turistička) taksa koja je prihod turističke zajednice iz kojega se financira rad recepcije,izrada novih turističkih proizvoda i promocija. Porez koji se plaća je prihod općine i iz njega se financira uređenje turističke infrastrukture. Taksa i porez su vezani na promet, odnosno noćenje i mogu biti propisani u paušalnom obliku.

Sustav unapređenja kvalitete

Sustav unapređenja kvalitete se sastoji od posebnih standarda za specijalizaciju ponude prema ciljanim tržišnim nišama (biking, hiking, pet friendly, eco-bio friendly, family friendly, wellness-well beeing, nature friendly, youth frindly, halal friendly …). Provođenje sustava započinje definiranjem standarda, zatim upoznavanje vlasnika smještaja sa trendovima i standardima, pružanjem pomoći u uvođenju standarda, nastavlja se redovitim edukacijama. Za taj „klub kvalitete“ se izrađuje posebna web stranica, radi se poseban marketing plan, uvodi se sustav ocjene kvalitete (kombinacija ocjene gosta i eksperta). Za svaku specijalizaciju se razrađuju tri razine kvalitete usluge (economic, standard i premium). Svaka razina usluge ima razrađene kriterije „hardware and software“, kombinaciju tehničkih uvjeta i posebnih vještina domaćina. Za ulaganje u unapređenje kvalitete osiguravaju se mikrokrediti sa povoljnim uvjetima otplate (do 1% kamate, godinu dana grace period, otplata na 5 godina, maksimalan iznos do 15.000 eur, npr.).

Domaćin je najvažniji stup kvalitete

Domaćinstvo predstavlja domaćin. On i njegova obitelj su „brand“. Jako je važno predstaviti ljude koji ugošćuju ljude. U prvi plan promocije stavljamo obitelj, zatim nositelja domaćinstva koji predstavlja svoj hobi, svoj posao, svoju specijalizaciju (ribič, tesar, kuharica, bike vodič…) Specijalizacija domaćina je „dodana vrijednost“ na ponudu smještaja. Vještine domaćina su zanimljivost koja će zainteresiranog gosta dovesti baš u taj smještaj. Zato nam je jako važno povezati temu specijalizacije smještaja sa specijalizacijom domaćina. Domaćin mora živjeti stil kojega promovira kroz specijalizaciju. (npr. „hike friendly“ domaćin poznaje planinarske staze, vremenske prilike, skloništa, prirodne ljepote itd.).

Proizvodnja hrane osnovna podloga ruralnog turizma

Na ruralnom području se uz poticaj za razvoj obiteljskog smještaja moraju dati još i dodatni poticaji za proizvodnju hrane. Hrana koju proizvodi domaćinstvo služi za prehranu domaćinstva a višak te hrane se prodaje kao obrok ili finalni proizvod turistima (mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi od žitarica,  med i medni proizvodi, voće i povrće i voćni sokovi i sl.). proizvodnju hrane treba stimulirati i dodatnim poreznim olakšicama. Proizvodnja hrane na selu je iznimno važna, osobito nakon traumatičnog iskustva sa zaraznom bolešću covid 19 kada su „popucali“ dugi lanci dostave živežnim namirnicama pa je došlo do nestašice hrane u urbanim centrima. Posebno je loš primjer otvaranja „socijalne samoposluge“ u najplodnijem dijelu Hrvatske – u Slavoniji. Umjesto da se proizvodi hrana na selu i s njome povoljno snabdjeva grad, stanovnici manjih gradova se opskrbljuju u „socijalnim samoposlugama“. Osim toga dobra i cjenovno pristupačna  hrana je jak motiv za turističko putovanje na selo. To se posebno odnosi na vikend dolaske iz obližnjih gradova. (Dobar primjer Sarajevo – Vareš i proizvodnja sira, tjestenine, kokošjih jaja, ribe i sl. u Varešu BiH, zatim Zagrebačka županija koja privlači stanovnike Zagreba i slično).

Stimulacija rukotvorina i obnova starih zanata

Rukotvorine od prirodnih materijala su iznimno važne kao dodatna ponuda turistima ali i kao „izvozni“ asortiman sela. Tu se najprije misli na odjevne predmete koji na bazi prirodnih materijla (ovčja vuna) i etno uzoraka uz suvremeni dizajn i dobar marketing mogu postati vrlo tražena roba. (Primjer Austrije, Bavarske, Švicarske). U istu grupu spadaju i ručno rađeno posuđe, vrtlarski alati i slično (majdani u Očevju, Vareš), zatim unutarnji i vanjski namještaj od drva, eko igračke od drva i slično. Ovdje vrijedi isto kao i kod proizvodnje hrane – porezna stimulacija i poticaji.

U posljednje vrijeme sve je popularnija oporaba proizvoda – popravak kućanskih aparata, namještaja, obuće i slično kao važnog dijela „cirkularne ekonomije“. Stimuliranje postolarskih radnji za izradu i popravak obuće, zatim izrada i popravak, brušenje kuhinjskih noževa, sjekira, kosa, blanjalica i sličnih alata, čak i popravak kišobrana i suncobrana, pegli i usisivača… sve su to nova / stara zanimanja. Komunalno društvo „Čistoća“ je u Rijeci otvorilo jednu takvu radionicu „Riperaj“ https://web.facebook.com/riperajrijeka/?_rdc=1&_rdr .Uz to ide i prodaja najprije antikvarijat asortimana (turistički vrlo atraktivno) a onda i polovnih repariranih uređaja.

Osnove održivog razvoja ruralnog područja bi bile odgovorno i održivo upravljanje vodnim i drvnim resursima, čuvanje prirodnog okruženja, proizvodnja hrane, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj turističkih usluga, poticanje digitalne ekonomije i rada na daljinu. Na tu osnovu se nadograđuju specijalizacije u pojedinoj vrsti usluge ili proizvodnje. Sve zasnovano na obiteljskom mikropoduzetništvu i obitelji kao osnovnoj društvenoj i ekonomskoj „stanici“ zajednice.

Nedopinezic.com

 

Zašto su lokalni izbori važni za razvoj turizma ?

Lokalni izbori i turizam

Upravo je prošlo vrijeme lokalnih izbora, vrijeme kada građani –stanovnici općine, grada i županije i građani – turistički mikropoduzetnici, članovi turističke zajednice odlučuju. Važnost lokalnih izbora je nepravedno podcijenjena u odnosu na „velike“ ,parlamentarne izbore. Dapače, ovi „mali“ izbori su nam životno važniji, na njima kao birači imamo najveći utjecaj.

O čemu odlučuje naš glas, glas naših ukućana i prijatelja, cijele naše zajednice?

Prije svega mi biramo čelne ljude naše lokalne zajednice, načelnika,gradonačelnika župana, članove općinskih i gradskih vijeća, županijske skupštine. To su mjesta na kojima se odlučuje o cijenama komunalnih naknada i usluga, o obuhvatu i namjeni prostornih planova, o načinu upravljanja javnim površinama, o infrastrukturnim i društvenim projektima i mnogim malim stvarima koje život znače. Na lokalnim izborima biramo i predsjednike turističkih zajednica općina, gradova i županija. Predsjednik je najviše tijelo turističke zajednice i ima veliki utjecaj na rad turističkog vijeća i skupštine turističke zajednice.

Da li smo zadovoljni komunalnim standardom u kojega spada i javni prijevoz? Da li smatramo da su cijene komunalnih usluga poput vode, odvoza smeća i slično korektne? Da li su komunalne naknade i porezi na potrošnju kod ugostitelja te prirezi pravedni? Da li su nam  grad, općina čisti ? Kako županija vodi brigu o mikropoduzetnicima? Da li turistička zajednica razvija destinacijsku ponudu, upravlja destinacijom? Ova i slična pitanja su ona prava pitanja na temelju kojih propitujemo funkcionalnost čelništva lokalne samouprave i turističke zajednice. U ovim pitanjima nema politike, lijevih i desnih, ovdje se propituje efikasnost i sposobnost istaknutih pojedinaca u vođenju lokalne zajednice. Što su do sada napravili? Kakva dostignuća stoje iza njih?

Vlast obnašaju oni koji su dobili vrlo mali postotak od ukupno mogućih glasova

Ni sami nismo svjesni koliko svojim glasom utječemo na rješavanje nekih problema o kojima smo inače spremni debatirati sa svim i svakim; pisati dopise na sve moguće adrese a zapravo rješenje leži u izboru ljudi zaduženih za komunalnu problematiku.

Na što treba obratiti pozornost pri biranju čelnika općina, gradova i županija ? Umjesto na „boju dresa“, pažnju treba usmjeriti na „rad nogu“, odnosno umjesto ideološke obojenosti bilo bi dobro obratiti pozornost na učinkovitost djelovanja. Obećanja su samo obećanja, a pravi  kandidati trebaju predstaviti ostvarene projekte. Male ili velike, privatne ili društvene. Umjesto javnih prepucavanja, izborna kampanja treba poticati javno nadmetanje.

Turistički promet cijele zemlje počiva na turističkoj ponudi svake jedinice lokalne samouprave u kojoj se razvija turizam. O ukupnoj turističkoj infrastrukturi, o razvoju ponude ovisi i atraktivnost destinacije. Gosti ne putuju (osim organiziranih grupa s posebnim programom i posebnosti nekih hotela) zbog smještaja. Gosti putuju zbog doživljaja, zbog posebnih motiva,na neku destinaciju. U kreiranju turističke privlačnosti presudnu ulogu ima načelnik, gradonačelnik,župan koji upravlja i lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom na prostoru kojega gost doživljava kao turističku destinaciju.

Jesmo li propustili (još jednu) priliku ?

Važno je izaći na izbore i birati predsjednika turističke zajednice općine, grada županije i čelnika lokalne samouprave. To je ujedno i najpravedniji, najdemokratičniji, izbor predsjednika turističke zajednice. Ja kao angažirani građanin imam priliku jedan dan učetiri godini odlučiti kome ću dati svoj glas, svoje povjerenje. Nakon izbora dolazi pitanje  – što sam ja učinio za svoju zajednicu?  Novu priliku za ovakav angažman čekat ćemo do novih izbora. Jesmo li svjesni da u konačnici sami kreiramo svoju budućnost, da sami stvaramo ugled svoje zajednice kao turističke destinacije? Nakon izbora prihvaćamo novo / staro stanje stvari i s time živimo iduće četiri godine.

Narod ima vlast kakvu zaslužuje“, turistička zajednica ima predsjednika kojega su izabrali građani. To je istina s kojom se moramo suočiti.

 

Krčani i dalje pomažu Petrinji

Pjevačkom društvu „Slavulj“ u Petrinji Krčani predali opremljeni kontejner

Konačno je došao taj dan. U subotu 08.05., na Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, predstavnici Grada Krka, Gradskog društva Crvenog križa Krk, kompanije CMA CGM France i krčkih obrtnika i poduzetnika predali su zajedničku donaciju – opremljeni brodski kontejner.

Ovaj kontejner, koji je oplovio svijet, završio je „svoju karijeru“ na najbolji mogući način, kao mini kulturni dom, sastajalište najstarijeg hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj“ iz Petrinje. Mala je ovo utjeha za teško stradali impozantni Kulturni dom ali pored nužnog smještaja ova gesta je i poticaj ljudima da nastave sa svojim društvenim aktivnostima jer one su osnova životnog duha Petrinje.

U opremanje kontejnera i popravku 18 krovova sudjelovalo je 42 tvrtki i pojedinaca:

Vedran Kirinčić, Milan Rošić, Mersud Kolubčić, Goran Barović, Dean Kinkela, Deni Jurešić, Edin Ibrahimović, Nermin Ibrahimović, Emir Ibrahimović, Filip Depikolozvane, Valerij Jurešić, Nedjeljko Pinezić, Ingo Hartman, Omer Čanić, Sandi Beganović, Dino Ivanec, Danijel Došen, Marin Markić, Marin Maglić, Dalibor Stojak, Trum d.o.o i Toni Komadina, Alu Krk, Trgovina Krk i Senad Beganović, Adrian Štimac, Ivan Vučić, CMA – CGM i kap. Jakov Karmelić, „Klek“ Krk i Dominik Kirasić, Auto servis Brozić, Antonio Habek, Benjamin Mujkić, Damir Štefančić, Mihael Kralj, Vedran Bobovčan, Milohnić d.o.o., Damir Husić, GPP Mikić – hotel „Malin“, Roman Jakovac,” Pvc mont” i Đani Gržetić, Volsonis d.o.o i Goran Stanić, Mario Grgurić, Foto Brujo i Ivica Brusić, „Elektro Krk“.

Na maloj prigodnoj svečanosti u centru Petrinje predsjednik HPD-a „Slavulj“ Željko Crnković zahvalio se donatorima i svim građanima Krka kao i Gradu Krku u ime svih članova. U ime krčkih obrtnika i poduzetnika prisutnima su se obratili Nedjeljko Pinezić i Vedran Kirinčić a u ime kompanije CMA – CGM kapetan Jakov Karmelić. Riječi zahvale svim dionicima ove humanitarne akcije uputio je i Darinko Dumbović gradonačelnik Petrinje. Posebne riječi zahvale ide zamjenici predsjednika HPD-a „Slavulj“ Maji Ostojić i krčkom poduzetniku Vedranu Kirinčiću koji su iskoordinirali ovaj projekt od same ideje do predaje objekta u Petrinji. Kontejner koji je potpuno preuređen, opremljen vratima, prozorima, termo fasadom, klima uređajem, sanitarnim čvorom, mini kuhinjom, električnim instalacijama i ostalom opremom u vrijednosti od 72.000 kuna, na uporabu je predala u ime Gradskog društva Crvenog križa Krk Marijana Jakominić, ravnateljica društva.

Želja svih sudionika ove akcije je da se kulturna društva gradova Krka i Petrinje povežu kroz gostovanja u oba grada čim to prilike dopuste. Jedan svetac, zaštitnik bdije nad oba grada – to je sveti Lovro. Lovrečeva će biti poseban dan u srcima Krčana i Petrinjaca, ljudi i gradova povezanih u nevolji.

N. Pinezić

Hoće li se ikada turizam vratiti u istom obliku kao prije pandemije ?

Era prije Covida i era poslije Covida

„Bog dao imao pa nemao“, jedna je od najtežih kletvi. Tu spoznaju otkrivamo svakim danom sve više. Turistički promet se i nakon godinu dana ne oporavlja, dapače, svijet se po tom pitanju nalazi gotovo na istim pozicijama kao u ožujku 2020.

Teza da se „nova era“ broji kao „post Covid era“ od trenutka kada će „era prije Covida“ postati prošlost lansirana je na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Već sama ova teza ostavlja dojam složenosti, dramatičnosti vremena u kojemu živimo. Želi se reći da svijet više neće biti isti kao prije „Corona ere“.

U opisu novonastalih okolnosti sve se više spominju novo kovane riječi poput „slowbalisationa“ umjesto „globalisationa“. Sve se češće govori i o novom turizmu kao „slow tourism“. Usporavanje je evidentno, avio promet je na svjetskoj razini pao na volumen prometa sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kružna putovanja brodom su pretrpjela gubitak prometa veći od 90% a prije Corona pandemije su imala godišnje i preko 30 milijuna putnika. Bankrotirala su i brodogradilišta na sjeveru Njemačke koja su gradila brodove za kružna putovanja. Kruzing kompanije gomilaju gubitke baš kao i avio kompanije i veliki turoperateri. Uz svu moguću pomoć koju dobivaju, pitanje je na kraju tko će o(p)stati a tko ne. Slično se događa i s velikim hotelskim kućama. I tu se događaju promjene vlasništva a ozbiljno restrukturiranje tek predstoji. U teškom su položaju i mali poslovni subjekti, na dnevnoj bazi nestaju s poslovne scene. O njima se manje govori i piše jer su „nevidljivi“.

Corona kriza donosi velike promjene u destinacijama koje su proglašavane kao epicentri neželjenog „overtourisma“. Jedan od njih je Venezia. Ove godine je po prvi puta u svojoj povijesti održala svoj znameniti karneval u „online varijanti“. Nije bilo dobro kada je bilo previše turista ali ni sada nije dobro, kada ih gotovo uopće nema. Slično se događa s našim Dubrovnikom i mnogim poznatim turističkim „mekama“.

Prema ISNARTu (Talijanski institut za turizam) Italija je u 2020. izgubila 50 milijardi eura prihoda od turizma a u prvom kvartalu ove godine zbog izostanka skijaške sezone već je izgubila koliko Hrvatska ukupno zaradi u dobrim turističkim godinama – 10 milijardi eura.

Prema podacima talijanske gospodarske komore taj će se trend nastaviti. Zbog situacije s pandemijom, već je otkazano 80% svih rezervacija za Uskrs.

Milenijci su postali prevladavajući turistički putnici

Nedavno istraživanje marketinške agencije Selligent pokazalo je da je čak 83% milenijaca spremno podijeliti svoje podatke na internetu s ciljem što više personalizirane turističke ponude od strane ponuđača. Većina milenijaca vjeruje da su personalizirana putovanja daleko aktivnija od standardnih paket aranžmana. Putnici su sve svjesniji i o štetnim utjecajima putovanja na okoliš.
Podaci pokazuju također da se između srpnja i listopada 2020. čak petina turističkih putnika diljem svijeta odrekla internacionalnih putovanja. Covid je samo ubrzao tu tranziciju ciljeva putovanja, pravi razlozi leže u jačanju ekološke svijesti putnika.  Prošlog ljeta su i Talijani kao i mnogi drugi turisti putnici, pri odabiru cilja putovanja na prvo mjesto stavili sigurnosne razloge (njih čak 81%). Sportske aktivnosti, aktivni turizam je bio prvi razlog putovanja. Ove promjene će ostati na snazi i u „post Covid eri“, prema mišljenju stručnjaka.

Jaka želja za povratak na staro

Jedno drugo istraživanje konzultantske kuće „Deloitte Italije“ pokazuje  da za ponovno pokretanje turizma neće biti dovoljna samo virtualna rješenja koja smo koristili u Covid krizi. Ponuda će morati biti prilagođena svakom putniku prema njegovim preferencijama. Morati će se nuditi manje poznate destinacije, one koje ne nose obilježja masovnog turizma. Morati će se više nuditi sela, manja mjesta, nepoznati ruralni krajevi.

Istraživanje također  potvrđuje da samo 13% ispitanika preferira digitalne usluge poput virtualnih posjeta muzejima dok 44% ispitanika preferira hibridni model. Ovo upućuje na to da ipak tehnologija neće u potpunosti nadvladati ljudski potencijal već da će se tehnologija zadržati kao vrlo važna podrška turističkim putovanjima, u opsegu većem i značajnijem nego u „eri prije Corone“.

Zaključak se nameće sam po sebi

Trendovi koje smo pratili posljednjih godinu dana, uz ove rezultate istraživanja, upućuju na snaženje individualnih personaliziranih putovanja, putovanja manjih grupa nasuprot velikim masovnim putovanjima u standardnim paket aranžmanima. Putovat će se više lokalno, regionalno, kontinentalno, manje internacionalno i interkontinentalno. Putovanja će sve više biti aktivna, pustolovna, doživljajna. Ovim će se trendovima morati prilagoditi svi u lancu opskrbe turističkih putovanja, od prijevoznika do pružatelja usluge smještaja, ugostitelja, kulturnih i zabavnih događanja…

Pratimo, učimo i prilagođavamo se putem. Nema nam druge.

Nedopinezic.com

Krčka ekipa „Krkani“ pokazala primjerom kako se može učinkovito pomoći Baniji

 

Spontana reakcija poduzetnih Krčana urodila je efikasnom pomoći

Mladi krčki poduzetnici Daniel Jurešić i Vedran Kirinčić već su na prve vijesti o razornom potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji stupili u kontakt s prijateljima iz tog kraja. Najpoduzetnija „veza“ bila je gospođa Maja Ostojić, profesorica, učiteljica iz Petrinje koja dobro poznaje svoj kraj i ljude. Vedran i Daniel su se uputili s prvom turom humanitarne pomoći u Petrinju i uz Majinu organizaciju obišli domaćinstva kojima je potrebna pomoć u sanaciji stambenih objekata. Radi se o objektima s „zelenom naljepnicom“ sigurnima za boravak ali kojima su redom stradali krovovi i dimnjaci.
Po povratku na Krk Vedran i Daniel su u nekoliko dana otvorili račune u „Trgovini Krk“ i „Pinelu“ gdje su nabavili sav potreban materijal za obnovu „snimljenih“ kuća. Stanovnici otoka Krkana Krku i u svijetu kao i prijatelji iz susjednih zemalja su svojim donacijama pokrili troškove otvorenih računa a svoje „ruke“ je ponudilo 26 otočana. To su mahom mikropoduzetnici, obrtnici u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu ali i djelatnici kod poduzetnika: Vedran Kirinčić, Daniel Jurešić pa uz njih još jedan Vedran, Valerij, Tony, Smiljan, Sandi, Robert, Omer, Mersud, Marin, Marjeto, Ivo, Ingo, Filip, Emil, Edin, Dino, Dean, Danijel, Damir, Benjamin, Adrian, Mihael, Nedo.

Značajnu logističku potporu dale su tvrtke „Auto Brozić“ iz Svetog Vida Miholjice kao i komunalna tvrtka „Ponikve“.Volonteri su sami organizirali prijevoz i smještaj o svom trošku.

Rezultat ove akcije je dobar primjer iz prakse kako se može efikasno, brzo, transparentno i ekonomično pružiti konkretnu pomoć konkretnim ljudima.
U tri dana boravka, od 4. do 6.01., u Petrinji i okolnim selima, četiri ekipe i logistika sanirale su ukupno 17 dimnjaka i krovova. Ukupan trošak izvedenih radova iznosio je 35.000 kuna. Sve što je napravljeno „preživjelo“ je novi potres jačine 5 stupnjeva.

Krčki poučak

„Krkani“ su pokazali primjerom kako se može organizirano i učinkovito pristupiti pomoći potresom stradalom području:
1. treba stupiti u kontakt s ljudima koji će organizirati prihvat pomoći na terenu
2. izvršiti izviđanje objekata za sanaciju
3. organizirati svu potrebnu logistiku za pothvat
4. prikupiti financijska sredstva za nužne troškove
5. organizirati timove volontera predvođene stručnim ljudima
6. poštivati sve mjere opreza pri radovima, čuvati sebe i druge od zaraze Covidom 19
7. voditi se transparentnošću svih troškova kako prema donatorima tako i prema javnosti

Najnužnija pomoć

Ako je 26 ljudi, odnosno 4 tima + logistika, u tri dana obnovilo 17 krovova i dimnjaka, onda bi tim tempom isti broj ljudi u 30 dana mogao obnoviti 170 krovova i dimnjaka. Veći broj timova bi, naravno u kraćem vremenu obavio i više posla.

Istim načinom organizacije uz pridružene majstore električare, vodoinstalatere i tesare, stolare, mogla bi se dnevno izgraditi po jednom timu jedna drvena kućica za privremeni smještaj sa svom potrebnom instalacijom. Kada bi krčka četiri tima narasla na hrvatskih četrdeset timova, dnevno bi se na terenu podizalo 40 privremenih domova a u deset dana čak 400 takvih objekata.

To je ono što je NAJNUŽNIJE . Stanovnici na potresnom području su pod izrazitim psihološkim šokom zbog stalnog podrhtavanja tla pa se i mnogi kojima su kuće „zelene“ ne usude noćiti u svojim domovima. Zbog toga je potreban broj nužnog smještaja na terenu iznimno velik.

Sljedeće što će biti potrebno osigurati to su električne grijalice za sve objekte koji imaju osiguran priključak na elektro mrežu. Ovakav način grijanja je najjednostavniji i najsigurniji. Osim toga za očekivati je da će država putem HEPa ugroženim domaćinstvima donirati električnu energiju.

Temeljita obnova dolazi kasnije

Za pristup temeljitoj obnovi trebaju se ispuniti nužni uvjeti :
– raščišćavanje terena i uklanjanje svih građevina koje se ne mogu obnavljati
– osposobljavanje infrastrukture (ceste, voda, struja, kanalizacija, nasipi, mostovi…)
– projektiranje novih tipova objekata (stari i novoizgrađeni objekti ne zadovoljavaju potrebne kriterije)
– postavljanje učinkovitog nadzora izvođenja radova po projektima
– uspostava vaučerskog financiranja obnove putem zaklada i fondova s uključivanjem što većeg broja obrtnika i poduzetnika s pogođenog područja
– transparentno vođenje obnove
– dobri vremenski uvjeti

Utrka s vremenom

Za sve to potrebno je (pre)više vremena kojega ovoga trenutka stanovnici ugroženog područja nemaju. Svaki dan kašnjenja pomoći snažnije će utjecati na trajno iseljavanje mladih, radno sposobnih ljudi pa  obnova možda neće imati potreban učinak.

Na kraju još samo zapažanje o izrazito lošoj konstrukcijskoj gradnji objekata, osobito krovišta i dimnjaka (temelji su posebna priča). Kao da je vrijeme stalo i zapelo stoljećima u natrag. Ta ogromna razlika u uvjetima života dolazi do punog izražaja povratkom doma. Ne mogu shvatiti da na pola sata vožnje od Zagreba, „Snježne kraljice“ i svih svjetskih čuda, ljudi još uvijek žive u 19. stoljeću.
nedopinezic.com

Sretnija nam bila nova 2021.!

2020. godina je, siguran sam, jedna od onih koju želimo što prije prepustiti zaboravu. Kao da se sve zlo ovoga svijeta akumuliralo u godini upečatljivoj i po svom vizualu.
Nabrajanje svih nedaća potrošilo bi prostor za izricanje dobrih želja, pa ću to, ovom prilikom preskočiti.

Želio bih, ipak, istaknuti ono što mi se stalno vraća kao pouka 2020. Svatko od nas ima prostora za osobni rast, svatko od nas može biti bolja osoba. Tako i ja želim početi od sebe u novoj 2021.
Jednostavno u idućih godinu dana ne želim spominjati pogreške i slabosti drugih.

Dovoljno je posvetiti se svojoj pozitivnoj energiji. Graditi a ne rušiti, isticati pozitivno a ne negativno, hvaliti a ne kuditi. I biti skroman, biti zadovoljan sa životom kojega imamo. Jedini je, naš je, živimo ga sad i ovdje.
Sjetimo se uvijek da se dobro dobrim vraća. Dobro je činiti dobro.
Dobra vam bila nova 2021. !

Nedopinezic.com

dantes.com.hr