NEKRETNINSKI BALON I DETURISTIFIKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

 

 

Turizam nije kriv za rast cijena nekretnina niti za nedostupnost stanova za dugoročni najam u Hrvatskoj

 

Spinovi o turizmu kao krivcu za rast cijena nekretnina i nedostatku stanova za dugoročni najam koji se konstantno plasiraju u javnost nisu utemeljeni na činjenicama. Činjenice govore o sasvim drugim osnovama za rast cijena nekretnina na odredjenim lokacijama u Hrvatskoj.

Deturistifikacija lokalnog stanovništva

Deturistifikacija lokalnog stanovništva je pojava kod koje se ukidaju koristi od turizma za lokalno stanovništvo. Ona se očituje najprije kod zamjene domaćih zaposlenika u turizmu za strane, stalnih za sezonske, promjenom vlasništva nad privatiziranim hotelskim kućama gdje nestaje udio vlasništva lokalne zajednice. Nastavlja se prestankom otkupa domaćih prozvoda, prestankom suradnje hotelskih kuća i domaćih vlasnika smještajnih objekata. Konačno se vrši pritisak prema lokalnim i državnim vlastima kako bi se onemogućilo pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Najprije su ukinuti pansioni a u Hrvatskoj sad su na red došli apartmani (kategorizirani stanovi).

Što nam govore činjenice 

Kad govorimo o činjenicam, prije svega to su informacije o broju praznih stanova koji nemaju status kategoriziranog turističkog smjestaja u domaćinstvu. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stanova te 231.000 kuća za odmor (vikendica) u kojima, po logici stvari, ljudi borave povremeno jer su izvan njihovih prebivališta.https://n1info.hr/vijesti/hrvatska-je-puna-praznih-stanova-bezovan-dva-su-kljucna-razloga-ali-ovdje-nikog-nije-briga-za-to/?fbclid=IwAR2c-RWwYozjicvXz6OAtpXBWgHUBIZrtvrQtSbrCtgJ57Lw28_l8i2YWpk

Zašto ima toliko praznih stanova ? Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan smatra da je veliki dio nekretnina kupljen s namjerom da ne bude u funkciji već da čuva kapital. Takvih stanova ima najviše u najvećim gradovima. Prema nekim izvorima samo u Zagrebu imamo više od 50.000 takvih stanova.

Imobilizirani portfelj stanova

U situaciji kad imamo značajan portfelj stanova imobiliziran tako da ni na koji način ne sudjeluje u prometu nekretnina, tada se javlja efekt ” nekretninskog balona”. Balon se napuhuje zbog rasta potražnje utemeljenog na vjerovanju u sigurnost ulaganja i rast vrijednosti i zbog nedovoljno nekretnina u ponudi jer su imobilizirane i ne sudjeluju u prometu nekretninama. To je neka vrsta začaranog kruga.

Dodatan pritisak na potražnju javio se i zbog rata u Ukrajini gdje su se dobro stojeći Ukrajinci ali i Rusi koji se boje mobilizacije odlučili potražit novo mjesto za život. Najveći dio njih potražio je novo prebivalište u Beogradu nakon čega slijede ostali veliki gradovi u zemljama Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije.

Raslojavanje tržišta

Tržište se u stvarnosti raslojava na ulagače u nekretnine i na one koji pokušavaju rješit svoje stambeno pitanje. Zbog “balona” cijene rastu pa ovaj drugi segment potencijalnih kupaca s manjim primanjima, bez većeg kreditnog potencijala i bez osiguranog kapitala za kupovinu ne uspjeva sebi priskrbiti nekretninu za stanovanje.  Istovremeno gradovi , općine i županije takodjer svoju imovinu drže imobiliziranom umjesto da ju transformiraju u program socijalnog stanovanja. Takve programe imaju mnogi europski gradovi, poput Beča, koji vode računa o svojim gradjanima koji trebaju stambeni  prostor a spadaju u kategoriju socijalno osjetljive populacije.

Dio praznih stanova nastao je odlaskom stanovništva u inozemstvo. Govorimo o emigraciji oko 300.000 ljudi koji su negdje stanovali. No većina takvih stanova nalazi se na ekonomski oslabljenim podrucjima gdje nema veće potražnje za nekretninama pa oni ne utječu na povećanje cijena nekretnina.

Hrvatska je atraktivna zemlja članica EUa

U velikim gradovima gdje je Zagreb na prvome mjestu, kombinacija imobilizirane stambene imovine i rasta potražnje za nekretninama diže cijenu nekretnina. Na atraktivnim lokacijama na jadranskoj obali najveci uzrok rasta cijene nekretnina je velika potražnja financijski potentnih kupaca iz inozemstva. Takva potražnja čini već preko 80% ukupne potražnje.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine a zatim deset godina kasnije i u eurozonu i schengenski granični režim, preusmjerili su nekretninska ulaganja iz Španjolske, Grcke, Frncuske, Italije na hrvatsku obalu Jadrana gdje su cijene nekretnina cijelo vrijeme bile  povoljnije. Sad se “hvataju” manje ali još uvijek atraktivne lokacije pa se umjesto Opatije trazi Rijeka, na primjer.

Ogroman nesrazmjer između praznih i kategoriziranih stanova

Takav je trend na cijeloj jadranskoj obali. U svemu tome legalni, registriran i kategoriziran najam stanova turistima predstavlja sve manji udio u ukupnom prometu nekretnina. Ako imamo 600 000 praznih stanova s prosjecno 4 postelje onda govorimo o 2,4 milijuna postelja prema tek nesto vise od 600.000 registriranih, kategoriziranih postelja za najam turistima. U samom gradu Zagrebu promet najma stanova turistima je ukupno neusporedivo manji od potencijala praznih 50.000 stanova s 200.000 postelja.  U Rijeci, na primjer, imamo 13.810 nenastanjenih, praznih stanova i 428 stanova za odmor. U Rijeci je ukupno kategorizirano s rjesenjem o odobrenju za najam turistima tek 1.138 stanova. https://www.fiuman.hr/u-pgz-u-postoji-44-tisuce-praznih-stanova-u-kojima-nitko-ne-zivi/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0rcPn3fPcdWT2IFGFNNf661ZQQUzx66CyJGcMEbSDYNtNWmx5NTTkDlmo_aem_Afk_mu13CdJbMe1Thf-Su4fyfvMoqTLZiH5Ih56Lha4ef6DHic0K9Ts4ds9UOEqT19flxt90F_3zKi9nuE_ZWELD  Razlika je očigledna i dematira sve što su gradske vlasti govorile kao opravdanje za podizanje poreza iznajmljivačima obiteljskog smještaja.

Raste potražnja za jeftinim stanovima

Aktualna kriza sigurnosti u Europi pomalo usporava potražnju za skupim ladanjskim nekretninama na jadranskoj obali. Potražnja je već prošla vrh i polako ide prema silaznoj putanji. To je opći trend u Europi. Ono što će se tražiti sve više, to su stanovi za smještaj stranih radnika. U tom slučaju govorimo o jednostavnijim i jeftinijim stanovima s kojima se postižu dobri prihodi. https://www.telegram.hr/vijesti/nakon-telegramova-otkrica-iseljen-dio-nepalaca-iz-onog-drzavnog-stana-u-kojem-ih-je-bilo-nagurano-vise-od-30/

Što se krije iza navedenih spinova ?

Ako se vratimo na spomenuti spin s početka teksta njegov cilj je onemogućavanje legalnog najma stanova turistima iz nekih sasvim partikularnih razloga. Ti su razlozi često trivijalni ali općenito vrlo destruktivni prema vlasnicima nekretnina.

Jačanjem porezne presije mnogi će biti prisiljeni prodat svoje nekretnine investitorima jer ih neće moć održavat a legalan turistički najam neće bit isplativ.

Socijalno stanodavstvo je u nadležnosti gradova i općina

Socijalno pak stanodavstvo je za obične gradjane vlasnike nekretnina preriskantno, zato i izbjegavaju iznajmljivati stanove socijalno osjetljivim skupinama. Stanodavci nisu zaštićeni od neplaćanja i gomilanja dugova. Zaštićeniji su najmoprimci pa se sudski postupci vode desetljećima. O socijalnom, priuštivom stanovanju treba brinuti javni sektor, općine i gradovi, županija uz pomoć države. https://www.fiuman.hr/napusteno-prenociste-hz-prenamijeniti-u-stanove-za-mlade-evo-sto-kaze-gradonacelnik/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0sk9Y7ONCu0oA7w7vYYjBBOVSDVl6piqheFdrogeYhe4Ss4RiC-BmCCsE_aem_AfkDoSwjuxOujAZWyB7t9PjtWnjdgVhto2VqywYHalGsq8kP5PaU2UwXDgwOpVORPBVPftHuL7mJ471vRz_Aru_x 

Potpuno je neprimjereno takvo stanovanje „rješavati“ svaljivanjem krivice na privatne vlasnike stanova. A onda još aktivno sudjelovati u planiranju izgradnje skupih nekretnina za tržište vješto sakrivenih tobožnjom brigom za opće dobro. https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/predstavljen-novi-stadion-kantrida-ovo-je-projekt-koji-ce-svakako-promijeniti-rijeku/

Drugim rječima, naša djeca neće moći uživati nasljeđe prethodnih generacija ako se nastavi ova „hajka“ na iznajmljivače smještaja turistima. Takva privilegija namjenjena je, očito, bogatim strancima.  https://nedopinezic.com/2022/04/04/obiteljski-smjestaj-snazan-adut-hrvatskog-turizma/ 

Ipak, na kraju treba reć i to da strah i mržnja prema turizmu i turistima (turizmofobija)  nastaju kao rezultat isključivanja domicilnog stanovništva od koristi koje turizam donosi. Deturistifikacija lokalnog stanovništva rezultira odbojnošću prema turizmu na štetu svih dionika. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijes-na-kanarima-ne-mogu-zivjeti-od-turista-necemo-vise-biti-vasa-krava-muzara-foto-20240427 

*Fotografija: https://m2-estate.com/en/blog/relocation/best-european-countries-for-buying-real-estate-by-the-sea/

 

www.nedopinezic.com

 

VIJESTI S ITB-a BERLIN

ITB BERLIN
KRATKI PREGLED ANALIZE PHOCUSWRIGHTA

Nejednak oporavak

Turizam se oporavlja ali ne na svim stranama svijeta jednako. Za 2025. se predviđa lagana stagnacija u Europi i Sjevernoj Americi dok će Južna Amerika i Afričko – pacifička regija imati lagani rast.

Privatni smještaj eksponencijalno raste

Apsolutni pobjednik izlaska iz krize je privatni smještaj, smještaj u domaćinstvu. Od 2021. do 2025. rast bukinga ove vrste smještaja iznosit će 100 % dok će kod hotela rast biti oko 20 %.

To je u svom interviewu naglasio i Glenn Fogel, CEO i predsjednik Booking Holdings. Na provokativno pitanje o zabrinutosti za rast ovog segmenta ponude i kakva je po tom pitanju strategija Booking.coma, on je rekao : „Putnici traže privatni smještaj (kratkoročni najam). Mi želimo imati najbolju i najraznovrsniju ponudu tog smještaja kojega putnici traže. Jedini razlog zašto smo ga izlistali zajedno s hotelima je taj da putnik istovremeno može pretraživat hotele i privatni smještaj. Na taj način može imati pregled svih opcija na jednom mjestu i izabrati sebi najpovoljniju.“

Tri velike prijetnje turizmu

Turizam ima tri velike prijetnje za stabilan rast. To su: geopolitička kriza, povećanje troškova i manjak radnika. Kako jača kriza tako se vidi veće pomanjkanje akcije putnika u smjeru održivosti. Troškovi su u prvom planu kod većine putnika. S druge strane vidimo da su na elemente održivog putovanja osjetljiviji putnici bolje platežne moći. U toj niši je važno isticati održivost ali i svim ostalim putnicima treba jasno komunicirati što ta održivost znači za globalni svijet, za zemlju, za lokalnu zajednicu i pojedinca.

Alati koji koriste umjetnu inteligenciju ubrzavaju razvoj

Razvoj primjene umjetne inteligencije po mjesecima:
– Studeni 2022. lansiran je ChatGPT
– Siječanj 2023. Microsoft ulaže 10 milijardi dolara u OpenAI
– Veljača 2023. Google najavljuje Bard
– Ožujak 2023. Open AI je pustio ChatGPT Enterprise
– Rujan 2023. Open AI dodaje multimodalne mogućnosti
– Listopad 2023. Open AI dodaje mogućnosti rada s PDF-om, podatkovnim datotekama, kreaciji tekstova s fotografijama
– Studeni 2023. DEV Day – GPT – 4 turbo, Assistants API, Customer GPTs, i GPT pohrana, modeli po narudžbi, Copyright zaštita…
– Prosinac 2023. Google lansira Gemini
– Siječanj 2024. dolazi Rabbit
– Veljača 2024.OpenAI predstavlja SARA, tekst i video generaciju…

Umjetna inteligencija je tu, već se koristi. Naša je zadaća da imamo što više vjerodostojnih podataka u virtualnom svijetu jer će to biti presudno za formiranje ponude putem umjetne inteligencije.

Potrošači su  počeli koristiti umjetnu inteligenciju

U USA 22 %, Kanadi 17 %, UK 14 %, Francuskoj i Njemačkoj 13 %, Italiji 14 %, Španjolskoj 18 %… Zanimljivo je da u USA AI najviše koriste osobe 55+ godina, u Kanadi oni od 18 do 34 ravnopravno s generacijom 35 -54, u ostalim navedenim zemljama uvjerljivo najviše koriste korisnici u dobi od 18 do 34 godine.

Planiranje putovanja uz pomoć AI (Artificial intelligence)

AI se koristi za planiranje putovanja i to u USA 50 %, Kanadi 41%, UK 48%, Francuskoj 30 %, Njemačkoj 35 %, Italiji 47 %, Španjolskoj 49%.

AI postaje osobni asistent koji će „narudžbe“ zaprimati glasovnim putem. Međutim dolazi i Web3 koji će objediniti sve operacije kod planiranja putovanja. Booking.com razvija upravo takvu “one stop shop ponudu” na svojim platformama.

Ovo su kratki izvadci iz izvješća konzultantske kuće Phocuswright https://www.phocuswright.com/

www.nedopinezic.com

ZA NEKRETNINSKI BALON NIJE KRIV TURIZAM

Turizam (ni)je kriv za rast cijena nekretnina

U posljednje vrijeme se učestalo u javnost plasiraju informacije kako je za porast cijena nekretnina u većim gradovima i nestašicu stanova za najam kriv – turizam.

Lakovjerno se možemo uhvatiti na ovaj „mamac“ ako slijedimo medijske vijesti koje s jedne strane govore o porastu turističke potražnje za apartmanima a s druge strane o rastu cijena nekretnina.

Iz ovih šturih informacija dalo bi se zaključiti da je turistička potražnja kriva za rast cijena nekretnina kao i za rast prometa nekretninama.
Ipak, kad se malo šire i detaljnije potraže informacije, stvarnost postaje sasvim drukčija iako ne i ljepša.

„Domovinske investicije“

U tradicionalno emigrantskim zemljama Zapadnog Balkana ali i šireg prostora na Mediteranu, najčešći kupca nekretnina su upravo ekonomski emigranti s dužim stažom u razvijenim zemljama. Stanovi se kupuju na mediteranskoj obali i otocima kao i u velikim gradovima zbog provjerenog modela čuvanja vrijednosti novca ali i sigurnog prinosa na uloženi novac.
Tako dolazimo do zanimljivih podataka. Na primjer prema dobro obaviještenim izvorima u Skoplju se godišnje gradi čak stambenih jedinica za čak 13.000 ljudi iako je realna potreba za stanovima na godišnjoj razini od 7.500 novih stanara. Ovaj „višak“ stanova ostaje prazan. Tek se manji dio iznajmljuje turistima a podstanarima još manji. Slično je i u drugim glavnim gradovima Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj u većim gradovima.

Dezinformacijama protiv turizma

Nedavno je objavljena vijest da Zagreb ima čak 50.000 praznih stanova https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatskoj-postoji-gomila-praznih-stanova-koji-se-ne-prodaju-niti-iznajmljuju/2446191.aspx Nedugo prije objave ove vijesti u javnosti su se pojavile optužbe po kojima je rast turističke potražnje za smještajem u domaćinstvu / stanovima krivac za nedostatak stanova na tržištu nekretnina, osobito u segmentu podstanarstva https://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-problemi-za-podstanare-u-hrvatskoj-dva-podrucja-drzave-nekima-su-prakticki-nedostupna-4371611 . Tada je konstatirano da nema praznih stanova jer se svi takvi iznajmljuju turistima.
Slično se moglo čitati u našim medijima o stanju u Portugalu https://www.index.hr/vijesti/clanak/portugal-ce-iznajmljivati-prazne-stanove-slagao-se-vlasnik-s-tim-ili-ne/2451292.aspx .

Nagli obrat Portugala nakon privlačenja digitalnih nomada govori o popriličnom lutanju u lociranju izvora stanarskog problema i o izostanku prave, održive strategije. https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/portugal-razvija-prvo-selo-za-digitalne-nomade-trebamo-li-i-mi-135009 Odjednom digitalni nomadi više nisu dobro došli u Portugal jer navodno podižu cijenu nekretnina i utječu na manjak stanova na tržištu, osobito u segmentu stanodavca.

Nekretninski balon

Nekretninski balon nastaje na sasvim drugi način. Već opisani trend dugoročnog ulaganja ušteđenog novca u nekretnine na atraktivnim područjima prouzročen je konstantnim rastom cijena nekretnina. Cijene rastu iz nekoliko razloga. U kriznim vremenima vrijednost novca se čuva u nekretninama. U inflaciji novac zadržava vrijednost u nekretninama. Nekretnine možete koristiti, iznajmljivati i uvijek prodati po istoj ili višoj cijeni. „Domovinske investicije“ u svim prije navedenim zemljama privlače kupce nekretnina prema svojoj rodnoj zemlji gdje kupuju – da imaju. Te nekretnine ne iznajmljuju podstanarima iz straha da ne dođe do dugih i kompliciranih sporova s podstanarima zbog dugovanja.

U svim ovim zapadnobalkanskim i zemljama na Mediteranu zakonska i pravosudna rješenja baš i nisu najefikasnija  u zaštiti privatne imovine od zlorabljenja. https://n1info.hr/vijesti/ne-placa-racune-a-nece-napustiti-stan-kako-se-izboriti-s-losim-podstanarom/

U turističke svrhe se iznajmljuje tek manji dio onih nekretnina koje su povjerene na upravljanje tvrtkama ili rodbini od povjerenja. Slično se ponašaju i banke koje imaju veliki nekretninski portfelj u stanovima a ništa bolja nije ni država. Dakle velik broj novoizgrađenih stanova je – prazan. Kako potražnja i dalje raste iznad ponude (jer je velik broj stanova „zamrznut“), cijene nekretnina i dalje rastu.

Pranje novca

Rast cijena ohrabruje nove investitore, nove kupce nekretnina i stvara nove prazne stanove.
Gradnja stanova je jedan od najboljih načina „pranja“ novca, to je poznata činjenica već desetljećima. Kod nas u Rijeci se još danas prepričava „štorija“ o prvom riječkom neboderu koji je navodno izgrađen Al Caponeovim novcem. Kad se neevidentirani novac ulaže u gradnju nekretnina on dolazi obično preko neke banke ili investicijskog fonda i to iz neke ugledne zemlje.https://www.index.hr/vijesti/clanak/bivsi-talijanski-ministar-osudjen-zbog-korupcije-cuvao-je-milijune-u-zagrebu/2077918.aspx  Česte su i transakcije u gotovom novcu. To je osobito došlo do izražaja kod promjene valute, hrvatske kune u euro. Tek povremene „provale sustava“ donose na površinu tragove novca. https://www.poslovni.hr/financije/u-hrvatskoj-stotine-tisuca-eura-peru-cak-i-umrli-4338937 https://www.poslovni.hr/regija/u-srbiji-84-stanova-prodano-za-gotovinu-sumnja-se-na-pranje-novca-4239306

Rat u Ukrajini

Dodatan pritisak na rast cijena nekretnina, po kojima je Beograd postao rekorder u regiji,  stvara rat u Ukrajini. Zbog rata su deseci tisuća izbjeglih Ukrajinaca i Rusa svoje utočište pronašli u gradovima Zapadnog Balkana i u Hrvatskoj ali najveći broj njih, pronašlo je svoje novo stambeno i poslovne okruženje u Beogradu. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vrtoglave-cijene-nekretnina-i-u-hrvatskom-susjedstvu-prosjecna-cijena-kvadrata-u-beogradu-veca-nego-u-zagrebu-foto-20221024 . Tako nagli pritisak na kupovinu nekretnina od strane financijski dobro stojećih novih kupaca dodatno je pokrenuo rast cijena nekretnina.

Prodaja nekretnina ili najam

Nema dileme da je prodaja nekretnina jedini ozbiljan posao s nekretninama. Tu se okreće veliki novac. Za onu vrijednost koja se ostvari jednom kupoprodajnom transakcijom trebalo bi iznajmljivati nekretninu u prosjeku 20 i više godina. Neusporediv je prinos prodaje i najma jer je nekretnina dugoročno i trošak, pogotovo ako se iznajmljuje. https://n1info.hr/biznis/koliko-se-doista-moze-zaraditi-od-iznajmljivanja-stana/?fbclid=IwAR2TzaqCE3kHTHXdNL8VqN35U4OhAzWjrxjy6j5pspgvay2_q9XqqnOHP10

Depopulacija ruralnih krajeva

Snažan trend depopulacije ruralnih krajeva i odljev stanovništva prema regionalnim urbanim centrima dodatna je „kap ulja na vatru“ „nekretninskog booma“ u urbanim centrima. Policentričan razvoj i uvođenje svih životno važnih društvenih sadržaja u moderno selo na ruralnom području trebali bi biti odgovor na ovakvo stanje koje prijeti „pucanjem balona“.

Turizam je rješenje a ne problem

Razvojem obiteljskog turizma na ruralnim područjima može se usporiti, zaustaviti, na koncu i preokrenuti trend depopulacije ruralnih krajeva. Recepti su poznati iz alpskog područja razvijenih zemalja Europske unije.
Što se pak velikih gradova tiče i bujajuće izgradnje stanova koji će ostati prazni, možda mogu razmisliti o poreznim škarama kod takvih investicija ? Veći porez za prazan stan a manji za pun, pa makar i turistima, bilo bi stimulativno rješenje. Zauzeti stan donosi višestruku korist jedinici lokalne samouprave ali i cijeloj zajednici. Možda bi se od “ovog kraja trebalo početi raspetljavati klupko “?  Prije nepromišljenih izjava i površnih primjedbi  treba dobro „uroniti“ u problem i shvtiti što se zapravo događa.
www.nedopinezic.com

Po recept održivog turizma u Karnske Alpe

 

Zoncolan

https://visitzoncolan.com/?page_id=143

Karnske Alpe su planinska skupina u Južnim vapnenačkim Alpama. Protežu se na austrijsko-talijanskoj granici. Naziv su dobile prema ilirskom plemenu Karni. Pružaju se u duljini od oko 110 km, između doline Gailtal na istoku i Sextenbacha na zapadu. Najviši je vrh Hohe Warte s 2780 m, a najpoznatiji prijevoj Plöcken. Wikipedia

Nadmorska visina2.782 m

VrhCoglians

ProvincijaUdine

ZemljaItalija

KlanciPrijevoj Monte Croce CarnicoPasso Monte Croce

 

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

https://www.comune.sutrio.ud.it/it

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Doduše sreli smo putem kamione hrvatskih registarskih pločica koji su prema ovom području prevozili balvane. No, ipak spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Ulaže se u infrastrukturu ali i u domaće stanovništvo koje jača svoje poduzetničke kapacitete uz pomoć javnog sektora.

Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan, a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo i dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

https://www.comune.ravascletto.ud.it/

Turistički kapaciteti

Na području koje gravitira skijalištu Zoncolan svoja vrata imaju otvorena šest hotela, samo se jedan nalazi na polaznoj točci skijaških staza Zoncolan, na planini. Cilj nije stvaranje odvojenog resorta u planini, već naprotiv održavanje života u postojećim mjestima. Nakon skijanja gosti se vraćaju u mjesto, tu borave, odlaze na večeru, kupuju u lokalnim trgovinama…Istovremeno raste kapacitet pod nazivnikom „difuzni hotel“. Ovaj smještaj je organiziran na dva načina: kao jedan poduzetnički pothvat poput „Da Alvise“, naših domaćina,  jedinih vlasnika i kao smještaj više vlasnika udružen pod jednom recepcijom („integralni hotel“ po naški).

Smještaj je „kategoriziran“ na tri razine kvalitete: standard, superior i deluxe. U pravilu standardan smještaj je lijepo uređen ali u suvremenom stilu. Što ima više drva, retro elemenata, fuzije modernog i tradicionalnijeg to je smještaj luksuzniji. https://www.albergodiffuso.org/alloggi/ 

Općenito, više se radi na revitalizaciji postojećeg nego na izgradnji novog. Njeguje se tako i lokalni dijalekt koji se koristi ne samo u privatnom govoru nego i kod javnih nastupa.  Gastronomija se bazira na tradicionalnoj domaćoj kuhinji, na svakom se koraku vidi ponos tradicijom.

https://www.albergodiffuso.it/it/ravascletto https://albergodiffusopaluzza.it/

Ono što nekima u Hrvatskoj nikako nije jasno, to je u Italiji sasvim razumljivo – u turistički promet treba biti uključeno lokalno stanovništvo. Ovaj koncept cijelog mjesta kao hotela zapravo je stvarnost današnjeg vremena. Potražnja za takvim konceptom je u porastu a s druge strane javni sektor regije Friuli – Venezia – Julia takav koncept potiče jer je pokazao dobre rezultate u suzbijanju demografskog kraha na osjetljivim ruralnim područjima.

Sezona koja traje 10 mjeseci

https://www.osteriadaalvise.it/

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. Obitelj je uredila i još jedan objekt u kojemu imaju vinoteku pa sada posluju u 4 objekta međusobno udaljena pedesetak metara.

Zahvaljujući poticanju poduzetničkih diifuznih hotela kao pothvata jedne obitelji i onih gdje više vlasnika udružuje svoje objekte putem jedne recepcije, ovaj žestoko depopulariziran kraj polako bilježi znakove oporavka. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je veliko sportsko takmičenje https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=SB&raceid=20262  , i to u cijeloj regiji Friuli – Venezia – Julia kao i u susjednoj Austriji i u Sloveniji pa su se kapaciteti napunili. https://www.eyof2023.it/ Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i pretežito radnim danima. Vikendi su rezervirani za turiste i škole skijanja koje rade punom parom.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama. https://www.baitagoles.it/en/

Zoncolanu, Sutriu, Ravasclettu i Paluzzi kao i nekim drugim mjestima podno planine, vratit ću se ponovo. Ovaj primjer iz prakse puno nam govori o načinima kako očuvati život u krhkim, ugroženim, ruralnim zajednicama. Drago mi je kad mogu u praksi potvrditi sve ono što godinama živim, o čemu pišem, na čemu radim. Uz to volim skijati a ovo je skijalište jedno od bližih i bolje organiziranih za kratke boravke od par dana.

www.nedopinezic.com

 

„OD A DO Ž“ TRENINZI ZA IZNAJMLJIVAČE ZADARSKE ŽUPANIJE 17.-19.10.

 

Zadarska županija predvodi organizirani razvoj obiteljskog smještaja

2015 godine TZ Zadarske županije u suradnji sa sustavom lokalnih turističkih zajednica pokrenula je program unapređenja obiteljskog smještaja pod brandom „Welcome“.

Osnova programa su dobrovoljno prihvaćeni standardi i mjerila kojima se želi stvoriti nova osnova za povezivanje nositelja obiteljskog smještaja.

Ova svojevrsna „natkategorizacija“ je zapravo marketinški sporazum između dviju strana, s jedne strane iznajmljivača i s druge strane sustava turističkih zajednica Zadarske županije predvođenih županijskom turističkom zajednicom. Prema marketinškim metodama sporazumno prihvaćanje dodatnih sadržaja i usluga služe kao nadopuna postojećem sustavu kategorizacije  s ciljem povećanja konkurentnosti, prepoznatljivosti i razine kvalitete apartmana, soba i kuća koje se privatno iznajmljuju.

Turistička zajednica Zadarske županije je i kroz ovaj projekt dokazala da se u svojem radu i planiranju aktivnosti rukovodi načelima destinacijskog menadžmenta. Svojim upravljačkim aktivnostima TZ Zadarske županije usmjeruje razvoj ponude ka što produktivnijem diferenciranju i raznovrsnosti i time samu regiju čini bolje pozicioniranom na tržištu. Posebnom posvećenošću ponudi s visokim a još ne ostavrenim potencijalom zadarske regije, TZ Zadarske županije ostvaruje ulogu upravljačkog mehanizma razvoja odredišta. Rezultat je isticanje konkurentske prednosti turističke regije Zadarske županije

Obiteljski smještaj ima strateški značaj za hrvatski turizam

Obiteljski smještaj (smještaj u domaćinstvu)  na ovim prostorima odlikuje briga o gostu, susretljivost, obiteljsko ozračje boravka kod domaćina te lojalnost gostiju koji upravo zbog prethodnih karakteristika spojenih s prirodnim i stvorenim atrakcijama borave generacijama u obiteljskom smještaju Zadarske županije.

Sve navedeno upućuje na zaključak kako obiteljski smještaj ima veliki, strateški značaj za turizam i gospodarstvo, standard građana  Republike Hrvatske pa tako i Zadarske županije.

 Obiteljski je smještaj uistinu produkt poduzetničkog duha naših građana prema danim im mogućnostima. Općenito se nedovoljno pozornosti posvećuje problematici vezanoj uz ovu djelatnost, te prevladava dojam kako je sektor prepušten sam sebi.

Zbog toga je projekt „Welcome“ i pokrenut kao glavni „alat“ unapređenja kvalitete usluge u smislu usmjeravanja investicija, specijalizacije ponude, isticanja prednosti nad nesmiljenom konkurencijom novih investicija u smještajne kapacitete. Izgradnja i kupovina novih objekata od strane investitora  s boljim pristupom investicijskom kapitalu izlaže domicilno stanovništvo nelojalnoj konkurenciji.

Kroz edukaciju i stimulaciju pomaže se vlasnicima objekata za uslugu smještaja u domaćinstvu da održavaju visoki standard smještaja i da budu neizostavni dio doživljaja u Zadarskoj županiji. Kontakti s ljudima, uključenje u lokalni stil života, najvažniji su elementi suvremenog doživljajnog, održivog turizma. Jednostavno rečeno – bez ljudi nema života.

Ciljevi „Welcome“ programa

Ciljevi programa „Welcome“ su da se udruživanjem ponude pod „krovnim brandom Welcome“, sa zajedničkom razinom kvalitete usluge i marketinškim istupom:

– poveća  kvaliteta turističke ponude obiteljskog smještaja,

– ostvari dodatna promidžba putem: službenih internetskih stranica Turističke zajednice Zadarske županije, turističkih sajmova ili prezentacija, te tiskanih materijala

–  jača vidljivost segmenta te time i prepoznatljivost,

– potiče  specijalizacija prema različitim ciljnim skupinama;

–  stvori značajna strateška prednost;

– ostvare  preduvjeti za produženje sezone i cjelogodišnje poslovanje

Put do navedenih ciljeva vodi kroz sljedeće korake :

1.EDUKACIJA,

2.STANDARDIZACIJA

3.MARKETINŠKO OBLIKOVANJE,

4.CERTIFICIRANJE

5.DODJELA OZNAKA,

6.PROMIDŽBA putem: službenih internetskih stranica; turističkih sajmova ili prezentacija; tiskanih materijala.

7. PROGRAM KREDITIRANJA WELCOME SMJEŠTAJA

8.WELCOM NAGRADE ZA NAJBOLJE IZNAJMLJIVAČE

Edukacija za iznajmljivače „od A do Ž“

Edukacija je na prvome mjestu. Prikupljanjem informacija započinjemo svaki projekt, kako privatni, obiteljski tako i poduzetnički i javni. U današnje vrijeme turbulentnih promjena u svijetu koje utječu na naš svakodnevni život pa tako i na turistička putovanja, jednostavno više ne možemo ništa planirati ni na rok od godinu dana ako ne pratimo trendove.

Investicije u turizmu su srednjoročne i dugoročne. Sve što namjeravamo danas poduzeti mora biti održivo najmanje sljedećih deset godina.

Cilj održavanja serije trening radionica u organizaciji Turističke zajednice Zadarske županije je upravo upoznavanje građana – poduzetnika ali i ostalih gospodarstvenika u turizmu, turističkih profesionalaca s rastućim trendovima. Ti trendovi su nastali kroz stasanje novih generacija putnika. Nove generacije mijenjaju navike, imaju nove stavove i novi pristup u kreiranju i ostvarenju turističkog putovanja. Posljedica je to velikog broja utjecajnih faktora, da spomenemo samo najznačajnije : klimatske promjene, Pandemija covid 19, rat u Ukrajini.

Posebno mi je drago što ćemo sveobuhvatni trening kojega smo radno nazvali „Za iznajmljivače od A do Ž“ održati 17.10. od 12 sati u dvorani Općine Sali, 18.10. od 10:30 u u dvorani Doma na žalu, Preko i od 17:00 u Kneževoj palači u Zadru. 19.10 smo od 10:00 u Benkovcu u dvorani Zavičajnog muzeja i od 15:00 u Gračacu u dvorani Općine Gračac.

Upoznavanje s uslugama u domaćinstvu

Pripremili smo zaista najsveobuhvatnije predavanje do sada. Namijenjeno je svima – postojećim mikro i malim poduzetnicima u turizmu, onima koji tek razmišljaju o pokretanju posla, turističkim profesionalacima iz svih sektora u turizmu, zaposlenicima i čelnicima javnog sektora, pripadnicima akademske zajednice koji se bave temom turizma kao i predstavnicima medija.

Svjedoci smo iznenađujućeg nerazumijevanja same prirode mikropoduzetništva u turizmu zakonski imenovanog kao pružanje ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu. Sve su češći javni istupi kroz koje pojedinci potpuno pogrešno tumače zakonske osnove ali i prirodu ove vrste mikropoduzetništva. Bit će nam posebno drago ako budemo imali priliku odgovoriti na takva pitanja „u živo“.

Turizam se mijenja i donosi novitete

Noviteta ima mnogo, počevši od načina putovanja gdje moramo predvidjeti punjače za elekrične automobile uz smještaj, preko sve većeg zahtjeva za privatnošću u smještaju, rastuće promjene načina ishrane povezane sa zdravstvenim problemima, sve veće potrebe za aktivnim odmorom kao posljedice porasta svijesti o potrebi jačanja imuniteta itd

Promjena Zakona i nova neizvjesnost

Najveći problem iznajmljivača je nerazumijevanje njihove važnosti od strane nositelja javnog mijenja. Osobito na ruralnim područjima ali zapravo i u gotovo svim gradovima s izuzetkom Zagreba, ostvarenje drugog dohotka kroz ovako organiziran i društveno koristan oblik mikropoduzetništva jedan je od važnih oslonaca za ostanak ljudi u tim krajevima; snažna je to populacijska mjera za one koji razumiju bit stvari.

Postojeća zakonska regulativa je, s izuzetkom nekoliko unazađujućih rješanja poput ukidanja pansiona u domaćinstvu, među boljima u Europi. Međutim tendencija je da se degradiraju pozitivni dosezi regulacije pa registriranim iznajmljivačima koji su u manjini u odnosu na vlasnike objekata za nekomercijalni smještaj u turizmu, prijeti „tjeranje“ u sivu zonu.

O ovim pitanjima također otvoreno razgovaramo, to je jedini način da dođe do shvaćanja problema i izbjegavanja štetnih poteza.

Stimulativne nagrade iznajmljivačima

Zadarska županija objavila je i ove godine javni poziv za dodjelu „Welcome“ nagrada za najbolje iznajmljivače. Projekt „Welcome“ predstavlja odličnu priliku za nagrađivanje svih onih iznajmljivača koji su dobri domaćini te su ostvarili hvalevrijedne iskorake u kvaliteti i originalnosti svoje ponude.

Vrijedne nagrade  dodjeljuju se s ciljem motiviranja privatnog turističkog sektora za poboljšanje kvalitete promocije destinacije i poticanje uvođenja inovacija, poticanje kreiranja i razvoja novih proizvoda kao i turističke promocije te priznavanja uloženih napora od strane sudionika u promociji obiteljskog smještaja kroz prikaz najboljih dostignuća u turizmu Zadarske županije.

Nagrade će se dodijeliti za tri glavne kategorije smještaja: sobe, apartmani/studio apartmani i kuće za odmor.

Pobjednici, u svakoj od kategorija osvajaju:

  • 1. nagrada: 15.000,00 kuna i zlatnu plaketu,
  • 2. nagrada: 10.000,00 kuna i srebrnu plaketu,
  • 3. nagrada: 5.000,00 kuna i brončanu plaketu.

Javni poziv otvoren je do 31. listopada 2022. godine, a detaljnije informacije o potrebnoj dokumentaciji te prijavni obrazac dostupni su na mrežnoj stranici Zadarske županije

Nedo Pinezić

OTKRIVANJE STOCKHOLMA U DVA DANA

Naravno da se Stockholm ne može vidjeti u dva dana. Toliko je potrebno za prvo upoznavanje s ovom „Venezijom sjevera“, predivnim gradom na sjeveru Europe.

Polazak iz Zračne luke „Rijeka“ s otoka Krka

Imamo zaista dobru priliku letjeti s otoka Krka izravno u Švedsku prijestolnicu pa je šteta ne iskoristiti produženi vikend za jedan poseban izlet. Zrakoplovi niskotarifnog avio prijevoznika Ryanaira prometuju prema Stockholmu četvrtkom i nedjeljom. Kupili smo kartu četiri mjeseca prije putovanja i to nas je koštalo po osobi sto eura za dva smjera. Kako imamo prijatelje u Stockholmu smještaj i boravak su nam organizirani na najbolji mogući način.
S male zračne luke „Rijeka“ u Omišlju na otoku Krku, simpatično je odlaziti na putovanja jer se u pravilu ne čeka dugo na sigurnosne provjere i nema trčanja od terminala do terminala. https://www.ryanair.com/flights/gb/en/flights-from-rijeka-to-stockholm

Sam ukrcaj sličniji je odlasku na brod. U ZL „Rijeka“ rade mladi, ljubazni ljudi, trude se svi izvući najbolje od zadanih im okvira. Tako je i mali „duty free shop“ na terminalu simpatično opremljen dobrim izborom hrvatskih proizvoda, onako, malo u retro stilu. Cijela je zgrada zapravo vintage, pa je to najbolja „karta“ na koju se može igrati.

Ono što nije baš na razini, to je sustav informiranja. LCD ekrana s informacijama o letu ni za lijek. Istina je da u isto vrijeme leti samo jedan zrakoplov, ili maksimalno dva jedan iza drugog, ali kad let kasni sat vremena a informacija nema jer nema ni ekrana niti se putnici obavještavaju putem razglasa, to baš i nije ugodna situacija. Konačno putnike netko ispraća i netko čeka, čekaju se informacije o dolasku a njih nema.

Slična neočekivana manjkavost događa se na dolaznom terminalu. Tamo pak putnici zrakoplova koji je sletio čekaju kontrolu osobnih isprava pod vedrim nebom, na kraju piste. Zatvoreni prostor je skučen, može prihvatiti tek tridesetak putnika po zrakoplovu a prilazna rampa nije natkrivena a kamo li zatvorena. U slučaju kiše putnici s ručnom prtljagom osuđeni su na čekanje pod kišobranom pola sata, možda i više. Ni  kad uprži sunce nije ništa ugodnije. Putovnice kontroliraju tri službenice / službenika i zaista se trude ali propusna moć je daleko ispod potrebnog kapaciteta. Ako je već zgrada retro, ne mora takva biti i organizacija posla. http://www.rijeka-airport.hr/

Stockholm

Zračna luka Arlanda udaljena je svojih četrdesetak minuta vožnje do grada. Prijevoz je odlično organiziran redovitim autobusnim linijama, vlakom, taksi prijevozom. Karta za prijevoz autobusom se također može kupiti online kao i avio karta. Autobusi su prilagođeni putnicima s prtljagom pa imaju stalaže za prtljagu u prostoru za putnike kao i klasične autobusne prtljažnike. Naravno da je sve dobro iskomunicirano putem ekrana u autobusu na kojemu se prikazuje redoslijed stanica, trenutna pozicija autobusa i sljedeća stanica. Vozači najavljuju svaku stanicu a u slučaju kad se putnici zbune i izađu na krivoj stanici, poput nas, spremno izlaze iz autobusa i objasne zabunu te doprate izgubljene putnike natrag u autobus. https://www.flygbussarna.se/en/arlanda

Smještaj 1.

Švedska je uređena država, kraljevina, koja baštini demokratski ustroj još od 1921. godine kada su održani prvi parlamentarni izbori. Posljednjih 200 godina nije bila u ratu a njena povijest je takva da je stalno unapređivala svoj društveni ustroj. Izuzetno su predani učenju, znanju, poštuju znanje i vještine i jako puno ulažu u znanost. Zbog toga su otvoreni za prihvat znanstvenika iz cijeloga svijeta. Za njih imaju spremne stambene četvrti u kojima mogu povoljnije stanovati dvije godine dok ne riješe svoj status na sveučilištu i ne pronađu drugo stambeno rješenje. Svaka takva zgrada ima određeni broj soba s kupatilom za posjetitelje stranih znanstvenika, stanara, po povlaštenoj cijeni najma. Takvu sobu svaki stanar može rezervirati najviše sedam dana mjesečno. Tu smo mogućnost i mi iskoristili putem svojih prijatelja.

Hrana i prijevoz vrlo dostupni

U Stockholmu čovjek ne može ostati gladan ni žedan. Ugostiteljski su lokali na svakom koraku. Nude se jela iz cijelog svijeta. Mi smo po preporuci posjetili „Eataly“, restoran u bivšem kazalištu. To zapravo nije restoran već jedan „komadić Italije“. Talijanska jela, najviše pizze i paste, talijanska pića ali i izbor najboljih talijanskih delicija koje se mogu kupiti čine ovaj hram jela nezaboravnim doživljajem. Cijena ? Prava sitnica, pizza od 20 eura itd. https://www.eataly.se/en/

Mobilnost

Za kretanje milijunskim gradom dovoljan je bicikl ili romobil, običan ili električni. Ako nemate svog možete koristiti sharing sustav bukvalno na uglu svake ulice. Stockholm je „bike friendly“ grad. Biciklističke staze su ravnopravne s mrežom cesta za kretanje motornih vozila. Isto je i  s pješačkim stazama. Kretanje gradom jednako je efikasno javnim prijevozom, kombinacijom autobusa, tramvaja, podzemne željeznice i brodova. Kombinirana karta se može kupiti na dnevnoj osnovi, tjednoj ili mjesečnoj, godišnjoj… Ako nemate karte, umjesto nje na senzor prislonite kreditnu karticu i to je to. Skuplje ali efikasno. Kontrole su učestale i sustav odlično funkcionira. Preporuka je čak kupiti sedmodnevnu kartu za manji broj dana, više se isplati. Sedmodnevna karta košta 30 eura a svaka vremenski ograničena vožnja na 40 min 3,5 eura.

Vasa i Vasin poučak

Doći u Stockholm a ne vidjeti Vasu, to se zaista ne smije dogoditi. Ratni jedrenjak Vasa najbolje je očuvani brod iz sedamnaestog stoljeća na svijetu. Vasa je porinuta u more 10.08. 1628. i potopila se nakon samo 25 min plovidbe na ruti od jedne nautičke milje. Potonula je na 30 metara dubine, 120 metara od kopna, u boćatoj vodi na ulazu u luku. Razlog potonuću bila je greška u projektiranju, odnosno u gradnji. Dimenzije trupa, stabilitet nisu usklađeni s visinom i težinom broda koji je nosio dva reda teških topova. Na muljevitom dnu provela je 333 godine. Zbog karakteristika vode i mulja trup broda i svi dijelovi ostali su odlično očuvani.

Samo vađenje broda trajalo je četiri godine, čišćenje, istraživanje, prikupljanje svih dijelova još nekoliko godina, sastavljanje svih komponenti od 14 000 dijelova sve zajedno desetak godina. Od kada je Andreas Franzen 1956. otkrio olupinu pa do današnjeg načina prezentacije broda koja je dovršena 1990. prošlo je mnogo godina u marljivom nastojanju da se očuva ovo nemjerljivo blago.

1962. kad je na posebno izrađenom brodogradilištu počela obnova Vase već je razgled bio moguć. Ulaznice su se prodavale cijelo vrijeme obnove broda. 17 godina se drvo tretiralo polietilen – glikolom koji je nadomještao vodu istisnutu iz drva. Drvo se naime ne smije naglo sušiti jer puca, uništava se. Trebala su desetljeća do dostizanja optimalne vlažnosti drva.

To nije sve. 50 godina od spašavanja olupine na brodu se i dan danas izvode radovi, pažljivo se prate svi parametri koji utječu na uništenje strukture broda. Zbog toga je konstruirana posebna klimatizacijska mašinerija za muzej, zamijenjeni su svi stari čavli, novim prokromskim, konstrukcija je olakšana za četiri tone… Toliko je detalja vezano uz ovaj brod muzej, jedan od 10 najpoznatijih na svijetu ove vrste, da bi se o svemu moglo ispisati na desetke stranica. https://www.vasamuseet.se/en

Ono što stoji iza ovog monumentalnog pothvata je nevjerojatno strpljenje, predanost, marljivost, poštivanje struke, učenje na greškama, proučavanje, ulaganje u znanost i povjerenje prema znanosti…
Kad nabrojite samo nekoliko svjetski poznatih švedskih dostignuća baziranih na ovim vrijednostima slika postaje jasnija : Nobel i dinamit, IKEA, Volvo, Ericsson, Saab, Electrolux, Securitas, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, AtlasCopco, Skype, Spotify, AstraZeneca, ABBA… Švedska danas izvozi više po glavi stanovnika od SADa, Kine, Grčke i Italije zajedno. https://www.nobelprize.org/about/nobel-museum/

Grad na moru i na jezeru

Stockholm je grad koji se ravnopravno pozicionirao na jezeru Maralen i zaljevu Baltičkog mora. Grad se rasprostire na 14 otoka i nekoliko poluotoka koji su međusobno povezani s pedesetak mostova i brojnim brodskim, tramvajskim, autobusnim linijama i podzemnom željeznicom. Nije čudno što ga nazivaju „Venecijom Sjevera“.

Iako s gravitirajućom aglomeracijom broji gotovo 2,5 milijuna stanovnika, Stockholm je daleko od betonskog megapolisa. Zelene, netaknute oaze imaju status božanstva, moglo bi se reći. Poštuje se svako drvo, svaki grm. Zelene površine „razbijaju“ urbanizirane dijelove pa svaki kvart, gotovo svaka ulica ima svoje parkove, zelene šetnice, pješčane plaže ali i „grote“ poput naših primorskih do kojih vode „kozje staze“ i „viseće šetnice“, nadodane na stijene jer se stijene ne ruše, ne uništavaju betonskim cestama, plaže se ne prekrivaju betonskim sunčalištima. Sve je prirodno, jednostavno, funkcionalno.

Dječja igrališta su zapravo obiteljska okupljališta gdje se vikendom prodaju rabljena dječja kolica, dječja oprema, obuća, odjeća, igračke…Djeca brzo prerastu ono što nose i rabe pa je ovakav način uporabe stvari zapravo konkretizacija cirkularne ekonomije. Na istom mjestu su postavljeni stolovi i klupe, roštilj… sadržaji za djecu i odrasle su mnogobrojni : stolovi za stolni tenis, mini nogometna, hokej igrališta, koševi za košarku, boćališta ali i male atletske staze za skokove u dalj, trku s preponama, skateboard park…Sve se koristi u obiteljskim druženjima i iza sebe čisti.

Tako je i kad iznajmite sobu ili apartman. Posteljinu morate iznajmiti ili donijeti svoju bez obzira kolika je cijena smještaja; iza sebe pospremate, ostavljate sve onako kako ste zatekli. U većini restorana i kafića sami nosite hranu i piće do stola. To je vrlo praktičan odgovor na pomanjkanje radne snage u ugostiteljstvu. Vidi se to i po učestalosti rada studenata, osobito vikendima.

Jedrenje na dasci ili u jedrilici, obilasci otoka kajakom, plovidba motornim brodom, upražnjavaju se u slobodno vrijeme iz brojnih malih marina na obalama grada. Vjenčanje na krstarenju povijesnim brodom, druženja petkom popodne nakon posla na brodovima, sastanci, kongresi, zabave na brodovima…Stockholm zaista živi na moru. https://www.visitstockholm.com/

Zeleno razmišljanje

Političke stranke u cijelom spektru od krajnje ljevice do krajnje desnih jednoglasno zagovaraju brigu o okolišu. Hibridna vozila, vozila na struju već uzimaju prednost nad onima s motorima na fosilna goriva. Obnovljivi izvori energije, pametno zbrinjavanje otpada, smanjenje emisije CO2 ali i brižno čuvanje uporabljivosti stvari na dugi rok…to je već upisano u dnk Šveđana. Očuvane i obnovljene drvene kuće, oprema unutrašnjosti stanova stara desetljećima i odlično očuvana, „second hand trgovine“, „buvljaci“ nisu neobične pojave u ovom gradu. Jedan od razloga su i visoke cijene novoga pa je ono očuvano, rabljeno puno pristupačnije.

Smještaj 2. kod domaćina

Da ne ostane „visjeti u zraku“, par riječi i o korištenom smještaju kod domaćina. Prijatelj je iznajmio preko Airbnb platforme trosoban stan u stambenoj zgradi od vlasnika latinoameričkog porijekla koji je sa svojom obitelji otišao na drugu lokaciju. Stan je opremljen kao i svaki sličan stan srednjeg standarda. Ništa pretjerano uređeno, sve izgleda baš kao da su stanari ostavili stan prijateljima na korištenje. Taj smo stan koristili dvije noći dijeleći ga s prijateljima. Prija nas su u njemu boravili drugi prijatelji. Rezervacija je cijelo vrijeme bila na jedno ime, nismo popunili nikakvu prijavnicu, nismo platili turističku pristojbu. Cijena ovog stana je bila jednaka cijeni kuće za odmor za 6 osoba u posezoni kod nas.

Malo bolje uređeni stanovi koštaju poput vila s bazenom u punoj sezoni kod nas. Primopredaja ključeva i stana obavljena je posredstvom prijatelja vlasnika. Posteljinu smo nosili svoju a čišćenje smo platili posebno. https://hr.airbnb.com/a/stays/stockholm–%C5%A1vedska?c=.pi0.pk15162821277_126222848381&localized_ghost=true&gclid=CjwKCAjwsfuYBhAZEiwA5a6CDNpCLcgC6ZkGOmtNqeCHWvOVZFB28P-sP68iJO3lWmh7gob1va19pRoCH0gQAvD_BwE

Udaljeni smo, jako

Na kraju mogu razliku u društvenom uređenju i društvenim normama usporediti s udaljenošću u kilometrima. U nedjelju su se održali parlamentarni izbori. Izlaznost je veća od 87% iako glasanje nije obavezno. Glasati se na određenim mjestima može i danima prije izbora. 2.200 kilometara razlike. U svakom smislu. Neću uspoređivati klimu i sve ono što nam je Bog dao oko nas. Za više pameti trebat će nam više vremena. Naša se „Vasa“ tek nagnula na bok…
www.nedopinezic.com

ODRŽIVI TURIZAM – JEDINI MOGUĆI RAZVOJ TURIZMA

 

Definicija i principi održivog razvoja turizma

Koncept održivog razvoja se u znanstvenoj i stručnoj literaturi pojavljuje osamdesetih godina 20. stoljeća kada se, prema definiciji Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development – WCED) sagledava kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe“ (WCED, 1987).

Drugim riječima, održivi razvoj promovira kontrolirani rast,  maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, a u cilju osiguranja dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.

Koncepcija održivog razvoja je posebice naglašena u sektoru turizma, gdje se sagledava kao usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva, a u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio-kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice. Svjetska turistička organizacija definira održivi turizam kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (UNWTO, 2020) .

Za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, ali i snažno političko vodstvo. Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka, uvođenje potrebnih preventivnih i/ili korektivnih mjera. Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.

Prema smjernicama UNWTO-a, razvoj održivog turizma mora sadržavati konkretne mjere, od kojih su najvažnije sljedeće:

Ekonomično, odgovorno i održivo korištenje svih prirodnih resursa koji čine ključne elemente turističkog razvoja;
Očuvanje elementarnih ekoloških procesa i briga za očuvanje prirodnog bogatstva i bioraznolikosti;
Poštivanje socio-kulturne autentičnosti zajednice domaćina, očuvanje naslijeđene i izgrađene kulture življenja lokalne zajednice;
Očuvanje kulturnog bogatstva i tradicijskih vrijednosti lokalne zajednice;
Doprinos međukulturalnom razumijevanju i toleranciji;
Planiranje ekonomskih učinaka na dugo razdoblje uz pružanje socio-ekonomskih koristi svim dionicima turističkog odredišta uz poštenu distribuciju istih;
Planiranje stabilnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti prihoda od turizma kao i koristi društvenog standarda kroz društvene usluge svim domaćinima zajednice;
Doprinos borbi protiv siromaštva.

Smjer održivog turizma posebno je snažno promoviran u proteklih nekoliko godina pod pritiskom jačanja investicija u građevine turističke namjene, velikog pritiska mase turista na poznata, atraktivna turistička odredišta i već evidentnih učinaka globalnog zatopljenja.

Negativan utjecaj krupnog kapitala

Do sada je smjer razvoja održivog turizma bio samo deklarativno istican, a u praksi se zaobilazio pod utjecajem krupnog kapitala. Drugim riječima, održivi turizam je bio samo marginalna pojava s potencijalom stalnog rasta. Međutim, od nastanka i širenja pandemije koronavirusa koja se po prvi puta u znanstvenoj literaturi spominje u prosincu 2019. godine (Hua i Shaw, 2020), održivi turizam naglo postaje potencijalno jedini mogući razvoj turizma u post Covid razdoblju.

Održivi turizam nije više samo poželjan smjer razvoja, to je jedini mogući turizam. Ovo nam postaje sve jasnije osobito nakon COP26 zasjedanja u Glasgowu.

Turizam nije održiv ako nije baziran na očuvanju prirodnog okruženja i kulture življenja lokalnog stanovništva. Jedno od područja koje je ugroženo dosadašnjim načinom razvoja turizma je Jadransko – Jonsko područje. Ovo područje Mediterana izuzetno je bogato kulturnim različitostima lokalnih zajednica i prirodnim fenomenima.

Obalna crta Jadransko-Jonskog područja pod snažnim je pritiskom investicijskog kapitala. To je možda i najveće gradilište u Europi. Da bismo usporili i zaustavili negativne trendove nekontrolirane urbanizacije i devastacije prirodnog okoliša, potreban nam je novi pristup razvoju turizma.

Novi pristup razvoju turizma

Održivi turizam postaje platforma za održiv razvoj ruralnih zajednica. Stil života lokalne zajednice, očuvan okoliš, kulturno nasljeđe, glavni su razlozi rasta interesa turističkih putnika za neko područje. Novi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice. Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiteljima. Fokus je na stavljanje u funkciju svih postojećih resursa. Najuspješniji je razvoj turizma u kojemu ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivaju turiste da im se pridruže.

Usporavanje – „Slowbalisation“

„Slowbalisation“ je novi pojam stvoren kao protuteža globalizaciji. Želi se naglasiti da je došlo vrijeme usporavanja procesa globalizacije. Novi pristup razvoju turizma ide u pravcu „slowbalisationa“: zaposli domaće / lokalne ljude, koristi domaće / lokalno, kupuj domaće / lokalno. Turistički dolasci se više koncentriraju regionalno, kontinentalno (manji CO2 otisak, fleksibilnija putovanja zbog pandemije).

Ponovo se koriste dolasci vlakom, sve više i hibridnim i e-automobilima.
Kod planiranja smještajnih kapaciteta najprije se stavljaju u funkciju svi postojeći smještajni kapaciteti a tek onda se planira gradnja novih ali po „eco friendly“ načelima.

Razvoj održivog turizma

Razvoj održivog turizma na nekom području mukotrpan je i dugotrajan posao. Ovakav razvoj zahtjeva izbalansiran utjecaj lokalne zajednice, nevladinog sektora, lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, mikro, malog i srednjeg privatnog poduzetništva i svih drugih dionika lokalne zajednice. Investicijski kapital izvana dobro je došao ali samo ako se pridržava dostignutih opće prihvaćenih pravila održivog razvoja i plana razvoja lokalne zajednice.

Glavni naglasci u razvoju održivog turizma stavljaju se na  smještaj, gastronomiju, proizvodnju hrane, aktivnosti u prirodi, zatim na prirodne atrakcije i kulturno-povijesne spomenike i životni stil lokalne zajednice. Sve zajedno nazivamo doživljajnim turizmom, u sve se prioritetno uključuje lokalno stanovništvo.
Tako se, silom prilika, razvoj turizma vraća na načela na kojima se prije gotovo 200 godina i počeo razvijati kao opća ljudska potreba.

Nedo Pinezić

www.dantes.com.hr

 

Uskrs i turizam

Uskrs daje nadu turizmu

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek „tinjajućoj“ pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.
Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti „ostane u igri“.

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci „nose“ većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne „Cvrčak i mrav“. I u najboljim vremenima nije bilo lako „premostiti“ onih jesensko / zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo „spajali kraj s krajem“. Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se „istopiti“ do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje „viška“ prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na „krilima“ inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture „hraniteljice“ poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca…kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika „kraljice zimske kuhinje“. Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti „taktiku marljivog mrava“ ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

www.nedopinezic.com

8. Forum obiteljskog smještaja Istarske županije

Mali kongres iznajmljivača Istre

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Pula i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula održan je 8. FOS u subotu 02. 04. 2022. u Rapcu.
Načinom organizacije i odabirom tema FOS u Istri nastavio je tradiciju vodećeg mjesta u pozicioniranju obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu.
Na FOSu je predstavljan Nacionalni program oporavka i otpornosti, o prilikama za obiteljske mikro poduzetnike u turizmu govorio je Igor Radić, savjetnik ministrice turizma i sporta.

Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici govorio je o obiteljskom smještaju kao velikoj snazi hrvatskog turizma osobito po pitanju demografske obnove i multiplikacije učinaka turističke potrošnje.
Dekanica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke predstavila je novi program stručnog usavršavanja za iznajmljivače a Ana Karlić, iz Odjela za internacionalizaciju Hrvatske gospodarske komore, predstavila je B2B turizam online platformu Hrvatske gospodarske komore.
O tome kako zadržati goste i privući nove putem društvenih mreža govorio je Mario Gigović.

Astrid Glavičić, direktorica Turističke zajednice Labina, Ticiana Trošt Kožljan iz Županijske komore Pula, Ella Dvornik, influencerica, Massimo Piutti, predsjednik Uprave Mon Perina i Branko Mejak iz tvrtke Mijena sudjelovali su na okruglom stolu s temom – Utjecaj društvenih mreža i influencera na promociju destinacije i produljenje sezone.

Program Foruma obiteljskog smještaja uključio je i pokaznu radionicu pripreme sobe za goste, kao i interpretativnu šetnju kroz Starogradsku jezgru Grada Labina u pratnji Giuseppine Martinuzzi.
8. FOS Istarske županije bio je odlično posjećen, tražilo se mjesto više u hotelu „Hedera“ hotelskog naselja Maslenica. Jednoglasan zaključak svih prisutnih bio je da su ovakvi susreti „u živo“ iznimno važni pa je velika zahvala upućena glavnoj organizatorici FOSa gospođi Jasni Jaklin Majetić predsjednici HGK Županijske komore Pula.
www.nedopinezic.com

Obiteljski smještaj – snažan adut hrvatskog turizma

Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.
U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Mariott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Rat u Ukrajini i solidarnost obiteljskog smještaja

80% svih iz Ukrajine iseljenih osoba u Hrvatsku smješteno je u privatnom smještaju. Airbnb i Airbnb.org najavili su da će Airbnb.org ponuditi besplatno, kratkoročno stanovanje za do 100.000 izbjeglica koje bježe iz Ukrajine. Ove će boravke financirati Airbnb, Inc., donatori Airbnb.org fonda za izbjeglice i velikodušnost domaćina putem Airbnb.org.

Ta emotivna povezanost gostiju i domaćina javljala se i ranije kod velikih kriza.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”. Oni su, pored vlasnika „vikendica”, okosnica turističkog prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj kategoriji turista održava se promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama na turističkom području i u najtežim vremenima.

Koliki je ekonomski utjecaj obiteljskog smještaja ?

Znamo da izdaci za noćenje iznose 25 do 30% ukupne potrošnje na turističkom putovanju. Znači da 70 do 75% potrošnje otpada na sve druge usluge: Transport, trgovinu, prehranu, zabavne i rekreativne sadržaje i sl. Ako je prosjek 100, 30 ostaje kod domaćina a 70 se raspoređuje na sve druge pružatelje dobara i usluga.
Posljednji poznati podaci iz 2018. objavljeni su 2019. Prema njima prosječno domaćinstvo raspolagalo je sa 6 postelja. Po jednom domaćinstvu ostvareno je prosječno 45.000,00 kuna prihoda. Bilo je registrirano 100.000 domaćinstava koja su ostvarila 4,5 milijardi kuna prihoda. To je tek 30% od ukupne potrošnje na putovanju. Ukupna potrošnja je dosegla gotovo 16 milijardi kuna. Zahvaljujući obiteljskom smještaju svi ostali su prihodovali 11,5 milijardi kuna.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Snaga mikro poduzetništva

Europska komisija je još 2005. godine u svojoj preporuci objavila definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća a 2016. posebno naglasila značaj mikro, malih i srednjih poduzeća:
• „MSP-ovi predstavljaju 99 % svog poslovanja u EU-u.
• Oni su stup njegovog gospodarstva. Oni stvaraju dva od svaka tri radna mjesta.
• Godine 2013. više od 21 milijuna MSP-ova osiguralo je gotovo 90 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Oni stimuliraju osjećaj poduzetništva i inovacije, pomažući unaprjeđivanje europske konkurentnosti, gospodarskog rasta i zaposlenosti.“

Definicija mikro poduzetništva

– Ima od 0 do 10 zaposlenih
– Ima imovinu i / ili financijski promet do 2 milijuna eura godišnje
– Posluje po važećem zakonu
– Plaća porez
Obiteljski smještaj po svim kategorijama spada u mikro poduzetništvo.
Mikro poduzetništvo kroz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPGu treba cijeniti i poticati jer se poslovanje s privatnim nekretninama može odvijati i na drugačiji način, nepovoljniji za sustav turističkih zajednica.

Vlasnik stana ili kuće može iste iznajmiti jednostavnim Ugovorom o najmu stana.
• Stan može iznajmiti i strancu
• Stranac iz EU i zemalja EEP, kao i hrvatski građanin može boraviti van mjesta prebivališta bez obaveze prijava boravišta 90 dana u 180 dana
• To je princip po kojemu funkcionira najam stanova turistima u velikim gradovima u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim EU zemljama…
Kod najma stana nema kategorizacije objekta za pružanje ugostiteljskih usluga pa onda nema ni paušalne turističke pristojbe ni članarine. Zato se u mnogim velikim europskim gradovima javljaju sporovi kojima se traži reguliranje turističkog prometa u nekretninama čiji su vlasnici privatne, fizičke osobe.
• Prednosti ovakvog „nepoduzetničkog“ iznajmljivanja nekretnina nisu zanemarive.
• Porez se plaća po stopi od 10 posto na osnovicu umanjenu za 30%,
• Stanodavac ne plaća turističku pristojbu, članarinu
• Stanodavac ne plaća posredničku proviziju
• Stanodavac ne plaća režije, čišćenje
• Stanodavac ne plaća RTV pristojbu
• Stanodavcu ne dolazi inspekcija
• …

Autogosti spašavaju turističku sezonu

Svijet se mijenja, dijeli se na istok i zapad, hrvatski turizam se vraća tradicionalnim tržištima. U pandemijskim godinama i u ovoj 2022. prednost imaju „drive in” destinacije i to one koje su što bliže polaznoj točki. Automobil je ujedno i sredstvo potrošnje u Hrvatskoj (cestarina, gorivo, trajekti, parkiranje, autopraonice, punionice…) Automobilom se izvoze značajne količine domaćih proizvoda poput maslinovog ulja, vina, sira, pršuta …. Zamislite da se u svaki prtljažnik kod 2 milijuna vozila stavi 6 boca vina i maslinovog ulja za „samoizvoz“. Automobil je „kontejner“ koji sam dolazi po robu, sam je ukrcava i vozi do konačnog odredišta, robu plaća odmah pri preuzimanju, po maloprodajnoj cijeni u gotovom novcu …To je san svakog dobrog prodavača.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Opstanak ruralnih zajednica je ugrožen u cijeloj Europi

Obiteljski turizam je prepoznat kao efikasan „alat“ za poboljšanje života na ruralnom području. Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća.

Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva ali digitalne uređaje i programe i slično. Zbog potražnje koju je stvorio turizam unapređuju se i primarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Turizam je na neki način „sponzor“ razvoja mnogih proizvoda i usluga koji kroz plasman u turizmu „stasaju“ i postaju atraktivni za šire tržište.

Rad na daljinu i digitalni nomadi nova su prilika za revitalizaciju ruralnih područja. Do 2035. godine, prema predviđanjima, milijardu ljudi će živjeti kao digitalni nomadi. Rad na daljinu koristan je za domicilne mlade ljude, stvara se mogućnost povratka mladih i mogućnost dolaska nomada. Najviše se bira obiteljski smještaj, apartman, kuća za odmor. Važna je blizina većeg grada, boravak u prirodi, mogućnosti rekreacije u prirodi. Traži se zdrava hrana – svježe voće i povrće, pa se povezivanje poljoprivrede s turizmom, osobito povrćarstva i voćarstva, podrazumijeva.

Prilika za nove strukovne škole koje spajaju ugostiteljstvo i turizam

U Hrvatskoj je 100.000 domaćinstava registriranih za ugostiteljske usluge. Ako imamo samo jedno dijete u svakom domaćinstvu to je 100.000 djece s predispozicijom za učenje ugostiteljskih vještina (Ako još pribrojimo zemlje Zapadnog Balkana iz kojih bi mladi rado studirali u EU zemlji u kojoj se lakše sporazumijevaju i imaju već poznanike i prijatelje, ova brojka je višestruko veća).
Potreban je novi pristup – hotelijerska škola, po uzoru na Švicarsku, Austriju, Bavarsku, Italiju ..https://www.lhfs-bruneck.berufsschule.it/de/home . I Austrijska gospodarska komora ima svjetski priznate strukovne škole. Turistička akademija poučava mlade ljude svim znanjima i vještinama koje treba jedan hotel: https://www.tourismus-akademie.at/de/ueber-uns/ .

Partnerstvo za budućnost

Izuzetno je dobra vijest što je suorganizator 8. Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula a jedan od predavača je bila i gospođa Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Rijeka. Glavni organizator je Hrvatska gospodarska komora Pula na čelu s predsjednicom Jasnom Jaklin Majetić.
Ovakvo partnerstvo nam je potrebno kako bismo stvarali nove kadrove u turizmu, mlade ljude koji znaju pospremati sobu, kuhati obrok, miješati pića, upotrebljavati digitalni marketing…koji mogu funkcionirati na svakom mjestu u ugostiteljstvu i turizmu i nakon svega postati vrhunski stručnjaci.

Raditi u hotelu i imati dodatne prihode

Pamtimo vremena u kojima smo školovani uz stipendije, radili svakog ljeta u turizmu, bili zaposleni na neodređeno i koristili slobodne dane zimi na račun prekovremenih sati ljeti. Prodavali smo svoje poljoprivredne proizvode hotelskoj kući u kojoj smo radili a hotelska kuća nam je „punila smještaj” putem svoje recepcije kućne radinosti. Ukupan prihod je bio takav da se nismo imali potrebe emigrirati u neku drugu zemlju iako su plaće u turizmu i onda kao i danas bile znatno niže od prosječnih u gospodarstvu. To je bio, a i danas može biti, recept za zadržavanje kvalitetne radne snage u turizmu i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova u društvu.

Održivi i odgovoran turizam vodi računa o potrebama lokalne zajednice, uključuje lokalnu zajednicu, uključuje lokalne proizvode, uključuje lokalne, tradicijske, kulturne vrijednosti.
Hotel ne može nositi eko certifikat ako ne zapošljava najmanje 50% osoblja iz lokalne zajednice i ne poštuje sve naprijed navedeno kao i cijeli niz uvjeta iz agende brige za okoliš.

Suživot i suradnja na korist svih

Umjesto antagonizama koji se razvijaju posljednjih 30 godina, održivom turizmu treba suradnja, suživot lokalne zajednice, malih i velikih poduzetnika u turizmu, vlasti i akademske zajednice na ravnopravnim osnovama. To je recept za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.
U kriznim vremenima treba „staviti glave na kup”.

www.nedopinezic.com