ODRŽIVI TURIZAM NA AUSTRIJSKI NAČIN

SKIJAŠKI VIKEND U ALTENMARKTU

Altenamarkt im Pongau https://www.altenmarkt-zauchensee.at/

Altenmarkt je mjesto duge povijesti koje je svoj značaj jačalo od rimskih vremena kada je ovdje bila važna postaja na putu iz pravca juga prema Salzburgu do kojega se stiže za sat vremena vožnje automobilom autocestom A10.
Gdje se je stajalo tu se je i trgovalo pa je i ime dio povijesne baštine (Stara tržnica). Općina Altenmarkt broji 4.691 stanovnika na dan 1. siječnja 2023. Dobna struktura je sljedeća: Djeca do 5 godina čine 6,6% populacije, djeca od 6 do 14 godina čine 9,7% od 15 do 24 godine 11% populacije. Od 25 do 64 godine ima 56,3% stanovništva a starijih od 65 godina 16,4 %. Prosječna starost je 41 godina a demografski plus od 2018. do 2023. iznosi 473 stanovnika.

Danas je ovo mjesto poznato turističko odredište s tradicijom dugom gotovo 100 godina. Ipak pravi zamah zimskog turizma počeo je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se gradi i poznata tvornica Atomic skija https://www.atomic.com/en . Što se turizma tiče oni ovako govore o sebi : „Danas je naša zajednica etablirana kao zvijezda u zimskom turizmu. Primjerice, kao mjesto održavanja brojnih utrka Europskog i Svjetskog kupa. Mnoštvo gostiju koji su pomogli našoj matičnoj zajednici da raste i napreduje tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nije samo imalo blagotvoran učinak na lokalno tkivo. Sada je važno pronaći sredinu između vjere u napredak i rast i očuvanja našeg kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.“ Svjesni su da ih je turizam spasio ali da rast standarda i težnja za napredovanjem mogu ugroziti temeljne vrijednosti zajednice.

Turizam Altenmarkta u brojkama – dvije jake sezone

Prema raspoloživim podacima u sezoni 2021/22 u ovoj je općini ostvareno 131 192 dolska (67 578 „zimskih i 63 614 „ljetnih“) i 587 211 noćenja (333.077 „zimskih“ i 254.134 „ljetna“ noćenja). Po stanovniku je ostvareno 128 noćenja.
Altenmarkt sa Zauchensee i susjednim Flachau poznato odredište svjetskog skijaškog kupa i brojnih drugih natjecanja u alpskom skijanju. To je jedan od razloga što je zimska sezona „jača“ od ljetne. Drugi razlog je izvanredna ponuda skijaških staza opremljenih najsuvremenijom mrežom sedežnica i kabinskih vučnica, sve prilagođeno obiteljima s malom djecom, najosjetljivijim skupinama a opet dovoljno izazovno i za zahtjevne skijaše. * Izvor: Službena web stranica općine Altenmarkt

Mijenjanje uloga

Na zimski smo odmor mi s mora počeli odlazit iz jednostavnog razloga što u ljetnim mjesecima nije bilo moguće s djecom ići na odmor, zbog prirode posla. Sljedeće duže školske ferije su one zimske i to je prilika za obitelj da bude na okupu negdje izvan uobičajenog okruženja. Počeli smo skijati, omogućili smo djeci da uče skijanje u skijaškoj školi. Na taj smo način „dobili“ pola dana za sebe a djeci omogućili stjecanje vještine koja ih prati kroz cijeli život.

Tih prvih poratnih godina odricali smo se mnogo čega, putovali smo u grupama, boravili u apartmanima, jeli od kuće spravljena jela među kojima su prednjačile sarme;  posuđivali skijašku opremu od prijatelja…Doslovno smo „uronili“ u ulogu naših gostiju koji su k nama dolazili ljeti na sličan način.

Dobrih deset godina smo odlazili u isto mjesto, baš kao što često i naši gosti redovito dolaze k nama. U Altenmarktu se znalo okupiti i više od stotinu poznatih ljudi iz Rijeke i okolice s djecom. Sve je inicirao Ski klub Silver iz Rijeke.

Naša su djeca u dobi od 6 godina stala na skije vođena nevjerojatno strpljivim učiteljima Brankom Malnar i na žalost pokojnim, Srđanom Vraničićem Vranom. Bila su to lijepa vremena puna vedrine, optimizma, veselih druženja unatoč ,za današnje poimanje, iznimno skromnom načinu života.

Bilo kako bilo, Altenmarkt je 10 godina bio naš „drugi, zimski dom“. Tamo smo se uvijek dobro osjećali, domaćini su nas odlično prihvaćali, uvijek i svugdje. Sve su usluge uvijek bile na razini očekivanja, vrijednost za novac u dobrom srazmjeru. A imali smo i traumatičnih situacija, na žalost i vrlo tužnih epizoda.

Zato nam je godinama nakon završene „epizode Altenmarkt“, to mjesto ostalo na posebnom mjestu u sjećanju. Djeca su odrasla, samostalna su i društvo se polako raspršilo. Boravak na snijegu je kraći, intervali između takvog zimovanja duži.

Idemo u Altenmarkt

Ipak, novu 2024. započinjemo obnavljanjem uspomena. Odlučili smo provesti tri dana, produženi vikend u Altenmarktu. Sve počinje zacrtavanjem termina u kalendaru punom obaveza. „Gađa se“ jeftinija sezona a to je tradicionalno termin iza 6. 01. do 31. 01. Nakon toga slijedi rezervacija smještaja. I ovom prilikom se booking.com pokazao kao jedan od najučinkovitijih alata na strani putnika. Još kad kao „genius“ gost imaš solidan popust…Postaješ kao putnik sve ono što kao domaćin ne voliš. Zanimljiva je ta promjena uloge … U glavnom, tražili smo noćenje s doručkom ali ne u hotelu već u pansionu odnosno B&Bu. Iako jednostavnija usluga, nama je prisniji odnos s domaćinom draži i nekako dolazimo bliže onoj zlatnoj „vrijednosti za novac“.

Uspjeli smo rezervirat B&B Landhaus Steiner u samom centru mjesta. Komforne sobe, bogat doručak, zatvoreni bazen, sauna, grijano spremište za pancerice i skije, besplatno privatno parkiralište…sve za 78 eura po osobi na noć. Cijena nije niska ali je konkurentna u okruženju, pa čak i prema takvoj ponudi kod nas. Putem platforme booking.com dobili smo sve potrebne informacije kao i obrazac za online check in.

Preko online trgovine kupili smo i trodnevne ski karte koje su iznadprosječno skupe jer pokrivaju čak 200 km skijaških staza. Ovisno o terminu jedna skijaška karta za tri dana može koštati od 180 do 220 eura. Skupo ? Da. Što sve stoji iza toga ? Jako puno odlične infrastrukture, kompetentnih i ljubaznih ljudi, sve što je potrebno da dan proveden u skijanju prođe kao odličan doživljaj i da na kraju dana budete zadovoljni.

Da se razumijemo, zimovanje s aktivnim skijanjem u Alpama je jedan od najskupljih oblika turističkih putovanja uopće. Za tri dana provedenih u Altenmarktu može se boraviti sedam dana na Tenerifima sa svim plaćanim troškovima. Ali kad čovjek nešto voli i za to radi, štedi, odriče se nekih drugih užitaka…i takav odmor je moguć. U ostalom, često se kaže: sto ljudi – sto ćudi.

Planinski turizam

I tako smo nakon četiri sata umjerene vožnje autocestom stigli iz Rijeke u Altenmarkt. Na dolasku smo svratili u Intersportov ski servis https://www.intersport-schneider.at/de/  i predali naše skije na servisiranje te obnovili nešto od opreme.

Pred vrata Landhaus Steiner B&Ba stigli smo nešto ranije nego što je bilo planirano. Gospođa Beatrix nas je srdačno dočekala, pokazala sve što nam stoji na raspolaganju i smjestila nas u lijepu, prostranu i ugodnu sobu.

Umorni i gladni od puta, energiju smo obnovili u susjednoj gostionici domaćim specijalitetima, laganim pivom iz bačve i slatkim štrudelom. Cijene hrane ? Prilično visoke, skuplje je nego kod nas u Hrvatskoj pa je preporučljivo pažljivo kombinirati sljedove. No, vrijeme sarmi i sendviča od doma je iza nas, zaslužili smo se malo i počastiti, ostajemo opušteni.

Iduće jutro laganini, u papučama na doručak, uživanje i planiranje dana. Gospođa Beatrix kao da čita moje misli, nudi mi espresso, taman za kraj doručka uz zadnje slatke zalogaje. Dan je dobro počeo ! Autom dolazimo do garaže, ukrcavamo opremu i pravac – Flachau.

Taman par dana nakon velikog natjecanja spuštamo se istim stazama ali u sasvim opuštajućem ritmu. Planinski zrak, kilometri pređenih staza otvaraju apatit za nečim toplim na žlicu. Topla juha iznimno dobro paše na pauzi…i štrudel 😊 Još koji sat skijanja i raniji odlazak u naš Landhaus Steiner. Sauna i bazen odlično relaksiraju tijelo nakon fizičkih aktivnosti u planinama. Odmor pa izlazak na večeru u hotel iza ugla.

I tako iduća dva dana od kojih smo jedan skijali na stazama Altenmarkta a jedan na čuvenom Zauchenseeu gdje nam se priključio ženin nećak, Fran, rođen u Austriji, koji studira turizam u Salzburgu. U Zauchenseeu smo imali sreće parkirati automobil u garaži ispod ciljne arene. Parkirališta na skijalištima su besplatna.

Na kraju dana smo u restoranu u areni upoznali novog prijatelja. Archi je Grk sa Peloponeza čija je mama Austrijanka. U malom turističkom mjestu Tolo na jugu Grčke žive od turizma. I tamo poslovanje traje šest mjeseci pa mora, da bi mogao plaćati sve životne troškove, zimsku sezonu provodit na radnom mjestu u Austriji. Prati ga i supruga i tako ovaj iznimno simpatičan mladi par osigurava sredstva za normalan život u kojemu planiranje obitelji ima svoju cijenu. Izmijenili smo kontakte i možda se ponovo vidimo u Grčkoj ili na Krku.

Održivi turizam usmjeren na dobrobit zajednice

Ono o čemu nećete čitati ili čuti kod nas je da jedan od najboljih modela održivog turizma razvoj bazira na potrebama lokalne zajednice. U Altenmarktu su apartmani, pansioni, hoteli, restorani, dućani…u vlasništvu lokalnih obitelji. Nema korporacijskih resorta iako sezona traje duplo duže a prosjek cijena je viši nego u Hrvatskoj. Nema ni sezonskih radnika iz dalekih, egzotičnih zemalja. Tamo se kao sezonski radnici cijene naši ljudi, iz Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana, iz Mađarske, ali i domaći mladi ljudi rade sezonske poslove. Na poslu su svi povezani kao jedan tim, kao jedna obitelj. To se vidi, to se osjeti.

Tradicija je iznimno važna, poštuje se nasljeđe predaka koje je omogućilo sadašnjim generacijama da rastu, razvijaju se i ostavljaju nasljeđe svojoj djeci. Tako se iz generacije u generaciju stvara čvrsta zajednica ljudi koji međusobno surađuju. Kad nam je trebao smještaj za produženje boravka gospođa Beatrix https://www.landhaus-steiner.at/ je nazvala svoju prijateljicu Heidi https://www.pension-bliem.at/ i mi smo se preselili iz kuće u kuću kao da smo u istoj obitelji. Gospođa Beatrix je iznimno ljubazna, pravo oličenje dobrog domaćina kao i gospođa Heidi koja je morala biti inspiracija za mjuzikl „Mamma mia“ 😊

„Kratki lanci nabave“, kao važna karika održivog turizma, se ovdje mogu vidjeti u štalama zimi, na padinama planina ljeti, u pekarnicama – kavanama, u svakom marketu. Prerađevine poljoprivrednih proizvoda brendirane su regionalnom markicom i imaju posebno mjesto u svakom marketu. Kad, primerice tražite jogurte i putar, naići ćete na domaći brendirani jogurt i putar a onda i na ostale marke. Tako je i s ostalim tradicionalnim prehrambenim proizvodima. Izloženi su na isti način u svakom marketu bio to Spar, Lidl ili neki treći.

Arhitektura je autentična a ugrađena oprema domaća. Smještaj je rasprešen u mjestima gdje se živi, nije koncentriran na skijalištu, ne daj bože na planinskim obroncima, osim na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima.

Domaći autoprijevoznici vrlo frekventnim autobusnim linijama voze skijaše sa svakog autobusnog ugibališta do skijaških staza i to besplatno. Domaće stanovništvo se i dalje bavi preradom drva u vrijedne finalne proizvode, bave se stočarstvom, preradom mlijeka, ostalim zanatskim zanimanjima i svi su uključeni u turističku ponudu.

Odgovor na sve suprotno što se kod nas promovira je jednostavan – Altenmarkt, Austrija. Otiđite i vidite.
Ovdje se puno se može naučiti, nešto i primijeniti kod kuće.

Putovanje je učenje, na putovanju se ne troši novac, ulaže se u nova saznanja i osobni rast i razvoj.
www.nedopinezic.com

PAUŠALNI POREZ NA TURISTIČKI KREVET U DOMAĆINSTVU I UČINCI POVEĆANJA POREZA

1.Porez na turistički krevet se sastoji od :

1. Poreza na dohodak od iznajmljivanja turistima
2. Turističke pristojbe
3. Turističke članarine

Minimalni iznos paušalnog poreza na dohodak po krevetu može iznositi 19,91 eura a najviše 199,08 eura

Minimalni iznos paušalne turističke pristojbe po krevetu može iznositi 46,45 eura a najviši 132,72 eura

Turistička članarina po krevetu iznosi 5,97 eura

Kad govorimo o porezu na uslugu smještaja u domaćinstvu onda govorimo o zbroju ova tri paušalna davanja.

2. Razlika u lokalnim davanjima rezidenata, stanovnika jedinice lokalne samouprave i nerezidenata kada i jedni i drugi imaju registriran, kategoriziran, smještaj u domaćinstvu u istoj jedinici lokalne samouprave

Rezidenti uplaćuju porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ili samostalne djelatnosti u proračun JLS u kojoj imaju prebivalište svakog mjeseca u godini u iznosu (prosjek) od 117 eura (1.404,00 eura godišnje) i „porez na krevet“ koji je do ove godine iznosio (prosječno) 100,00 eura po krevetu.

Nerezidenti porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti NE plaćaju jedinici lokalne samouprave u kojoj imaju registriran, kategoriziran smještaj već u onoj JLS u kojoj imaju prijavljeno prebivalište odnosno gdje je njihov životni centar (porezna definicija neovisno u Hrvatskoj ili inozemstvu). Oni plaćaju također (prosječno) 100,00 eura po krevetu u proračun lokalne JLS, i u sustav turističke zajednice gdje na lokalnoj razini ostaje oko 65% iznosa od oba davanja.

3.Što plaćaju nerezidenti koji nemaju kategoriziran smještaj već su vlasnici tako zvanog nekomercijalnog turističkog smještaja (stanovi za odmor) ?

Vlasnici nekomercijalnih turističkih kapaciteta plaćaju komunalni „porez na vikendice“ koji može iznositi minimalno 0,6 eura a maksimalno 5 eura po metru kvadratnom stambene površine, odnosno korisnog prostora. Prosječno je to 100 m2 i prosječan iznos kojega će utvrditi JLS bit će ne gdje oko 3,5 eura po m2. To je ukupno oko 350,00 eura godišnje.

Osim toga vlasnici takvog smještaja i članovi uže obitelji plaćaju u paušalnom iznosi 10 eura po osobi godišnje za turističku pristojbu. Prosjek je 4 osobe iznosi 40,00 eura godišnje. Svi posjetitelji takvih stanova koji nisu članovi uže obitelji i ne plaćaju paušalnu turističku pristojbu u iznosu od 10,00 eura po noćenju, trebaju (trebali bi) plaćati turističku pristojbu u iznosu od 1,5 eura po noćenju.

4.Porez na nekretnine kojega plaćaju stranci, građani iz nekih EU zemalja odnosi se i na imovinu (nekretnine ) koje imaju u Hrvatskoj.

Taj se porez uplaćuje prema mjestu prebivališta, odnosno životnog centra, a ono je za nerezidente, strance u gradu, općini i zemlji iz kojih dolaze. Nerezidenti u Hrvatskoj plaćaju samo „porez na vikendice“. Hrvatski građani (još) ne plaćaju porez na imovinu (porez na nekretnine).

5.Vlasnici praznih stanova

Vlasnici praznih stanova (kojih u Hrvatskoj ima oko 200.000), trebali bi plaćati porez na vikendice i to je sve.

6.Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji i lokalnim porezima

Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada (plaće) stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.

Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS.

Također i turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak. Jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun JLS 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.

S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9,600 eura. 50% tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo) a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (lokalno komunalno društvo), zbrinjavanje otpada (lokalno komunalno društvo), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (lokalni servisi za čišćenje), troškovi posredovanja (lokalne turističke agencije)…

Turisti iz tih apartmana, njih 8 x 60 dana ostvaruju 480 noćenja a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri …), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.

Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istoj JLS, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje…

7. Zaključno

Svaka dodatna porezna presija koja bi iznajmljivanje smještaja turistima od strane lokalnog stanovništva činila to neisplativim, dovela bi sljedećih scenarija:
– Dugoročno iznajmljivanje nekretnine nerezidentima
– Dugoročan najam stana trgovačkom društvu
– Prodaju nekretnine nerezidentima
– Čuvanje vrijednosti novca u „praznom“ stanu…

Opcija najma stana hrvatskim podstanarima najmanje je izgledna zbog visokih rizika od nepoštivanja ugovora, stvaranja visokih troškova, mogućnosti gubitka prava raspolaganja vlastitom nekretninom na duži rok itd. Sve to zbog loše zaštite prava najmodavca.

Socijalno stanovanje je i inače u ingerenciji jedinica lokalne samouprave u svim razvijenim zemljama. Beč je najbolji primjer takvog angažmana.

Jedinicama lokalne samouprave u interesu je poticati legalan najam nekretnina turistima, osobito onih koje su izvan legalnog sustava, a to mogu samo poticajnim mjerama. Podizanje poreznog opterećenja ne spada u poticajne mjere.
www.nedopinezic.com

STIGMATIZACIJA “IZNAJMLJIVAČA”

ŠTO JE TO PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU ?

LEGALNI I POREZNI STATUS OVE USLUGE I  NJENA POVIJEST

Smještaj u domaćinstvu / kućanstvu označava ugošćavanje turista u obiteljskoj kući ili stanu gdje imamo na raspolaganju sobu, apartman, kuću za goste, kamp parcelu ili slično.

Jednostavnim rječnikom rečeno, radi se o mjestu gdje možemo primiti goste / turiste na noćenje. Ta se usluga plaća a ima status  usluge turistima pa je, za razliku od stanodavstva, posebno zakonski regulirana.

Još se 1937. godine u drugom broju časopisa „Glasnik udruženja jadranske straže“, piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima“. Ovaj oblik usluge tada se naziva „kućnom radinošću“. „Kada se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom“.

„Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pomoć članova porodice, u prostorijama svog stana, ne potpada pod Zakon o radnjama“.

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU – ODRŽIVI TURIZAM

Od tada pa do danas sačuvao se je ovaj održivi način ugošćavanja gostiju u već postojećim, izgrađenim stambenim objektima u s izuzetkom, u Hrvatskoj neopravdano ukinutog, pansiona u domaćinstvu.

Jedno od načela održivog turizma je upravo to da se kod razvoja turističkih kapaciteta najprije uzme u obzir sve što je već izgrađeno, pa čak napušteno i ruinirano, kako bi se stavilo u funkciju turizma.

Izgradnja novih objekata koji bi služili isključivo turizmu, mora biti po najstrožim ekološkim normama ali i njihovo funkcioniranje usklađeno s pravilima održivog turizma.

Takvi objekti ne smiju štetiti okolišu i moraju donositi korist lokalnoj zajednici, zapošljavati lokalne ljude, koristiti lokalne namirnice i usluge a sve po „fair trade“ uvjetima – uz plaćanje poštene naknade.

Ipak pod pritiskom kapitala grade se i dalje pretežito objekti koji ne udovoljavaju navedenim normama. Većina tih objekata ne služi za stanovanje već za provođenje slobodnog vremena vlasnika koji prebivalište nemaju u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj su vlasnici takvog objekta.

NERAZUMIJEVANJE TEMATIKE

Kad ne poznajete dobro tematiku a imate informaciju samo iz jednog izvora, onda je mogućnost pogrešnog tumačenja velika. To se upravo događa u zadnje vrijeme. Zato svjedočimo javno komuniciranim prijedlozima za dodatno oporezivanje upravo domicilnog stanovništva. Domicilno stanovništvo  živi, plaća poreze i doprinosi održivosti lokalne zajednice a za uzvrat bi od svoje jedinice lokalne samoprave trebali dobiti dodatni porez.

DISKRIMINACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Ovakav prijedlog je diskriminatoran zbog toga što bi se njime diskriminiralo jednu grupaciju stjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava.  Diskriminirani bi bili  oni građani koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima i već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima.

Za razliku od te grupacije imamo i grupaciju građana koji imaju u vlasništvu nekomercijalni turistički smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u JLS u kojoj nemaju prebivalište. Oni svojim porezom na prvi dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi stjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje utjecat će na smanjivanje obujma legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećavati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu.

U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojba, osim manjeg dijela paušala za vlasnike po 10 eura na godinu, a ne plaća se ni porez na (drugi) dohodak .

KOLIKO POREZA PLAĆAJU DOMAĆINI ?

Vlasnici stanova koje iznajmljuju turistima najizdašniji su platitelji PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energetskih, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećanu potrebu trošenja potrošnog materijala… Na sve to plaća se PDV bez prava povrata.

Paušalni porez,  sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznosi prosječno 100 eura po krevetu.

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u grupi je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Takav porezni status ‘iznajmljivača‘ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

IZNAJMLJIVANJE PRAVNOG SUBJEKTA ZA DRŽAVU NEPOVOLJNIJE

Ako bi vlasnik stan unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine.

Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovi poslovanja, porezne osnovice ne bi ni bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati‘ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

To je što se fiskalnih i parafiskalnih davanja tiče. Što se tiče koristi za nacionalnu ekonomiju, turist na smještaj troši 25 do 35 posto svojega proračuna za putovanje. Ostatak  troši na transport, hranu, kupnju, zabavu i sl. Što znači da svaki turist iz smještaja u domaćinstvu obilato ‘podmazuje‘ nacionalnu ekonomiju potrošnjom, gdje, naravno, plaća i PDV.

INVESTICIJA VELIKA A ZARADA MALA

Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne obitelji i za održavanje objekta te plaćanje svih davanja vezanih uz stjecanje tog dohotka.

Prosječno smo u 2019. imali po domaćinstvu šest kreveta i ostvarivali bruto 6000 eura dohotka.

No, bez tog dohotka velika većina iznajmljivača ne bi mogla podmirivati sve životne troškove, što zbog malih mirovina, što zbog porasta troškova života jedne višečlane obitelji.

Možemo reći da se od iznajmljivanja ne može živjeti, ali i da se bez iznajmljivanja – ne može preživjeti.

Ulaganja u turistički smještaj su velika. Uzme li se u obzir da je godišnji prinos na uloženi novac od iznajmljivanja smještaja turistima šest posto, da su troškovi i davanja dosegli 50 posto prihoda, da investicijsko održavanje iznosi jedan do dva posto godišnjeg prihoda, odnosno da se svakih deset godina smještaj mora temeljito obnoviti, povrat investicije je dugoročan i očekivan tek za 15 do 20 godina.

NAJISPLATIVIJA TRANSAKCIJA – PRODAJA

Ono što je prava vrijednost to nije iznajmljivanje već vrijednost nekretnine, koja se materijalizira u trenutku prodaje objekta, a to je sve učestalija pojava. Kod takvih transakcija sve češće kupci postaju stranci. Čak 80% kupaca nekretnina na atraktivnim područjima jadranske Hrvatske su stranci.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave ? Ljudi koji nemaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj su vlasnici nekretnina ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i mirovina toj JLS, njihova djeca ne idu u vrtiće i škole u toj sredini, oni ne borave tamo svih 12 mjeseci i njihov se doprinos održavanju života lokalne zajednice ne može mjeriti s obiteljima koje tu stalno žive.

Osim toga dijelovi naselja u kojima su vlasnici stanova stranci većim su djelom godine prazni. To nije poticajno okruženje za pokretanje gospodarskih uslužnih djelatnosti a sama atmosfera u takvom naselju nije dobra za privlačenje turista tijekom cijele godine. Zbog izgradnje takvih stanova dodatno je opterećena komunalna infrastruktura  pa nerijetko dolazi do “sloma sustava” kod vršnih opterećenja.

NAJBOLJE REGULIRANO IZNAJMLJIVANJE U EUROPI

Kada govorimo o evidentiranom i neevidentiranom smještaju u domaćinstvu često se stječe dojam da Hrvatska ima u Europi najveći postotak smještaja u domaćinstvu prema ostalim vrstama.

Stvarnost je zapravo sasvim drugačija. U puno većim zemljama od Hrvatske evidencija smještaj u domaćinstvu, legalni smještaj je tek u povojima. Te zemlje imaju daleko više smještaja u domaćinstvu od Hrvatske ali on je apsolutno u sivoj zoni.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor. To je informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe.

Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekta na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima uključujući prihod.

Legalni smještaj u domaćinstvu ima znatan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenja, od čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna.

UMJESTO POTICANJA LEGALIZACIJE – STIGMATIZACIJA

Iz svega navedenog jasno je da je interes države, jedinica lokalne i regionalne samouprave imati što veći legalan obuhvat iznajmljivanja smještaja turistima.

U suprotnom, od istog ili većeg broja turista bit će manje prihoda za javni sektor. Neće biti moguća kontrola kvalitete niti marketing ili bilo koji oblik legalnog poslovanja drugih subjekta poput turističkih agencija, s takvim, nelegalnim turističkim smještajem.

Treba imati na umu i to da hrvatski i građani europske unije imaju slobodu kretanja i boravka bilo gdje u EU 90 dana u 180 dana. To znači da stranci vlasnici nekretnine i njihovi prijatelji mogu boraviti tri mjeseca bez plaćanja davanja i bez prijave boravka u Hrvatskoj na sasvim legalan način.

NAJVEĆI KUPCI DOMAĆE KOMPONENTE

Domaćini su najveći kupci domaćih proizvoda i usluga; oni bukvalno hrane tisuće dobavljača namještaja, sanitarija, bijele tehnike, digitalne tehnologije, posteljine, suđa i posuđa, bazenske opreme, agencijskog posredništva, financijskog poslovanja, osiguranja… ali i tisuće malih i srednjih poduzetnika u građevinarstvu, unutrašnjem i vanjskom uređenju, hortikulturi… Ulaganja u objekte turističke namjene su velika i stalna.

Zbog značaja za mnoge strukovne grupacije “iznajmljivači” su svjevremeno bili objeručke prihvaćeni kao Zajednica obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zbog iznimnog interesa njenih članica za ovo najjače hrvatsko tržište proizvoda i usluga za smještajne objekte u turizmu, bilo je pokrenuto međusektorsko povezivanje s Zajednicom obiteljskog turizma kroz platformu HGK.

Ukidanje ZOTa dogodilo se u isto vrijeme kad je pokrenuta i kampanja stigmatizacije smještaja u domaćinstvu. Vrijeme će pokazati da li je to bio dobar potez u procesu razvoja i unapređenja turizma s hrvatskim predznakom.

www.nedopinezic.com

 

 

 

Promohotel Poreč, 22. -25. 02. 2023.

Promohotel  2023. – 38. međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam održati će se u dvorani Žatika od 22. – 25. veljače 2023. godine.

Sajam će se održati na 4500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora.

Sajam je namijenjen svima u Horeca industriji, vlasnicima i menadžerima hotela, iznajmljivačima apartmana, vlasnicima kafića i restorana. Proizvodi koji će biti predstavljeni također mogu biti zanimljivi i vrlo korisni za kućanstva.

Cilj održavanja sajma je približavanje turističkim djelatnicima, ali i našim sugrađanima svjetske trendove u ugostiteljstvu i turizmu te tako doprinijeti promociji i razvoju grada, županije, Republike Hrvatske, ali i šire regije.

Svi zainteresirani imati će priliku upoznati nove tehnologije, trendove, proizvode i usluge kojima mogu poboljšati svoje poslovanje.

Program izlaganja sastoji se od: hotelske opreme i kozmetike, ugostiteljske opreme i inventara, prehrane i slastica, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladnih uređaja, prehrane, vitrina za sladoled i kolače, alkoholna pića kao i craft piva , papirnata galanterija i dekoraterski programi, grijanje i obnovljivi izvori energije, tekstilne industrije, proizvodnja kreveta i madraca, wellnes program, profesionalna oprema za čišćenje, oprema za eksterijere i interijere, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva – kao osnovne sirovine, računalno programiranje, poslovno savjetovanje i edukacije, itd..

https://www.promohotel.hr/foto-galerija/

Neposredno kod dvorane nalazi se veliko parkiralište za posjetitelje. Parking je besplatan.

U krugu sajamskog prostora nalazi se restoran/kafe bar.

Na otprilike 4500 kvadratnih metara unutarnjeg i 500-tinjak kvadratnih metara vanjskog sajamskog prostora svoju ponudu predstaviti će se brojni izlagači iz cijele Hrvatske i inozemstva.

PROMOHOTEL, međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam ove godine svoje 38. izdanje održati će od 22. – 25. veljače 2023. godine te će zasigurno biti pravo mjesto za osvještavanja, razmjene iskustva, učenja i povezivanja. Za vas smo pripremili zanimljive teme koje će biti predstavljene kroz predavanja, radionice, primjere dobre prakse i inovativna rješenja.

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

 

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM = USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT

Vrijeme održavanja: 13:00 – 15:30 sati

TEMA: ZAŠTO JE ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM (u daljnjem tekstu OSI) USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT?

Program je sastavljen od dva dijela:

  1. dio    13.00 – 14.00 sati – predavanje Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Predavačica: Djurdjica Hribar, mag.soc.rada

Tema:
– Mogućnosti ostvarivanja prava na poticaje
– Na koji način ispuniti zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
– Uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
Na kraju predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i diskusiju.

  1. dio    14.00 – 15.00 sati – „OSI – tko su i zašto je zapošljavanje OSI uspješan poslovni pothvat?“
  • Predavačica: Loretta Morosin – ravnateljica Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula
    Tema: Predstavljanje rada ustanove i put koji je potreban da se OSI pripreme za rad i uključivanje u širu društvenu zajednicu.
  • Predavačica: Marta Berčić – Udruga Društvo za istraživanje i potporu, Rijeka
    Tema: Predstavljanje rada udruge čiji korisnici su mladi s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju i druge odrasle osobe s invaliditetom iz skupine OSI s kombiniranim teškoćama te njihove mogućnosti, potencijali i radna učinkovitost. Primjeri iz prakse na koji se način OSI mogu uključiti u radne procese.
  • Prikazivanje kratkog dokumentarnog filma Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Skriveni pupoljci boljeg društva.
    Film tematizira problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom i donosi njihove priče i priče poslodavaca.
  • Predstavljanje projekta EDUKOSI.TURIZAM – edukacije za osobe s invaliditetom u turizmu i digitalne platforme www.burzaradaosi.com koja se razvija u sklopu projekta.

15:00 – 15:30 Osvježenje uz kavu i kolače.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od ponedjeljka 13.2.).

Organizatori: Pučko otvoreno učilište Poreč & Sajam Promohotel

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DAN AKTIVNOG TURIZMA

HGK Županijska komora Pula u sklopu sajma Promohotel organizira edukaciju „Dan aktivnog turizma“, koja će se održati u dvorani za stručna događanja sajma Promohotel (Poreč, dvorana Žatika), u srijedu 22. veljače 2023. s početkom u 16:00 sati.

Na edukaciji će biti predstavljen doprinos aktivnog turizma produljenu sezone kroz suradnju ponuditelja usluga aktivnog turizma u destinaciji, dodatni sadržaji u destinaciji koji se mogu ponuditi gostima kako bi njihov boravak bio ispunjeniji, a gosti zadovoljniji te primjer dobre prakse spoja sportske manifestacije, boravka u prirodi, istarske gastronomije u turistički proizvod „Teći, isti, piti“. Cilj predavanja je upoznavanje s ponudom aktivnog turizma Istarske županije te poticanje na suradnju i umrežavanje u destinaciji.

Vrijeme održavanja: 16:00 – 17:30 sati

Program edukacije je sljedeći:
16:00 – 16:25 Suradnjom u destinaciji do produljenja sezone – doprinos aktivnog turizma
Mladen Draguzet, Istra adventure d.o.o., predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija HGK ŽK Pula

16:25 – 16:55 Aktivni turizam u istri – koji dodatni sadržaj možemo ponuditi gostima da budu zadovoljniji
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

16:55 – 17:00 Najava Edukacije za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi u 2023. (HGSS i HGK)
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

17:00 – 17:30 Spoj outdoor turizma i istarske gastronomije – „Teći, isti, piti“
Erik Lukšić, ISTRun j.d.o.o.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje na edukaciji za sudionike bez naknade, a prijaviti se možete do utorka, 21.02.2023, putem on-line prijave na nižoj poveznici.
Organizatori: HGK – Županijska komora Pula & Sajam Promohotel

Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DESTINACIJSKI DAN / DESTINATION DAY

10:15 – 10:30 Registracija prijavljenih sudionika

10:30 – 12:00  Uvodno izlaganje
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

12:00 – 13:00  Razvoj turizma u „nemogućim“ uvjetima
Sonja Jelušić Marić – direktorica TZ Grada Bakra

13:00 – 14:00  Kreiranje novog turističkog proizvoda
Suzi Petričić – direktorica TZG Opatija

14.00 – 14:45 PAUZA

14:45 – 15:45  „Turizam bez granice“ – Zajednički turistički proizvod Hrvatske i Slovenije
Petar Hrg – direktor TZ Područja Gorski kotar

Dejan Iskra – Razvojna agencija Zeleni kras

15:45 – 16:45 Suradnja u destinaciji – Istra adventure
Mladen Draguzet – pokretač neformalnog klastera, vlasnik Istra adventure agencije

16:45 – 17:00 Završna riječ
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka: https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register 
Organizatori: Dantes – savjetovanje za iznajmljivače & Sajam Promohotel

 Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

RADIONICA: DIZAJN INTERIJERA ZA STAMBENE I POSLOVNE OBJEKTE

Vrijeme održavanja: 17:15 – 18:15 sati

Tema radionice u kratkim crtama pojašnjava:

  • Što obuhvaća usluga dizajna i kakav je proces rada sa dizajnerom
  • Ako samostalno uređujemo interijer od kuda krenuti, što sve moramo znati…
  • Tržište: materijali, trgovine, cijene, majstori,…
  • Trendovi ili vlastiti stil uređenja

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka.

Organizatori: Giorgini – studio za dizajn interijera & Sajam Promohotel

Petak, 24. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DANI PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA

Dođite na dane privatnih iznajmljivača – domaćina u obiteljskom smještaju
Upoznati ćete najnovije tehnologije u turizmu koje olakšavaju svakodnevne procese iznajmljivačima uz brojne savjete i niz zanimljivih predavanja.
Saznati ćete kako ostvariti uštede u upravljanju apartmanima uz inovativne tehnologije.
Dobiti ćete priliku da budete među prvima koji će doći na novi slovenski i hrvatski booking portal.
Ekskluzivno ćemo vam predstaviti Google-ove stranice za turizam: kako se prijaviti i koje su sve mogućnosti Google platforme.
Predstaviti ćemo vam jednostavan alat koji vas povezuje sa svim svjetskim booking portalima.
Što je Channel Manager i koje su njegove mogućnosti?

Detaljan program sa satnicama, temama i predavačima biti će objavljen 14.02. u poslijepodnevnim satima.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od 15.02.).

Organizatori: MyRent – Channel manager & Property management sustav & Sajam Promohotel

https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 22.2.2023. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 23.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 24.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 25.2.2023. / 10:00-17:00 h

ULAZ SLOBODAN UZ OBAVEZNU PRIJAVU:

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

www.nedopinezic.com

www.promohotel.com

 

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – ŠTO AKO GA IZGUBIMO ?

Ako izgubimo obiteljski smještaj izgubit ćemo stalne stanovnike u malim sredinama. Izgubit će se lokalni stil života, prihodi od poreza na dohodak i drugi dohodak; imat ćemo prazna naselja većim dijelom godine. U ljetnoj će sezoni u svim tim stanovima boraviti nerezidenti vlasnici nekretnina i njihovi prijatelji. Postat ćemo zemlja bez stalnih stanovnika u malim sredinama. Zajednice izvan velikih gradova postat će vikend-općine. I ne samo to …

Ljudi žele privatni smještaj

Smještaj u privatnim stanovima i kućama u velikoj je ekspanziji u cijelom svijetu. Netko će reći da su za to krive OTA platforme poput bookingcoma ili airbnbia, međutim uspjeh ovih platformi ne bi bio ovako ogroman da ipak želja za privatnim smještajem nije rasla iz godine u godinu.
U početku svog djelovanja bookingcom čak nije ni poslovao s domaćinima, vlasnicima stanova i kuća. Svjedok sam nastojanja da ih pridobijemo kao i neuspješnih razgovora s Expediom. Ipak prevladalo je ono „daj ljudima ono što ljudi žele“.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

„Svi“ iznajmljuju preko platformi

Posljedica takvog razvoja događaja je ta da danas zaista nije teško doći do gosta i to iz preko 40 zemalja svijeta samo preko jedne OTA platforme. Zato se za iznajmljivanje smještaja turistima odlučuje sve veći broj vlasnika  smještajnih objekata koji imaju prebivalište u poznatim turističkim odredištima.  I vlasnici kuća i stanova za odmor koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu  također se sve više uključuju u iznajmljivanje svojih kapaciteta putem ovih platformi.

U toj žestokoj utakmici „deblji kraj“ izvlače starosjedioci s prebivalištem koji su među prvima obnovili svoje objekte za prihvat turista. Tada je to bio možda velik zahvat i značajno unapređenje kvalitete ponude, međutim svakom novom nekretninskom investicijom nastaju noviji, bolje uređeni objekti s još većom kvalitetom smještaja.

Nekomercijalni turistički kapaciteti

Nije samo smještaj koji se deklarira kao najam smještaja turistima konkurent u pružanju usluga smještaja onima koji su „stariji“ u pružanju usluge. Dapače, značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao „nekomercijalni turistički kapacitet“, koji nisu “kategorizirani”. Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog.

Turisti postaju domaćini

Sve što je izgrađeno kao objekt za povremeno stanovanje zapravo je u svojoj naravi turistički kapacitet. Kako god ga svrstavali, takav kapacitet ugošćuje značajan broj ljudi koji ovdje borave da bi u odredištu proveli svoje slobodno vrijeme. Nije rijetkost da objekt za povremeno stanovanje kupe ili izgrade turisti koji su zavoljeli odredište kroz svoje godišnje odmore. Tako turisti postaju domaćini.

U većini slučajeva kad smještaj iznajmljuju vlasnici koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu, taj smještaj se iznajmljuje kao što bi se iznajmio stan podstanarima, bez ikakvih obaveza domaćina. To je model koji odgovara velikom broju domaćina ali i gostiju. Zbog toga raste udio posrednika koji nude potpunu brigu oko upravljanja ovom operacijom iznajmljivanja smještaja turistima. Vlasnici sve poslove predaju „u ruke“ posredniku, agenciji za upravljanje nekretninama i turističko posredovanje.

Održivo i neodrživo

Masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje. Danas se takav razvoj sve češće naziva neodrživim razvojem. Neodrživost dvostruko “pritišće” stanovnike u lokalnoj zajednici. S jedne strane veliki kapacitet smještaja za povremeno stanovanje zahtijeva velike i skupe komunalne kapacitete za opskrbu energijom, vodom, zbrinjavanje otpada, uređenje i održavanje javnih površina, cesta i slično. A to košta.

S druge strane mali broj stalnih stanovnika na sebe preuzima veliki dio troškova takvog komunalnog sustava. Osim izdvajanja poreza na dohodak iz bruto plaće za nesamostalan rad i samostalna zanimanja, stalni stanovnici plaćaju i povećana komunalna davanja zbog troškova koje je uzrokovala velika izgradnja stanova za povremeno stanovanje. rastu i paušalna davanja na registrirani, kategorizirani turistički smještaj.

Stalni stanovnici su više pod lupom kontrole pa su u pravilu discipliniraniji u podmirivanju obaveza, legalno se bave uslugom iznajmljivanja smještaja turistima i plaćaju dodatan porez na dohodak, turističku pristojbu i članarinu. Sva ta davanja se, pod pritiskom povećanih potreba za održavanjem skupog komunalnog sustava, stalno povećavaju.

Dolazimo do toga da imamo stalan rast troškova stalnog stanovništva, bujajuću konkurenciju u smještaju turistima kroz povećanu izgradnju stanova za povremeni boravak i još uvijek, zbog kratke sezone, veliki dio godine bez dodatnih prihoda za stalne stanovnike.

Dug period bez dovoljne potražnje  u mnogim djelatnostima onemogućava zaposlenje tijekom cijele godine.
Mogućnost poslovanja, pokretanja poduzetništva, zaposlenje, sužava se na radove u graditeljstvu, dakle u onoj istoj djelatnosti koja posredno kumulira probleme.

Druga mogućnost je sezonsko zaposlenje u trgovini, ugostiteljstvu i brojnim popratnim djelatnostima ali na kratak rok od nekoliko mjeseci.
Izvan glavne turističke sezone jednostavno nema kritične mase ljudi da bi se isplatilo poslovanje, čak i da se bude „na nuli“, za većinu djelatnosti koje nisu vezane uz graditeljstvo.

Pitanje opstanka obiteljskog smještaja

Ovako složenu situaciju još dodatno otežava nerazumijevanje vlasti pa se napori za postizanje održivosti poduzimaju u potpuno krivom smjeru. Donose se mjere za smanjenje i ograničenje legalnog, kategoriziranog smještaja u domaćinstvu. Time se dodatno ugrožava opstanak lokalne zajednice jer bez dodatnih prihoda stalno stanovništvo neće moći podnijeti sve veća davanja.

U trenutku kad legalno iznajmljivanje smještaja turistima postane neisplativo doći će i do erozije prihoda od poreza na drugi dohodak, od turističke pristojbe i članarine.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

Rješenje se ne može tražiti u različitim pravima i obavezama ovisno o mjestu prebivališta. S obzirom na to da je svaki oblik diskriminacije neprihvatljiv, nemoguće je zabraniti iznajmljivanje turističkog smještaja vlasnicima stanova bez prebivališta u mjestu iznajmljivanja niti je prihvatljivo da se samo njima povise davanja.

Propuštena prilika za upravljanje prostorom

Prostorom je trebalo upravljati prije početka masovne izgradnje. U prostorne planove su trebali biti ugrađeni demografski parametri i pravo na osnivanje doma za članove obitelji s prebivalištem u zajednici te namjenu objekata definirati prema potrebi stjecanja drugog dohotka kako bi se kućni proračun osnažio i pružio kvalitetniji život onima koji su se odlučili ostati živjeti u toj maloj sredini.

Što se „vikend“ gradnje tiče, i ona je trebala biti ograničena prostorno ali i funkcionalno. Takav smo primjer imali u bivšoj državi kad su „vikendice“ zaista bile mali objekti namijenjeni za provođenje slobodnog vremena jedne obitelji. Takvi su se objekti mogli graditi u pojedinim područjima, morali su imati veću okućnicu, u pravilu samo jednu, maksimalno dvije etaže, malih tlocrtnih površina…

Netko će reći da je to bilo ovako ili onako naopaku ali s odmakom od 30-40 godina možemo vidjeti pokazatelje. Najvažniji pokazatelj je demografsko stanje. Ono je danas porazno. Ako se to htjelo izbjeći trebalo je drugačije upravljati prostorom i razvojem. Sad imamo to što imamo.

Mogući scenariji

Izostanak pravog upravljanja razvojem turizma u odredištu dovodi do posljedica koje već primjećujemo.

Jedan scenarij vodi do prodaje objekata koji se više ne mogu nositi s konkurencijom. Vlasnici i nasljednici napuštaju zajednicu i odlaze u neku drugu sredinu. Pri tome imamo primjera odlaska u veće gradove, ali i u ruralne krajeve unutrašnjosti gdje se s prihodom od prodaje nekretnine na obali može kupiti, obnoviti, izgraditi smještajni kapacitet više kategorije, veće privatnosti, ostvariti kvalitetnije stanovanje i još pokrenuti neke druge poduzetničke aktivnosti.

Drugi scenarij je učestaliji. Vlasnici do kraja života uživaju stečenu imovinu kao umirovljenici uz dodatne prihode od iznajmljivanja za dostojanstveniji život. Nasljednici prodaju imovinu, odlaze u urbane centre gdje su već stvorili novi život ili odlaze u inozemstvo.

Puno rjeđi slučaj je dugoročni najam nekretnine, recimo digitalnim nomadima.
U svakom slučaju otuđenje nekretnine od strane rezidenata, „starosjedilaca“ u pravilu znači da vlasništvo te nekretnine stječu ljudi koji nisu odrasli u toj sredini, nisu tu imali prebivalište. Nemaju društvenih ni emotivnih veza s ljudima, običajima, lokalnom kulturom življenja.

Uobičajeno takav objekt novi vlasnici koriste kao stan za povremeno stanovanje, možda kao boravište. Najčešće novi vlasnici, rodbina i prijatelji u takvom objektu borave u ljetnim mjesecima, rjeđe i vikendima izvan ljeta i u zadnje vrijeme nekoliko mjeseci ako im priroda posla (rad na daljinu) to dozvoljava ili su pak u mirovini.

Kroz sve navedene scenarije zajednica gubi stalne stanovnike, zatvaraju se vrtići i škole, poštanski uredi, i poslovnice banaka, benzinske stanice, trgovine… Najočitiji primjer imamo na području Gorskog kotara.

Gubimo ono po čemu je hrvatski turizam poznat i cijenjen

Hrvatski turizam već godinama uživa poziciju među pet najboljih domaćinstava na svijetu. Ocjene dobrog domaćinstva kroz najveće OTA platforme su zaista impresivne. Možemo ih usporediti sa svjetskim dostignućima hrvatskih sportaša. Kao što smo mala zemlja za velike sportske uspjehe u nogometu, rukometu, nordijskom, alpskom skijanju, vaterpolu, jedrenju, veslanju, borilačkim sportovima, boćanju…tako smo i mala turistička zemlja za veliki broj zadovoljnih gostiju koji na prvo mjesto stavljaju gostoljubivost.

O tome smo pisali još 2017. godine u ovo doba:

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – HRVATSKI SUPERBRAND

Iz ugostiteljstva, hotelijerstva brzim tempom nestaje hrvatsko kontaktno osoblje. Sve manje konobara, recepcionara, sobarica i sobara i drugog osoblja koje je u kontaktu s gostima poznaje hrvatski jezik. Kad bi se i savladao jezik potrebno je „upiti“ i lokalnu kulturu da bi je mogli dalje promovirati prema gostima.

Na redu je obiteljski smještaj. I on je sve manje hrvatski, sve manje lokalni, prepoznatljiv, jedinstven.

Gubitkom obiteljskog smještaja kojega sve više zamjenjuje iznajmljivanje nekretnina, polako kopni ta naša prepoznatljivost, taj naš hrvatski brand.

Teško je ispravljati pogreške

U mnogim sredinama je teško „povratiti život“. Kad dođe do kritične razine demografskog pada, do velikog gubitka mlađe populacije, mjesta se postupno pretvaraju u beživotne sredine u većem djelu godine.

U nekim pak sredinama čak i imamo lagani demografski oporavak ali je ogromna izgrađenost stanova za povremeni boravak „ugušila“ puls života u većem djelu godine.

Tome pridonosi i „raspršivanje“ društvenih objekata. Kad bi na istom prostoru, u „istom krugu“ bili vrtić , škola, sportska dvorana, ambulanta, pošta, banka, galerija, sjedišta udruga… stvorila bi se cjelodnevna koncentracija ljudi pa bi se u toj zoni počeli otvarati ugostiteljski objekti, trgovine…Mjesto bi imalo svoj „centar života“. Na žalost, u većini manjih primorskih sredina nemamo tako promišljen razvoj.

Što možemo napraviti ?

Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su, poput Gorskog kotara, tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj na obali.
Sljedeći korak je proučavanje i implementacija dobrih programa u razvijenim zemljama kao što su Bavarska, Austrija, Švicarska, Italija.
O tome ćemo pisati u narednim nastavcima.

https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.htmlhttps://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html

nedopinezic.com

Hrvatska primjer Europskoj komisiji za reguliranje smještaja u domaćinstvu

Kratkoročni najam 

Većina mjera iz Komisijinog prijedloga već postoji u Republici Hrvatskoj koja ima jedan od najuređenijih sustava kratkoročnog najma u Europskoj uniji.

Europska komisija je predstavila prijedog uredbe kojom se prije svega uvodi registracija iznajmljivača, zatim sustav prijave boravka turista odnosno najmoprimca kratkoročnog najma i obaveza plaćanja turističke pristojbe.

Sve ovo Hrvatska već provodi pa i više od toga. U Hrvatskoj postoji razmjerno najveći udio legalnih iznajmljivača  od svih ostalih EU zemalja prema kriterijima koje donosi  uredba.

Upravo zbog ove činjenice nerijetko se spominje veliki smještajni kapacitet koji je u samom vrhu EUa prema broju stanovnika. Stvar je u tome da u mnogo većim zemljama od Hrvatske ova vrsta najma stanova uopće nije registrirana, iznajmljivači nemaju posebna odobrenja, ne postoji registar iznajmljivača a ne plaća se ni turistička pristojba.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

U mnogim EU zemljama stanovi se iznajmljuju putem posredničkih platformi bez obzira na status. Europska komisija želi ujednačiti standarde kratkoročnih najmova u svim EU zemljama. Hrvatska pri tome može poslužiti kao primjer.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

Javno savjetovanje

Prijedlog uredbe je objavljen za javno savjetovanje koje traje do konca studenog. Cjelovit dokument možete pogledati putem ove poveznice : https://mail.google.com/mail/u/0/#all/FMfcgzGqRZXPSsVZXkPNHGqHlfqbqlzr

Pozvani smo svi da damo svoje mišljenje neposredno ili putem svojih predstavničkih tijela.

Europska komisija je7.11. 2022. donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora u svim zemljama Europske unije.

Rezervacije kratkoročnog smještaja donose koristi i iznajmljivačima i turistima ali  one mogu izazvati zabrinutost u određenim lokalnim zajednicama koje se protive povećanju ponude kratkoročnih najmova na štetu dugoročnih najmova. Nerijetko se upravo ovakav trend krivi za povećanje cijena dugoročnih najmova.

Novim pravilima želi se poboljšati prikupljanje i razmjena podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. To bi trebalo poslužiti kao temelj za djelotvorne i razmjerne lokalne politike kojima će se obuhvatiti i prilike i poteškoće povezane sa sektorom kratkoročnog iznajmljivanja.

Prema obrazloženju prijedloga nova predložena pravila pridonijet će povećanju transparentnosti u pogledu identifikacije i aktivnosti iznajmljivača u kratkoročnom smještaju i u pogledu pravila koja moraju poštovati te će olakšati registraciju iznajmljivača.

Prijedlogom rješenja prebacuje se propisana jednoobrazna  obaveza  na internetske platforme pa se očekuje da će se promijeniti trenutačna rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke.  U konačnici novi protokol bi trebao pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Time se želi pridonijeti održivijem turističkom ekosustavu i poduprijeti njegova digitalna tranzicija.

Novi zahtjevi za razmjenu podataka za kratkoročno iznajmljivanje

Ciljevi novog predloženog okvira su:

  • usklađivanje zahtjeva za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje kad ih uvedu nacionalna tijela: sustavi registracije morat će biti u potpunosti dostupni na internetu i prilagođeni korisnicima;  trebao bi biti propisan sličan skup relevantnih informacija o iznajmljivačima i njihovim nekretninama, odnosno „tko”, „što” i „gdje”; pri ispunjavanju registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj
  • pojašnjenje pravila kako bi se osiguralo prikazivanje i provjera registracijskih brojeva: internetske platforme morat će iznajmljivačima olakšati prikazivanje registracijskih brojeva na svojim platformama; morat će i nasumično provjeravati jesu li iznajmljivači registrirani i prikazuju li točne brojeve; javna tijela moći će suspendirati registracijske brojeve i zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila
  • pojednostavljenje razmjene podataka između internetskih platformi i javnih tijela: internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima; za male platforme i mikroplatforme predviđene su jednostavnije mogućnosti izvješćivanja; javna tijela moći će primati te podatke putem nacionalnih „jedinstvenih digitalnih ulaznih točaka”; to će doprinijeti ciljanom oblikovanju politika
  • omogućavanje ponovne uporabe podataka u agregiranom obliku: podaci dobiveni na temelju ovog prijedloga doprinijet će, u agregiranom obliku, statističkim podacima o turizmu koje izrađuje Eurostat i bit će uključeni u predstojeći europski podatkovni prostor za turizam; s pomoću njih razvijat će se inovativne usluge povezane s turizmom
  • uspostava djelotvornog okvira za provedbu: države članice pratit će provedbu tog okvira za transparentnost i uvesti odgovarajuće kazne za nepoštovanje obveza iz ove Uredbe.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće raspravljat će o Prijedlogu Komisije u cilju njegova donošenja.

Nakon donošenja i stupanja na snagu države članice imat će dvije godine za uspostavu potrebnih mehanizama za razmjenu podataka.

Polazna osnova za ovakav prijedlog

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja brzo se razvija u EU-u, uvelike potaknuto ekonomijom platformi.

Smještajne jedinice za kratkoročno iznajmljivanje čine otprilike četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u i njihov se broj znatno povećava u cijelom EU-u. Taj je trend potvrđen za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Broj rezervacija kratkoročnog smještaja tijekom ljeta 2020. i 2021. bio je iznad razine iz 2018. Osim toga, broj rezervacija u prvoj polovini 2022. povećao se za 138 % u odnosu na isto razdoblje 2021. Kratkoročno iznajmljivanje smještaja postalo je neophodno za turistički ekosustav EU-a, uključujući goste i iznajmljivače, te za mnoge zajednice, stvarajući i prilike i izazove.

Prijedlog uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja jedna je od glavnih mjera puta tranzicije za turizam, objavljenog u veljači 2022. Prijedlog je najavljen u Komisijinoj strategiji za MSP-ove iz ožujka 2020. u cilju promicanja uravnoteženog i odgovornog razvoja ekonomije suradnje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz potpuno poštovanje javnih interesa.

Njime će se dopuniti i postojeći instrumenti, posebno Akt o digitalnim uslugama, kojim se uređuju internetske platforme, i pravila iz Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC7).

 

 

 

„OD A DO Ž“ TRENINZI ZA IZNAJMLJIVAČE ZADARSKE ŽUPANIJE 17.-19.10.

 

Zadarska županija predvodi organizirani razvoj obiteljskog smještaja

2015 godine TZ Zadarske županije u suradnji sa sustavom lokalnih turističkih zajednica pokrenula je program unapređenja obiteljskog smještaja pod brandom „Welcome“.

Osnova programa su dobrovoljno prihvaćeni standardi i mjerila kojima se želi stvoriti nova osnova za povezivanje nositelja obiteljskog smještaja.

Ova svojevrsna „natkategorizacija“ je zapravo marketinški sporazum između dviju strana, s jedne strane iznajmljivača i s druge strane sustava turističkih zajednica Zadarske županije predvođenih županijskom turističkom zajednicom. Prema marketinškim metodama sporazumno prihvaćanje dodatnih sadržaja i usluga služe kao nadopuna postojećem sustavu kategorizacije  s ciljem povećanja konkurentnosti, prepoznatljivosti i razine kvalitete apartmana, soba i kuća koje se privatno iznajmljuju.

Turistička zajednica Zadarske županije je i kroz ovaj projekt dokazala da se u svojem radu i planiranju aktivnosti rukovodi načelima destinacijskog menadžmenta. Svojim upravljačkim aktivnostima TZ Zadarske županije usmjeruje razvoj ponude ka što produktivnijem diferenciranju i raznovrsnosti i time samu regiju čini bolje pozicioniranom na tržištu. Posebnom posvećenošću ponudi s visokim a još ne ostavrenim potencijalom zadarske regije, TZ Zadarske županije ostvaruje ulogu upravljačkog mehanizma razvoja odredišta. Rezultat je isticanje konkurentske prednosti turističke regije Zadarske županije

Obiteljski smještaj ima strateški značaj za hrvatski turizam

Obiteljski smještaj (smještaj u domaćinstvu)  na ovim prostorima odlikuje briga o gostu, susretljivost, obiteljsko ozračje boravka kod domaćina te lojalnost gostiju koji upravo zbog prethodnih karakteristika spojenih s prirodnim i stvorenim atrakcijama borave generacijama u obiteljskom smještaju Zadarske županije.

Sve navedeno upućuje na zaključak kako obiteljski smještaj ima veliki, strateški značaj za turizam i gospodarstvo, standard građana  Republike Hrvatske pa tako i Zadarske županije.

 Obiteljski je smještaj uistinu produkt poduzetničkog duha naših građana prema danim im mogućnostima. Općenito se nedovoljno pozornosti posvećuje problematici vezanoj uz ovu djelatnost, te prevladava dojam kako je sektor prepušten sam sebi.

Zbog toga je projekt „Welcome“ i pokrenut kao glavni „alat“ unapređenja kvalitete usluge u smislu usmjeravanja investicija, specijalizacije ponude, isticanja prednosti nad nesmiljenom konkurencijom novih investicija u smještajne kapacitete. Izgradnja i kupovina novih objekata od strane investitora  s boljim pristupom investicijskom kapitalu izlaže domicilno stanovništvo nelojalnoj konkurenciji.

Kroz edukaciju i stimulaciju pomaže se vlasnicima objekata za uslugu smještaja u domaćinstvu da održavaju visoki standard smještaja i da budu neizostavni dio doživljaja u Zadarskoj županiji. Kontakti s ljudima, uključenje u lokalni stil života, najvažniji su elementi suvremenog doživljajnog, održivog turizma. Jednostavno rečeno – bez ljudi nema života.

Ciljevi „Welcome“ programa

Ciljevi programa „Welcome“ su da se udruživanjem ponude pod „krovnim brandom Welcome“, sa zajedničkom razinom kvalitete usluge i marketinškim istupom:

– poveća  kvaliteta turističke ponude obiteljskog smještaja,

– ostvari dodatna promidžba putem: službenih internetskih stranica Turističke zajednice Zadarske županije, turističkih sajmova ili prezentacija, te tiskanih materijala

–  jača vidljivost segmenta te time i prepoznatljivost,

– potiče  specijalizacija prema različitim ciljnim skupinama;

–  stvori značajna strateška prednost;

– ostvare  preduvjeti za produženje sezone i cjelogodišnje poslovanje

Put do navedenih ciljeva vodi kroz sljedeće korake :

1.EDUKACIJA,

2.STANDARDIZACIJA

3.MARKETINŠKO OBLIKOVANJE,

4.CERTIFICIRANJE

5.DODJELA OZNAKA,

6.PROMIDŽBA putem: službenih internetskih stranica; turističkih sajmova ili prezentacija; tiskanih materijala.

7. PROGRAM KREDITIRANJA WELCOME SMJEŠTAJA

8.WELCOM NAGRADE ZA NAJBOLJE IZNAJMLJIVAČE

Edukacija za iznajmljivače „od A do Ž“

Edukacija je na prvome mjestu. Prikupljanjem informacija započinjemo svaki projekt, kako privatni, obiteljski tako i poduzetnički i javni. U današnje vrijeme turbulentnih promjena u svijetu koje utječu na naš svakodnevni život pa tako i na turistička putovanja, jednostavno više ne možemo ništa planirati ni na rok od godinu dana ako ne pratimo trendove.

Investicije u turizmu su srednjoročne i dugoročne. Sve što namjeravamo danas poduzeti mora biti održivo najmanje sljedećih deset godina.

Cilj održavanja serije trening radionica u organizaciji Turističke zajednice Zadarske županije je upravo upoznavanje građana – poduzetnika ali i ostalih gospodarstvenika u turizmu, turističkih profesionalaca s rastućim trendovima. Ti trendovi su nastali kroz stasanje novih generacija putnika. Nove generacije mijenjaju navike, imaju nove stavove i novi pristup u kreiranju i ostvarenju turističkog putovanja. Posljedica je to velikog broja utjecajnih faktora, da spomenemo samo najznačajnije : klimatske promjene, Pandemija covid 19, rat u Ukrajini.

Posebno mi je drago što ćemo sveobuhvatni trening kojega smo radno nazvali „Za iznajmljivače od A do Ž“ održati 17.10. od 12 sati u dvorani Općine Sali, 18.10. od 10:30 u u dvorani Doma na žalu, Preko i od 17:00 u Kneževoj palači u Zadru. 19.10 smo od 10:00 u Benkovcu u dvorani Zavičajnog muzeja i od 15:00 u Gračacu u dvorani Općine Gračac.

Upoznavanje s uslugama u domaćinstvu

Pripremili smo zaista najsveobuhvatnije predavanje do sada. Namijenjeno je svima – postojećim mikro i malim poduzetnicima u turizmu, onima koji tek razmišljaju o pokretanju posla, turističkim profesionalacima iz svih sektora u turizmu, zaposlenicima i čelnicima javnog sektora, pripadnicima akademske zajednice koji se bave temom turizma kao i predstavnicima medija.

Svjedoci smo iznenađujućeg nerazumijevanja same prirode mikropoduzetništva u turizmu zakonski imenovanog kao pružanje ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu. Sve su češći javni istupi kroz koje pojedinci potpuno pogrešno tumače zakonske osnove ali i prirodu ove vrste mikropoduzetništva. Bit će nam posebno drago ako budemo imali priliku odgovoriti na takva pitanja „u živo“.

Turizam se mijenja i donosi novitete

Noviteta ima mnogo, počevši od načina putovanja gdje moramo predvidjeti punjače za elekrične automobile uz smještaj, preko sve većeg zahtjeva za privatnošću u smještaju, rastuće promjene načina ishrane povezane sa zdravstvenim problemima, sve veće potrebe za aktivnim odmorom kao posljedice porasta svijesti o potrebi jačanja imuniteta itd

Promjena Zakona i nova neizvjesnost

Najveći problem iznajmljivača je nerazumijevanje njihove važnosti od strane nositelja javnog mijenja. Osobito na ruralnim područjima ali zapravo i u gotovo svim gradovima s izuzetkom Zagreba, ostvarenje drugog dohotka kroz ovako organiziran i društveno koristan oblik mikropoduzetništva jedan je od važnih oslonaca za ostanak ljudi u tim krajevima; snažna je to populacijska mjera za one koji razumiju bit stvari.

Postojeća zakonska regulativa je, s izuzetkom nekoliko unazađujućih rješanja poput ukidanja pansiona u domaćinstvu, među boljima u Europi. Međutim tendencija je da se degradiraju pozitivni dosezi regulacije pa registriranim iznajmljivačima koji su u manjini u odnosu na vlasnike objekata za nekomercijalni smještaj u turizmu, prijeti „tjeranje“ u sivu zonu.

O ovim pitanjima također otvoreno razgovaramo, to je jedini način da dođe do shvaćanja problema i izbjegavanja štetnih poteza.

Stimulativne nagrade iznajmljivačima

Zadarska županija objavila je i ove godine javni poziv za dodjelu „Welcome“ nagrada za najbolje iznajmljivače. Projekt „Welcome“ predstavlja odličnu priliku za nagrađivanje svih onih iznajmljivača koji su dobri domaćini te su ostvarili hvalevrijedne iskorake u kvaliteti i originalnosti svoje ponude.

Vrijedne nagrade  dodjeljuju se s ciljem motiviranja privatnog turističkog sektora za poboljšanje kvalitete promocije destinacije i poticanje uvođenja inovacija, poticanje kreiranja i razvoja novih proizvoda kao i turističke promocije te priznavanja uloženih napora od strane sudionika u promociji obiteljskog smještaja kroz prikaz najboljih dostignuća u turizmu Zadarske županije.

Nagrade će se dodijeliti za tri glavne kategorije smještaja: sobe, apartmani/studio apartmani i kuće za odmor.

Pobjednici, u svakoj od kategorija osvajaju:

  • 1. nagrada: 15.000,00 kuna i zlatnu plaketu,
  • 2. nagrada: 10.000,00 kuna i srebrnu plaketu,
  • 3. nagrada: 5.000,00 kuna i brončanu plaketu.

Javni poziv otvoren je do 31. listopada 2022. godine, a detaljnije informacije o potrebnoj dokumentaciji te prijavni obrazac dostupni su na mrežnoj stranici Zadarske županije

Nedo Pinezić

OTKRIVANJE STOCKHOLMA U DVA DANA

Naravno da se Stockholm ne može vidjeti u dva dana. Toliko je potrebno za prvo upoznavanje s ovom „Venezijom sjevera“, predivnim gradom na sjeveru Europe.

Polazak iz Zračne luke „Rijeka“ s otoka Krka

Imamo zaista dobru priliku letjeti s otoka Krka izravno u Švedsku prijestolnicu pa je šteta ne iskoristiti produženi vikend za jedan poseban izlet. Zrakoplovi niskotarifnog avio prijevoznika Ryanaira prometuju prema Stockholmu četvrtkom i nedjeljom. Kupili smo kartu četiri mjeseca prije putovanja i to nas je koštalo po osobi sto eura za dva smjera. Kako imamo prijatelje u Stockholmu smještaj i boravak su nam organizirani na najbolji mogući način.
S male zračne luke „Rijeka“ u Omišlju na otoku Krku, simpatično je odlaziti na putovanja jer se u pravilu ne čeka dugo na sigurnosne provjere i nema trčanja od terminala do terminala. https://www.ryanair.com/flights/gb/en/flights-from-rijeka-to-stockholm

Sam ukrcaj sličniji je odlasku na brod. U ZL „Rijeka“ rade mladi, ljubazni ljudi, trude se svi izvući najbolje od zadanih im okvira. Tako je i mali „duty free shop“ na terminalu simpatično opremljen dobrim izborom hrvatskih proizvoda, onako, malo u retro stilu. Cijela je zgrada zapravo vintage, pa je to najbolja „karta“ na koju se može igrati.

Ono što nije baš na razini, to je sustav informiranja. LCD ekrana s informacijama o letu ni za lijek. Istina je da u isto vrijeme leti samo jedan zrakoplov, ili maksimalno dva jedan iza drugog, ali kad let kasni sat vremena a informacija nema jer nema ni ekrana niti se putnici obavještavaju putem razglasa, to baš i nije ugodna situacija. Konačno putnike netko ispraća i netko čeka, čekaju se informacije o dolasku a njih nema.

Slična neočekivana manjkavost događa se na dolaznom terminalu. Tamo pak putnici zrakoplova koji je sletio čekaju kontrolu osobnih isprava pod vedrim nebom, na kraju piste. Zatvoreni prostor je skučen, može prihvatiti tek tridesetak putnika po zrakoplovu a prilazna rampa nije natkrivena a kamo li zatvorena. U slučaju kiše putnici s ručnom prtljagom osuđeni su na čekanje pod kišobranom pola sata, možda i više. Ni  kad uprži sunce nije ništa ugodnije. Putovnice kontroliraju tri službenice / službenika i zaista se trude ali propusna moć je daleko ispod potrebnog kapaciteta. Ako je već zgrada retro, ne mora takva biti i organizacija posla. http://www.rijeka-airport.hr/

Stockholm

Zračna luka Arlanda udaljena je svojih četrdesetak minuta vožnje do grada. Prijevoz je odlično organiziran redovitim autobusnim linijama, vlakom, taksi prijevozom. Karta za prijevoz autobusom se također može kupiti online kao i avio karta. Autobusi su prilagođeni putnicima s prtljagom pa imaju stalaže za prtljagu u prostoru za putnike kao i klasične autobusne prtljažnike. Naravno da je sve dobro iskomunicirano putem ekrana u autobusu na kojemu se prikazuje redoslijed stanica, trenutna pozicija autobusa i sljedeća stanica. Vozači najavljuju svaku stanicu a u slučaju kad se putnici zbune i izađu na krivoj stanici, poput nas, spremno izlaze iz autobusa i objasne zabunu te doprate izgubljene putnike natrag u autobus. https://www.flygbussarna.se/en/arlanda

Smještaj 1.

Švedska je uređena država, kraljevina, koja baštini demokratski ustroj još od 1921. godine kada su održani prvi parlamentarni izbori. Posljednjih 200 godina nije bila u ratu a njena povijest je takva da je stalno unapređivala svoj društveni ustroj. Izuzetno su predani učenju, znanju, poštuju znanje i vještine i jako puno ulažu u znanost. Zbog toga su otvoreni za prihvat znanstvenika iz cijeloga svijeta. Za njih imaju spremne stambene četvrti u kojima mogu povoljnije stanovati dvije godine dok ne riješe svoj status na sveučilištu i ne pronađu drugo stambeno rješenje. Svaka takva zgrada ima određeni broj soba s kupatilom za posjetitelje stranih znanstvenika, stanara, po povlaštenoj cijeni najma. Takvu sobu svaki stanar može rezervirati najviše sedam dana mjesečno. Tu smo mogućnost i mi iskoristili putem svojih prijatelja.

Hrana i prijevoz vrlo dostupni

U Stockholmu čovjek ne može ostati gladan ni žedan. Ugostiteljski su lokali na svakom koraku. Nude se jela iz cijelog svijeta. Mi smo po preporuci posjetili „Eataly“, restoran u bivšem kazalištu. To zapravo nije restoran već jedan „komadić Italije“. Talijanska jela, najviše pizze i paste, talijanska pića ali i izbor najboljih talijanskih delicija koje se mogu kupiti čine ovaj hram jela nezaboravnim doživljajem. Cijena ? Prava sitnica, pizza od 20 eura itd. https://www.eataly.se/en/

Mobilnost

Za kretanje milijunskim gradom dovoljan je bicikl ili romobil, običan ili električni. Ako nemate svog možete koristiti sharing sustav bukvalno na uglu svake ulice. Stockholm je „bike friendly“ grad. Biciklističke staze su ravnopravne s mrežom cesta za kretanje motornih vozila. Isto je i  s pješačkim stazama. Kretanje gradom jednako je efikasno javnim prijevozom, kombinacijom autobusa, tramvaja, podzemne željeznice i brodova. Kombinirana karta se može kupiti na dnevnoj osnovi, tjednoj ili mjesečnoj, godišnjoj… Ako nemate karte, umjesto nje na senzor prislonite kreditnu karticu i to je to. Skuplje ali efikasno. Kontrole su učestale i sustav odlično funkcionira. Preporuka je čak kupiti sedmodnevnu kartu za manji broj dana, više se isplati. Sedmodnevna karta košta 30 eura a svaka vremenski ograničena vožnja na 40 min 3,5 eura.

Vasa i Vasin poučak

Doći u Stockholm a ne vidjeti Vasu, to se zaista ne smije dogoditi. Ratni jedrenjak Vasa najbolje je očuvani brod iz sedamnaestog stoljeća na svijetu. Vasa je porinuta u more 10.08. 1628. i potopila se nakon samo 25 min plovidbe na ruti od jedne nautičke milje. Potonula je na 30 metara dubine, 120 metara od kopna, u boćatoj vodi na ulazu u luku. Razlog potonuću bila je greška u projektiranju, odnosno u gradnji. Dimenzije trupa, stabilitet nisu usklađeni s visinom i težinom broda koji je nosio dva reda teških topova. Na muljevitom dnu provela je 333 godine. Zbog karakteristika vode i mulja trup broda i svi dijelovi ostali su odlično očuvani.

Samo vađenje broda trajalo je četiri godine, čišćenje, istraživanje, prikupljanje svih dijelova još nekoliko godina, sastavljanje svih komponenti od 14 000 dijelova sve zajedno desetak godina. Od kada je Andreas Franzen 1956. otkrio olupinu pa do današnjeg načina prezentacije broda koja je dovršena 1990. prošlo je mnogo godina u marljivom nastojanju da se očuva ovo nemjerljivo blago.

1962. kad je na posebno izrađenom brodogradilištu počela obnova Vase već je razgled bio moguć. Ulaznice su se prodavale cijelo vrijeme obnove broda. 17 godina se drvo tretiralo polietilen – glikolom koji je nadomještao vodu istisnutu iz drva. Drvo se naime ne smije naglo sušiti jer puca, uništava se. Trebala su desetljeća do dostizanja optimalne vlažnosti drva.

To nije sve. 50 godina od spašavanja olupine na brodu se i dan danas izvode radovi, pažljivo se prate svi parametri koji utječu na uništenje strukture broda. Zbog toga je konstruirana posebna klimatizacijska mašinerija za muzej, zamijenjeni su svi stari čavli, novim prokromskim, konstrukcija je olakšana za četiri tone… Toliko je detalja vezano uz ovaj brod muzej, jedan od 10 najpoznatijih na svijetu ove vrste, da bi se o svemu moglo ispisati na desetke stranica. https://www.vasamuseet.se/en

Ono što stoji iza ovog monumentalnog pothvata je nevjerojatno strpljenje, predanost, marljivost, poštivanje struke, učenje na greškama, proučavanje, ulaganje u znanost i povjerenje prema znanosti…
Kad nabrojite samo nekoliko svjetski poznatih švedskih dostignuća baziranih na ovim vrijednostima slika postaje jasnija : Nobel i dinamit, IKEA, Volvo, Ericsson, Saab, Electrolux, Securitas, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, AtlasCopco, Skype, Spotify, AstraZeneca, ABBA… Švedska danas izvozi više po glavi stanovnika od SADa, Kine, Grčke i Italije zajedno. https://www.nobelprize.org/about/nobel-museum/

Grad na moru i na jezeru

Stockholm je grad koji se ravnopravno pozicionirao na jezeru Maralen i zaljevu Baltičkog mora. Grad se rasprostire na 14 otoka i nekoliko poluotoka koji su međusobno povezani s pedesetak mostova i brojnim brodskim, tramvajskim, autobusnim linijama i podzemnom željeznicom. Nije čudno što ga nazivaju „Venecijom Sjevera“.

Iako s gravitirajućom aglomeracijom broji gotovo 2,5 milijuna stanovnika, Stockholm je daleko od betonskog megapolisa. Zelene, netaknute oaze imaju status božanstva, moglo bi se reći. Poštuje se svako drvo, svaki grm. Zelene površine „razbijaju“ urbanizirane dijelove pa svaki kvart, gotovo svaka ulica ima svoje parkove, zelene šetnice, pješčane plaže ali i „grote“ poput naših primorskih do kojih vode „kozje staze“ i „viseće šetnice“, nadodane na stijene jer se stijene ne ruše, ne uništavaju betonskim cestama, plaže se ne prekrivaju betonskim sunčalištima. Sve je prirodno, jednostavno, funkcionalno.

Dječja igrališta su zapravo obiteljska okupljališta gdje se vikendom prodaju rabljena dječja kolica, dječja oprema, obuća, odjeća, igračke…Djeca brzo prerastu ono što nose i rabe pa je ovakav način uporabe stvari zapravo konkretizacija cirkularne ekonomije. Na istom mjestu su postavljeni stolovi i klupe, roštilj… sadržaji za djecu i odrasle su mnogobrojni : stolovi za stolni tenis, mini nogometna, hokej igrališta, koševi za košarku, boćališta ali i male atletske staze za skokove u dalj, trku s preponama, skateboard park…Sve se koristi u obiteljskim druženjima i iza sebe čisti.

Tako je i kad iznajmite sobu ili apartman. Posteljinu morate iznajmiti ili donijeti svoju bez obzira kolika je cijena smještaja; iza sebe pospremate, ostavljate sve onako kako ste zatekli. U većini restorana i kafića sami nosite hranu i piće do stola. To je vrlo praktičan odgovor na pomanjkanje radne snage u ugostiteljstvu. Vidi se to i po učestalosti rada studenata, osobito vikendima.

Jedrenje na dasci ili u jedrilici, obilasci otoka kajakom, plovidba motornim brodom, upražnjavaju se u slobodno vrijeme iz brojnih malih marina na obalama grada. Vjenčanje na krstarenju povijesnim brodom, druženja petkom popodne nakon posla na brodovima, sastanci, kongresi, zabave na brodovima…Stockholm zaista živi na moru. https://www.visitstockholm.com/

Zeleno razmišljanje

Političke stranke u cijelom spektru od krajnje ljevice do krajnje desnih jednoglasno zagovaraju brigu o okolišu. Hibridna vozila, vozila na struju već uzimaju prednost nad onima s motorima na fosilna goriva. Obnovljivi izvori energije, pametno zbrinjavanje otpada, smanjenje emisije CO2 ali i brižno čuvanje uporabljivosti stvari na dugi rok…to je već upisano u dnk Šveđana. Očuvane i obnovljene drvene kuće, oprema unutrašnjosti stanova stara desetljećima i odlično očuvana, „second hand trgovine“, „buvljaci“ nisu neobične pojave u ovom gradu. Jedan od razloga su i visoke cijene novoga pa je ono očuvano, rabljeno puno pristupačnije.

Smještaj 2. kod domaćina

Da ne ostane „visjeti u zraku“, par riječi i o korištenom smještaju kod domaćina. Prijatelj je iznajmio preko Airbnb platforme trosoban stan u stambenoj zgradi od vlasnika latinoameričkog porijekla koji je sa svojom obitelji otišao na drugu lokaciju. Stan je opremljen kao i svaki sličan stan srednjeg standarda. Ništa pretjerano uređeno, sve izgleda baš kao da su stanari ostavili stan prijateljima na korištenje. Taj smo stan koristili dvije noći dijeleći ga s prijateljima. Prija nas su u njemu boravili drugi prijatelji. Rezervacija je cijelo vrijeme bila na jedno ime, nismo popunili nikakvu prijavnicu, nismo platili turističku pristojbu. Cijena ovog stana je bila jednaka cijeni kuće za odmor za 6 osoba u posezoni kod nas.

Malo bolje uređeni stanovi koštaju poput vila s bazenom u punoj sezoni kod nas. Primopredaja ključeva i stana obavljena je posredstvom prijatelja vlasnika. Posteljinu smo nosili svoju a čišćenje smo platili posebno. https://hr.airbnb.com/a/stays/stockholm–%C5%A1vedska?c=.pi0.pk15162821277_126222848381&localized_ghost=true&gclid=CjwKCAjwsfuYBhAZEiwA5a6CDNpCLcgC6ZkGOmtNqeCHWvOVZFB28P-sP68iJO3lWmh7gob1va19pRoCH0gQAvD_BwE

Udaljeni smo, jako

Na kraju mogu razliku u društvenom uređenju i društvenim normama usporediti s udaljenošću u kilometrima. U nedjelju su se održali parlamentarni izbori. Izlaznost je veća od 87% iako glasanje nije obavezno. Glasati se na određenim mjestima može i danima prije izbora. 2.200 kilometara razlike. U svakom smislu. Neću uspoređivati klimu i sve ono što nam je Bog dao oko nas. Za više pameti trebat će nam više vremena. Naša se „Vasa“ tek nagnula na bok…
www.nedopinezic.com

ODRŽIVI TURIZAM – JEDINI MOGUĆI RAZVOJ TURIZMA

 

Definicija i principi održivog razvoja turizma

Koncept održivog razvoja se u znanstvenoj i stručnoj literaturi pojavljuje osamdesetih godina 20. stoljeća kada se, prema definiciji Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development – WCED) sagledava kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe“ (WCED, 1987).

Drugim riječima, održivi razvoj promovira kontrolirani rast,  maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, a u cilju osiguranja dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.

Koncepcija održivog razvoja je posebice naglašena u sektoru turizma, gdje se sagledava kao usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva, a u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio-kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice. Svjetska turistička organizacija definira održivi turizam kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (UNWTO, 2020) .

Za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, ali i snažno političko vodstvo. Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka, uvođenje potrebnih preventivnih i/ili korektivnih mjera. Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.

Prema smjernicama UNWTO-a, razvoj održivog turizma mora sadržavati konkretne mjere, od kojih su najvažnije sljedeće:

Ekonomično, odgovorno i održivo korištenje svih prirodnih resursa koji čine ključne elemente turističkog razvoja;
Očuvanje elementarnih ekoloških procesa i briga za očuvanje prirodnog bogatstva i bioraznolikosti;
Poštivanje socio-kulturne autentičnosti zajednice domaćina, očuvanje naslijeđene i izgrađene kulture življenja lokalne zajednice;
Očuvanje kulturnog bogatstva i tradicijskih vrijednosti lokalne zajednice;
Doprinos međukulturalnom razumijevanju i toleranciji;
Planiranje ekonomskih učinaka na dugo razdoblje uz pružanje socio-ekonomskih koristi svim dionicima turističkog odredišta uz poštenu distribuciju istih;
Planiranje stabilnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti prihoda od turizma kao i koristi društvenog standarda kroz društvene usluge svim domaćinima zajednice;
Doprinos borbi protiv siromaštva.

Smjer održivog turizma posebno je snažno promoviran u proteklih nekoliko godina pod pritiskom jačanja investicija u građevine turističke namjene, velikog pritiska mase turista na poznata, atraktivna turistička odredišta i već evidentnih učinaka globalnog zatopljenja.

Negativan utjecaj krupnog kapitala

Do sada je smjer razvoja održivog turizma bio samo deklarativno istican, a u praksi se zaobilazio pod utjecajem krupnog kapitala. Drugim riječima, održivi turizam je bio samo marginalna pojava s potencijalom stalnog rasta. Međutim, od nastanka i širenja pandemije koronavirusa koja se po prvi puta u znanstvenoj literaturi spominje u prosincu 2019. godine (Hua i Shaw, 2020), održivi turizam naglo postaje potencijalno jedini mogući razvoj turizma u post Covid razdoblju.

Održivi turizam nije više samo poželjan smjer razvoja, to je jedini mogući turizam. Ovo nam postaje sve jasnije osobito nakon COP26 zasjedanja u Glasgowu.

Turizam nije održiv ako nije baziran na očuvanju prirodnog okruženja i kulture življenja lokalnog stanovništva. Jedno od područja koje je ugroženo dosadašnjim načinom razvoja turizma je Jadransko – Jonsko područje. Ovo područje Mediterana izuzetno je bogato kulturnim različitostima lokalnih zajednica i prirodnim fenomenima.

Obalna crta Jadransko-Jonskog područja pod snažnim je pritiskom investicijskog kapitala. To je možda i najveće gradilište u Europi. Da bismo usporili i zaustavili negativne trendove nekontrolirane urbanizacije i devastacije prirodnog okoliša, potreban nam je novi pristup razvoju turizma.

Novi pristup razvoju turizma

Održivi turizam postaje platforma za održiv razvoj ruralnih zajednica. Stil života lokalne zajednice, očuvan okoliš, kulturno nasljeđe, glavni su razlozi rasta interesa turističkih putnika za neko područje. Novi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice. Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiteljima. Fokus je na stavljanje u funkciju svih postojećih resursa. Najuspješniji je razvoj turizma u kojemu ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivaju turiste da im se pridruže.

Usporavanje – „Slowbalisation“

„Slowbalisation“ je novi pojam stvoren kao protuteža globalizaciji. Želi se naglasiti da je došlo vrijeme usporavanja procesa globalizacije. Novi pristup razvoju turizma ide u pravcu „slowbalisationa“: zaposli domaće / lokalne ljude, koristi domaće / lokalno, kupuj domaće / lokalno. Turistički dolasci se više koncentriraju regionalno, kontinentalno (manji CO2 otisak, fleksibilnija putovanja zbog pandemije).

Ponovo se koriste dolasci vlakom, sve više i hibridnim i e-automobilima.
Kod planiranja smještajnih kapaciteta najprije se stavljaju u funkciju svi postojeći smještajni kapaciteti a tek onda se planira gradnja novih ali po „eco friendly“ načelima.

Razvoj održivog turizma

Razvoj održivog turizma na nekom području mukotrpan je i dugotrajan posao. Ovakav razvoj zahtjeva izbalansiran utjecaj lokalne zajednice, nevladinog sektora, lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, mikro, malog i srednjeg privatnog poduzetništva i svih drugih dionika lokalne zajednice. Investicijski kapital izvana dobro je došao ali samo ako se pridržava dostignutih opće prihvaćenih pravila održivog razvoja i plana razvoja lokalne zajednice.

Glavni naglasci u razvoju održivog turizma stavljaju se na  smještaj, gastronomiju, proizvodnju hrane, aktivnosti u prirodi, zatim na prirodne atrakcije i kulturno-povijesne spomenike i životni stil lokalne zajednice. Sve zajedno nazivamo doživljajnim turizmom, u sve se prioritetno uključuje lokalno stanovništvo.
Tako se, silom prilika, razvoj turizma vraća na načela na kojima se prije gotovo 200 godina i počeo razvijati kao opća ljudska potreba.

Nedo Pinezić

www.dantes.com.hr

 

TURISTIČKO TRŽIŠTE ZAPADNOG BALKANA I PUT SVILE

Turističko tržište Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.

Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.

Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.

U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.

U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.

Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna „golim okom“. Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.

Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaju dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.

Kriza nije gotova

Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.

Zapadni put svile

Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.

Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.

O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: „A gdje smo tu mi?“ ;može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
www.nedopinezic.com