STATUS PRAZNIH STANOVA I TURISTIČKA PRISTOJBA

POREZNI STATUS KUĆE ZA ODMOR

Iako je evidentan strmoglavi porast broja praznih stanova kojih u Hrvatskoj ima već više od 600.000, još uvijek postoji siva zona u pogledu tretiranja tih stanova s obavezama poreza i turističke pristojbe.

„Ministar financija Marko Primorac već je dao naznačiti na koji će se način na mala vrata uvesti porez na nekretnine, upravo modifikacijom poreza na kuće za odmor – koji će promijeniti ime:
“Taj porez ima jedan nespretan naziv, on mora prije svega promijeniti svoje ime. Sada postoji dilema kod pojedinaca, ako se radi o porezu na kuće za odmor, odnosi li se to i na prazan stan u centru nekog grada. Odnosi! Odnosi se na sve objekte i građevina ili dijelova građevina, osim na one u kojima netko živi ili je netko trajno iznajmio”, kazao je.“ ‘Razmišljamo o uvođenju poreza na nekretnine. Prije svega za one koje stoje prazne’ – Poslovni dnevnik  ‘Razmišljamo o uvođenju poreza na nekretnine. Prije svega za one koje stoje prazne’ – Poslovni dnevnik 

Ovime je nedvojbeno jasno da svaki stan, kuća, stambeni objekt koji nije trajno iznajmljen ili na čijoj adresi nema prijavljenog prebivališta ili boravišta ima status „kuće za odmor“. U tom smislu je jasno i na koga se odnosi obaveza plaćanja poreza na „kuće za odmor“. Visinu tog poreza određuju predstavnička tijela općina i gradova i može iznositi najviše do 5 eura po metru kvadratnom korisne površine.

STATUS KUĆE ZA ODMOR PREMA ZAKONU O TURISTIČKOJ PRISTOJBI

Zakon o turističkoj pristojbi – Zakon.hr

U članku 4, stavak 5 stoji da je obveznik turističke pristojbe vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor (definicija navedena u poreznom statusu) u općini ili gradu koji nije smještajni objekt u smislu Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući, apartmanu ili stanu. Prema Zakonu o turističkoj pristojbi, kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada, apartman ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski a koji nije smještajni objekt. Isto se odnosi kako za državljane RH tako i za one iz EU zemalja i zemalja Europskog ekonomskog prostora te Švicarske konfederacije.

Turističku pristojbu vlasnici i članovi uže obitelji te sve osobe koje noće u tom objektu plaćaju po noćenju. Izuzetno vlasnici i članovi uže obitelji mogu platiti turističku pristojbu u paušalnom iznosu za period 15. lipnja – 15. rujna uz 70% popusta. Turistička pristojba po odrasloj, punoljetnoj osobi iznosi 1,33 eura za period od 1.4. do 30. 9., odnosno 0,93 eura za ostali dio godine (Grad Krk) po noćenje pa bi puni iznos za 90 dana bio 119,7 eura ako bi se plaćalo po noćenju, odnosno 35,91 eura s popustom za vlasnike i članove uže obitelji. Ako se turistička pristojba plati u paušalnom iznosu, onda ona za vlasnike ovih objekata (dvoje) iznosi već navedenih 35,91 euro a za ostale članove uže obitelji iznosi 13,27 eura.

ROKOVI PLAĆANJA I OBAVEZNA PRIJAVA

Vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor koji plaća turističku pristojbu paušalno, dužan ju je platiti do 15. 7. tekuće godine. Ako se plaća po ostvarenom noćenju onda se plaća zadnjeg dana boravka.

Vlasnik „kuće za odmor“ obavezan je istu unijeti u e visitor te putem istog prijaviti sebe i članaove uže obitelji jednokratno ako turističku pristojbu plaća u paušalnom iznosu, odnosno prijaviti i odjaviti sve ostale osobe na noćenju pri dolasku (24 sata od dolaska i na dan odlaska) i odlasku. Za dio godine kad se ne plaća turistička pristojba (15.9. do 15.6.) vlasnik „kuće za odmor“ dužan je prijaviti ostale osobe na noćenju putem e visitora u roku od 24 sata od dolaska bez obaveze plaćanja pristojbe.
Osobe s prebivalištem u mjestu ili gradu koji ima status turističkog mjesta (osnovana je lokalna turistička zajednica), također mora putem e visitora u roku od 24 sata od dolaska prijaviti ostale osobe na noćenju i odjaviti ih zadnjeg dana boravka bez obaveze plaćanja turističke pristojbe.

RASPODJELA PRIHODA OD TURISTIČKE PRISTOJBE

Turistička se pristojba raspoređuje na sljedeći način:
3,5% na račun Hrvatske turističke zajednice za razvojne projekte i programe turistički nerazvijenih područja
2% na račun Hrvatske turističke zajednice za projekte i programe udruženih turističkih zajednica
(nakon odbijanja 5,5%)
20% na račun Hrvatske turističke zajednice
15% na račun regionalne turističke zajednice
65% na račun lokalne turističke zajednice od čega 30% na račun općine ili grada namjenski za poboljšanje uvjeta boravka turista

NADLEŽNA INSPEKCIJA I SANKCIJE

Za kontrolu prijave, odjave osoba na noćenju, plaćanje turističke pristojbe u „kući za odmor“ nadležna je turistička inspekcija Državnog inspektorata. Nadležni inspektor je dužan bez odgađanja, najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka odnosno izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja.
Novčane se kazne kreću u rasponu od 1.000 (132,7 eura) do 2.000 (265,44 eura) kuna odnosno 4.000 (530,9 eura) do 6.000 kuna (796,33 eura) za „ponavljače“. Možda najveća reperkusija je evidencija prekršaja u policijskoj evidenciji što nije ugodno i može imati dodatne implikacije.

POTENCIJALNI PRIHOD NA PRIMJERU KVARNERA

U Primorsko – goranskoj županiji je evidentirano ukupno 80.360 stanova u kojima nema prijavljenog prebivališta ili boravišta. Od tog broja kao kuće, stanovi ili apartmani za odmor vodi se njih 36.446 dok se 43.914 stanova za odmor vodi kao potpuno prazni. Prema Zakonskoj regulaciji o porezu na kuće za odmor i prema zakonu turističkoj pristojbi svih 80.360 stanova imaju status kuća za odmor. Svi bi trebali platiti porez na kuće za odmor u visini do 5 eura po metru kvadratnom korisne površine godišnje i svi bi trebali platiti barem paušalnu turističku pristojbu za vlasnike i članove uže obitelji. Kad bi se naplatila paušalna turistička pristojba za dvoje vlasnika i barem jednog člana uže obitelji to bi iznosilo na godišnjoj razini 6.837.832,20 eura. Od tog iznosa 376.080,77 euro bi se izdvojio za nerazvijena područja i udružene turističke zajednice (Gorski kotar), 1.292.350,246 eura bi se uplatilo Hrvatskoj turističkoj zajednici, 1.025.674,83 eura bi bilo uplaćeno Turističkoj zajednici Kvarnera i ostatak od 4.143.726,354 bi bilo uplaćeno svim lokalnim turističkim zajednicama od čega 1.243.117,90 eura općinama i gradovima Primorsko – goranske županije. Ovo je najskromniji mogući učinak poštivanja zakonskih odredbi. Učinkovitijim nadzorom, kad bi se naplatilo noćenje ostalih osoba u periodu od samo 30 dana ( dvije osobe ) po stanu, tada bi se naplatilo dodatnih 6.412.728 eura.

https://nedopinezic.com/2024/06/13/kategorizirani-smjestaj-i-prazni-stanovi-na-kvarneru/ 

OGROMNI GUBICI PRIHODA ?

Pitanje je koliko se Turističke pristojbe vlasnicima, članovima uže obitelji i ostalim osobama na noćenju u stanovima, apartmanima i kućama za odmor u Primorsko – goranskoj županiji naplati ? O naplati na razini cijele Hrvatske i onih više od 600.000 praznih stanova da i ne govorimo.

https://nedopinezic.com/2024/07/08/prazni-stanovi-i-turizam/ 

www.nedopinezic.com

PRAZNI STANOVI I VARLJIVA TURISTIČKA STATISTIKA

Do sada izbjegavana tema zapravo je najvažnija tema sadašnjeg trenutka hrvatskog turizma.

Hoće li potpuno nestati tako zvani “kategorizirani smještaj u domaćinstvu”?

Da li će ukupni statistički podaci i dalje rasti na osnovu “neformalnih” turista iz “praznih stanova” ?

Zašto u nekim sredinama, osobito u većim gradovima, aktualna vlast izbjegava pokretanje projekta socijalnog stanovanja za mlade obitelji;  a za manjak takvih stanova optužuje građane koji iznajmljuju smještaj turistima ?

Zašto i dalje buja novogradnja stanova na atraktivnim područjima unatoč što imamo već više od 600.000 praznih stanova ?

“Slučaj Rijeka” kao upozorenje.

O ovim i drugim pitanjima o kojima se ne govori u javnosti, za sada možete čitati i preslušati samo ovdje:

“Ljudi u nesigurnim vremenima gube povjerenje u novac i ulažu u beton, a Hrvatska je dozvolila izgradnju stanova bez obzira na mjesto prebivanja, rekao je Nedo Pinezić, savjetnik  za razvoj održivog turizma i predsjednik Odbora za turizam Županijske skupštine PGŽ.

U Hrvatskoj je 600 tisuća praznih stanova, u PGŽ 40 tisuća a u Rijeci čak 12 tisuća praznih stanova, što je grad veličine Karlovca.

Samo je dvije tisuće stanova u Rijeci u turističkom najmu. Nedo Pinezić tumači da prazni stanovi ne donose korist nikome, osim svojim vlasnicima.

Smatra da bi za privatne investicije u stanogradnju trebali odrediti različite porezne stope, u korist domicilnog stanovništva te da bi stanove u vlasništvu države i gradova trebali opremiti i ponuditi za stanovanje mladim obiteljima po povoljnom najmu.

I turističku ponudu treba razvijati na korist domicilnog stanovništva, autohtono i održivo. O tome kako zadržati mlade ljude, a gostima ponuditi autohtone i održive doživljaje, razgovarali smo u emisiji Kafe. Poslušajte:”

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/zivot/nedo-pinezic-nije-turizam-kriv-za-rast-cijena-nekretnina-prazni-stanovi-cuvaju-novac-svojim-vlasnicima-11634601?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR21TxCZShtficwczGUc57Wai_Us3MXkY5FVvOwu6JKLv5hc6qkMw2ILBTw_aem_6nPW4mg3eVHQ3VezCI9ozA

PAUŠALNI POREZ NA TURISTIČKI KREVET U DOMAĆINSTVU I UČINCI POVEĆANJA POREZA

1.Porez na turistički krevet se sastoji od :

1. Poreza na dohodak od iznajmljivanja turistima
2. Turističke pristojbe
3. Turističke članarine

Minimalni iznos paušalnog poreza na dohodak po krevetu može iznositi 19,91 eura a najviše 199,08 eura

Minimalni iznos paušalne turističke pristojbe po krevetu može iznositi 46,45 eura a najviši 132,72 eura

Turistička članarina po krevetu iznosi 5,97 eura

Kad govorimo o porezu na uslugu smještaja u domaćinstvu onda govorimo o zbroju ova tri paušalna davanja.

2. Razlika u lokalnim davanjima rezidenata, stanovnika jedinice lokalne samouprave i nerezidenata kada i jedni i drugi imaju registriran, kategoriziran, smještaj u domaćinstvu u istoj jedinici lokalne samouprave

Rezidenti uplaćuju porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ili samostalne djelatnosti u proračun JLS u kojoj imaju prebivalište svakog mjeseca u godini u iznosu (prosjek) od 117 eura (1.404,00 eura godišnje) i „porez na krevet“ koji je do ove godine iznosio (prosječno) 100,00 eura po krevetu.

Nerezidenti porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti NE plaćaju jedinici lokalne samouprave u kojoj imaju registriran, kategoriziran smještaj već u onoj JLS u kojoj imaju prijavljeno prebivalište odnosno gdje je njihov životni centar (porezna definicija neovisno u Hrvatskoj ili inozemstvu). Oni plaćaju također (prosječno) 100,00 eura po krevetu u proračun lokalne JLS, i u sustav turističke zajednice gdje na lokalnoj razini ostaje oko 65% iznosa od oba davanja.

3.Što plaćaju nerezidenti koji nemaju kategoriziran smještaj već su vlasnici tako zvanog nekomercijalnog turističkog smještaja (stanovi za odmor) ?

Vlasnici nekomercijalnih turističkih kapaciteta plaćaju komunalni „porez na vikendice“ koji može iznositi minimalno 0,6 eura a maksimalno 5 eura po metru kvadratnom stambene površine, odnosno korisnog prostora. Prosječno je to 100 m2 i prosječan iznos kojega će utvrditi JLS bit će ne gdje oko 3,5 eura po m2. To je ukupno oko 350,00 eura godišnje.

Osim toga vlasnici takvog smještaja i članovi uže obitelji plaćaju u paušalnom iznosi 10 eura po osobi godišnje za turističku pristojbu. Prosjek je 4 osobe iznosi 40,00 eura godišnje. Svi posjetitelji takvih stanova koji nisu članovi uže obitelji i ne plaćaju paušalnu turističku pristojbu u iznosu od 10,00 eura po noćenju, trebaju (trebali bi) plaćati turističku pristojbu u iznosu od 1,5 eura po noćenju.

4.Porez na nekretnine kojega plaćaju stranci, građani iz nekih EU zemalja odnosi se i na imovinu (nekretnine ) koje imaju u Hrvatskoj.

Taj se porez uplaćuje prema mjestu prebivališta, odnosno životnog centra, a ono je za nerezidente, strance u gradu, općini i zemlji iz kojih dolaze. Nerezidenti u Hrvatskoj plaćaju samo „porez na vikendice“. Hrvatski građani (još) ne plaćaju porez na imovinu (porez na nekretnine).

5.Vlasnici praznih stanova

Vlasnici praznih stanova (kojih u Hrvatskoj ima oko 200.000), trebali bi plaćati porez na vikendice i to je sve.

6.Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji i lokalnim porezima

Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada (plaće) stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.

Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS.

Također i turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak. Jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun JLS 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.

S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9,600 eura. 50% tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo) a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (lokalno komunalno društvo), zbrinjavanje otpada (lokalno komunalno društvo), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (lokalni servisi za čišćenje), troškovi posredovanja (lokalne turističke agencije)…

Turisti iz tih apartmana, njih 8 x 60 dana ostvaruju 480 noćenja a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri …), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.

Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istoj JLS, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje…

7. Zaključno

Svaka dodatna porezna presija koja bi iznajmljivanje smještaja turistima od strane lokalnog stanovništva činila to neisplativim, dovela bi sljedećih scenarija:
– Dugoročno iznajmljivanje nekretnine nerezidentima
– Dugoročan najam stana trgovačkom društvu
– Prodaju nekretnine nerezidentima
– Čuvanje vrijednosti novca u „praznom“ stanu…

Opcija najma stana hrvatskim podstanarima najmanje je izgledna zbog visokih rizika od nepoštivanja ugovora, stvaranja visokih troškova, mogućnosti gubitka prava raspolaganja vlastitom nekretninom na duži rok itd. Sve to zbog loše zaštite prava najmodavca.

Socijalno stanovanje je i inače u ingerenciji jedinica lokalne samouprave u svim razvijenim zemljama. Beč je najbolji primjer takvog angažmana.

Jedinicama lokalne samouprave u interesu je poticati legalan najam nekretnina turistima, osobito onih koje su izvan legalnog sustava, a to mogu samo poticajnim mjerama. Podizanje poreznog opterećenja ne spada u poticajne mjere.
www.nedopinezic.com

Porez na nekretnine i Zakon o lokalnim porezima (31. 01. 2018.)

1.prosinca 2016. godine Hrvatski sabor je donio Zakon o lokalnim porezima. Zakon je potpisao Božo Petrov, tadašnji Predsjednik Hrvatskog sabora. 6. Prosinca 2016. godine Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović je na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donijela Odluku o proglašenju zakona o lokalnim porezima. Na kraju je ovaj Zakon stavljen van snage.

Koliko imamo korisnika lokalnih poreza i državnog proračuna ?

U Republici Hrvatskoj imamo 555 jedinica lokalne samouprave i to 429 općina i 126 gradova te 21 jedinica područne (regionalne) samouprave (županije). Prije 1992. godine postojale su samo 102 općine  Prema podacima Instituta za javne financije, 2009. godine je u jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima bilo  66.000 zaposlenika. Prema podacima Ministarstva uprave od lipnja 2017., u državnom i javnom sektoru u Hrvatskoj bilo je 232 240 službenika i namještenika koju plaću dobivaju iz državnog proračuna. Kada se zbroje ova dva podatka, dolazimo do brojke od  298.240 zaposlenika koji plaću „dobivaju od poreza“. Naravno da ova brojka nije konačna jer ovdje još treba dodati razne agencije, državne tvrtke i slično, koje povremeno koriste ili sredstva državnog proračuna ili pak državna jamstva koja se u konačnici pretvaraju u sredstva iz državnog proračuna, odnosno „novac poreznih obveznika“.

Veliki broj gradova i općina nemaju kapacitete za razvoj bez državne pomoći

Prema podacima iz 2009. godine čak 50% gradova nije bilo u stanju financirati rad osnovnih škola, vrtića, domova zdravlja,javnih vatrogasnih postrojbi, da se ne govori o kazalištima i drugim potrebama u kulturi i sportu. Još 2003. godine je Hrvatski pravni centar uz pomoć SADa izradio opsežnu studiju „Decentralizacija javne uprave“.  Iz te je studije proizašao zaključak da čak 35% gradova i općina  nisu u mogućnosti funkcionirati bez državne pomoći. Također većina županija je nesolventna.

Umjesto reforme javnog sektora – novi porezi

Bez obzira što su sve studije pokazale da je ovako glomazan javni sektor neodrživ, neučinkovit, preveliki teret za gospodarstvo i građane, do današnjeg dana on nije smanjen, dapače. Svaka nova garnitura vlasti dodatno „uhljebljuje“ svoju stranačku vojsku na svim razinama. Danas možemo govoriti da oko 10% ukupnog stanovništva plaću prima iz proračuna. Državna vlast uporno održava postojeće stanje na način da osim što pokreće nova zaduženja, uvodi i nove poreze ili podiže stope postojećima. To je i bit svake porezne reforme. Sjetimo se samo udara na turizam i podizanja stope PDVa na hranu i piće sa 10 na 13 pa na 25%. Održavanju postojećeg stanja služe i porezi jedinica područne i lokalne samouprave. Županije „žive“ od poreza na nasljedstva i darove, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na plovila i poreze na automate za zabavne igre.  Jedinice lokalne samouprave koriste slijedeće poreze: porez na dohodak,  prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina a predviđa se i uvođenje poreza na nekretnine.

Porez na nekretnine (kako je osmišljen)

Odluku o uvođenju Poreza na nekretnine (članak 42, stavak 5), jedinice lokalne samouprave trebale su prema Zakonu o lokalnim porezima donijeti do 30. studenog 2017. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, ova je obaveza odgođena u primjeni. Ovaj je porez osmišljen na način da „decentralizira“ oporezivanje nepokretne imovine građana na mjestu gdje te nekretnine postoje. Pored plaćanja poreza na kuće za odmor, samostalni ili nesamostalni posjednici trebali bi plaćati i porez na stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i druge pomoćne prostore i ostale prostore bez namjene, građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja, bazene, saune, sportske terene i slično. Za sve navedeno jedinice lokalne samouprave trebale bi utvrditi registar i odrediti koeficijente.

Nekretnina koja plaća dodatni porez platiti će još veći porez na nekretninu

Porez na kuće za odmor plaća se od 5 do 15 kuna po metru kvadratnom. Pored toga na nekretnine bi se primjenjivali obračuni na ukupnu neto površinu te na stvarnu površinu zemljišta i to množenjem slijedećih faktora : vrijednosti boda+ koeficijenta zone +koeficijenta namjene+koeficijenta stanja+koeficijenta dobi.

Zakon kaže da se za stambeni prostor koji ne služi za stalno stanovanje (to bi bili „vikend“ objekti koji se već oporezuju posebnim porezom na vikendice), te stambeni prostor koji služi građanima za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima na temelju odobrenja nadležnog tijela koeficijent namjene uvećava za korektivni koeficijent namjene koji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđuje svojom odlukom, pod uvjetom da ne bude manji od 1 niti veći od 6.

Isto tako za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti kao i za hotele, apartmanska naselja i kampove taj koeficijent ne može biti manji od 1 niti veći od 5. Koeficijent namjene se dodatno uvećava ako ako se djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline na nači da ne može biti manji od 1 niti veći od 12.

Dakle svaka nekretnina koja je u nekoj funkciji iz koje proizlazi obaveza plaćanja poreza npr., porez na dohodak, biti će dodatno opterećena većom stopom poreza na nekretnine. Jednako tako nekretnina koja je u funkciji kroz koju plaća porez i kroz koju je u nju uloženo u adaptaciju a nalazi se u zaštićenim starim gradskim jezgrama npr., biti će dodatno opterećena još većom stopom poreza na nekretnine.

Dodatni sadržaji za turiste na meti poreza na nekretnine

Država je najprije poticala investicije u dodatne sadržaje, dijeljena su čak i nepovratna sredstva za bazene. Sada se uvodi porez na bazene, dječja igrališta, garaže za automobile gostiju, badminton igrališta, jog za boće i slično.

Na sve to je već plaćen porez u procesu granje, nabave opreme i to ne mali, doduše jednokratni porez. Kod stjecanja nekretnina također se plaća porez kao i na kuću za odmor.

Na sve to bi se trebalo godišnje plaćati novi porez na nekretnine. Komunalna naknada kod gradnje, plus komunalna naknada godišnje koji su se plaćali unatoč činjenici da se dodatno plaća svaki priključak na komunalnu infrastrukturu zatim izgradnja te infrastrukture od mjesta x do kućnog praga se ne računaju.

Ne računaju se niti skupi telefonski priključci kao ni visoka cijena komunalnih usluga koja također ima u sebi komponentu poreza. Kada se pribroje porez na dohodak iz plaće ali i iz djelatnosti, pa porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na nasljedstva i darove, pa famozni PDV po stopi od 25% za svaku kupovinu proizvoda i usluga… zaista ispada da se kažnjava svako ulaganje, svaka djelatnost koja bi po logici stvari trebala biti stimulirana.

Hrvatski vjerovnici brinu za povrat novca

Hrvatska je prezadužena zemlja a MMF i ostali vjerovnici se boje da će Hrvatska doći u situaciju kada neće moći vraćati zajmove. I EU se brine kako će dugoročno osigurati financiranje svog proračuna.

S obzirom da središnje vlasti ne provode racionalizaciju javne potrošnje, ne poduzimaju aktivnosti za povećanje udjela produktivnih i smanjenje neproduktivnih radnih mjesta, vjerovnici predlažu nove izvore poreznog financiranja.

To je ujedno i dobro opravdanje svim dosadašnjim vladama da poduzmu aktivnosti koje jačaju „harač“ (fiskalizacija, mijenjanje stopa poreza na dobit, PDV na turizam, trošarine itd).

Niti jedna od takvih mjera nije bila popraćena „stezanjem kaiša“ u vlastitim redovima. Zato opasnost od uvođenja poreza na nekretnine stalno visi nad glavom.

Ovrhe, siromaštvo i napuštanje Hrvatske

Prema podacima Eurostata iz 2017. Godine, čak 28,5 % hrvatskih građana živi u riziku od siromaštva i socijalne isključivosti, a po pokazateljima životnog standarda hrvatski su građani gotovo na dnu svih članica EUa.

Prema ovim podacima čak milijun i 180 tisuća hrvatskih građana je egzistencijalno ugroženo. Kriteriji Eurostata se baziraju na mjesečnim primanjima samca od 2.145,00 kuna a za dvočlanu obitelj 3.537,00 kuna te za obitelj s dvije odrasle osobe i djecom ispod 14 godina starosti 4.457,00 kuna. Prema tim kriterijima čak 19,5 % kućanstava u Hrvatskoj ostvaruje primanja ispod ovih granica.

Prema podacima FINAe, krajem 2017. u financijskoj blokadi je bilo 319 800 građana. Prema podacima DZSa prosječna neto plaća u javnoj upravi bila je 6.960,00 kuna. Razlika je očita.

Prijedlogom Zakona o nekretninama za svaku nekretninu za koju vlasnik ne dostavi tražene podatke jedinica lokalne samouprave propisati će najviše stope poreza.

Također zakon predviđa da svi članovi kućanstva solidarno jamče za naplatu poreza poreznom obvezniku. Porezni obveznik postaje nekretnina koja podliježe postupku ovrhe a ovrhu provodi Porezna uprava.

Jedni od najsiromašnijih građana u zemljama Europske unije koji su već pod teretom blokada i velikih poreznih opterećenja, dodatno bi mogli biti podvrgnuti opasnosti od gubitka osobne imovine ako neće biti u mogućnosti plaćati porez na nekretnine.

Mnogi će pod ovakvom prijetnjom prodati svoje nekretnine po netržišnim cijenama pa će nekretninskim špekulantima ovakva situacija donijeti veliki profit.

Oni snalažljiviji neće obavljati djelatnost na legalan način niti će legalizirati  sve građevine. Ipak scenarij provođenja ovakvog Zakona o porezu na nekretnine predviđa rasprodaju imovine i povećano iseljavanje iz Hrvatske. Kome je to u interesu ?

nedopinezic.com