Objavljeno

PLANINARENJE ZA POČETNIKE NA OTOKU KRKU

 

Krk dio Dinarida

S prvim promjenama vremena koncem kolovoza i početkom rujna kada se počinju izmjenjivati kratke nevere i bura, atraktivnost kupanja u moru naglo splašnjava. Ostaju samo oni najuporniji ljubitelji plivanja, neki s ovom aktivnošću nastavljaju i do kasne jeseni a rijetki plivaju u moru tijekom cijele godine. Plivanje svakako spada u aktivni odmor iako se neopravdano svrstava kao kupanje – sunčanje u neaktivni oblik provođenja slobodnog vremena. No ostavimo ovu temu za neku drugu prigodu, vraćamo se planinarenju.
Otok Krk ima svoj „planinski“ dio, dapače spada u skupinu visokih jadranskih otoka. Što više, ako niste znali, Krk pripada Dinarskom gorju, Dinarskim Alpama ili Dinaridima :

Južni Krk

„Južni se Krk prostire na području južno od linije Vrbnik – Dunat u Puntarskoj dragi. Ta je linija ujedno i najuži dio otoka sa samo 6 kilometara širine. Južnim Krkom dominiraju dva paralelna gorska lanca s najvišim otočnim vrhovima te Bašćanskom dolinom između njih. U ovu cjelinu ulazi i razvedena zapadna obala koja je oko mjesta Punat (Puntarska draga) niska i pristupačna, a oko Stare Baške viša i manje pristupačna. Istočna je obala južnog dijela Krka potpuno nepristupačna i izrazito strma.

Krajolikom dominiraju ogoljeli pašnjaci ograđeni pastirskim međama – suhozidima, tj. gromačama, te poneki dijelovi plodne zemlje koji su tim istim suhozidima čuvani od erozije, ispiranja od snažnih bujičnih nanosa vode koji se za jakih kiša spuštaju s brda. Iznimke od te ogoljelosti kojoj osim vapnenaca doprinosi jaka i česta bura, su maleno polje u blizini Punta, Sus, i Bašćanska dolina. Oba su nekad bila intenzivno obrađivana, a danas su pretežno zapuštena. Bašćanska dolina nastavak je osnovne sinklinale otoka: Omišaljski zaljev – Omišaljsko polje – Dobrinjsko polje – Vrbničko polje – Bašćanska dolina – Bašćanska draga. Tom flišnom udolinom teče najveći vodeni tok na otoku, Suha Ričina ili Vela Rika.

Krajnji dio Bašćanske doline je potopilo more i stvorilo Bašćansku dragu koja se uvukla u otok 3 kilometra. Istočni dio čini brdski masiv koji se pruža paralelno s Vinodolskim hrbatom na kopnu. Dio tog gorovitog lanca su vrhovi Kozlja (464 m), Diviška (471 m), Hlam (461 m). Između istočnog i zapadnog dijela pruža se neprekinuta udolina također smjera sjeverozapad – jugoistok. Nju čine Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko polje, a Omišaljski zaljev na sjeveru te Bašćanska draga na jugu zapravo su potopljeni dijelovi te udoline. Zatim slijedi zapadni gorski lanac s najvišim otočnim vrhovima Obzova (568 m), Veli vrh (541 m), Orljak (537 m), Veli (482 m) i Mali Hlam (446 m), a na jugu nastavak tog masiva predstavlja otok Prvić.“ https://www.dinarskogorje.com/krk.html

Mala planinarska avantura

Znači imamo sve za potpun planinarski ugođaj: dva brdska masiva, kanjon između njih, borovu šumu, potok i jedan od najzanimljivijih zip line pravaca https://zipline-edison-krk.com/hr/zipline/ .
Kao potpuni amateri izabrali smo komotniju turu do vrha otoka. Krećemo s prijevoja Treskavac gdje smo već na pola puta do ciljanog vrha Obzova (568 m). U pripremi ove male ture dobro su nam došle informacije prikupljene s blogova na internetu ali i putem izvrsne karte „Krk hike“ u izdanju Turističke zajednice otoka Krka https://www.krk.hr/wp-content/uploads/2022/04/KrkOutdoor_GbDe.pdf .

Shvatili smo da od obuće moramo imati prave, čvrste planinarske cipele s pravim pješačkim čarapama, zaštitu od sunca na glavi, naravno zaštiti izložene dijelove tijela kremom za sunčanje, ponijeti dosta vode, barem 1 do 1,5 l po osobi i odjeću za presvlačenje.

Krenuli smo u 16:30 s označenog parkirališta na samom prijevoju asfaltiranom cestom skoro pola sata hoda do markirane planinarske staze prema vrhovima Krka. Staza je uska, „ukrašena“ nazubljenim kamenjem, pravim malim škrapama pa su koncentracija i oprez pri hodanju preporučljivi. Prolazimo kraj malog OPGa, prave male zelene oaze usred krša. Lijepa loza, obrađena zemlja, uredan okoliš, zaista lijep prizor. Uskoro nam se „ukazuje“ prvi od „three summits“, Veli vrh. Tako blizu a tako daleko. Iako se čini da bi poprječni put bio brži, kao savjesni amateri držimo se dobro označene rute koja je ujedno, u suprotnom smjeru, završna dionica Camino Krk rute.

Osjećaj zadovoljstva osvajanjem prvog vrha je neopisiv. Nagrada stiže u vidu prekrasnog pogleda na Puntarsku valu, grad Krk, susjedne otoke Plavnik, Cres, Lošinj, Rab, Pag, na jezero Ponikve, Gorski kotar, Velebitski masiv…
Prikupili smo snagu i krećemo dalje misleći da je sljedeći vrh konačan cilj – Obzova. Nakon pola sata hodanja stižemo do vrha Brestovica s jedinstvenih 555 metara nadmorske visine. Vidimo treći vrh, Obzovu koja nam se, već prilično umornima, čini daleko. Ipak „doći u Rim i ne vidjeti Papu“ nema smisla pa nastavljamo dalje sljedeći oznake.

Hodali smo dobrih četrdeset minuta i konačno stigli do Obzove. Prizor je veličanstven ! Pogled na sve strane otoka Krka u istom trenutku pruža mogućnost praćenja trajektnih linija Stinica – Mišnjak, Lopar – Valbiska i Merag – Valbiska. Veličanstven pogled prema kanjonu i drugom brdskom masivu koji se „stapa“ s brdovitim kopnom. Veličanstveni otoci Prvić, Grgur i Goli „kao na dlanu“, Pag, Rab, Lošinj, Cres, Plavnik, Učka, čak i Istra koja se vidi „kroz sedlo“ , prijevoj iznad Belog na Cresu, Rijeka, Crikvenica, Novi Vinodololski …sve se odlično vidi golim okom po ne baš najbistrijem vremenu.

Nakon nezaobilaznog „foto sessiona“ vraćamo se žurnim korakom praćeni suncem na zalazu. Taman na križanju putova „Žičevo“ i nekog budućeg skretanja za Punat, sunce već polako nestaje iza Cresa i Učke a mi za još uvijek danjeg svjetla stižemo do parkiranog automobila. Mokri od znoja i ugodno umorni zaključujemo još jednu malu, bodulsku avanturu prilagodljivu „svačijem džepu“. Ovaj izlet bi svakako svaki domaćin trebao preporučiti svojim gostima. Kratki izlet može se produžiti na cijeli dan ako se još uklopi avantura na ziplineu Edison, posjet interpretacijskom centru Sv. Lucije u Jurandvoru, kupanje ili šetnja Baškom i degustacija žlahtine u Vrbniku.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

PLAVOM MAGISTRALOM S KRKA NA PAG

NA TRI OTOKA U TRI DANA SKUTEROM

Hrvatska je zemlja tisuću otoka. Preciznije 1244 od kojih je naseljeno tek 67. Svaki je otok svijet za sebe a putovanja s otoka na otok predstavljaju poseban doživljaj.

Mi smo se odlučili za putovanje skuterima s otoka Krka do otoka Paga putem „plave magistrale“. „Skok od otoka do otoka“ (Inselhupfen) dobro je poznat turistički proizvod – višednevni aranžman kod kojega se od otoka do otoka putuje brodom a po otocima biciklom. Može li se ovaj vrlo popularan način putovanja organizirati i kao individualno putovanje ? Da li se osim biciklom na sličan način može putovati i mopedom za dvije osobe ? Najbolje je da to sami provjerimo.

Krenuli smo iz trajektne luke „Valbiska“ trajektom „Jadrolinije“ u 7,45 prema Loparu na Rabu. Cijena karte po osobi je 37,00 kn a za moped 72,00 kn. U Lopar stižemo nakon sat i četrdeset minuta ugodne vožnje. Nakon kraćeg zadržavanja uz okrjepu nastavljamo putovanje na drugi kraj otoka do luke Mišnjak. Vožnja traje oko 45 minuta a dobra strana putovanja mopedom je što uvijek ima prednost na trajektu, nema čekanja u redu pa doslovno ulazimo zadnji čas popunjavajući male preostale praznine među automobilima na kraju garaže.  Djelatnici „Rapske plovidbe“ slažu vozila u garažu trajekta kao „Lego kocke“, sve ide brzo i efikasno. 20 minuta plovidbe i evo nas u Stinici.

Od luke Stinica do luke Prizna Jadranskom magistralom putujemo nekih pola sata i pretičući kilometarsku kolonu stižemo s još par motorista „na čelo kolone“ za ukrcaj. Ukrcavamo se na „Jadrolinijin“ trajekt za Žigljen na Pagu. Cijena trajekta kao ona između Mišnjaka i Stinice. 15 minuta plovidbe i stižemo na otok Pag. Od Žigljena do Novalje treba nam dvadesetak minuta vožnje.

Javljamo se u turističku agenciju „Papaya travel“ putem koje smo prethodno rezervirali smještaj u Novalji. Ljubazni djelatnici agencije su nas smjestili u apartman za šest osoba koji se sastoji od dvije dvokrevetne sobe i dnevnog boravka i kuhinje s kaučem na razvlačenje, kupaone, balkona. Cijena je odraz potražnje i spremnosti gosta da plati koliko se od njega traži zbog jakog motiva dolaska. To je najkraće obrazloženje posebnog statusa smještajne ponude Novalje u ljetnim mjesecima. Sretni smo da smo u špici sezone, u vikend pred Velu Gospu uspjeli doći do smještaja koji je za lokalne prilike bio povoljan i na dobroj lokaciji.

Lun i mitske masline

Kao Boduli s Krka, ne volimo imati neiskorišteno vrijeme za novac pa se upućujemo prema Lunu. Cilj su nam Vrtovi lunjskih maslina. Već dobro poznate prastare divlje masline vrijedne su divljenja i uživanja u gotovo nestvarnoj pojavi svakog stabla koje više djeluje kao nevjerojatna skulptura u prostoru. Na očuvanju i prezentaciji Lunjskih maslina učinilo se zaista mnogo posljednjih godina, možda i u zadnji čas. Naravno da ima prostora za unapređenje same organizacije ali posebno velik prostor ima marketinški potencijal.

Sve bi se moglo „vrtjeti“ oko maslina, Lunjske masline zaista mogu brendirati cijelo područje do Novalje: arhitektonski, gastronomski, kulturno… kroz mnoge se teme mogu nametnuti ove jedinstvene ljepotice. Priča koja se može ispričati jednostavno je prejaka da ne bi živjela.

Putovanje, razgledavanje po suncu ubrzano troši zalihe energije pa je dobivanje stola u poznatom Lunjskom restoranu „Tovarnele“ jednako zgoditku na lutriji. Obitelj Makarun s puno ljubavi priprema jela u koja je utkana duga tradicija restorana. Što god izaberete s njihovog jelovnika nećete pogriješiti. Naprosto je sve izvrsno – od predjela, preko glavnih jela do fantastičnih slastica.

Ručak u Lunu, večera u „zlatnom trokutu“

Između Kolana, Mandra i Šimuni, negdje u tom „trokutu“ nalazi se OPG Prtorić.  Mjesto je to izmaknuto od  ljetnih gužvi u obalnim turističkim mjestima. Nekako se ovdje čovjek vraća iskonu Paga i onome po čemu je ovaj otok još uvijek najpoznatiji – paškoj ovci hraniteljici otočana. Zahvaljujući prijatelju Davidu Peraniću stol nam je rezerviran na vrijeme što se ne bi moglo reći za naš dolazak. kasnili smo s ručka na večeru, iz Luna u Šimune. Srećom David i njegova draga obitelj imaju razumijevanja kao pravi domaćini navikli na razne nepodopštine svojih gostiju.  Izvrstan ambijent, ljubazno osoblje i specijaliteti paške unutrašnjosti uz veličanstven pogled na Šimune, zaista veličanstveno.

Zrće

Na povratku iz OPGa Prtorić prema Novalji prolazimo pokraj poznatog Zrća. „Hrvatska Ibiza“, najbolje mjesto u Hrvatskoj za zabavu mladih na dohvatu nam je, pa iako više nismo mladi ne možemo odoljeti a da ne „zavirimo“. Na ruku našeg bodulskog mentaliteta ide nam i to što smo došli između dva festivala pa se ulaznica ne plaća. Ne plaća se ni parkiralište za mopede, dapače, ono je najbliže ulazu u svijet zabave. Tko bi odolio takvoj prilici ? Ulazimo u taj veliki „muzički lunapark“: Aquarius, Papaya, Kalypso, Noa, Euphoria, Backstage beach Bar, Rocks Beach bar, Ice bar, Burra Beach House…za svakoga po nešto. Bili smo, do duše, sami sebi neobični u ambijentu nalik na mega maturalnu zabavu. Posjetitelji koje smo zatekli mahom su u dobi od 16 do 18 godina, gotovo svi Talijani. Ništa neobično za Ferragosto.

Mi smo na odlasku u pola noći a tada tek dolaze stotine mladih, već „zagrijanih“ partijanera koji su na malim fešticama u apartmanima pripremali cijelu večer za noćnu zabavu. Na Zrću se konzumira jedno piće iz litrenog bokala satima, cijene su paprene. Ako nisi već dobro „zafeštan“, zagrijavanje će te poprilično koštati. Trenutno je slika takva. Vjerojatno dolaskom velikih imena iz svijeta elektronske glazbe dolazi i druga publika, ona između 25 i 35 godina, koja raspolaže izdašnijim financijskim sredstvima. U svakom slučaju čovjek se može dobro zabaviti ako voli glazbeni repertoar Zrća i bez velikog trošenja novca na piće. Organizacija je dobra, nekako je sve nakon svih ovih godina „sjelo na svoje mjesto“, kako se čini.

Novalja by night

Obala Petra Krešimira IV u večernjim satima prava je „žila kucavica“ cijelog otoka. Sjesti negdje, popiti piće ili pojesti sladoled i promatrati „modnu pistu“ – izniman je doživljaj. Nadahnute modne  kreacije odabrane za noćni izlazak pravo su umjetničko djelo, isticanja željnih, omladinki i omladinaca. Nije se lako probiti kroz prometnu gužvu ali šteta je propustiti doživljaj Novalje by night. U ostalom na mopedu je mobilnost neusporedivo lakša a dostupnost parkirnih mjesta izvanredna.

Shrvani umorom tonemo u san pri prvom kontaktu glave i jastuka. Noć je mirna ili smo mi tvrdo spavali. U neko doba u zoru kratko buđenje izazvano dolaskom mladih gostiju sa Zrća. Ipak svjesni da nisu sami i da više nisu na Zrću, stišavaju sami sebe, san se nastavlja.

Odličan doručak

Nismo baš za spremanje doručka u apartmanu pa smo se odlučili spustiti na rivu i potražiti mjesto za jutarnju okrjepu. Novalja i tu nudi više izbora. Engleski, kontinentalni doručak, talijanski uz kavu i croissant… što već volite. Dobro okrijepljeni odlučujemo se za nastavak puta prema Pagu uz kupališnu stanku u Šimunima.

Šimuni „centar svita“

Vozimo se do Šimuna opet kroz taj „zlatni trokut“. U Kolanu prilika za posjetiti siranu Gligora. Nedjeljom kušaonica nije otvorena i nema organiziranih razgleda ali je zato otvoren boutique sira i ostalih izvrsnih hrvatskih proizvoda. Na žalost s Paga malo proizvoda, što je inače boljka i na ostalim turističkim odredištima, no izbor izvrsnih proizvoda iz šireg okruženja je odličan, osoblje vrlo ljubazno. Nakon „investiranja u lokalnu ekonomiju“ nastavljamo vožnju do Šimuna. Tu smo našli malu oazu za kupanje negdje na kraju lijepe plaže. Zanimljiv plažni objekt , debela hladovina črnike i ugodna, osvježavajuća temperatura mora… Što još čovjek može poželjeti ?

Pag – grad od soli

Nakon osvježenja u Šimunima nastavljamo za Pag. U Pagu nadopunjujemo spremnike goriva na skuterima. Računi su nam od 50,00 do 70,00 kuna. Još jedna prednost putovanja skuterom – vrlo niska potrošnja goriva. Nakon tankiranja mopeda red je da i mi obnovimo energiju. Već prilično izgladnjeli činimo tipičnu grešku prosječnog turista – odlazimo u restoran u centru mjesta, prvi red do mora. Svjesni smo pogreške ali nemamo snage za istraživanje. No, rezultat konačno i nije bio loš. Okrijepili smo se dovoljno za kraću šetnju gradom Pagom.

S noge na nogu do Trga kralja Petra Krešimira IV, crkve Sv. Marije i deserta u vidu kave i sladoleda. „Siti i napiti“ hitamo preko „paškog mosta“, odnosno mosta Katine do stalne izložbe solarstva u magazinima soli. Slučaj je htio da je naš domaćin bio jedan od najstrastvenijih poznavatelja solarstva u Pagu – Mislav, student fizike i ljetni vodič kroz povijest solarstva. Odlično vođen razgled izložbe oplemenio nas je novim saznanjima o povijesti, tehnologiji proizvodnje soli i o karakteristikama cvijeta soli, krupne i usitnjene soli. Čista petica ! Zaista se samo zbog toga isplatilo doći do Paga.

Ostaje pitanje o boljem korištenju branda soli zahvaljujuć kojoj je nastao i opstao grad Pag. Konačno i znamenita paška čipka svojom strukturom neodoljivo podsjeća na kristale soli, na lakoću, finoću dragocjenost cvijeta soli… O Pagu i soli bi se mogao napisati poduži članak, no ostavimo to za neku drugu priliku.

Kao zavjet zahvale za sve dobro na putu, posjetili smo stari grad Pag i crkvu Sv. Marije iz koje se tradicionalno hodočasti o blagdanu Vele Gospe do crkve Sv. Marije u novom gradu Pagu. Ova zavjetna procesija ima svoje ishodište u 1852. godini kada je Pagom harala kolera. Vizura grada Paga i paške vale s vidikovca na cesti za Šimune ostavlja bez daha. Mi smo „do posljednje zrake sunca“ uživali u Pagu i uputili se natrag u centar, pogađate – u Šimune.

Didova kuća

Još početkom tjedna, pet dana prije putovanja rezervirali smo stol u Didovoj kući u Šimunima. Gotovo da je i to bilo prekasno, uspjeli smo dobiti stol u „drugoj turi“. Ali vridilo je. Sam ambijent Didove kuće koju vodi gospođa Gordana Fabijanić daje do znanja da se nalazite na posebnom mjestu. Didova kuća slavi obiteljsku tradiciju na poseban, upečatljiv način.

Ručno izrađeno suđe, fantastičan domaći kruh, rapsodija otočnih okusa kroz maštovito dizajnirano hladno predjelo a onda glavno domaće, friško sljubljeno iz mora s kopnom i na kraju slatko kojemu se jednostavno ne može odoljeti… Otiđite svakako i doživite sami.

Slijedio je možda najteži dio – treba nakon gastronomskih užitaka sjesti na motor i voziti 20 kilometara po mraku i ne stati na Zrću… Ali uspjeli smo i to. Alkohol smo konzumirali u minimalnim količinama – kao tanku bevandu uz izvrsna riblja jela.

Valja poć leć

Kao i uvijek, u pristojno doba dolazimo „kući“. U susjednim se apartmanima mladi gosti tek zagrijavaju za odlazak u svijet zabave na Zrće. Ulaznice su besplatne do pola noći pa se dobro organizirana mreža taksija naglo aktivira od 23:00 do 24:00 i kao vrijedni mravi voze na relaciji Novalja -Zrće. Tu je i javni prijevoz autobusima, široki nogostup za pješake i bicikliste, može iznajmiti razna vozila od skutera, preko baggia, quadova, automobila, romobila … I tako mi tonemo u san dok „ostatak svita“ „ide u život“. U rano jutro pak mi krećemo na put a svit se vraća doma leć. Suživot različitih generacija s različitim interesima i bioritmom.

Povratak

Kratki pregled apartmana i povrat kaucije pa opet „u sedlo“ i na put. Već uigranim načinom ulazimo prvi na trajekt na relaciji Žigljen – Prizna kao i na onaj Stinica – Mišnjak. Kava je na trajektu doslovno – zlata vrijedna. Za one kojima je bilo rano, nudila se kava u gradu Rabu, prije svete mise u čast Vele Gospe. Rapska katedrala – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je idealno mjesto slavlja ovog velikog hrvatskog blagdana. Nakon mise na sladoled pa na kupanje podno gradskih bedema. Ovo nam je mjesto priraslo srcu i teško možemo zamisliti ljetni đir Rabom bez osvježenja u moru i počinka u sjeni gustih borova.

Sve što je lijepo kratko traje pa i mi moramo prema Loparu na trajekt za Valbisku. Udoban salon Jadrolinijinog trajekta pruža priliku za „pižulot“, polusan, ili meditaciju zatvorenih očiju, rekli bi neki. Nakon sat i četrdeset minuta plovidbe stižemo u Valbisku. Ovdje moram naglasiti da je luka Valbiska u usporedbi s ostalim lukama kroz koje smo prošli : Lopar, Mišnjak, Stinica, Prizna, Žigljen najbolje opremljena, najbolje organizirana luka s najviše sadržaja koji su potrebni putnicima. Valbiska je „benchmark“, odnosno mjerilo usporedbe za sve trajektne luke.

Svugdje je lijepo …

Konac djelo krasi pa tako i naše trodnevno putovanje završava na kućnom pragu u konobi – pizzeriji „Ivinčić“. Ovdje rezimiramo naše trodnevno putovanje na tri kvarnerska otoka (neka se Pažani ne ljute što smo ih posvojili, djelomično su naši) i zaključujemo da smo samo otškrinuli vrata u čudesan svijet KVARNERSKIH OTOKA. Pagu se vraćamo sigurno, tek smo ga počeli otkrivati.

www.nedopinezic.com

 

Objavljeno

Turizam na ruralnom području

Turizam – alat razvoja ruralnih područja

Čini mi se da se u interpretaciji turizma previše rabe industrijski, profitni pokazatelji i premalo naglašava njegov ekonomski utjecaj na razvoj lokalne zajednice
Danas ćete o turizmu najviše čuti dva oprečna stajališta:
1. Turizam je industrija koja raste i kojoj treba prostor za investicijska ulaganja jer samo izgradnja novih visoko vrijednih smještajnih kapaciteta stvara novu vrijednost
2. Turizam je „gutač prostora“, „uništivač okoliša“, „krivac“ za sve jade jednog društva u razvoju.

Svako od ovih stajališta formirano je iz kuta gledišta neke grupacije s posebnim interesima.

Prvo stajalište je odraz želja grupacije koja raspolaže investicijskim kapitalom i želi „igrati na sigurno“. U već dobro posjećena turistička odredišta želi uložiti novac koji će osigurati brz povrat. Bez emocija, s čistom profitnom računicom rente i ostatka vrijednosti pri prodaji smještajnih objekata. Takvih primjera ima mnogo, od običnih stanova, preko vila do hotela.
Ovo drugo stajalište se formira u grupaciji koja nema izravnih koristi od turizma ili ne vidi i ne priznaje takve koristi. Ovoj grupaciji nerijetko smeta povećani broj ljudi u nekom odredištu, remećenje nekog zamišljenog idealnog mira, neke situacije u kojoj bi se uživao dobar životni standard ali ne bi bilo turističkog prometa . Nerijetko je ovakvo stajalište odraz frustracije zbog neorganiziranog društva koje nije u stanju kontrolirati i sankcionirati svaku zloporabu prostora, svaku nelegalnu gradnju, svako onečišćenje, prekomjerno emitiranje buke i slično.

Što je zapravo turizam ?

I tu ima mnogobrojnih definicija. Meni najbliže objašnjenje je ono koje tretira turizam kao društveno-ekonomsku pojavu ili fenomen. Na strani potražnje turistička putovanja zaista postaju životna potreba suvremenog čovjeka. Ljudima treba odmor „za dušu i tijelo“. Potvrda ovakvog trenda došla nam je upravo u pandemijskim godinama gdje je želja za putovanjem bila i još uvijek je jača od svih prepreka za putovanje.

Na strani ponude danas se turističkom putniku u prvom planu nudi doživljaj, novo iskustvo, „stapanje“ s lokalnom zajednicom na turističkom odredištu.
Kada tako promatramo turizam onda ga možemo zamisliti kao jednu veliku platformu putem koje se kao doživljaj nudi apsolutno sve vezano uz životni stil, kulturu života lokalne zajednice. Turistički putnik promatra i istražuje prirodne fenomene, povijesne spomenike, životni ritam lokalne zajednice, njene dnevne rutine, običaje, modu, ispijanje kave, gastronomiju, arhitekturu, poljoprivredu, umjetnost, odnos prema okolišu … U cijenu turističkih usluga „ugrađen“ je i taj vrijednosni dio jednog odredišta.

Taj vrijednosni dodatak ujedno je i najjači argument privlačnosti turističkog odredišta. Radi se o neopipljivoj vrijednosti koja u različitim dijelovima svijeta ima različitu moć privlačnosti.

Ekonomski utjecaj turizma

Upravo zahvaljujući tome da turističko odredište ima „ono nešto“ s tim „nešto“, neopipljivom privlačnošću, ono postaje sve popularnije. Ponuda reagira na potražnju pa se povećanjem interesa počinju nuditi i novi sadržaji. Obično se počinje sa smještajem, slijede hrana i piće, zatim pekarski proizvodi, suveniri, nakit, modna odjeća, prijevoz, ponuda aktivnosti u prirodi, vođene ture, liečilišne i terapijske usluge, rekreacija, meditacija, radionice, vjerska hodočašća, aktivnosti na vodi i pod vodom, muzeji, zbirke, galerije, vinske ceste, ceste sira i maslinovog ulja, ceste pekmeza i meda, povijesne ture, fortifikacijske ture, aktivnosti za djecu, kampovi za mlade, relax program za ljude najboljih godina…i mogao bih nabrajati u nedogled.
Turisti koriste i plaćaju energiju, vodu, telefonske impulse, cestarinu, parkirališta…

Iza svake ove aktivnosti stoje ljudi koji ih organiziraju, vode i izvode. Svi oni iz takvih aktivnosti dobivaju prihod, dohodak, plaću. Spiralno širenje i uključivanje novih dionika u ekonomski dobitak ima svoje ishodište u stvorenoj privlačnosti odredišta.

Glavno „sidro“ ove „ekonomske spirale“ je smještaj. Smještaj je osnovna usluga u turizmu i razlog zašto turist ostvaruje potrošnju u destinaciji. Kad ne bi izabrao smještaj na određenom području, ne bi se zadržavao pa ne bi ni imao mogućnosti istraživanja, otkrivanja i trošenja predviđenog budžeta za tu namjenu.

Što je to uspješan turizam ?

Uspješan i poželjan je onaj turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici. Uspješnost se mjeri omjerom domaće „komponente“ u „potrošačkoj košarici“ turističkog dolaska i turističkih boravaka. Počevši od rezervacija i provizija preko prijevoza i smještaja do konzumacije hrane, pića, kupovine suvenira… Svi ovi elementi mogu biti strani, uvozni ili domaći. Oprema u smještaju može biti uvozna ili domaća, ljudi koji rade u turizmu mogu biti domaći ili strani. Sve to utječe na ostatak vrijednosti koji ostaje u zemlji ili se „vraća“ u inozemstvo.

U lokalnoj zajednici kao užem turističkom odredištu može ostati više ili manje prihoda od turizma ovisno o tome koliki je udio lokalne komponente u ukupnoj potrošnji. Krumpir na tanjuru može biti lokalni, s nekog drugog područja u državi ili uvozni. Isto tako krevet i posteljina mogu biti izrađeni u lokalnoj zajednici, u državi ili uvezeni iz inozemstva. Ljudi koji rade u turizmu mogu biti lokalni, iz drugih krajeva države ili iz inozemstva itd.

Upravljanje turizmom

Upravljanje turizmom danas znači puno više od upravljanja prostorom kroz urbanističke prostorne planove. Uspješnost upravljanje se mjeri postizanjem omjera u kojemu prevladava domaća komponenta. To zapravo znači da se uz brojanje noćenja (koje je apsolutno važno kao podatak mjerenja turističkog prometa), mjeri i udio „domaće komponente“ u potrošačkoj košarici turista.
Za takvo upravljanje su razvijene metode brendiranja destinacije i ponude u destinaciji, kreiranja vrijednosnih lanaca i modela suradnje u destinaciji.

O tim metodama, između ostalog,  govorimo ovih dana na radionicama u organizaciji USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia & Hercegovina – Turizam i na radionicama u Hrvatskoj u organizaciji turističkih zajednica.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Uskrs i turizam

Uskrs daje nadu turizmu

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek „tinjajućoj“ pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.
Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti „ostane u igri“.

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci „nose“ većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne „Cvrčak i mrav“. I u najboljim vremenima nije bilo lako „premostiti“ onih jesensko / zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo „spajali kraj s krajem“. Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se „istopiti“ do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje „viška“ prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na „krilima“ inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture „hraniteljice“ poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca…kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika „kraljice zimske kuhinje“. Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti „taktiku marljivog mrava“ ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Dalekosežne posljedice rata u Ukrajini

 

Turizam, hrana, energija, voda

Rat se u Ukrajini, na žalost, nastavlja. Brutalnost ruske invazije i svih posljedica rata svakim danom postaju sve veći. Izgubljeni su mnogi ljudski životi, milijuni ljudi su protjerani iz svog doma i bore se za čistu egzistenciju. Kraj se još ne nazire, vojni stručnjaci predviđaju „produženo trajanje ratnih djelovanja“, spominju se godine…

Svima je jasno da se svijet mijenja, iako mnogi misle da je to samo privremeno. Međutim svaki rat a naročito rat u Europi u koji su uključene najveća zemlja svijeta i najveća europska zemlja proizvodi više posrednih poremećaja u bližem i širem okruženju.

Turizam

Svjetska turistička putovanja se još nisu ni počela oporavljati od posljedica pandemije koja je u dvije godine devastirala sektor a već je nova kriza počela uzimati danak. Zračni prijevoz je prvi osjetio zabranu letova između zapadnog svijeta i Rusije, te obavezu zaobilaženja zračnih koridora iznad Rusije. Dva važna emitivna tržišta, Ukrajina i Rusija „izbačena su iz igre“ a turistički dolasci u susjedne zemlje su se prepolovili. U značajnom padu je i interes za ljetovanje na istočnoj obali Mediterana (Turska, Grčka). Daleka, prekomorska, tržišta su također zastala s rezervacijama za Europu. Iz SADa se za sada rezervacije za zapadni Mediteran (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija) odvijaju dobrim tempom, ostatak Mediterana nije „otpisan“, stavljen je „na čekanje“.

Hrvatska ima dobru poziciju, još uvijek neutralnog područja. Ozbiljniju prijetnju predstavlja isticanje političkih tenzija u susjednoj BiH kao i u Crnoj Gori. Ipak, ovog je puta međunarodna zajednica pravovremeno i odlučno reagirala pa su prijetnje pojedinih nacionalnih čelnika utišane te je time smanjen negativan utjecaj na interes za putovanje na hrvatski južni Jadran te u BiH i Crnu Goru.

Jačanje inflatornih kretanja, povećanje cijena energenata, hrane snažno utječu na rentabilnost poslovanja sektora turističkih putovanja. Prijevoz je iznimno pogođen visokim cijenama goriva, grupni se aranžmani oporavljaju sporije od očekivanja.

Posljedicama rata u Ukrajini treba pridodati i još uvijek prisutnu Pandemiju Covida 19 koja u ovom trenutku ponovo bukti u Kini (https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-korona-djeca-diplomate/31784853.html) .

Hrana

Ukrajina i Rusija zajedno čine čak četvrtinu svjetskog izvoza žitarica i suncokretovog ulja. To je ujedno i najjeftinija roba na tržištu pa su o tim vitalnim živežnim namirnicama ovisne zemlje koje su većinu svojih potreba namirivale upravo iz Ukrajine i Rusije. To su prije svega zemlje Bliskog istoka  i Sjeverne Afrike. Zemlje koje najviše ovise o uvozu navedenih namirnica, prema izvoru Radio slobodna Europa, su Egipat, Turska, Bangladeš, Indonezija, Eritreja, Kazahstan, Mongolija, Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Libanon i Somalija.

Nedostatak jeftinih namirnica kao i rast cijene energenata, umjetnog gnojiva ali i klimatskim promjenama uvjetovane suše i propast ljetine na nekim dijelovima svijeta, sve to utječe na rast cijena hrane. To poskupljenje ima najsnažnije posljedice na najsiromašnije, rizik od gladi naglo se povećava.

Pored rizika od masovnih pomora glađu najsiromašnijeg stanovništva povećava se i rizik od masovnih nemira zbog povećanja cijena. Takvi nemiri su u nedavnoj prošlosti kulminirali tako zvanim „Arapskim proljećem“. Političke nestabilnosti i nemiri u mnogoljudnim zemljama za čas se mogu pretvoriti u građanski rat i međunarodni sukob.

Ne osjećaju samo najsiromašnije zemlje posljedice nedostatka žitarica i ulja iz Ukrajine i Rusije. Španjolska je na primjer čak 22% potreba za stočnom hranom namirivala uvozom kukuruza iz Ukrajine.

Čini se da Ruska vojna invazija „igra upravo na  kartu“ onemogućavanja izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda morskim putem. Plovidba Crnim morem je rizična, najvećim dijelom nemoguća. Najveće ukrajinske luke u Azovskom i Crnom moru su uništene i okupirane od strane ruskih snaga. Agresija se nastavlja prema zapadu crnomorske obale s očitim ciljem potpunog zaprečavanja Ukrajini pristupa moru.

Globalna sigurnost hrane je „uzdrmana“ i u slučaju produžetka rata u Ukrajini bit će ozbiljna prijetnja otvaranju novih kriznih žarišta u svijetu.

Energija

U Europi najrazvijenije zemlje energetski ovise o ruskom plinu i nafti a gotovo sve europske zemlje uvoze značajne količine ovih energenata iz Rusije. Europska unija pokušava osigurati neovisnost o ruskim energentima i fosilnim gorivima uopće. U tu je svrhu napravljen plan koji se treba ostvariti do konca ovog desetljeća. U međuvremenu se ugovaraju alternativni dobavni pravci iz SADa i Bliskog istoka, odnosno Sjeverne Afrike.

Rusija je  prije invazije na Ukrajinu sklopila čvrsto savezništvo s Kinom. Kina treba energiju iz Rusije ali do sada nije uspostavljen odgovarajući transportni lanac između crpilišta u Rusiji i kineskih mjesta prerade i potrošnje. To će se u narednom razdoblju ubrzati. Kina još uvijek predstavlja za polovinu manje tržište od europskog što se tiče plasmana ruskih energenata. Ruski energenti su među najjeftinijima, s najkraćim i najekonomičnijim  transportnim pravcima i zbog toga su se do sada europske zemlje u velikoj mjeri oslanjale na te izvore.

„Dogovor s vragom“ kumovao je desetljećima zapostavljanih drugih dobavnih pravaca, usporavanju razvoja alternativnih izvora energije ali i nepobitnom doprinosu jačanja ratnih snaga i želja u Rusiji. Rezultat takve politike i njenog pretvaranja u otvoreni sukob je nagla nestašica energenata uz podizanje cijena iznad povijesnih granica. Sve to će poskupjeti, usporiti i smanjiti transport roba i putnika a možda i proizvodnju nekih dobara. Prioritet će biti osiguranje energije za grijanje stanovništva i za proizvodnju električne struje za široku potrošnju. No kako je već pandemija pokazala da strateška industrija treba ostati u „vlastitom dvorištu“ to će potrebe za snabdijevanjem industrije energijom u EU zemljama i dalje rasti. Zbog toga se razmatra produljenje proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama pa čak i izgradnja novih „nuklearki“ u svim zemljama Europske unije.

U svakom slučaju cijene energije rastu i neće se više vratiti na razinu koja je bila prije 24.2. kada je počela vojna agresija Rusije na Ukrajinu.

Voda

Voda je izvor života. Zbog klimatskih promjena ali i pretjeranog korištenja vode iz nekih vodotoka, zatim zbog deforestacije- paljenja i krčenja šuma, dolazi do padanja razine vode u rijekama, jezerima čak i u Mrtvom moru. Takav scenarij doprinosi širenju pustinja i smanjenju kapaciteta pitke vode. Prva linija stradanja su flora i fauna na takvim područjima zatim, poljoprivredna proizvodnja i na koncu egzistencija ljudi. Uništavanjem složenih eko sustava virusi sa životinjskih vrsta prelaze na čovjeka, stvaraju se virusne pandemije.

Zbog prijetnje gladi milijuni ljudi su pokrenuli migrantsku plimu koja iz područja Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka pokreće stanovništvo prema Centralnoj i Zapadnoj Europi.

Rat u Ukrajini je ubrzao sve ove procese i učinio već i blisku budućnost čovječanstva vrlo neizvjesnom.  Mnoge se nedaća najviše „prelamaju preko leđa“ Europe koja postaje iznimno ranjivo područje.

Što učiniti ?

Običan se čovjek pita – što ja mogu učiniti ? Nerijetko se ljudi pomire sa sudbinom uz konstataciju kako se tu ništa ne može učiniti i „bit će kako bude“. To „bit će kako bude“ ima vrlo visoku cijenu jer nas sprječava u proaktivnom pristupu i na kraju ovisimo o tuđoj pomoći ako je dostupna.

Proaktivni pristup podrazumijeva učenje, proučavanje i djelovanje u „svom krugu utjecaja“.

Održavanje turističke potražnje

Što se turizma tiče, kontakt s vjernim gostima, ugađanje njihovim željama, prilagodba njihovim mogućnostima možda izgledaju naporno ali sve to osigurava prihod od turizma i u najtežim trenucima. Isto se odnosi i na domaće turističko tržište. I ono je podcijenjeno i prilično zanemareno. Sljedeće što treba učiniti je specijalizacija ponude prema onim skupinama gostiju koji biraju samo takvu, specijaliziranu ponudu.

Obitelji s malom djecom, ljudi treće životne dobi, ljudi s poteškoćama u kretanju, gosti s posebnim prehrambenim potrebama,  gosti s kućnim ljubimcima, aktivni turisti – biciklisti, ronioci, planinari …Svi oni biraju turistička odredišta i pružatelje usluga prilagođene njihovim prioritetima, ograničenjima ili posebnim zahtjevima. Specijalizirana ponuda je još uvijek nedostatna pa specijalizacija znatno pomaže boljem tržišnom pozicioniranju ponuditelja. https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html , https://www.adac.de/reise-freizeit/ratgeber/barrierefreier-tourismus/ , https://www.oesterreich-familienhotels.at/?gclid=CjwKCAjwo8-SBhAlEiwAopc9W7k-8WovGLGsvZ796XA3O2LqQEcBiDDCcZHzb4Ct_fcjMogcRv6xohoCJYcQAvD_BwE

Hrana i turizam

Hranu možemo u dobrom dijelu proizvoditi sami i time smanjiti troškove i utjecati na kvalitetu prehrane. Već su dobro poznate inicijative urbanog vrtlarenja, zgradarskog vrtlarenja, uzgajanja povrća i začinskog bilja u kućnim uvjetima, na terasama, balkonima, u vertikalnim vrtovima.  (https://grama.com.hr/vrtlarenje-u-gradu/ , https://homeogarden.com/hr/organski-vrt-usred-grada-koji-zauzima-vrlo-malo-prostora/ https://www.agroklub.com/agro-hobi/uzgoj-povrca-u-loncimateglama/38397/  ). Na ruralnom području su mogućnosti još i veće.

Dovoljno bi bilo privesti originalnoj svrsi zapuštena poljoprivredna zemljišta, vrtove i oranice. Onaj tko ima svoje zemljište nema razloga za čekanje, ako nemamo svoje možemo se udružiti s nekim tko ima zemlju ali mu fali radna snaga. Poljoprivredna zemlja se može i iznajmiti od privatnog vlasnika od općine, države. I u najam se može ići udruženo. U nekim gradovima je pokrenut projekt zakupa vrtnih gredica…( https://mojgruntek.hr/ ) Mogućnosti su mnoge, kako se kaže „gdje ima volje ima i načina“.

Energija i turizam

Nadomjestak klasičnih izvora energije i ušteda energije je najizazovnije područje. Tekuće gorivo za vozila i strojeve je nešto što je teško nadomjestiti ako ne promijenimo sama vozila i strojeve ili ne napravimo preinake na vozilima i strojevima.

Pomalo postaje jasno da će automobili s pogonom na dizelsko gorivo ustupiti mjesto onima s hibridnim pogonom. Benzinski će motori biti nešto duže u upotrebi osobito u varijantama hibridnih vozila. Benzinski se motori mogu adaptirati za korištenje tekućeg plina ali i to je prijelazna varijanta. Sve više ima električnih automobila koji trebaju punjenje što je opet lakše izvedivo na selu nego u gradu. U urbanim centrima ovisimo o javnim punionicama dok nam privatni priključak omogućava punjenje kad god nam je to potrebno. Putem običnog priključka može se baterija električnog vozila  napuniti tijekom noći do dovoljne razine kapaciteta za gradske i prigradske vožnje po danu.

Sljedeći korak će biti  vozila koja će kao pogonsko gorivo koristiti tekući vodik. Tekući će vodik u gorivim ćelijama proizvoditi električnu energiju za pogon motora ili će jednostavno zamijeniti ostala tekuća goriva u motorima s prilagođenima sustavom unutarnjeg izgaranja. Punjenje spremnika vozila s tekućim vodikom trajat će kao i ono kad punimo spremnik plinom https://www.volvotrucks.hr/hr-hr/news/insights/articles/2020/jun/hydrogen-fuel-cells-all-your-questions-answered.html

Naravno na troškove prijevoza možemo utjecati i tako da više pješačimo, vozimo bicikl, skuter, običan ili elektro…

Što se tiče energije domaćinstva, prvo što možemo učiniti je utjecati na učinkovitost trošenja energije. Dobra stolarija, izolirana ovojnica objekta, izolirano krovište već štede najmanje 30% energije za hlađenje i grijanje http://energetska-obnova.hr/

Električnu energiju možemo štedjeti postavljanjem štedljivih rasvjetnih tijela, uporabom štedljivih kućanskih aparata,  primjenom sustava grijanja sanitarne vode uz pomoć sunca. Sljedeći koraci koji stoje na raspolaganju iziskuju veća ulaganja ali se na duži vremenski rok isplate. To je u prvom redu postavljanje sustava dizalica topline gdje se uz minimalnu utrošenu električnu energiju postižu optimalni rezultati kod grijanja i hlađenja objekta. https://regulator.hr/savjeti/sto-su-dizalice-topline-kako-rade/  Konačno, za potpunu energetsku neovisnost možemo instalirati malu solarnu elektranu. https://tris.com.hr/2021/11/intervju-vjeran-pirsic-eko-kvarner-fotonaponske-elektrane-su-buducnost-stoje-manje-od-50-tisuca-kuna-instalirate-ih-u-3-tjedna-ulozeno-bez-poticaja-vratite-u-6-9-godina-i-nakon-toga-imate-bes/

Voda i turizam

Briga za resurs vode spada u temelj ekološkog pokreta. Pitka voda je najugroženiji resurs. Mnoga područja čak i u Hrvatskoj oskudijevaju s kvalitetnom mrežom distribucije pitke vode prema kućanstvima. Ispuštanjem štetnih tvari u okoliš, onečišćuju se izvori pitke vode. To je posebno izraženo na kraškom tlu, dakle upravo na našem priobalju i otocima. Kraško tlo je poput „švicarskog sira“, puno pukotina, jama, spilja koje omogućavaju skupljanje vode ali  i propuštanje neželjene supstance s površine zemlje u prirodne spremnike vode pod zemljom. Ne doprinose samo industrijska zagađenja i divlja odlagališta otpada opasnosti od kontaminacije pitke vode. Povećanju opasnosti doprinose i domaćinstva s neodgovarajućim zbrinjavanjem vlastitih otpadnih, odnosno fekalnih voda.

Pitku vodu treba štedjeti. Skrban odnos prema potrošnji pitke vode najočitiji je u korištenju pitke vode za sekundarne potrebe poput pranja vozila ili zalijevanja ukrasnog bilja, poljoprivrednih kultura. Kao sekundarna voda, pročišćena voda iz kanalizacijskog sustava trebala bi biti upotrebljena upravo za zalijevanje zelenih površina. Gdje god postoji migućnost skupljanja kišnice bilo za korištenje kao sekundarne vode ili čak kao sanitarne vode, to treba iskoristiti. Posebnim sustavom filtracije kišnica, puno mekša voda, može se koristiti i za piće. Primarna, pitka voda može se štedjeti u turističkim objektima isticanjem ekoloških poruka o potrebi štednje vode kao i ugradnjom uređaja koji smanjuju potrošnju vode u sanitarijama https://nobel.ba/proizvodi/sistemi-ustedu-vode-i-energije/?to_page=2 .

Turizam – pokretač promjena

Kao što je u digitalnoj transformaciji poslovanja turizam odigrao ključnu ulogu (sjetimo se OTA platformi, online rezervacijskih sustava za avio karte, najam automobila, narudžbu hrane, digitalnih alata za administraciju u turizmu i slično), tako prihodom od turizma možemo financirati novi pristup energiji, hrani, vodi. U cijenu turističke usluge uračunati su energija, hrana, voda kao nužan trošak. Smanjenjem tog troška postižemo bolju isplativost poslovanja. Opet za ulaganje u novi, ekonomičniji pristup energiji, hrani, vodi potrebna su financijska sredstva.

Zato je pametno dio zarade od turizma usmjeriti upravo u investicije prema ekonomičnom i ekološki prihvatljivom gospodarenju energijom, hranom i vodom. Kad se na vlastita sredstva pridodaju ona iz namjenskih EU fondova onda imamo dobar ulog za sigurniju budućnost https://dantes.com.hr/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-i-digitalni-marketing-u-malinskoj/ .

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Kako rat u Ukrajini utječe na turistička putovanja ?

Geopolitički Ukrajina je pozicionirana u Istočnoj Europi. Ova najveća europska zemlja (Rusija spada u Euro-Azijske zemlje) graniči na istoku s Rusijom, na zapadu s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom na sjeveru i Moldavijom i Rumunjskom na jugu.

Prve posljedice ratnih zbivanja u Ukrajini na turistička ali i sva druga putovanja nastale su s prvim danom rata. Putovanje u i iz Ukrajine nije preporučljivo, nije moguće, cijela zemlja je ratna zona. Već u samom začetku ratnih djelovanja poremećen je a onda i potpuno obustavljen zračni promet iz i u Ukrajinu.

Blokada zračnog prometa

Već nakon nekoliko dana trajanja sukoba sankcije zapadnih zemalja obrušile su se na rusku ekonomiju i blokadu, izolaciju Ruske Federacije u trgovinskom, financijskom, prometnom smislu. Do ovog trenutka 36 zemalja je zabranilo preletanje i slijetanje ruskih zrakoplova što obuhvaća cijelu centralnu i zapadnu Europu uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Novi Zeland. Kao protumjeru Rusija je uvela iste zabrane za letove zrakoplovnih kompanija iz tih dijelova svijeta prema Rusiji.

Cijela Ukrajina i pogranični dijelovi susjednih zemalja proglašeni su zonom zabrane preleta zrakoplova. Time su zrakoplovne rute znatno izmijenjene, produženo je vrijeme nekih letova a istočna Europa je stavljena pod opasku praćenja razvoja situacije.

Ukrajina i Rusija van turističkih tokova

Očito je da u kratkoročnom narednom razdoblju Ukrajina i Rusija neće funkcionirati kao receptivno ali ni kao emitivno turističko tržište. Što se Rusije tiče, zbog prometne blokade ali i zbog nametnutih sankcija putovanja njenih državljana u zemlje Europske unije neće biti moguća dok traju ove mjere.

Dalekoistočna tržišta

Putovanja s dalekih tržišta, osobito iz zemalja dalekog istoka prema Europi također se neće oporaviti očekivanim tempom. Prekid uzrokovan Covidom nastavit će se i u post Covid vremenu zbog rata u Ukrajini koji “se čita” kao rat u Europi.

USA tržište

Nešto je povoljnija situacija na tržištu USA. Za sada su zemlje zapadnog Mediterana u prednosti kod planiranja putovanja, preporuke idu za tim da se rezervacije rade u zadnji čas za ostali dio Europe.
Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini, savjetnici za putovanja preporučuju čekanje zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku a i problemi s povratom novca kod otkaza su „opekli“ one koji su imali naviku ranih rezervacija.

Zaobilaženje rezervacijskih platformi ?

Još jedna preporuka američkih savjetnika za putovanja je zanimljiva. Neki iskusni savjetnici preporučuju zaobilaženje platformi za razervaciju smještaja i direktno pregovaranje s hotelskim prodajama. To opravdavaju velikom „gladi“ za gostima koja je zavladala kao posljedica Covid krize pa su mnogi hotelijeri spremni gostu pružiti dodatne pogodnosti kod izravnih rezervacija.

U Europi se putuje kopnom

Europsko tržište reagira na drugačiji način, barem za sada. Vidljivo je da su autodestinacije u apsolutnoj prednosti pred aviodestinacijama. Mogućnost rezervacije smještaja bez penala, odlazak na put i povratak s putovanja u najpovoljnijem trenutku, bez strahova od otkaza leta bez višesatnih čekanja na terminalima, u Covid vremenima preusmjerilo je znatan broj putnika na cestovne pravce.

Inflacija, povećanje troškova

Rat u Ukrajini donosi dodatno opterećenje porasta troškova života. Inflatorna kretanja su pod velikim pritiskom, cijene energije i hrane dodatno rastu. Nepovoljna je to situacija za pružatelje turističkih usluga kao i za turiste. Stope troškova rastu iznad povećanja stopa prihoda, rat donosi neizvjesnost. Vrijeme komotne potrošnje polako jenjava.

Objavljeno

Invazija na Ukrajinu i turizam

Rat u Europi

Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.

Ekonomske posljedice

Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.

Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“

Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.

Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja

Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.

Neizvjesnost

Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Razvojem turizma protiv depopulacija Zapadnog Balkana

Svaki ozbiljan makroekonomist zna da je osnovni stup stabilne ekonomije pozitivan populacijski trend

Ako itko sumnja u ovu konstataciju dovoljno je da usporedi stanje ekonomija u regijama s pozitivnim populacijskim trendom poput USA i Kine. Koliko je važno imati dovoljan broj mladog, reproduktivnog i radno aktivnog stanovništva najbolje govore analize njemačkih ekonomista koji upozoravaju kako je toj zemlji potreban godišnji priliv između 500 do 800 000 radno aktivnih stanovnika da bi zadržali postojeći društveni standard. Zato su Njemačka ali i ostale zemlje Europske unije širom otvorile vrata ekonomskoj imigraciji.

Zemlje Zapadnog Balkana izvoznice radne snage

Ono što se događa u zemljama Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj koja formalno više ne pripada toj skupini, je ubrzani trend depopulacije. Mlađe stanovništvo ruralnih područja svoju budućnost vidi u urbanim regionalnim centrima i u nekoj od zemalja Europske unije. Migracije u urbane centre, odnosno glavni grad neke zemlje, motivirane su prvenstveno traženjem zaposlenja u nekoj od institucija javnog sektora. Na drugom je mjestu zaposlenje u nekom od državnih poduzeća a tek na trećem mjestu rad u privatnom sektoru, najčešće kao privremeno rješenje do odlaska u neku EU zemlju.

Na krilima ovakvih trendova rastu i jačaju visokoškolske ustanove ekonomskog i pravnog usmjerenja. To je profil stručne spreme koji se najviše traži za zaposlenje u javnom sektoru. Jezična usmjerenja, STEM područje privlači mlade ljude koji računaju na mogućnost nastavka poslovne karijere u inozemstvu. Ipak, najveći broj mladih ljudi ostaje pri srednjem stručnom obarzovanju, u zanimanjima poput građevinarstva, ugostiteljstva, obrtničih zanimanja širokog spektra. S tim zanimanjima put emigracije najčešće ide kroz dva stupnja. Prva stepenica je odlazak u urbane regionalne centre i njihovu okolicu.

Glavni gradovi se ubrzano šire i razvijaju upravo na poticaj velikog priljeva stanovništva s ruralnog područja. Tu uvijek ima posla. Nakon nekog vremena provedenog u toj sredini, traži se druga stepenica, način za odlazak u neku EU zemlju. Tako glavni gradovi postaju hubovi migracijskih kretanja. Taj proces „teče kao rijeka“, stvarajući veliku akumulaciju u glavnom gradu, potičući njegov razvoj ali uz stalnu izmjenu stanovnika. Kolateralne žrtve ovakvog procesa migracije su manji i srednji gradovi koji bivaju „preskočeni“.

Posljedice migracije

Dugoročne posljedice ovakvih migracijskih trendova su odumiranje sela , zatvaranje škola i vrtića, trgovina, poštanskih ureda, ostalih servisnih usluga, obrtničih radnji…smanjenje kapaciteta proizvodnje zdrave, prirodno uzgojene hrane, zapuštanje prometne i energetske infrastrukture zbog nemogućnosti održavanja…

Posljedično odumiru i manji gradovi na ruralnom području. Suprotno trendovima odlaska stalnog stanovništva, popularnost ruralnog područja raste za ljude iz urbanih aglomeracija koji žele na ruralnom području u prirodi provoditi vikende, slobodne dane, praznike. Kako sela s jedne strane polako postaju pusta i bez servisnih usluga tako s druge strane zbog veće potražnje vikend turista jača tržište nekretnina.
Na poticaj potražnje grade se „naselja duhova“, vikend naselja urbane arhitekture uz ubrzanu devastaciju okoliša. Na kraju se opet stvara pritisak na komunalnu infrastrukturu a sve veću cijenu tog komunalnog standarda najviše podnosi preostalo stalno stanovništvo. Jednostavno rečeno – sve veći troškovi raspoređuju se na sve manji broj domaćinstava stalnih stanovnika.
Unatoč ubrzanom razvoju i glavni gradovi zemalja Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice ovakvih migracijskih kretanja. Pritisak na komunalnu infrastrukturu i stambeni fond je daleko jači od mogućnosti odgovora na taj pritisak. Tako se stvara „urbani nered“ prije svega u kaotičnom prometu, lošem zbrinjavanju otpada, problemima s opskrbom pitkom vodom, nelegalnom gradnjom i nadogradnjom. Ta je nekontrolirana urbanizacija najočiglednija kod pojave elementarnih nepogoda poput poplava, potresa. Sve češće obilne padaline stvaraju bujice koji se u „izbetoniranom“ okruženju pretvaraju u devastirajuće poplavne potoke. Na potresnim područjima nelegalne adaptacije zgrada i neodgovarajuća gradnja novih objekata uzrokuju vrlo teška i skupa, često i nepopravljiva oštećenja stambenih objekata.

Također veliki problem brzo rastućih gradova je povećanje zajednice neadaptirane populacije. Jedan broj pridošlih stanovnika ne uspjeva pronaći zaposlenje i osigurati si egzistenciju, neki ne uspjevaju otići u inozemstvo, neki dožive neuspjeh pa se vrate… Iz tih se skupina regrutiraju socijalni problemi različite naravi – od povećanja broja ovisnika o alkoholu i drogama, preko delikventnog ponašanja, ulaska u kriminalno ponašanje do zlostavljanja u obitelji…

Hrvatska kao ulazna vrata migracija u EU

Hrvatska kao članica Europske unije najbliža zemljama Zapadnog Balkana, ne jedino geografski već i jezično, mentalitetom, sličnim putem društvenog razvoja, postaje „inkubator“ migracijskih kretanja prema razvijenijim EU zemljama. Tome značajno pridonosi velika potražnja radne snage u glavnoj sezoni u turizmu. Hrvatskoj svakog ljeta nedostaje 30 – 50.000 djelatnika u ugostiteljstvu, najviše konobara, kuhinjskog osoblja, spremačica. Tako dolazimo do situacije u kojoj hrvatski građani napuštaju ova zanimanja kod kuće i traže bolju priliku u nekoj razvijenoj EU zemlji. Na njihovo mjesto dolaze građani neke od zemalja Zapadnog Balkana i cijeli lanac završava upravo na ruralnom području koje postaje sve više turistički atraktivno a sa sve manjim brojem stanovnika.

Razvoj turizma baziran na lokalnoj zajednici

Razvoj održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici pokazao se kao najučinkovitiji „alat“ za usporavanje ovih procesa a kroz godine dosljednog provođenja i za preokretanje trendova. O tome ćemo u sljedećem nastavku.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Njemačka ovih dana odlučuje o produljenju zatvaranja do konca ožujka

 

Nijemci su umorni od zatvaranja

Kako prenosi Die Welt u Njemačkoj opada podrška građana protuepidemijskim mjerama vlasti. Potpuno očekivano, iscrpljujuće, dugotrajno zatvaranje stvara nezadovoljstvo bez obzira na svijest o opasnosti. Nakon podrške mjerama od 73% u rujnu, 69% u studenom, sada je ta podrška koncem veljače pala na 63% . Nijemci su disciplinirani pa njih čak 95% ispitanih potvrđuje pridržavanje mjera. Izuzetak su mladi od 18 do 25 godina gdje svaki osmi ispitanik potvrđuje da se ne pridržava mjera.

Trgovci gube strpljenje

Postojeće mjere su na snazi do 7. ožujka a u srijedu 3. ožujka će se kancelarka Angela Merkel sastati video konferencijom s pokrajinskim premijerima radi odluke o daljnjem zatvaranju ili postupnom popuštanju.
Političari su se našli i teškoj dilemi. S jedne strane su sve glasniji zahtjevi za otvaranje a s druge strane vlada strah od trećeg vala.
Sadašnje stanje je takvo da su u većini pokrajina otvorene samo trgovine za osnovne namirnice (supermarketi, benzinske stanice, drogerije, apoteke…). Od danas mogu ponovo radit i frizeri. U većini saveznih država se nastava odvija u školama ali s proređenim razredima i mogućnošću da roditelji zadrže djecu kod kuće ako to žele. I dalje su zabranjena okupljanja i u privatnim stanovima. Moguć je susret s najviše jednom osobom koja nije član domaćinstva.
Prema provedenoj anketi Udruženja trgovaca Njemačke, čak četvrtina trgovaca odjećom planira sudskim putem iznuditi dozvolu za rad.

Medicinska struka poziva na produljenje zatvaranja

Ministar zdravlja Jens Spahn upozorava na potrebu najvećeg mogućeg opreza. Udruženje medicinskog osoblja intenzivne njege zahtjeva produženje strogih mjera do kraja ožujka.
Brojke im daju za pravo. Posljednjih dana dnevni broj novih zaraza dostiže brojku od osam tisuća.
Udruženje medicinskog osoblja intenzivne njege traži da se lockdown produži do kraja ožujka. Posljednjih dana u Njemačkoj ponovo raste broj novih zaraza – oko osam tisuća dnevno, u tjednom prosjeku.
Prema mišljenju Christiana Drostena, vodećeg savjetnika njemačkih vlasti među virolozima, to je početak novog, trećeg vala epidemije u Njemačkoj.

Dobra je vijest da opada broj zaraza kod ljudi starijih od 80 godina, pogotovo u domovima za starije kao i broj smrtnih slučajeva. To su pojave koje su posljedica procijepljenosti najranjivije skupine stanovništva.

Masovnije cijepljenje stanovništva bit će moguće tek u travnju i plan je da se do ljeta cijepe svi koji to žele. Već kroz koji dan trebali bi biti masovno dostupni brzi testovi na korona virus. Iako ovi testovi nisu toliko pouzdani kao PCR testovi, njihova masovna primjena znatno pomaže u ranom otkrivanju zaraženih.

Inače 69% Nijemaca je izrazilo želju za cijepljenjem.

N.P. (dw,welt, faz, dpa, divi)

Objavljeno

Krčka ekipa „Krkani“ pokazala primjerom kako se može učinkovito pomoći Baniji

 

Spontana reakcija poduzetnih Krčana urodila je efikasnom pomoći

Mladi krčki poduzetnici Daniel Jurešić i Vedran Kirinčić već su na prve vijesti o razornom potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji stupili u kontakt s prijateljima iz tog kraja. Najpoduzetnija „veza“ bila je gospođa Maja Ostojić, profesorica, učiteljica iz Petrinje koja dobro poznaje svoj kraj i ljude. Vedran i Daniel su se uputili s prvom turom humanitarne pomoći u Petrinju i uz Majinu organizaciju obišli domaćinstva kojima je potrebna pomoć u sanaciji stambenih objekata. Radi se o objektima s „zelenom naljepnicom“ sigurnima za boravak ali kojima su redom stradali krovovi i dimnjaci.
Po povratku na Krk Vedran i Daniel su u nekoliko dana otvorili račune u „Trgovini Krk“ i „Pinelu“ gdje su nabavili sav potreban materijal za obnovu „snimljenih“ kuća. Stanovnici otoka Krkana Krku i u svijetu kao i prijatelji iz susjednih zemalja su svojim donacijama pokrili troškove otvorenih računa a svoje „ruke“ je ponudilo 26 otočana. To su mahom mikropoduzetnici, obrtnici u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu ali i djelatnici kod poduzetnika: Vedran Kirinčić, Daniel Jurešić pa uz njih još jedan Vedran, Valerij, Tony, Smiljan, Sandi, Robert, Omer, Mersud, Marin, Marjeto, Ivo, Ingo, Filip, Emil, Edin, Dino, Dean, Danijel, Damir, Benjamin, Adrian, Mihael, Nedo.

Značajnu logističku potporu dale su tvrtke „Auto Brozić“ iz Svetog Vida Miholjice kao i komunalna tvrtka „Ponikve“.Volonteri su sami organizirali prijevoz i smještaj o svom trošku.

Rezultat ove akcije je dobar primjer iz prakse kako se može efikasno, brzo, transparentno i ekonomično pružiti konkretnu pomoć konkretnim ljudima.
U tri dana boravka, od 4. do 6.01., u Petrinji i okolnim selima, četiri ekipe i logistika sanirale su ukupno 17 dimnjaka i krovova. Ukupan trošak izvedenih radova iznosio je 35.000 kuna. Sve što je napravljeno „preživjelo“ je novi potres jačine 5 stupnjeva.

Krčki poučak

„Krkani“ su pokazali primjerom kako se može organizirano i učinkovito pristupiti pomoći potresom stradalom području:
1. treba stupiti u kontakt s ljudima koji će organizirati prihvat pomoći na terenu
2. izvršiti izviđanje objekata za sanaciju
3. organizirati svu potrebnu logistiku za pothvat
4. prikupiti financijska sredstva za nužne troškove
5. organizirati timove volontera predvođene stručnim ljudima
6. poštivati sve mjere opreza pri radovima, čuvati sebe i druge od zaraze Covidom 19
7. voditi se transparentnošću svih troškova kako prema donatorima tako i prema javnosti

Najnužnija pomoć

Ako je 26 ljudi, odnosno 4 tima + logistika, u tri dana obnovilo 17 krovova i dimnjaka, onda bi tim tempom isti broj ljudi u 30 dana mogao obnoviti 170 krovova i dimnjaka. Veći broj timova bi, naravno u kraćem vremenu obavio i više posla.

Istim načinom organizacije uz pridružene majstore električare, vodoinstalatere i tesare, stolare, mogla bi se dnevno izgraditi po jednom timu jedna drvena kućica za privremeni smještaj sa svom potrebnom instalacijom. Kada bi krčka četiri tima narasla na hrvatskih četrdeset timova, dnevno bi se na terenu podizalo 40 privremenih domova a u deset dana čak 400 takvih objekata.

To je ono što je NAJNUŽNIJE . Stanovnici na potresnom području su pod izrazitim psihološkim šokom zbog stalnog podrhtavanja tla pa se i mnogi kojima su kuće „zelene“ ne usude noćiti u svojim domovima. Zbog toga je potreban broj nužnog smještaja na terenu iznimno velik.

Sljedeće što će biti potrebno osigurati to su električne grijalice za sve objekte koji imaju osiguran priključak na elektro mrežu. Ovakav način grijanja je najjednostavniji i najsigurniji. Osim toga za očekivati je da će država putem HEPa ugroženim domaćinstvima donirati električnu energiju.

Temeljita obnova dolazi kasnije

Za pristup temeljitoj obnovi trebaju se ispuniti nužni uvjeti :
– raščišćavanje terena i uklanjanje svih građevina koje se ne mogu obnavljati
– osposobljavanje infrastrukture (ceste, voda, struja, kanalizacija, nasipi, mostovi…)
– projektiranje novih tipova objekata (stari i novoizgrađeni objekti ne zadovoljavaju potrebne kriterije)
– postavljanje učinkovitog nadzora izvođenja radova po projektima
– uspostava vaučerskog financiranja obnove putem zaklada i fondova s uključivanjem što većeg broja obrtnika i poduzetnika s pogođenog područja
– transparentno vođenje obnove
– dobri vremenski uvjeti

Utrka s vremenom

Za sve to potrebno je (pre)više vremena kojega ovoga trenutka stanovnici ugroženog područja nemaju. Svaki dan kašnjenja pomoći snažnije će utjecati na trajno iseljavanje mladih, radno sposobnih ljudi pa  obnova možda neće imati potreban učinak.

Na kraju još samo zapažanje o izrazito lošoj konstrukcijskoj gradnji objekata, osobito krovišta i dimnjaka (temelji su posebna priča). Kao da je vrijeme stalo i zapelo stoljećima u natrag. Ta ogromna razlika u uvjetima života dolazi do punog izražaja povratkom doma. Ne mogu shvatiti da na pola sata vožnje od Zagreba, „Snježne kraljice“ i svih svjetskih čuda, ljudi još uvijek žive u 19. stoljeću.
nedopinezic.com