ŠTO ZNAMO O CIKLOTURIZMU ?

RAZVOJ CIKLOMOBILNOSTI – PREDUVJET RAZVOJA CIKLOTURIZMA

NASTANAK BICIKLA KAO PRIJEVOZNOG SREDSTVA

1817 (prije 202 godine), njemački barun Karl von Dreis izumio je bicikl. To je u početku bio „stroj za hodanje“. Iako se je razvijao kroz godine u mnogim drugim zemljama, (npr. Irac John Boyd Dunlop je ugradio prve pneumatike na bicikl), ostaje činjenica da bicikl potječe iz Njemačke. Ova činjenica je važna jer je danas Njemačka zemlja koja ulaže najveća sredstva u razvoj ciklomobilnosti.  Nijemci su  najbrojniji cikloturisti a njemački ADFC je postavio standarde za „bike friendly“ usluge.

BICIKL KAO PRIJEVOZNO SREDSTVO

Od svog nastanka pa do osamdesetih godina prošlog stoljeća, bicikl je bio tretiran, poput automobila i motocikla, isključivo kao prijevozno sredstvo s kojim su moguća i sportska natjecanja. Najmasovnija upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva bila je i još je uvijek u mnogoljudnim zemljama dalekog istoka poput Kine i Indije. Od europskih zemalja takav status kroz povijes imaju Nizozemska i Danska, ravničarske zemlje pogodne za svakodnevnu uporabu bicikla kao prometnog sredstva. Masovna zastupljenost bicikla kao prijevoznog sredstva u drugim zemljama postupno je opadala sa rastom standarda i dostupnošću vozila na motorni pogon.

VELIKI GRADOVI PREDVODNICI CIKLOMOBILNOSTI

Veliki gradovi u Njemačkoj i u Europi razvijaju sustave ciklomobilnosti za svoje stanovnike. Potiče se korištenje bickla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnoj upotrebi. Organizacija intermodalnog i multimodalnog prijevoza sa biciklom kao osnovnim sredstvom prijevoza rezultira ogromnim povećanjem biciklista. Iz te se mase „regrutiraju“ različite ciljne skupine cikloturista. Još 2011. je u Njemačkoj bilo registrirano 70 milijuna bicikala. Tada je 80% domaćinstava imalo barem jedan bicikl. 25% domaćinstava ima čak tri i više bicikala. U deset godina broj bicikla se povećao za 10 milijuna. Veliki gradovi bilježe snažan rast korištenja biciklala u prometu : Munchen 1996-6%, 2011.-17%, Frankfurt 1998.-6%, 2008.-14%, Rostock 1998.-9%, 2008.-20% Plan razvoja predviđa da će do 2020. promet biciklom preuzeti 15% ukupnog prometa. Za ruralna područja se predviđa rast sa sadašnjih 8 na 13% a za urbana sa 11 na 16%.

RAZINE RAZVOJA KOMUNALNIH STANDARDA CIKLOMOBILNOSTI

European Cyclist Federation (ECF) dijeli razinu  ciklomobilnosti u općinama i gradovima u tri kategorije :

Starters, climbers i champions

Starters – općine koje su započele sa bazičnim pripremama za ciklomobilnost (imaju radne grupe, osobe zadužene za razvoj ciklomobilnosti, počele su razvijati biciklističke staze itd)

Climber– ove sredine već imaju razrađenu strategiju ciklomobilnosti. Postoje posebne radne grupe za razvoj ciklomobilnosti kao specijalizirane firme za izgradnju biciklističke infrastrukture)

Champion – imaju dobro razvijen modalni sustav prijevoza koji zauzima 25% ukupnog prometa. Ciklomobilnost u ovim sredinama uživa snažnu društvenu i institucionalnu podršku. Stalno se uči na primjerima najbolje prakse a u ciklomobilni razvoj se uključuju svi važni dijelovi društva, poput vjerskih zajednica, raznih  udruženja, školstva itd

ŠTO ČINI KOMUNALNI STANDARD CIKLOMOBILNOSTI ?

Osnovu komunalne infrastrukture čine od ostalog prometa izdvojene biciklističke i kombinirane, pješačko-biciklističke staze.

Servisne usluge za bicikliste čine:

-mobilna navigacija, rute planer

-leasing za bicikle

– automati za prodaju zračnica, samoposlužne servisne stanice , praonice bicikala, kompresori za pumpanje pneumatika…

-služba dostave bicikla i djelova, posebna mjesta za čuvanje partljage i stvari

-stanice za punjenje baterija pedeleca

-prevoženje bicikala transportnim sredstvima javnoga prijevoza

-sustav brze prijave oštećenja na biciklističkim stazama (preko aplikacije na mob. telefonu)

-sustavno označavanje biciklističkih staza i ruta, lako čitljivi, unificirani smjerokazi

-biciklistička parkirališta sa ostalim servisnim uslugama

VRSTE BICIKLIZMA I DEFINICIJA CIKLOTURIZMA

Biciklizam općenito svrstavamo u tri skupine:

  • Ciklomobilnost
  • Biciklistički sport
  • Cikloturizam

Pojam cikloturizma najbolje objašnjava slijedeća definicija : Kod cikloturizma bicikl je transportno sredstvo za doživljaj na destinaciji.

GLAVNE CILJNE SKUPINE CIKLOTURISTA

Glavne ciljne skupine cikloturista su turisti koji kao transportno sredstvo za doživljaj na destinaciji koriste ove tri vrste bicikla :

-MTB (brdski, offroad bicikl)

-Trekking / urban (udoban gradski i međugradski bicikl potpuno opremljen svom opremom)

– cestovni / trkaći (sportski, ultralaki bicikl namjenjen  brzoj vožnji isključivo po asfaltiranim cestama za promet motornih vozila i širokim biciklističkim stazama)

Prosječan MTB biciklist ima 33 godine i počinje aktivno voziti sa 24, cestovni biciklist ima prosječno 42 godine i počinje sa 29,  trekking biciklist ima prosječno 51 godinu i počinje sa 37. MTB i cestovni biciklist uglavnom putuju i voze bicikle u muškim skupinama koje prate žene na kraćim dionicama ili na pedelec biciklima. Trekking / urban biciklisti putuju i voze bicikle u društvo partnera / partnerice i djece. U segmentu MTB i Trekking / urban bicikala sve su prisutniji pedelec bicikli.

Ovo su polazne osnove za razumijevanje cikloturizma. Nakon toga kreće izrada strategije razvoja ciklomobilnosti a plan razvoja cikloturizma je zapravo jedan od operativnih planova izvedenih iz strategije razvoja ciklomobilnosti.

nedopinezic.com

 

 

 

 

 

 

 

PRAVILNIK O NAJNIŽEM I NAJVIŠEM IZNOSU TURISTIČKE PRISTOJBE

(„Donesen na temelju članka 15. stavka 7.i 8., a u vezi sa člankom 11. stavkom 1. Zakona o turističkoj pristojbi – „Narodne novine“, broj 52/2019.)

RASPRAVA U KRIVO VRIJEME

Još nekoliko dana moguće je uključiti se u javnu raspravu putem e savjetovanja po pitanju prijedloga teksta Pravilnika o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe.

Većina građana, kojih se i te kako tiče nova regulacija turističke pristojbe, sada im druge prioritete a dobar dio njih ne vjeruje da svojim primjedbama može išta mjenjati.

Do sadašnje iskustvo je pokazalo da su u pravu. Pa kako će onda izgledati novi namet svim pružateljima smještaja turistima ?

PRIMJEDBE

U članku 2 navodi se razdoblje glavne sezone kao period od 1.4. do 30.9. Ovdje se radi o proširenju glavne sezone koje ne može ničim biti opravdano.

Podizanje iznosa turističke pristojbe za period od 1.4. do 1.7. i od 1.9. do 30. 9. predstavlja preveliki teret u iznosu ukupne cijene boravka turista koja je u tom razdoblju znatno niža nego u razdoblju 1.7. – 31.8.

U članku 2 se navodi i da je najniži iznos turističke pristojbe onaj koji je do sada bio najviši. Takvo povećanje nije prihvatljivo.

Time boravišna pristojba za sav smještaj koji nije u dosadašnjem „A“ turističkom mjestu, drastično poskupljuje. Do sada smo imali četiri razine uređenosti i opremljenosti turističkog mjesta i četiri razine iznosa boravišne pristojbe i sve je već u 2019. poskupjelo u odnosu na 2018.

Da se podsjetimo: povećana je boravišna pristojba za 2019. sa 8 na 10 kn u glavnoj sezoni a sa 6 na 8 kn u pred i posezoni u „A“ razredu,  u „B“ razredu sa 7 na 9 i 5 na 7 kn, u „C“ razredu sa 5,5 na 7 i sa 4 na 5 kn te u „D“ razredu sa 4,5 na 5 i sa 3 na 4 kn. U pravilu radi se o povećanju od oko 25%.

To znači da će najveće minimalno povećanje turističke takse sada iznositi 5 kn po noćenju, odnosno povećati će se sa 5 kn u „D“ razredu na jedinstvenih, najmanjih 10 kn. To je povećanje od 100%. Ukupno povećanje turističke takse od 2018. do 2020 iznositi će 125%.

Najviši mogući iznos je opet duplo veći od navedenog povećanja i u dvokrevetnoj sobi već od 1.4. iznosi gotovo 6 eura, odnosno 40,00 kn kod najvišeg povećanja odnosno 3 eura ili 20 kn kod zadržavanja najnižeg iznosa.

U članku 5 / 2 propisuje se iznos paušalne boravišne pristojbe po krevetu od najmanje 350,00 kn, što je do sada bilo najviše, do maksimalnih 1.000,00 kn po krevetu. I ovdje se događa isto kao i kod plaćanja turističke pristojbe po noćenju, kako je navedeno u primjedbama na članak 2. Zbrojeno sa porezom na dohodak, ovo povećanje „paušala“ postaje preveliko.

U članku 5 su također navedeni paušalni iznosi turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u odnosu na maksimalni kapacitet putnika. Za svaki razred kapaciteta broda  propisana je paušalna pristojba prema gornjoj granici kapaciteta, ako se računa iznos od 10,00 kn po putniku.

Ovakav prijedlog nije prihvatljiv . Turistička pristojba se može obračunati samo po stvarnom putniku kao i lučka taksa a prema listi putnika. Ako je to 10,00 kn onda je umnožak broja putnika i iznosa od 10,00 kn osnova za plaćanje turističke pristojbe.

OPTERETI MAGARCA DOK NE PADNE NA KOLJENA

Općenito je novo povećanje turističke pristojbe neprihvatljivo u godini kada bilježimo smanjenje dolazaka , noćenja i cijena u svibnju i prvoj polovici srpnja, dakle u periodu obračuna maksimalne turističke pristojbe.

Također je neprihvatljivo uvođenje istog iznosa turističke pristojbe za sva turistička mjesta bez obzira na njihovu komunalnu opremljenost i raznovrsnost usluga u mjestu. (Mjesto bez trgovine, bez parkirališta, bez uređenih cesta i nogostupa, bez javne rasvjete i sl. Izjednačeno je sa najrazvijenijim mjestima). Ovime je turistička pristojba izgubila svoj originalni smisao (poboljšanje uvjeta boravka turista) i pretvorila se u običan turistički porez.

Umjesto rasterećenja troškova poslovanja u godini u kojoj ćemo se boriti za svakoga gosta i kada zaista neće imati tko raditi, ovim se potezom turizam stavlja u još nepovoljniji položaj .

Ostaje i ono osnovno pitanje: Kako se i gdje troši novac od turističke pristojbe i koji su rezultati trošenja tog novca ? Sudeći po startu ovogodišnje glavne sezone, dobar dio tih sredstava nije pametno uložen. A radi se o velikim novcima.

Nedopinezic.com

 

GLAVNA SEZONA PREDSEZONE

http://novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kasni-Uskrs-na-Kvarner-donosi-vise-od-18-tisuca-gostiju

https://www.turizmoteka.hr/vijesti/hrvatska/uskrsnji-i-prvomajski-blagdani-najava-rekordne-sezone/

http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/1590-za-uskrsnje-praznike-u-tzg-raba-ocekuju-70-vise-nocenja-nego-lani-a-rab-ce-od-18-do-20-travnja-uljepsati-i-prva-rapska-festa-od-rozic

https://novac.jutarnji.hr/novcanik/uskrsnje-praznike-u-istri-ce-ove-godine-docekati-cak-70-posto-vise-turista-nego-lani/8728592/

http://hrturizam.hr/za-vrijeme-uskrsnjih-praznika-ostvareno-je-preko-pola-milijuna-nocenja/

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tijekom-produzenog-uskrsnjeg-vikenda-ostvareno-preko-pola-milijuna-nocenja—558248.html

Upravo je završilo udarno razdoblje turističke predsezone 2019. U periodu od 13. do 23. 4. bile su školske ferije u Austriji, od 15.4. do 27.4 u Bayernu i Baden Wurttembergu, od 27.4. do 2.5. u Sloveniji, 18.4. do 24.4. u Friuli,Venezzia Giullii 18.4. do 24.4., 18. do 26.4. u Hrvatskoj. Uz to sretno su se poklopili neradni dani u Italiji i Sloveniji za njihove nacionalne praznike kao i 1.Maj koji je „pao“ u srijedu. Tako se pospajalo sve što se spojiti može pa se je ovogodišnja „glavna sezona predsezone“ zaista „poklopila“ da nije mogla bolje.

Kad se pogledaju medijske objave ove i prethodnih godina, čini se da je ovakav slijed proljetnih praznika najbolja kombinacija za turizam. Ipak, iz tih istih objava može se isčitati da se godinama ništa zapravo promijenilo nije. Turistička ponuda je prilično statična, svi gledamo u kalendare i u nebo i iščekujemo dolaske kao jedriličari povoljan vjetar, kao ratari kišu, „kao ozebli sunce“.

Ako se zna da su proljetni praznici prvi praznici nakon Nove Godine koji spajaju obitelji i omogućuju zajedničko putovanje, onda se postavlja pitanje atraktivnih sadržaja za cijelu obitelj. Kod nas se u glavnom častilo goste besplatnim Uskrsnim doručkom, fritajama, kolačima i ostalim delicijama koje su (gle čuda) „planule“. Bilo je i nešto sportsko-rekreativnih događanja, pretežito za pojedince, (dosta događanja je i otkazano zbog straha od lošeg vremena), i vrlo malo aktivnosti za cijelu obitelj.

Pretražujući još u veljači ponudu aranžmana, za „glavnu sezonu predsezone“, bio sam (očekivano) razočaran neiventivnošću naše hrvatske ponude. Rijetke tvrtke su se potrudile kreirati nešto posebno, privlačno, novo a turistička odredišta također „idu ustaljenom rutom“.

Što je došlo, došlo je, što je bilo bilo je. Nekome bolje, nekome lošije ali ukupno gledajući teško se oteti dojmu da se (ipak) turizam kod nas događa.

nedopinezic.com

U susret Apriori konferenciji 11.4. u Mostaru

BiH je novootkrivena destinacija za obiteljski smještaj

Obiteljski smještaj angažira cijelu obitelj

Obiteljski smještaj počinje s najmom kauča u dnevnom boravku, a završava s malim, obiteljskim, boutique hotelom i upravo to ovoj vrsti mikropoduzetništva daje pečat održivosti. Obitelj računa na dugoročni povrat ulaganja, bitno im je samozapošljavanje, lojalnost gostiju, prezentacija lokalnog stila života, lokalnih atraktivnosti, lokalne gastronomije.  Lokalni su ljudi često skloniji očuvanju prirodnih i kulturnih resursa svjesni činjenice da su upravo ti resursi turistička atraktivnost. To je održivi turizam, turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici i pomaže joj da opstane.

BIH je u smislu obiteljskog smještaja novootkrivena destinacija

Kod obiteljskog smještaja je pored urednosti, čistoće, dobre opremljenosti smještaja, izuzetno važno i dobro domaćinstvo. Moramo biti uslužni a ne nametljivi, ljubazni ali iskreni. U obiteljski smještaj prihvaćamo gosta manirom ugošćavanja najboljeg prijatelja.  Potražnja za obiteljskim smještajem raste, a ponuda se prilagođava zahtjevima potražnje.

Mislim da bi bilo dobro uzeti u obzir primjere dobre prakse iz Hrvatske i omogućiti što veću legalizaciju poslovanja obiteljskog smještaja. Ljudi će putovati i birati smještaj prema svojim preferencijama – stvar je u tome da im trebamo ponudom ići u susret i na obostrano zadovoljstvo.

Upravo se događa smjena generacija turista

Baby boomersi (od 1945  do 1960 godišta) su uglavnom gosti velikih hotelskih sustava i cruising brodova, u prosjeku sve manje putuju.

Generacija X (od 1961 do 1980 godišta) je trenutno na vrhuncu po broju putovanja, oni traže manje hotele, kampove s glamping ili mobile home ponudom, kućama za odmor.

Generacija Y (od 1981 do 1995 godišta) zovu ih i milenijalsi, potpuno su neovisni putnici koji kreiraju planove tijekom putovanja. Njih jako zanima doživljaj lokalne kulture i žele osjetiti lokalni ritam života. Biraju neformalan smještaj nižeg cjenovnog razreda, udružuju se da bi iznajmili veliki apartman, kuću za odmor, a borave i u modernim hostelima.

Generacija Z (od 1995 godišta – do danas) oni su još uvijek nepoznanica. Žive digitalnu eru i sve što ne postoji u digitalnom svijetu – ne postoji ni za njih.

Obiteljski smještaj je dodatan prihod, a ne jedini izvor

Svjetski trendovi govore u korist obiteljskog smještaja – čak 40% korisnika Booking.com su osim hotela istovremeno pretraživali i privatni smještaj. Isto tako, često se griješi kada se u obiteljskom smještaju vidi brza i laka zarada. Ako se uzme u obzir vrijednost nekretnine, povratna stopa na razini godine nije veća od 6%.Kad se od toga odbiju troškovi poslovanja, eventualne kreditne zaduženosti, ispada da je ostatak tek dobro došao dodatak na izvorne prihode. Od obiteljskog smještaja teško mogu živjeti cijele obitelji, ali uz taj dodatni prihod se može bolje živjeti.

Apriori Turizam 2019 spojit će turističku burzu sa „think- thankom“

Turizam se razvija do sada ne viđenim tempom. Sve se mijenja. Zahtjevi turista, vrsta transporta, ciljevi putovanja bitno su drukčiji danas nego što su bili jučer. Moramo o tome razgovarati, razmjenjivati informacije i iskustva i u tome je doprinos konferencije Apriori Turizam 2019. izuzetno važan. Jako je dobro da na istome mjestu u isto vrijeme imamo ponuđače turističkih usluga i stručnjake iz branše.

Vidimo se u Mostaru na Apriori konferenciji 11.4.

nedopinezic.com

ITB KONGRES BERLIN 2019 – ŠTO DONOSI BUDUĆNOST ?

Najveći svjetski „think -thank“ o turizmu upravo završava. Dao nam je materijala za razmišljanje i pisanje za cijelu godinu dana. Nakon godina praćenja mogu reći da se na oveme mjestu najavljuju trendovi koji će tek postati „mainstream“. Taman kada se priviknete na novo stanje već se najavaljuje nova promjena…

Zbrajajući dojmove sa ovogodišnjeg ITBa, pokušavam definirati neki jedinstevni zaključak. Ipak, da bih sebi i vama, dragi čitatelji, lakše objasnio što se događa, odlučio sam raščlaniti tu finanlnu poruku.

KONTRADIKCIJE

Broj putovanja raste iz godine u godinu zahvaljujući niskim cijenama (ekonomičnost), povećanju veza u zračnom prometu (dostupnost), digitalnoj tehnologiji (jednostavnost rezerviranja). Putovanja su postala sastavnim dijelom života svakog čovjeka, čak i životna potreba. Na tim osnovama turistički sektor sa pratećim uslugama snažno napreduje.

S druge strane, sve su glasniji zahtjevi za smanjenjem broja putnika u nekim odredištima zbog „overtourisma“. Uvode se nove takse, poput propusnica za ulazak u grad; predstavnici segmenta luksuznog turizma naglašavaju da putovanje nije svačije pravo već samo nečija privilegija.

ODRŽIVI I ODGOVORAN TURIZAM

Svjetska turistička organizacija promovira razvoj održivog i odgovornog turizma, turizma koji donosi korist lokalnoj zajednici, koji čuva okoliš, kulturno nasljeđe, tradiciju i ljude u lokalnoj zajednici. Onda opet iz nekih krugova dolaze opažanja da je smještaj kod obitelji, u zajednici, štetan, da razarajuće djeluje na turističku industriju i da potiče „overtourism“. Ali zato korporacije grade lijepe, u okoliš uklopljene resorte na odredištima gdje nedostaje kapaciteta, grade nove brodove za krstarenja jer svi žele uploviti u Canal grande u Venzii…

ŽIVOT NA VAGI

Čovječanstvo ubrzano troši vrijeme koje je preostalo za popravljanje teških posljedica prekomjernog emitiranja CO2. Sve izgleda poput rekonstrukcije velikih nesreća u dokumentarnoj seriji „minuti do katastrofe“. Turizam je jedan od uzročnika ali i gubitnika klimatskih promjena. Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klimatske utjecaje prof.Dr.Dr.h.c.Hans Joachim Schellnhuber, direktor emeritus Potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja bio je vrlo konkretan u svome izlaganju. Globalno zatopljavanje topi led, podiže razinu mora a time nestaju i plaže a u budućnosti i svi veliki gradovi na obali. Samim time nestaju i najprivlačnije atrakcije za putovanje. Od 1860 i početka prve industrijske revolucije do 2020 planet je „povisio“ svoju prosječnu temperaturu za 1,5 stupnjeva celzijusa. Takvo „malo“ povećanje temperature profesor Schellnhuber uspoređuje sa povišenjem tjelesne temperature. Ovakvo povećanje indicira bolest protiv koje se organizam bori. Veće povećanje temperature za sobom povlači teže posljedice, previsoka temperatura vodi u smrt. Isto se događa i sa zemljom. Povećanje temperature utječe na intenzitet i frekvenciju „jetstreama“, „valovitog vjetra“ koji puše na visini od 20.000 metara iznad zemlje brzinom od 300 km/h sa zapada na istok. Promjene tog vjetra donose intenzivna razdoblja suše, vrućine ili obilnih oborina sa uraganima, poplavama. Globalno zatopljenje utječe i na golsfsku struju koja gubi intenzitet i smjer. Ako se to značajnije promijeni, obale zapadne Europe zahavtiti će velike hladnoće. Zbog povišenja temperature mora i veće kiselosi (CO2 koji se otapa u moru) nestaju koraljni grebeni. Sve to utječe na život i na turizam. Turizam je pak „krivac“ za 8% globalne emisije CO2. najveće emisije dolaze od zrakoplova i velikih brodova. Jedan veliki brod emitira količinu CO2 jednaku onoj koju emitira čak milijun automobila.

ŠTO NAS OČEKUJE U SLIJEDEĆIH 10 GODINA ?

Da bismo zaustavili globalno zatopljavanje na dostignutih + 1,5 stupnjeva celzijusa, svakih deset godina moramo prepoloviti emisiju CO2 . Ako to ne postignemo, prelaskom kritične granice od 2 stupnja celzijusa aktivirati će se onaj gotovo nevjerovatan scenarij nestanka sadašnjeg obalnog pojasa na svim kontinetima. Rezovi su vrlo bolni. Osobito za turističku industriju. Traži se uvođenje alternativnog goriva za brodove (LNG kao tranzicijsko gorivo, ponovo uvođenje pogona vjetrom i slično), smanjenje broja letova na međukontinentalnim linijama i ukidanje kratkih letova između gradova u istoj zemlji. Zahtjeva se veliko ulaganje u povezivanje Europe brzom željeznicom. Općenito se vrši pritisak na smanjenje dalekih putovanja i pojačavanje kratkih putovanja za koja se mogu koristiti multimodularni sustavi prijevoza : željeznica + car sharing, bike sharing. Objekti bi se u budućnosti trebali graditi od drva a ne od armiranog betona (drvo je obnovljivo, stabla apsorbiraju CO2, a uporaba drva kao građevnog materijala ne producira toliko CO2 kao upotreba armiranog betona).

MOŽDA IZGLEDA PREVIŠE ZNANSTVENO ALI OVE PROMJENE DOLAZE

Njemačka autoindustrija već slijedi agendu koju je prezentirao prof Schellnhuber. Planira se da će do 2030 30%  automobila u prometu biti elektroautomobili. Automobile će sve manje kupovati privatne osobe već će se koristiti inovativni sustav „car sharinga“. Predviđaju se i sve veće takse na CO2 što bi moglo utjecati na zrakoplovne kompanije a posredno i na putovanja zrakoplovom. Brodovi već sada moraju postupno prelaziti na alternativna goriva, prije svega LNG. Zahtjeva se da cijeli turistički sektor donese „Manje CO2 strategiju“. Do sada se nešto slično događa sa planom uklanjanja plastike za jednokratnu uporabu (veliki hotelski lanci, cruising kompanije …).

POSTOJEĆI TRENDOVI I BUDUĆNOST

Još neko vrijeme će volumen turističkog prometa rasti prema sadašnjim tokovima. Osobito nakon što su kineske kompanije snažno krenule u osvajanje zapadnog tržišta. Međutim milom ili silom kroz slijedećih deset godina turistički bi se tokovi mogli vratiti u regionalne okvire. U tome se slažu vodeći njemački znanstvenici klimatolozi i ekonomisti. Ima još mnogo razloga pored „overtourizma“, „plastičnog zagađenja“, odumiranja koraljnih grebena ali i trgovinskih odnosa među najvećim „igračima“ na svjetskoj sceni koji utejču na budućnost turizma.

DOBRA VIJEST ZA HRVATSKU

Dobra dostupnost cestovnim prometom sa najvećih emitivnih turističkih tržišta za Hrvatsku je svakako velika prednost. Ekološka prometna tranzicija najsnažnije je zahvatila upravo cestovni promet, tu su rezultati optimistični i na tome trebamo graditi svoju buduću turističku strategiju.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

 

DRAMATIČNI PREOKRET – KINEZI PREUZIMAJU PRIMAT U GLOBALNOM TURIZMU ?

Na prošlogodišnjem ITBu se po prvi puta u „prime time“ rasporedu kongresa predstavila kineska OTA platforma ctrip.com. Ove godine na istome mjestu u istom „prime timeu“ svoje globalne ambicije predstavile su tri velike kineske korporacije .

 CTRIP.COM

zapošljava 33.000 ljudi, ima 8.000 inžinjera (4 puta više od booking.coma), ima 300 milijuna korisnika, posjeduje najmoderniju digitalnu tehnologiju, surađuje sa svim bankama u Kini, ima mrežu od 6.500 predstavništava po cijeloj Kini.  Kao test svoje snage ponudili su u online prodaji 20 najskupljih paket aranžmana u vrijednosti od 200.000 dolara. Uspjeli su ih prodati su za 17 sekundi.

ALIBABA TRAVEL, FOSUN TOURISM GROUP, TRIP.COM

Alibaba Group Holding je kineski multinacionalni konglomerat specijaliziran za e trgovinu, internet i tehnologiju. Vrijednos konglomerata se procjenjuje na 114 milijardi dolara,iskazana operativna dobit u 2018. iznosila je 11 milijardi dolara.

Fosun International limited je također kineski multinacionalni konglomerat. Vrijednost Fosuna se procjenjuje na 80 milijardi dolara. Fosun funkcionira kao veliki investicijski fond. Posebno su aktivni na zapadu, osbito u Europi.

Ctrip.com je OTA platforma, najveća u Kini. Godišnji prihod joj iznosi oko 3 milijarde us dolara. Trip.com je „tvrtka kćer“ Ctripa zadužena za organziranje usluga na zapadu.

Ova tri diva su osnovala, kako sam već naveo, posebne tvrtke koje imaju zadatak uspješan dalekoistočni model poslovanja primijeniti na zapadu. Alibaba travel, Fosun tourism i trip.com su na ITBu predstavili svoje globalne ambicije.

ALIBABA TRAVEL

Svojim digitalnim rješenjima Alibaba travel želi svojim putnicima osigurati potpunu uslugu na putovanju od kreiranja interesa preko odluke za putovanje, kupovine aranžmana, rješavanja viza, organiziranja odlaska od kuće, putovanja, transporta do hotela, organiziranja lokalnih izleta, posjeta lokalnim restoranima, kupovinu dobara, prijevoz ljudi i robe sve do povratka kući. Za sve to nude sistem plaćanja i suradnje sa partnerima na globalnoj razini uz mogućnost koperacije i co-marketinga u svim segmentima. Već posjeduju vrlo moćne e commerce platforme, zatim tvrtke zadužene za profiliranje životnog stila putnika, vodeću cloud tehnologiju, sustav istraživanja i razvoja umjetne inteligencije, globalni sustav plaćanja. Surađuju sa vodećim hotelskim lancem Marriott kroz digitalni marketing, banku podataka, program lojalnosti i slično. Isto je sa Singapore Airlinesom, FLY Zoo hotelima i sličnim tvrtkama izvan Kine.

FOSUN TOURISM

Fosun tourism razvija globalni program Foliday koji cilja na odmor obitelji u ekološki prihvatljivom okruženju. U tome im pomažu Thomas Cook, Club Med, Kerzner, Mattel, Circuit du soleil čije su kupili udjele. Usluga se bazira na potpunom doživljaju i cjelovitom paketu usluge u resortima orjentiranim prema obiteljima s djecom.

TRIP.COM

Trip.com vrlo ozbiljno i ambiciozno ulazi u područje najjačih OTA platformi zapadne hemisfere. Do sada su, u godinu dana od osnutka, oformili 600 call centara diljem svijeta i ovladali sa 10 jezika. Južna Koreja, Japan i cijela Kina su im baza kojom su već ovladali i od tuda kreću dalje u ekspanziju. Imaju jednu podružnici i u Velikoj Britaniji a ponuda im se izlistava za emitivna tržišta Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Kanade, Rusije itd. Za svako tržište razvijaju posebu strategiju, strategija se mijenja sa rastom uspjeha a analize tržišnih udjela i strukture se rade svakih 3 do 6 mjeseci. Princip partnerstva kojega su razvili u Kini primjenjuju i u ostatku svijeta. U Kini su ušli u vlasništvo najveće platforme za „home share“, zatim u vodeće lance hotela na sve tri razine kvalitete i cijene,zatim u vodeće zrakoplovne kompanije, platforme za bukiranje željezničkih karata, platforme za car sharing, zatim u vodeće tvrtke za razvoj hotelske tehnologije poslovanja, big data oglašavanja i promocije itd. Na isti su način priključili slične tvrtke sa sjedištima u USA, GB, Hong Kongu, Taiwanu, Indiji, koje djeluju globalno.

DOBRA BAZA OMOGUĆUJE VELIKI NAPREDAK

Sve tri kompanije imaju ogromnu bazu putnika u Kini kojih je 2018 godine bilo gotovo 500 milijuna. Kada se tim brojkama pridodaju Južna Koreja i Japan ali i cijela daleko istočna regija, ne čudi ogromno ulaganje u „osvajanje zapada“. Zajedno ulažu u još jednog „digitalnog kolosa“, super platformu koja bi trebala postati „Amazon za usluge“ . Preko te platforme nudi  se pretraživanje i rezerviranje mjesta u restoranima, dostava hrane, prodaja kino ulaznica, narudžba lokalnih servisnih usluga, bukiranje putovanja, najam kuća, stanova i soba, najam i kupnja softvera za male poslove, bike sharing, najam automobila i slično. Ta platforma se zove „Meituan dianping“, ocjenjena je kao četvrta najvrijednija start up tvrtka na svijetu sa procjenjenom vrijednošću od 30 milijardi us dolara. Već je dosegla 290 milijuna mjesečnih aktivnih korisnika.

U kojim sve kompanijama turističke branše i logistike Kinezi još imaju udjela, teško je znati. Polako se otkrivaju udjeli u cruising kompanijama, hotelskim lancima, avio kompanijama, morskim i zračnim lukama …

Već sada sam znatiželjan sa čime će nas Kinezi iznenaditi za godinu dana na ITBu u Berlinu.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

 

ITB BERLIN 2019 – RAZGOVOR SA UTEMELJITELJEM I CEO TRIPADVISORA

WELLNESS ZA MISLI

Slušati u živo najveće  “zvijezde” digitalne ekonomije, uvijek je posebno zanimljivo. Ti iznimno nadareni, educirani i pametni ljudi toliko su ležerni, jednostavni u komunikaciji da se čovjek jednostavno prepusti i sluša. To ispada kao neka vrsta “wellnessa za misli”. Zbilja pomaže osim u širenju horizointa znanja i usmjeravanju misli u pozitivnom smjeru.

JEDAN OD VODEĆIH LJUDI DIGITALNE EKONOMIJE

Stephen Kaufer je jedan od osnivača TripAdvisora. Informatičar „zlatne generacije“  Harvarda gradio je svoju karijeru korak, po korak, patent po patent. U početku je TripAdvisor bio zamišljen kao digitalni vodič za putovanja ali veliki odaziv „obične“ publike sa svojim utiscima preusmjerio je platformu prema današnjoj poziciji.

MILIJARDA KORISNIKA

Danas je TripAdvisor dosegnuo broj pretraživanja i objava od milijardu mjesečno. „Tajna“ uspjeha leži, kao i kod svih sličnih slučajeva, u godinama razvoja i pravovremenog praćenja trendova. Osnovni pokretač platforme je želja ljudi da dijele svoja iskustva sa putovanja, da traže mišljenja drugih putnika, da daju značaj lokalnoj autentičnosti. To se sve događa putem digitalne tehnologije, sve se više koristi  mobilni telefon kao alat za planiranje putovanja i odabir sadržaja na putovanju.

JEDINSTVENO LOKALNO ISKUSTVO

Za 5 do 10 godina mobilni će telefon evoluirati u osobnog asistenta na putovanju. „Savjetnik – mobilni telefon“ će uz pomoć velikih baza podataka, umjetne inteligencije i brzine pretraživanja i prijenosa podataka nuditi svom korisniku personaliziranu ponudu putovanja. Takva ponuda će obavezno uključivati jedinstveno lokano iskustvo. To je ono što se i sada preporuča i ocjenjuje od stane samih korisnika TripAdvisora.

Ambicija TripAdvisora nije da sam postne OTA platforma nego da ostane glavni savjetnik za putovanja, odnosno glavni izvor informacija za početak planiranja putovanja. Baš zbog toga što korisnici imaju više različitih mogućnosti kupovine usluge, TripAdvisor ostaje centralno mjesto za informiranje. Ta neka neutralnost donosi u tome dijelu prednost. Evolucija TripAdvisora ide prema tome da će se u preporuke uključivati drugi važni izvori kao što je National Geographic. Najbolje preporuke rangirati će se u „top 10“.

Gestronomija je pojam koji se najviše pretražuje preko TripAdvisora i ima najveći porast interesa pa se sada već nude i popusti u određenim terminima u određenim restoranima i do 20%.

KREDIBILITET DAJU SAMI KORISNICI

Bez obzira na sve moguće pokušaje diskreditacije, namjerne sabotaže, povjerenje korisnika je i dalje iznimno veliko i to je snaga koja jača TripAdvisor iz dana u dan.

Sama pouzdanost je vezana na broj osvrta na neku uslugu, količinu teksta po objavi i povratne reakcije korisnika koji su na temelju tih osvrta koristili određenu uslugu. Naravno da na vrhu svega stoji poseban algoritam i cijela „vojska“ ljudi koji održavaju sustav, provjeravaju komunikacije itd, međutim sami korisnici su najvažniji dio TripAdvisora.

Google ne smatraju konkurencijom, vjeruju da su sa svim dosadašnjim iskustvom, podacima, rješenjima ispred njih po pitanju preporuka.

Turistička odredišta mogu koristiti TripAdvisor kao mjesto oglašavanja uz usluge sa svoga područja što je sigurno efikasno ulaganje novaca.

Sa ITBa Berlin

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019. – NEKOLIKO KRATKIH VIJESTI

BOOKING.COM PODRŽAVA RAST OBITELJSKOG (PRIVATNOG) SMJEŠTAJA

Booking.com nastavlja snažno podupirati segment smještaja u apartmanima, sobama i kućama za odmor u privatnom vlasništvu. Po prvi puta su objavili rezultate poslovanja ovog djela ponude u 2018. Ukupan prihod “privatnog smještaja” iznosio je 2,5 milijardi eura, 1/5 ukupunog prihoda kompanije. Čak 40% aktivnih korisnika usluga booking.coma je pored hotela u 2018. tražila i alternativni smještaj u obiteljskom (privatnom) smještaju. Zbog toga će, prema rječima Glenna Fogela CEO Bookin.coma, značajno povećati investiranje u marketing obiteljskog (privatnog) smještaja. Na tom se planu zaoštrava bitka između Airbnba, Booking.coma, Expedie i Homeawaya.

BORBA VELIKIH TOUROPERATORA ZA NJEMAČKO TRŽIŠTE

Vrijednost touroperatorskog tržišta u Njemačkoj iznosi 36 milijardi eura. Najveći udio zauzima TUI Njemačka (14%), dodatno TUI grupa 4,16, zatim Thomas Cook sa Condorom (10,6%), slijedi DER touristik, (7,4%), FTI Grupa (7,2%), Aida Cruises (4,9%), Alltours (3,8%), Schauisland (3,6%) dok se za preostalih 44,4% udjela bore svi ostali.

DAIMLER I BMW UDRUŽUJU SNAGE

Daimler i BMW će zajedno investirati više od milijardu eura u novi projekt mobiliteta koji obuhvaća car sharing sustav, parkirališta, punionice za elekroautomobile, planiranje putovanja, navigaciju i sl. Plan obuhvaća udruživanje dvaju postojećih servisa najma vozila Car2go i Drive Now u jednistveni Share Now. Zajedno raspolažu sa bazom korisnika od 60 milijuna ljudi a broj stalnih korisnika servisa najma automobila u stalnom je porastu. Samo u 2018. godini za ovu uslugu se registriralo novih 350 000 korisnika. Do sada je u Njemačkoj registrirano ukupno 2,46 milijuna korisnika car sharing usluge.

COSTA VENEZIA ZA KINESKO TRŽIŠTE

Upravo danas na svoje prvo putovanje iz Trsta prema Tokiu kreće novo sagrađeni kruzer „Costa Venezia“. Od 18. svibnja biti će na rutama po Aziji sa home portom u Schanghaiu. Brod je kapaciteta 2.000 putnika i opremljen je po standardima prilagođenima kineskom tržištu.

Iz Berlina

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019 – IPK,S WORLD TRAVEL MONITOR

Na ITBu se tradicionalno prezentiraju najsvježiji, tek obrađeni podaci o trendovima putovanja u 2018. godini na svjetskoj razini

VELIKI POSAO – NAJRELEVANTNIJI PODACI

IPK provodi istraživanja kontinuirano kroz cijelu godinu za iduću godinu. Istraživanje se provodi pomoću upitnika u 60 zemalja svjeta, na uzorku od 500 000 ispitanika, na 55 jezika. U Europi se ispitivanja provode u 33 zemlje sa pokrivenošću tržišta od 99%, u Amerikama u 13 zemalja sa pokrivenošću  90% tržišta, u Aziji i na Srednjem istoku u 17 zemalja sa pokrivenošću 88% tržišta.

TURIZAM JE KLJUČNI POKRETAČ SVJETSKE EKONOMIJE

Putovanja „iz zemlje“ su u prošloj godini dosegnula brojku od 1,4 milijarde putnika što predstavlja povećanje od 5,5% u odnosu na 2017. godinu. Iz europskih zemalja je povećanje putovanja iznosilo 5%, kao i iz Sjeverne Amerike dok su odlazna putovanja iz zemalja Azije rasla za 7% i iz Latinske Amerike za 6%.

NAJPOTENTNIJA EMITIVNA TRŽIŠTA

Tako zvana „zlatna tržišta“ sa proječnom potrošnjom po putovanju većom od 2.000 eura bila su Kuwait, Saudijska Arabija, Australia, Brazil i Kina. „Srebrna tržišta“ sa potrošnjom po putovanju između 1.500 i 2.000 eura bila su USA, India, Quatar, Japan i Emirates.

TOP 10 RECEPTIVNIH TRŽIŠTA PO POVEĆANJU PROMETA

Na prvome mjestu je lani bila je Turska koja je zabiljažila novih 8,5 milijuna dolazaka, slijedi USA sa plusom od 5,3 mil, zatim Egipat + 3,4 mil, Francuska +3,2 mil, Grčka +2,9 mil, Italija +2,9 mil, Thailand +2,8 mil, Japan + 2,6 mil, Vietnam + 2,6 mil, Njemačka + 2,6 milijuna dolazaka.

DOMAĆA PUTOVANJA PO KONTINENTIMA

Južna Amerika bilježi povećanje od 87%, Asia i Pacific 84%, Sjeverna Amerika + od 48%, Europa + 45%, Caribbe i Cent. America + 32%.

SVRHA PUTOVANJA

72% odmor, 14% poslovno putovanje i 14% posjet rodbini i prijateljima. Putovanja vani radi odmora su porasla za 60%, radi posjete rodbini i prijateljima 59% dok su poslovna putovanja u smislu sklapanja poslova u minusu za 4% a zbog manifestacija, studijskih putovanja, kongresa i slično u porastu za 42%. U MICE segmentu razlozi putovanja  su 46% konferencije i seminari, 16% kongresi i konvencije, poslovni sajmovi 20% i nagradna, poticajna, promotivna putovanja (incentive) 18%.

Kod putovanja radi odmora prvi motiv je „sunce i more“ (29%), slijede kratkotrajni posjeti gradovima (29%), zatim turna putovanja (18%), putovanja na selo i u planine (8%), kružna putovanja brodovima (3%). Najveći porast razloga za odmor bilježi kratkotrajna posjeta gradovima, čak 222%!. Kružna putovanja brodovima su u porastu 78%, „sunce i more“ 76%, turna putovanja 27%, putovanja na selo i u planine 23%.

Za putovanja se najviše koriste zrakoplovi (65%) dok kopneni i prijevoz na vodi sudjeluje sa 35%. Rast prometa bilježe zrakoplovi (+74%), brodovi (+72%), unajmljeni automobili (+70%), željeznica (+4%), dok prijevoz autobusom bilježi minus od 7%.

NOĆENJA

Prosječan broj noćenja na svjetskoj razini je 8 a u Sjevernoj Americi 8,3, u Južnoj Americi 8,2, u Europi 8,2, u Aziji 7 noćenja. Prosječan broj noćenja raste od 2015. godine kada je bio na brojci 7,4. Za smještaj se najviše koriste hoteli (60%), kod prijatelja noći 15% putnika a 25% putnika koristi ostale vrste komercijalnog smještaja. Noćenja u hotelima su se u godinu dana povećala za 59% ali samo u hotelima najviše i najniže kategorije. Kod prijatelja noći 5% više putnika a  sve ostale vrste komercijalnog  smještaja bira  72% više putnika nego godinu dana ranije. Tako zvani „homesharing“ smještaj zauzima samo 6% tržišnog udjela.

OVERTOURISM

28% putnika smatra da je njihovo odredište bilo prenapučeno turistima. Od toga čak 12% internacionalnih putnika smatra da im je prevelika masa turista na njihovom odredištu upropastila odmor. Problem overtourisma se najviše osjeća u Aziji (19%), slijedi Sjeverna Amerika sa 13%, Južna sa 11% i Europa sa 9%. Mlađi putnici (do 34 godine starosti) su više osjetljivi na gužvu (17%), oni između 35 i 54 godine manje (11%) a putnici 55+ godina su najmanje osjetljivi na gužvu (5%). Gradovi koji su najviše pogođeni velikim brojem turista su Xian u Kini (36%), Beijing (30%), Mexico Citiy (30%), Venecija (26%), Amsterdam (25%), Istambul (23%), Firenca (23%), Rim (22%) itd. Na gužve se žali i domicilno stanovništvo a posljedica je i pad kvalitete usluge u mnogim uslužnim djelatnostima koje nemaju dovoljno kapaciteta za toliki pritisak potražnje.

PLANIRANJE, PRETRAŽIVANJE, KUPOVINA PUTOVANJA

Sve se seli na internet. 2007. se u tu svrhu internet koristio kod 46% putnika a 2018. kod 82% putnika. Najviše su se pretraživale web stranice smještaja (38%), slijede službene stranice destinacije (34%), zatim web stranice prijevoza (27%), nakon toga slijede OTA platforme (booking.com, expedia itd), (22%), zatim stranice savjetnika za putovanja (npr TripAdvisor) (17%) i stranice touroperatora (17%).

Od društvenih medija najviše su se pretraživali blogovi (11%), zatim društvene mreže (Facebook, Twitter itd)(10%), forumi putovanja (9%), živo prenošenje zapisa (Instagram, YouTube itd) (3%).

Zanimljiv je „povratak“ tradicionalnih medija koji ponovo uživaju povjerenje kod 65%  putnika prema povjerenju u društvene mreže koje je manje – (34%). Offline izvori također zauzimaju određene postotke izvora informacija. Putničke agencije 34%, prijatelji i rodbina 27%, tiskani vodiči za putovanja 13%,  časopisi, tv, radio – ukupno 9%.

Značaj informacija koje pružaju nacionalne  turističke zajednice porastao je sa 2% 2007. na 4% 2018. Lokalne turističke zajednice su povećale povjerenje putnika sa 2% 2007. na 3% 2018. koliko i oglasi, dok su sajmovi kao izvor informacija porasli sa 1% 2007. na 2% 2018.

Bukiranje putovanja je u odnosu na 2007. preko interneta poraslo sa 38% na 72%, preko putničkih agencija je palo sa 29 na 27%, dirketno bukiranje  smještaja je poraslo sa 11 na 19% a prijevoza sa 8 na 12%.

PREDVIĐANJA ZA 2019

Pod utjecajem globalnog usporavanja ekonomskog  rasta predviđanja za turistički promet su također nešto niža. 2015. godina je bila vršna godina globalnog ekonomskog rasta. Od tada se pojavljuju određeni padovi koji kulminiraju upravo sada. Prijeti nam razdoblje recesije do konca ove i početkom iduće godine.

Predviđanja ekonomskog rasta su za 2019. godinu u Sjevernoj Americi +2.5%, u Kini +6%, u Eurozoni 1,2%. 

Također osjetljivost putnika na opasnost od terorizma je dosta velika (38%). Najviše se strahuje od terorizma na putovanjima u Aziji (57%), Južnoj Americi (36%), Europi (34%), Sjevernoj Americi (31%).

28% svih putnika planirati će putovanje isključivo u sigurne zemlje. Na našu sreću Hrvatska spada među 20 najsigurnijih odredišta koja su rangirana redom: Finska, Švicarska, Australija, Danska, Norveška, Kanada, Austrija, Švedska, Poljska, Malta, Portugal, Mađarska, Nizozemska, Bugarska, Hrvatska, Irska, Singapur, baltičke zemlje, Grčka, Jamaika.

Zemlje koje imaju biljeg manje nesigurnosti su: Italija, Belgija, Peru, Kina, Dominikanska Republika, Costa Rica, Thailand, Španjolska, Kuba,Malezija, Njemačka, Emirati, Indija, Brazil, Oman, Velika Britanija, Quatar, Južna Afrika, Rusija, Kolumbija, Meksiko, USA, Saudijska Arabija, Francuska, Maroko.

Opasnima se smatraju slijedeće zemlje: Jordan, Tunis, Egipat, Izrael, Turska.

Za 2019. rast turističkog prometa predviđa se po slijedećim stopama:

USA +5%

Azija i Srednji Istok + 6%

Europa + 3%

Globalni rast turističkog prometa u 2019. trebao bi biti 4%.

 

Iz Berlina

Nedopinezic.com

ITB BERLIN 2019 – ŠTO JE UZROK SPORIJEM REZERVIRANJU TURISTIČKIH PUTOVANJA ?

Najveći svjetski kongres – „think – thank“ turizma

Ove se godine ITB kongres odvija u novom prostoru, posebno izgrađenom kongresnom centru sa dvoranama koje mogu primiti 800 sudionika. Kongres ima 105 tematskih događanja . 65% glavnih govornika su iz sfere top menadžmenta. Kongres posjećuje 28.000 sudionika a glavni naslovi predavanja i panela su „Future day“, „Destination day“, „ITB mice forum“, „ITB business travel forum“, „ITB young professionals day“, „ITB deep dive sessions“, „ITB  e travel world day“.

Glavne teme kojima se ovogodišnji kongres kroz mnogobrojna događanja bavi su:

  1. Klimatske promjene i izazov održivosti
  2. Budućnost mobilnosti i nova rješenja transporta
  3. „Overtourism“ i mjere upravljanja
  4. Novi luksuz, nematerijalne vrijednosti

Turizam je odraz, refleks, ukupnih ekonomskih odnosa

Usponi i padovi turističke potražnje događaju se kao jedna od prvih posljedica globalnih ekonomskih kretanja a ta su kretanja opet posljedica vođenja određene politike najvećih igrača globalne ekonomije. Zato za razumijevanje smjera u kojemu se kreće turizam, najprije moramo razumijeti ekonomske okolnosti. Te se okolnosti iščitavaju u samom začetku novog trenda a on je započeo već u drugom polugodištu 2018. godine. Prof. Dr.Dr.h.c. Clemens Fuerst, ravnatelj Instituta IFO za Ekonomska istraživanja Univerziteta u Munchenu predstavio je rezultate njihovih istraživanja. Istraživanja se provode stalno, u kontinuitetu. Između ostaloga svakoga mjeseca IFO institut obrađuje 10.000 anketa koje ispunjavaju ključni ljudi iz industrije.

Usporavnje ekonomskog rasta i „naginjanje“ ka recesiji

Rezultati istraživanja pokazuju da je od druge polovice 2018. godine došlo do usporavanja rasta ekonomije cijele EU zone. Nakon dužeg perioda rasta ovakvo usporavanje odgađa planirane investicije, „koči“ potrošnju i kreira strah od neke nove „2009.“ godine. Dodatan osjećaj nesigurnosti daju slijedeći događaji:

  1. Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – Kina
  2. Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – EU
  3. Ulazak Italije u recesiju 2019.
  4. BREXIT

Području recesije se približava i Francuska a Njemačka ima veliki problem sa autoindustrijom. U slučaju dizanja carinskih barijera za uvoz eropskih automobila u USA, ta bi se situacija mogla naglo pogoršati.

Scenarij trgovinskog rata

U slučaju trgovinskog rata između USA i EU, taj rat bi USA izgubile jer iako uvoze više dobara nego što ih izvoze u EU, izvoz usluga USA u EU je značajno veći pa je i ukupna vanjskotrgovinska bilanca u plusu na strani USA. Ako bi USA uvela carine na uvoz dobara, EU bi mogla uvesti posebne poreze na usluge iz USA a to bi zahvatilo i značajne digitalne platforme, internetske usluge, digitalnu industriju koja izvozi svoje usluge u EU. Tu bi USA izvukla „deblji kraj“ ali u gubitku bi bio i turistički sektor.

Sa Kinom i USA stvari izgledaju savim obrnuto. Kina ima veliki suficit vanjsko trgovinske bilance sa USA tako da bi u slučaju trgovinskog rata Kina bila na velikom gubitku. Zato ostaje nada da rata neće biti i da će se ove napetosti okončati pregovorima koji moraju dovesti do uravnoteženja odnosa.

BREXIT

Glavno pitanje kod BREXITA je da li će se napuštanje Eua od strane Velike Britanije dogoditi bez sporazuma ili sporazumno. Rok se bliži koncem ožujka i može biti prolongiran najdulje do konca lipnja. Ako ne bude sporazuma onda će biti poteškoća u reguliranju međusobnih odnosa. Turizam će osjetiti nove barijere u zračnom prometu i novi granični režim. E sad, zašto Britanci kompliciraju ? Zbog Sjeverne Irske. Dugotrajan krvavi rat između Irske i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije okončan je u najvećoj mjeri zahvaljujući uklanjaju čvrste granice između Sjeverne Irske i Irske. Nakon BREXITa granica se mora ponovno uspostaviti između Irske – članice EU i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije – nečlanice EU. Među -rješenje postavljanjem morske granice između Sjeverne Irske i Velike Britanije nije realno i može prouzročiti nove pokitičke probleme. Predviđa se da bi BREXIT bez sporazuma sigurno odveo EU ali i Veliku Britaniju u recesijiu. Zato ostaje nada da se to neće dogoditi.

PROBLEM ITALIJE

Talijanska ekonomija je deset puta jača od grčke i ima svoje prednosti:

  • u proteklih dvadest godina stalno se povećavala zaposlenost
  • Italija nema vanjsko trgovinskog deficita
  • Fiskalno je konsolidirana

Međutim loše strane talijanske ekonomije su :

  • dvadeset godina bez rasta BDPa
  • po BDPu Italija je na samom dnu Eua uz Grčku
  • prestankom rasta Italija je izgubila veliki dio udjela na međunarodnom tržištu
  • Talijanska vlada ne želi surađivati sa drugim zemljama članicam Eua
  • Rast javnog duga jer nema rasta BDPa a javni servis ne namiruje svoje potrebe iz većih poreza

Rješenja za Italiju je ili povećanje poreza ili povećanje BDPa odnosno ekonomska reforma i pokretanje novih izvoznih potencijala. Ako se to ne dogodi, a jedino što se može dogoditi u kratkom roku, povećanje poreza, se neće dogoditi, Italija će „otkliziti“ u recesiju. Ako bi se kriza produbila, prema grčkome scenariju, prijeti opasnost od refinanciranja 300 milijardi javnog duga Italije, svake godine.

UVJETNI BOOM USA I OSTALE PRIJETNJE

USA je pokrenula na umjetan način rast i takav rast nije održiv.Tu postoji stalna opasnost od recesije. Za zdravi rast potrebni su uređeni trgovinski odnosi sa dva najveća partnera, Kinom i EUom. Kina također usporava rast pod utjecajem nametnutih sankcija, odnosno carina, od strane USA. Klimatske promjene dodatno utječu na ekonomiju, osobito prirodne katastrofe koje uzrokuju ogromne financijske štete. Klimatske promjene i sve navedene okolnosti utječu i na turizam. Zato imamo ovoga trenutka usporen tijek rezervacija turističkih putovanja. Hrvatska nije jedina zahvaćena ovim problemom ali činjenica je da se sporije prodaje skuplja ponuda. Konkurencija koristi ovaj trenutak slabosti ekonomije i politikom niskih cijena preusmjerava turističke tokove. Dojučerašnji gubitnici poput Egipta i Turske opet se vraćaju na scenu.

PREDVIĐANJA

IFO institut predviđa da će se u skoroj budućnosti zbog svih navedenih razloga model turizma mijenjati. Predviđa se rast eco turizma i lokalnih, regionalnih putovanja.

Iz Berlina, sa ITBa

Nedopinezic.com