Slobodna država Bavarska

Postanak

Slobodna država Bavarska (Freistaat  Bayern)- turistička velesila

Bavarska je najveća savezna država (Bundesland) Njemačke. Povijest nastanka ove države, prema poznatim podacima, govori da je  još u vrijeme cara Augusta područje južno od Dunava bilo nastanjeno  Keltima. Raspadom Rimskog carstva na tom se prostoru formira plemenska  zajednica Bavaraca (Bajuvari). Stanovništvo je nastalo spajanjem Kelta, Germana koji su tada prodrli na to područje i Rimljana koji su ostali nakon raspada carstva. Od 555 godine postoji zapis o plemenskom, uglavnom samostalnom, vojvodstvu. Od 1180. pa sve do konca Prvog svjetskog rata, 1918., ovim je područjem u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva upravljala obitelj Wittelsbach. 1918. pod udarom općih nemira u Njemačkoj, dolazi do sloma monarhije Wittelsbach, Falačko Porajnje izlazi iz sastava Bavarske te nastaje savezna država Bavarska u istom teritorijalnom obliku kao i danas. Nasljednici kraljevske krune i danas žive u Münchenu ali bez posebnog statusa i bez naslijeđene imovine.

 

Državni i lokalni ustroj vlasti

Izvršnu vlast Bavarske čini Bavarska državna vlada na čelu koje je ministar-predsjednik. Lokalna uprava i samouprava podijeljeni su na 7 upravnih područja (Regierungsbezirk), (županije) koji su opet podijeljeni na  71 zemaljski okrug (Landkreis), (kotari),odnosno 25 gradova s upravnom samostalnošću i 2031 općinom i gradom. Upravna područja (županije) su slijedeće: Gornja Bavarska, Donja Bavarska, Gornja Falačka, Gornja Franačka, Središnja Franačka, Donja Franačka i Švabska.

 

Bavarska u brojkama

Bavarska se proteže na ukupno 70.550 km2 i broji 12.549.000 stanovnika. Stanovništvo billježi lagani rast ali ne kao rezultat prirodnog prirasta već pod utjecajem imigracije. Prema dobi, do 14 godina starosti ima 13,5% od 15 do 65 godina 66,8% i iznad 65 godina 19,7% stanovništva. Zaposleno je ukupno 6.606.000, odnosno 52,3% stanovništva. Samozaposlenih ima čak 11,6%. Prema podacima za 2013. godinu postotak nezaposlenih je bio 3,8%. Nezaposlenih mlađih od 25 godina je bilo 3,2% a nezaposlenih stranaca 8,8%. U odnosu na 2005. godinu Bavarska bilježi rast bruto domaćeg proizvoda za 17,2%, po stanovniku za 14,5%, po zaposlenoj osobi za 6,2%. Ukupni bruto nacionalni proizvod godišnje iznosi (2013.) 488 milijardi Eura. Po stanovniku je to 38.429 Eura, po zaposlenoj osobi, 69.530 Eura (2013.). Grupa usluga u koje spada i turizam (trgovina, transport, hoteli,komunikacije) sudjeluju u BDP-u s 17,7%, obrtništvo (manufaktura) s visokih 33,4%, poljoprivreda i šumarstvo s 0,8% javna administracija, školstvo, zdravstvo i ostalo s 20%, financije, osiguravatelji, nekretninski posao i korporacije s 28,1%. 94,4% tvrtki spadaju u male i srednje poduzetnike. Turizam je u 2013. godini ostvario 31.614.000 dolazaka od toga inozemni čine 24% i 84 161 000 noćenja od čega 18,9% inozemnih. U 2013. godini novootvorenih poduzetničkih tvrtki je bilo 102 591 dok ih se zatvorilo 83 799. Insolventnih tvrtki je bilo 3 018. U istoj je godini prijavljeno 14 829 novih patenata. Na istraživanje i razvoj se potrošilo 3,23 % BDP-a. Izvoz je 2013. Iznosio 167. 488 000 Eura a uvoz 145.905 000 Eura. Najveći udio u izvozi čini finalni proizvodi i to vozila, elektro oprema, strojevi, kemijski proizvodi, čelik i ostala metalna i nemetalna konfekcija. Najviše se robe izvozi u USA, Kinu,Austriju,Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Belgiju. Prosječna godišnja plaća iznosi 48.174 Eura, prosječna mjesečna plaća 3.598 Eura. U 2013. Studiralo  je ukupno 356 000 studenata a strukovne je škole pohađalo 247 000 učenika. Od struka najzastupljenija su zanimanja u trgovini i industriji, slijede, majstorska zanimanja, zatim slobodne profesije, poljoprivreda i na koncu javni sektor. Najviše se studira pravo, ekonomija, društvene znanosti, slijede jezici, kultura, zatim inženjerstvo, (strojarstvo), matematika i prirodne znanosti, pa medicina i veterina. U Bavarskoj studira 37 000 stranih studenata. Što se udjela u vrstama korištene energije tiče, ugljen čini samo 2,8%, nafta 37,3%,plin 19,6%, obnovljivi izvori energije 15,5% (hidroelektrane 2,2%, biogorivo i biomasa 3,3%, kruta biomasa 5,5%, otpad (smeće) 0,5%, ostalo (vjetroelektrane, solari …) 4,1%.

Nuklearna energija sudjeluje s 22,8% ali samo do 2020. godine kada će ju zamijeniti energija vjetra koja će se transportirati dalekovodima sa sjevera Njemačke. 1,9% čine kogeneracijska postrojenja (mješoviti pogoni). Od ukupno 9.240 600 vozila plin kao gorivo koristi njih 68.600, električnu energiju 2.400 vozila a hibridni pogon 13.900 vozila.

Bavarska zauzima 19,8% površine Njemačke, ima 15,6% stanovništva, 17,1% stranaca, 17,8% udjela u njemačkom BDP-u, 15,3% izvoza, zapošljava 16,8% ukupno zaposlenih, i participira s 20,4% u ukupnom broju ostvarenih turističkih noćenja u Njemačkoj. Bavarska je također poznata po domicilnom mikropoduzetništvu u turizmu. Prema dostupnim podacima u turizmu djeluje više od 13.400 mikropoduzetnika koji imaju 9 i više ležajeva s ukupnim kapacitetom od 548.000 ležajeva.

 

Turizam – usporedba Bavarska – Hrvatska

Njemačka je na prvome mjestu kao kulturno odredište u Europi. Godišnje ostvaruje oko 420 000 000 noćenja i oko 125 milijardi Eura prihoda od turizma. Sama Bavarska ostvaruje više od 25 milijardi Eura prihoda od turizma. Ako uspoređujemo Hrvatsku i Bavarsku, Hrvatska ima 3 puta manje stanovnika ali je površinom veća ako se računa i more za 17.523 km2, odnosno manja za 13.956 km2, ako se računa samo kopno. U 2013. godini ostvarila je 64,8 milijuna noćenja (19.361.000 manje od Bavarske), 12,5 milijuna dolazaka (19.114.000 manje od Bavarske) i oko 7 milijardi Eura prihoda (3,5 puta manje od Bavarske). 76% bavarskih dolazaka čine domaći gosti (Nijemci) kao i 81% noćenja. U Hrvatskoj su Nijemci zastupljeni s 17,6 % dolazaka i 24,2 % noćenja. Ako računamo ostvarenje noćenja po stanovniku ono u Bavarskoj iznosi 6,7 noćenja po stanovniku dok u Hrvatskoj imamo 15 noćenja po stanovniku. Dolazaka Bavarska broji 2,5 po stanovniku a Hrvatska 4,7 dolazaka po stanovniku. Bavarci po stanovniku ostvaruju prihod od 1.992 Eura a Hrvati 1.635 Eura. Na izgled se Hrvatska po uspješnosti turističkog sektora može svrstati uz Bavarsku. Kada se detaljnije fokusira način funkcioniranja turizma kao krovne djelatnosti, dojam je potpuno drukčiji. Važni parametri uspješnosti turizma su udio domaćeg proizvoda u turističkoj potrošnji kao i omjer ostatka prihoda u lokalnoj zajednici.

 

Primjer 1. – „Oktoberfest“

Svjetski najpoznatiji festival koji se održava već 181 godinu, „Oktoberfest“, godišnje posjećuje oko 6 milijuna posjetitelja koji popiju više od 6 milijuna litara piva u 16 dana. Litra piva košta 10 Eura pa se samo s tog naslova godišnje uprihoduje 60 milijuna Eura. Svoje pivo na Oktoberfestu smije prodavati samo 6 pivovara koje svoje pogone imaju u Munchenu: Augustiner, Hacker Pschorr,Hofbrau, Lowenbrau,Paulaner,Spaten. Ove pivovare imaju tu privilegiju jer zapošljavaju ljude u Munchenu, plaćaju veće takse gradu jer imaju pogone u gradu pa im je i sama proizvodnja opterećena većim troškovima. Pored toga već se 400 godina drže zakona o čistoći piva (Reiheitsgebot), po kojemu je zabranjeno dodavanje bilo kakvih umjetnih sastojaka, kemijskih spojeva ili konzervansa. Kada se navedenom prometu od piva pridoda još i hrana (više od 200 000 pari kobasica, 500 000 pilića, 50 000 kg ribe, 100 pečenih volova) a sve je domaći proizvod, onda se može uočiti prednost bavarskog turističkog modela koji ostvaruje veliki prihod lokalnoj zajednici.

Naravno tu su i ostali sadržaji potrošnje poput smještaja, javnog prijevoza, zabavnih sadržaja u velikom zabavnom parku u sklopu Oktoberfesta. Festival se svako jutro otvara u 9 sati, zadnje piće se može naručiti u 21 sat a zatvara se u 23 sata. Nakon toga veliki broj posjetitelja (nekoliko stotina tisuća) svakoga dana napuni sve noćne lokale u gradu.  Uz sve to zabavni program se bazira na tradiciji, u prvome su planu bavarske nošnje , bavarska muzika i sve to prihvaćaju i cijene brojni posjetitelji iz cijeloga svijeta.

Usporedbe radi, najveće festivale u Hrvatskoj organiziraju stranci koji naplaćuju ulaznice, prodaju svoje piće, angažiraju strane muzičare, posjetitelje prevoze strane aviokompanije kojima Hrvatska plaća dio troškova, još plaćamo i troškove marketinga, dajemo besplatno na korištenje javnu infrastrukturu… ostatak prihoda za lokalnu zajednicu svodi se na noćenja, taksi prijevoz, javni prijevoz…

 

Primjer 2. – Pasionske igre Oberammergau (Passionsspiele)

Oberammergao je jedno od 6 mjesta koje čine turistički klaster  „Ammergauer Alpen“. Klaster ima ukupno 12 000 stanovnika, ostvaruju godišnje 2,2 milijuna dolazaka i 800 000 noćenja. Zapošljavaju 3.000 ljudi u turizmu i godišnje ostvaruju 140 milijuna Eura prihoda. 50% smještaja čini smještaj u domaćinstvu – obiteljski smještaj. Sam Oberammergao broji 5.000 stanovnika.

Svakih deset godina još od davne 1634. godine u Oberammergau u Bavarskim Alpama se održavaju Pasionske igre. Nastale su zavjetom lokalne zajednice nakon pomora od kuge kada je bolest nestala po zagovoru. U predstavi o muci Isusa Krista sudjeluje 2.500 stanovnika. Sami šiju kostime, režiraju predstavu, glume. Predstava koja traje 5 sati održava se svakoga dana osim subote i nedjelje od svibnja do listopada. Potražnja za ulaznicama nadmašuje mogućnosti prihvata posjetitelja kojih je 2010. bilo 500.000. Ulaznice koštaju od 50 do 140 Eura za jednu predstavu a zajednica od ove manifestacije uprihoduje između 30 i 40 milijuna Eura. U intervalu između godina kada se održavaju Pasionske igre, u teatru koji prima 4.500 posjetitelja održavaju se različite druge priredbe a od razgleda teatra zajednica godišnje uprihoduje daljnjih 30.000 Eura. Svime upravlja općina, prihod se oporezuje i  koristi zajednici. U programu mogu sudjelovati samo autohtoni stanovnici ili došljaci koji žive najmanje već 20 godina u mjestu. Svi stanovnici koji sudjeluju u programu ujedno imaju i turističko-ugostiteljske kapacitete, bave se i poljoprivredom, za sudjelovanje dobiju honorar od prosječnih 3.000 Eura. Više od honorara sudjelovanje koje je moguće svakih 10 godina predstavlja čast i jača osjećaj pripadnosti zajednici.

Ovdje je nastao pojam turističkog „paket aranžmana“ (Pauschalreisen). Još prije više od stotinu godina određeno je da se veći dio ulaznica za Pasionske igre može prodavati samo uz smještaj jer ljudi koji izdaleka dolaze u mjesto zbog predstave ne smiju ostati bez ulaznica. Tako se i danas paket aranžmani prodaju već tri godine unaprijed. Iduće će godine turistička zajednica objaviti cijene ulaznica  svim zainteresiranim agencijama koje će onda kombinirati smještaj, ulaznicu i druge usluge u jedinstveni paket aranžman.

Usporedbe radi, na navedenim domaćim „openair festivalima“ nema uvjeta prodaje ulaznica uz smještaj. Kako se radi o mladoj publici, za očekivati je da će mladi ljudi sve više tražiti neformalni smještaj osobito putem platformi „airbnb“, „rent a sofa“, „couch surfing“ i slično.

 

Primjer 3. Ettal – Benediktinski samostan – centar prerade poljoprivrednih proizvoda

Ettal je gradić u okrugu (kotaru) Garmisch-Partenkirchen, na 877 m nadmorske visine, broji 812 stanovnika i poznat je po Benediktinskom samostanu. Benediktinci su se zavjetovali na molitvu i rad. Još 1609. Počeli su s proizvodnjom piva. Kroz tu su proizvodnju zapošljavali lokalno stanovništvo, otkupljivali sirovine, razvijali ugostiteljstvo zasnovano na hodočašćima. Narodnim prevratima 1918. pivovara je oduzeta Benediktincima i privatizirana. Posao je krenuo nizbrdo. Uskoro je pivovara ponovno prodana a novi ju je vlasnik darovao Benediktincima i mikroekonomija je ponovno oživjela mali Ettal.  Mala pivovara distribuira svoje proizvode kroz mrežu malih trgovina i u ugostiteljske objekte, dio proizvoda se prodaje i u samostanskoj trgovini a tek mali dio završava u supermarketima. Vrijedni Benediktinci su i članovi poljoprivredne zadruge koja okuplja 37 domaćinstava. Ukupno imaju 800 do 1000 goveda s time da pojedina domaćinstva imaju samo 4 a neka i više od 50 grla stoke. Samostan ima u vlastitoj staji 80 grla.  90% zadrugara se bave proizvodnjom mlijeka kao dopunskim zanimanjem. Većina se bavi i turizmom. Svi zajedno su vlasnici mljekare i kušaonice u samostanu. Dnevno prerađuju 4.000 litara mlijeka. Proizvode sir, vrhnje, jogurt, maslac, konzumno mlijeko. Svakoga dana u 11 sati imaju organizirano vođenje pogonom uz degustaciju.U samoj kušaoni se prodaje 50% proizvodnje a ostatak kroz mrežu malih trgovina i ugostiteljskih objekata. Godišnje prerade 1,4 milijuna litara mlijeka autohtonog goveda čime postižu bolju robnu marku svojih proizvoda i potiču bioraznolikost. Zapošljavaju lokalno stanovništvo a žene mogu raditi samo pola radnog vremena. Državni poticaj su dobili jednokratno u vidu 25% subvencije za izgradnju mljekare s kušaonom. Razlika u cijeni koju postižu na ovaj način iznosi oko 35 – 42 Eurocenta po litri mlijeka. Daljnja korist je plaća zaposlenih koja ostaje u mjestu i iznosi godišnje oko 500 000 Eura. Kroz samostansku kušaonicu godišnje prođe 60.000  posjetitelja a zadruga ostvaruje godišnji prihod od 1,5 milijuna Eura.

 

Bavarski dvorci – priča za sebe

Samo tri bavarska dvorca godišnje posjeti 2,5 milijuna posjetitelja koji prosječno na ulaznicu i suvenir, piće potroše 15 Eura. Vlasnik  zemljišta i građevina je Bavarsko ministarstvo financija a njima upravlja poseban odjel Ministarstva kulture. Dvorci se uzimaju kao neprofitne atrakcije od velike važnosti za popularnost destinacije i privlačenje dolazaka. Kulturni turizam na poseban način, koji zaslužuje i poseban osvrt nekom drugom prilikom.

 

Bavarci su nam najčešći gosti

Prema statističkim podacima od svih njemačkih turista u Hrvatsku najviše dolaze Bavarci. Moglo bi se reći da smo jedni drugima najveća konkurencija. Mi u Hrvatsku nastojimo privući  iste njemačke goste koji rado dolaze i u Bavarsku. U sve žešćoj tržišnoj utakmici možemo biti uspješni ako osluškujemo potrebe i navike gostiju. Tradicija, kultura, autohtonost, domaći proizvodi, urednost, dobra infrastruktura i organizacija… Sve se može vidjeti i naučiti kod naših najvećih konkurenata i od naših najvjernijih gostiju. Zato preporučujemo svima koji se smatraju ozbiljnim poduzetnicima u turizmu da svakako posjete Bavarsku u ulozi gosta. Bez putovanja nema novih saznanja niti napredovanja u turističkom poslovanju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *