Objavljeno

PAUŠALNI POREZ NA TURISTIČKI KREVET U DOMAĆINSTVU I UČINCI POVEĆANJA POREZA

1.Porez na turistički krevet se sastoji od :

1. Poreza na dohodak od iznajmljivanja turistima
2. Turističke pristojbe
3. Turističke članarine

Minimalni iznos paušalnog poreza na dohodak po krevetu može iznositi 19,91 eura a najviše 199,08 eura

Minimalni iznos paušalne turističke pristojbe po krevetu može iznositi 46,45 eura a najviši 132,72 eura

Turistička članarina po krevetu iznosi 5,97 eura

Kad govorimo o porezu na uslugu smještaja u domaćinstvu onda govorimo o zbroju ova tri paušalna davanja.

2. Razlika u lokalnim davanjima rezidenata, stanovnika jedinice lokalne samouprave i nerezidenata kada i jedni i drugi imaju registriran, kategoriziran, smještaj u domaćinstvu u istoj jedinici lokalne samouprave

Rezidenti uplaćuju porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ili samostalne djelatnosti u proračun JLS u kojoj imaju prebivalište svakog mjeseca u godini u iznosu (prosjek) od 117 eura (1.404,00 eura godišnje) i „porez na krevet“ koji je do ove godine iznosio (prosječno) 100,00 eura po krevetu.

Nerezidenti porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti NE plaćaju jedinici lokalne samouprave u kojoj imaju registriran, kategoriziran smještaj već u onoj JLS u kojoj imaju prijavljeno prebivalište odnosno gdje je njihov životni centar (porezna definicija neovisno u Hrvatskoj ili inozemstvu). Oni plaćaju također (prosječno) 100,00 eura po krevetu u proračun lokalne JLS, i u sustav turističke zajednice gdje na lokalnoj razini ostaje oko 65% iznosa od oba davanja.

3.Što plaćaju nerezidenti koji nemaju kategoriziran smještaj već su vlasnici tako zvanog nekomercijalnog turističkog smještaja (stanovi za odmor) ?

Vlasnici nekomercijalnih turističkih kapaciteta plaćaju komunalni „porez na vikendice“ koji može iznositi minimalno 0,6 eura a maksimalno 5 eura po metru kvadratnom stambene površine, odnosno korisnog prostora. Prosječno je to 100 m2 i prosječan iznos kojega će utvrditi JLS bit će ne gdje oko 3,5 eura po m2. To je ukupno oko 350,00 eura godišnje.

Osim toga vlasnici takvog smještaja i članovi uže obitelji plaćaju u paušalnom iznosi 10 eura po osobi godišnje za turističku pristojbu. Prosjek je 4 osobe iznosi 40,00 eura godišnje. Svi posjetitelji takvih stanova koji nisu članovi uže obitelji i ne plaćaju paušalnu turističku pristojbu u iznosu od 10,00 eura po noćenju, trebaju (trebali bi) plaćati turističku pristojbu u iznosu od 1,5 eura po noćenju.

4.Porez na nekretnine kojega plaćaju stranci, građani iz nekih EU zemalja odnosi se i na imovinu (nekretnine ) koje imaju u Hrvatskoj.

Taj se porez uplaćuje prema mjestu prebivališta, odnosno životnog centra, a ono je za nerezidente, strance u gradu, općini i zemlji iz kojih dolaze. Nerezidenti u Hrvatskoj plaćaju samo „porez na vikendice“. Hrvatski građani (još) ne plaćaju porez na imovinu (porez na nekretnine).

5.Vlasnici praznih stanova

Vlasnici praznih stanova (kojih u Hrvatskoj ima oko 200.000), trebali bi plaćati porez na vikendice i to je sve.

6.Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji i lokalnim porezima

Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada (plaće) stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.

Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS.

Također i turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak. Jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun JLS 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.

S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9,600 eura. 50% tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo) a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (lokalno komunalno društvo), zbrinjavanje otpada (lokalno komunalno društvo), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (lokalni servisi za čišćenje), troškovi posredovanja (lokalne turističke agencije)…

Turisti iz tih apartmana, njih 8 x 60 dana ostvaruju 480 noćenja a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri …), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.

Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istoj JLS, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje…

7. Zaključno

Svaka dodatna porezna presija koja bi iznajmljivanje smještaja turistima od strane lokalnog stanovništva činila to neisplativim, dovela bi sljedećih scenarija:
– Dugoročno iznajmljivanje nekretnine nerezidentima
– Dugoročan najam stana trgovačkom društvu
– Prodaju nekretnine nerezidentima
– Čuvanje vrijednosti novca u „praznom“ stanu…

Opcija najma stana hrvatskim podstanarima najmanje je izgledna zbog visokih rizika od nepoštivanja ugovora, stvaranja visokih troškova, mogućnosti gubitka prava raspolaganja vlastitom nekretninom na duži rok itd. Sve to zbog loše zaštite prava najmodavca.

Socijalno stanovanje je i inače u ingerenciji jedinica lokalne samouprave u svim razvijenim zemljama. Beč je najbolji primjer takvog angažmana.

Jedinicama lokalne samouprave u interesu je poticati legalan najam nekretnina turistima, osobito onih koje su izvan legalnog sustava, a to mogu samo poticajnim mjerama. Podizanje poreznog opterećenja ne spada u poticajne mjere.
www.nedopinezic.com
–

Objavljeno

TURIZAM DOŽIVLJAJA

Cjeloviti (pravi) doživljaj destinacije

Turizam doživljaja nova je „robna marka“ za održivi turizam. Sve se češće traži autentični doživljaj destinacije na koju se putuje.

Održivi razvoj i održivi turizam

Kao što se i u agendi Svjetske turističke organizacije (UNWTO) naglašava – održivi turizam podrazumijeva usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio – kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice.

Iza ove definicije krije se jednostavna mudrost : voli svoje – poštuj tuđe, razmjenjuj znanje i iskustvo.
Drugim riječima, održivi turizam počiva na lokalnoj zajednici, na lokalnim ljudima, lokalnoj kulturi života. Nemoguće je govoriti o održivom turizmu bez uključenja lokalne zajednice.

Upravo zato su sve usluge u turizmu u kojima turisti dolaze u kontakt s domaćinima ključne za stvaranje autentičnog doživljaja. https://www.facebook.com/kajprofesorotmavrovo/

Biti svoj, biti jedinstven

Moja kćer Pavla stvara personaliziranu odjeću pod nazivom „Mala s kistom“. https://www.fashion.hr/moda/hrvatska-moda/mala-s-kistom-imala-je-koznu-jaknu-koju-nije-nosila-i-od-tad-slika-po-odjeci-151254.aspx?fbclid=IwAR3zTMcEMSMD6p3FIsBi4e0USApoU6Uo2qD3UpixBtlwUfaJAysks2vyFs4 Prema željama vlasnika odjevnih predmeta ona im daje „osobnost“ oslikavanjem željenih motiva. Takvih zahtjeva ima sve više ne samo u ovom slučaju. Ljudi traže način da ne budu dio globalno iskreirane mase. Individualnost, osobnost, polako, gotovo sramežljivo traži svoj put izražaja. To je tim teže što današnju svijest oblikuju digitalni mediji odnosno razni „influenceri“ koji koriste nikad pristupačnije kanale masovne komunikacije. Tako se vijesti, moda, poslovni modeli, recepti za jela… „štancaju“ u ogromnim brojevima ponavljanja. Kopiranje je najbrži i najlakši put do uspjeha. Tu će sasvim sigurno od velike pomoći biti i umjetna inteligencija ako joj damo bezuvjetno povjerenje.

Biti svoj, biti jedinstven i prepoznat složeniji je proces. To iziskuje istraživački pristup. Najprije moraš istražiti samoga sebe, pronaći svoje najjače strane, svoj talent, svoj izričaj. Svatko od nas je „super talent“, posebna osoba s posebnim vještinama, posebnim načinom izražavanja svog unutarnjeg svijeta.
To je odlična podloga za turizam doživljaja. Putovati, susretati ljude i otkrivati, doživljavati destinaciju – pravi je cilj doživljajnog putovanja. Sama riječ sreća dolazi od pojma susretati, susresti se s drugom osobom.

Putovanja pamtimo po ljudima

Kad nekud putujemo, prije ili kasnije trebamo pomoć, asistenciju. Jednostavna pomoć pri odabiru nekog suvenira, ljubazna preporuka restorana, uslužni i ljubazni ugostitelji…To su dijelovi mozaika lijepih sjećanja s putovanja. I ne samo to. Kad jednom doživimo lijepe trenutke na putovanju, rado ih dijelimo sa svojim najbližima. Preporučujemo smještaj, restoran, prijevoz, vodiča, trgovca, slastičara…koji je na nas ostavio pozitivan dojam. Tako se gradi „image“ destinacije.

Klaster dobrih ljudi

Klaster doživljaja, ili turistički klaster zapravo je neformalno udruženje dobrih ljudi, isporučitelja dobara i usluga na jednoj turističkoj ruti. Doživljajno se putovanje planira i odabire upravo prema izjednačenoj kvaliteti ponude svih karika ovakvog klastera. Kad jedan isporučitelj preporuči drugog jer je siguran u kvalitetu njegove ponude i međusobno povjerenje – tad smo i mi sigurni da smo se uputili na pravo mjesto. http://www.kvarnerfamily.hr/

Hrvatski turizam je do sad bio prepoznat i međunarodno priznat upravo po ovoj osobini. Kvaliteta hrvatskog turizma počiva na ljudima iz lokalne zajednice koji svoje goste doživljavaju svojim prijateljima. A prijateljima se uvijek želi samo najbolje, s prijateljima se priča, druži, pjeva, blaguje, prijateljima se pomaže.

Na sličan način se gradi turizam doživljaja u susjednim zemljama Zapadnog Balkana. Gostoprimstvo je na izuzetno visokoj razini. Ulaže se u znanje, stvaraju se međusobne veze među ponuditeljima. Novi klasteri dobrih domaćina postaju doživljajni turistički proizvodi. https://www.facebook.com/spiritofprespa

Doživljajni turizam ima sve više poklonika i postaje pravo utočište, pravi spas od konzumerizma, „površnog“ turističkog putovanja gdje je u centru pažnje objekt a ne subjekt,( materijalna tvorevina -hotel, vila, jahta… a ne susretanje s domaćinima). https://www.visitopatija.com/feel-and-taste-s301

Naravno i objekti i usluga moraju biti kvalitetni, uredni, ugodni ali pored toga, lokalni stil života i interakcija s lokalnom zajednicom dodana su vrijednost koja čini doživljaj potpunim.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

PUTOVANJE ŽIVOTA – ZAPADNI BALKAN

PUTOVANJE ZAPADNIM BALKANOM – VRIJEDNOST ZA NOVAC

Imajući u vidu velika, inflacijom opravdana ali i neopravdana poskupljenja motivirana ekstra zaradom, prosječan hrvatski turist više obraća pozornost na vrijednost za novac.

Hrvatska je definitivno izgubila jednu od svojih komparativnih prednosti – niže cijene proizvoda i usluga od svojih zapadnih susjeda. Sada počinje borba na tržištu višeg „platnog razreda“ gdje je konkurencija oštra. Uspoređujući u istoj valuti cijenu i kompleksnost, odnosno razinu kvalitete usluge, strani turistički putnici „stavljaju u isti koš“ Italiju, Španjolsku, Grčku pa čak i Francusku na Mediteranu odnosno Baltičko more i rivijere u Poljskoj i Njemačkoj s Hrvatskom. Domaći turisti vični inozemnim putovanjima već imaju takvu praksu od ranije a oni koji su isključivo putovali prema hrvatskoj obali Jadrana, sada traže alternativu.

Hrvatskoj istočne zemlje postaju sve više predmetom interesa hrvatskih turista. Morske rivijere Crne Gore i Albanije više nisu tako stran pojam ali sve više ima interesa i za unutrašnjost svih zemalja Zapadnog Balkana. Planine, jezera, rijeke, osobito u periodu nepodnošljivih vrućina, postaju sve zanimljivija odredišta u srcu ljeta.

ULAZ U BIH PREKO PLITVICA

Meni je jedna  od najdražih ruta ona koja kombinira putovanje kroz BiH s obaveznom pauzom u Sarajevu https://www.visitsarajevo.ba/

Put može voditi preko Plitvičkih jezera https://np-plitvicka-jezera.hr/ , Bihaća https://www.visitbihac.com/bs/sadrzaj/historija-grada/38 , Jajca https://jajce.ba/turizam/ , Andrićevog i Ćirinog Travnika https://www.opcinatravnik.com.ba/ba/   pa preko Viteza do Sarajeva. U blizini su mistične, tako zvane “Bosanske piramide”, u Visokom https://bosanskepiramide.ba/ . Nešto dalje put vodi prema centralnoj Bosni, prema Varešu https://visitvares.com/ i planini Zvijezda https://trail.viadinarica.com/bs/point/vrh/zvijezda/16693734/ , tu su Bobovac https://bihamk.ba/bs/magazine/novosti/putovanja/destinacije/bobovac-u-zemlji-kraljeva/462 , Kraljeva Sutjeska… https://kraljeva-sutjeska.com/ 

SARAJEVO – RASKRŠĆE PUTOVA

Iz Sarajeva vode putovi na sve strane. Možete nastaviti putovanje prema Mostaru  https://www.mostar.ba/ , prema jednoj drugoj  Sutjesci https://sutjeskanp.com/ i Trebinju  https://trebinje.rs.ba/o-trebinju/?script=lat ili prema Višegradu https://hr.wikipedia.org/wiki/Vi%C5%A1egrad ako želite nastaviti prema Crnoj Gori, odnosno Srbiji.

Naravno u BiH ima još zanimljivih područja koja treba istražiti na nekoj novoj ruti. Ako izaberete put u Crnu Goru preko zapadne Srbije, na putu će vam se naći Priboj, nekada poznat po tvornici kamiona FAP https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-50238561 .

U blizini je i jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u Srbiji – Zlatibor https://www.zlatibor.org/ . Prema Crnoj Gori put vodi putem Prijepolja https://www.gradprijepolje.com/prijepolje/ . Bijelo Polje https://www.globtourmontenegro.com/me/destinacije/bijelo-polje-86 je svojevrsni „Hub“ sjeverne Crne Gore.

U Mojkovcu https://www.mojkovac.travel/ svakako planirajte pauzu. Za svaku peporuku je smještaj u Camping resortu Tara Rabrenović https://www.camping.info/hr/mjesto-za-kampiranje/camp-rabrenovic .

Kućica na stablu, hobitska kućica, robinzonski turizam, sobe, apartmani, kamp parcele…i vrlo ljubazni i zanimljivi domaćini koji vas mogu uputiti u otkrivanje znamenitosti, to se ne propušta.

Berane, Rožaje, Plav … Nacionalni park Prokletije http://nparkovi.me/edukativni-kutak/prokletije.php privlači svojom divljom, neukrotivom ljepotom.

PRIŠTINA

Priština, glavni grad Kosova, nezaobilazan je  cilj na ovoj ruti https://www.kosovo-info.com/kosovo-cities/pristina/ . Iz Prištine autoput vodi prema Albaniji i Tirani https://www.roughguides.com/articles/why-visit-tirana-albania/  ali i prema Sjevernoj Makedoniji i Skopju. https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/skopje/ .

SKOPJE

Iz Skopja jedan od putova vodi prema Ohridu https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/ohrid/ i Prespanu https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/vid/jezera/prespansko-jezero .

MAVROVO

Ipak, prije velikih jezera svojom se privlačnošću nameće Nacionalni park Mavrovo https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/aktivnosti/nacionalni-parkovi/mavrovo i jedno od najslikovitijih sela koje možete zamisliti – Galičnik https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/galicnik .

VEVČANI I OHRID

Na putu za Ohrid još je jedno posebno mjesto – Vevčani https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/vevcani .

Iz Ohrida možete za Albaniju u Pogradec https://albania.al/destinations/pogradec/ .

TIRANA

Iz Pogradeca preko Elbasana https://albania.al/destinations/elbasan/ za Tiranu. Durres , najveća albanska luka ali i poznato kupališno mjesto tek je tridesetak kilometara udaljen od Tirane https://albania.al/destinations/durres/ .

Prema sjeverozapadu Albanije put nas vodi uz Kruje, samo srce albanske suvremene povijesti https://albaniavisit.com/destinations/kruje/ .

https://www.mrizizanave.al/ kultno je mjesto albanskog ruralnog razvoja. Nalazi se blizu grada Lezhe https://albaniavisit.com/destinations/lezhe/ .

Prema sjeveru se jednostavno mora proći kroz Shkodru https://albania.al/destinations/shkodra/ .

SHKODR

Skadarsko jezero najveće je na Balkanu. Pravo „malo more“ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56357 .

Prelaskom graničnog prijelaza zanimljivog imena Hani Hotit, put vodi do Podgorice, glavnog grada Crne gore https://podgorica.me/istrazi-podgoricu . Iz Podgorice prirodan zov mora vabi prema Boki Kotorskoj https://www.dinarskogorje.com/boka-kotorska.html .

BOKA – DUBROVNIK

Iz Boke putujemo prema Konavlima https://tzdubrovnik.hr/get/dubrovacko_neretvanska_zupanija/62123/konavle.html , Dubrovniku https://tzdubrovnik.hr/# i hrvatskoj obali Jadrana.

Put nas može voditi i preko BiH https://tkh.ba/ ili preko Pelješca, nove fantastične ceste i impozantnog istoimenog mosta do Ploča https://ploce.hr/ i autocestom „Dalmatinom“ prema konačnom odredištu u Hrvatskoj.

Ovo je samo jedan prijedlog kružnog putovanja Zapadnim Balkanom  kojim sam prošao i  koje za mene predstavlja putovanje života. U svakoj zemlji ima još puno zanimljivih odredišta koja treba postupno otkrivati.

U svakom slučaju, osim što je cijenovno prihvatljiv i pruža odličan balans vrijednosti za novac, Zapadni Balkan je „zvijezda u usponu“ europskog turizma. Kao i kod drugih odredišta, dobro je otkrivati ih u početku njihovog razvoja prema vrhu. Kad postanu popularna poput Hrvatske tada će i cijene biti više od sadašnjih. Zato nemojte čekati, isplanirajte svoje avanturističko putovanje života Zapadnim Balkanom. Nadam se da će vam iznesene sugestije biti od pomoći.

O detaljima ponude pisat ću u idućem nastavku.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

STIGMATIZACIJA “IZNAJMLJIVAČA”

ŠTO JE TO PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU ?

LEGALNI I POREZNI STATUS OVE USLUGE I  NJENA POVIJEST

Smještaj u domaćinstvu / kućanstvu označava ugošćavanje turista u obiteljskoj kući ili stanu gdje imamo na raspolaganju sobu, apartman, kuću za goste, kamp parcelu ili slično.

Jednostavnim rječnikom rečeno, radi se o mjestu gdje možemo primiti goste / turiste na noćenje. Ta se usluga plaća a ima status  usluge turistima pa je, za razliku od stanodavstva, posebno zakonski regulirana.

Još se 1937. godine u drugom broju časopisa „Glasnik udruženja jadranske straže“, piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima“. Ovaj oblik usluge tada se naziva „kućnom radinošću“. „Kada se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom“.

„Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pomoć članova porodice, u prostorijama svog stana, ne potpada pod Zakon o radnjama“.

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU – ODRŽIVI TURIZAM

Od tada pa do danas sačuvao se je ovaj održivi način ugošćavanja gostiju u već postojećim, izgrađenim stambenim objektima u s izuzetkom, u Hrvatskoj neopravdano ukinutog, pansiona u domaćinstvu.

Jedno od načela održivog turizma je upravo to da se kod razvoja turističkih kapaciteta najprije uzme u obzir sve što je već izgrađeno, pa čak napušteno i ruinirano, kako bi se stavilo u funkciju turizma.

Izgradnja novih objekata koji bi služili isključivo turizmu, mora biti po najstrožim ekološkim normama ali i njihovo funkcioniranje usklađeno s pravilima održivog turizma.

Takvi objekti ne smiju štetiti okolišu i moraju donositi korist lokalnoj zajednici, zapošljavati lokalne ljude, koristiti lokalne namirnice i usluge a sve po „fair trade“ uvjetima – uz plaćanje poštene naknade.

Ipak pod pritiskom kapitala grade se i dalje pretežito objekti koji ne udovoljavaju navedenim normama. Većina tih objekata ne služi za stanovanje već za provođenje slobodnog vremena vlasnika koji prebivalište nemaju u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj su vlasnici takvog objekta.

NERAZUMIJEVANJE TEMATIKE

Kad ne poznajete dobro tematiku a imate informaciju samo iz jednog izvora, onda je mogućnost pogrešnog tumačenja velika. To se upravo događa u zadnje vrijeme. Zato svjedočimo javno komuniciranim prijedlozima za dodatno oporezivanje upravo domicilnog stanovništva. Domicilno stanovništvo  živi, plaća poreze i doprinosi održivosti lokalne zajednice a za uzvrat bi od svoje jedinice lokalne samoprave trebali dobiti dodatni porez.

DISKRIMINACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Ovakav prijedlog je diskriminatoran zbog toga što bi se njime diskriminiralo jednu grupaciju stjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava.  Diskriminirani bi bili  oni građani koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima i već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima.

Za razliku od te grupacije imamo i grupaciju građana koji imaju u vlasništvu nekomercijalni turistički smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u JLS u kojoj nemaju prebivalište. Oni svojim porezom na prvi dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi stjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje utjecat će na smanjivanje obujma legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećavati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu.

U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojba, osim manjeg dijela paušala za vlasnike po 10 eura na godinu, a ne plaća se ni porez na (drugi) dohodak .

KOLIKO POREZA PLAĆAJU DOMAĆINI ?

Vlasnici stanova koje iznajmljuju turistima najizdašniji su platitelji PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energetskih, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećanu potrebu trošenja potrošnog materijala… Na sve to plaća se PDV bez prava povrata.

Paušalni porez,  sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznosi prosječno 100 eura po krevetu.

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u grupi je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Takav porezni status ‘iznajmljivača‘ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

IZNAJMLJIVANJE PRAVNOG SUBJEKTA ZA DRŽAVU NEPOVOLJNIJE

Ako bi vlasnik stan unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine.

Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovi poslovanja, porezne osnovice ne bi ni bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati‘ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

To je što se fiskalnih i parafiskalnih davanja tiče. Što se tiče koristi za nacionalnu ekonomiju, turist na smještaj troši 25 do 35 posto svojega proračuna za putovanje. Ostatak  troši na transport, hranu, kupnju, zabavu i sl. Što znači da svaki turist iz smještaja u domaćinstvu obilato ‘podmazuje‘ nacionalnu ekonomiju potrošnjom, gdje, naravno, plaća i PDV.

INVESTICIJA VELIKA A ZARADA MALA

Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne obitelji i za održavanje objekta te plaćanje svih davanja vezanih uz stjecanje tog dohotka.

Prosječno smo u 2019. imali po domaćinstvu šest kreveta i ostvarivali bruto 6000 eura dohotka.

No, bez tog dohotka velika većina iznajmljivača ne bi mogla podmirivati sve životne troškove, što zbog malih mirovina, što zbog porasta troškova života jedne višečlane obitelji.

Možemo reći da se od iznajmljivanja ne može živjeti, ali i da se bez iznajmljivanja – ne može preživjeti.

Ulaganja u turistički smještaj su velika. Uzme li se u obzir da je godišnji prinos na uloženi novac od iznajmljivanja smještaja turistima šest posto, da su troškovi i davanja dosegli 50 posto prihoda, da investicijsko održavanje iznosi jedan do dva posto godišnjeg prihoda, odnosno da se svakih deset godina smještaj mora temeljito obnoviti, povrat investicije je dugoročan i očekivan tek za 15 do 20 godina.

NAJISPLATIVIJA TRANSAKCIJA – PRODAJA

Ono što je prava vrijednost to nije iznajmljivanje već vrijednost nekretnine, koja se materijalizira u trenutku prodaje objekta, a to je sve učestalija pojava. Kod takvih transakcija sve češće kupci postaju stranci. Čak 80% kupaca nekretnina na atraktivnim područjima jadranske Hrvatske su stranci.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave ? Ljudi koji nemaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj su vlasnici nekretnina ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i mirovina toj JLS, njihova djeca ne idu u vrtiće i škole u toj sredini, oni ne borave tamo svih 12 mjeseci i njihov se doprinos održavanju života lokalne zajednice ne može mjeriti s obiteljima koje tu stalno žive.

Osim toga dijelovi naselja u kojima su vlasnici stanova stranci većim su djelom godine prazni. To nije poticajno okruženje za pokretanje gospodarskih uslužnih djelatnosti a sama atmosfera u takvom naselju nije dobra za privlačenje turista tijekom cijele godine. Zbog izgradnje takvih stanova dodatno je opterećena komunalna infrastruktura  pa nerijetko dolazi do “sloma sustava” kod vršnih opterećenja.

NAJBOLJE REGULIRANO IZNAJMLJIVANJE U EUROPI

Kada govorimo o evidentiranom i neevidentiranom smještaju u domaćinstvu često se stječe dojam da Hrvatska ima u Europi najveći postotak smještaja u domaćinstvu prema ostalim vrstama.

Stvarnost je zapravo sasvim drugačija. U puno većim zemljama od Hrvatske evidencija smještaj u domaćinstvu, legalni smještaj je tek u povojima. Te zemlje imaju daleko više smještaja u domaćinstvu od Hrvatske ali on je apsolutno u sivoj zoni.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor. To je informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe.

Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekta na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima uključujući prihod.

Legalni smještaj u domaćinstvu ima znatan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenja, od čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna.

UMJESTO POTICANJA LEGALIZACIJE – STIGMATIZACIJA

Iz svega navedenog jasno je da je interes države, jedinica lokalne i regionalne samouprave imati što veći legalan obuhvat iznajmljivanja smještaja turistima.

U suprotnom, od istog ili većeg broja turista bit će manje prihoda za javni sektor. Neće biti moguća kontrola kvalitete niti marketing ili bilo koji oblik legalnog poslovanja drugih subjekta poput turističkih agencija, s takvim, nelegalnim turističkim smještajem.

Treba imati na umu i to da hrvatski i građani europske unije imaju slobodu kretanja i boravka bilo gdje u EU 90 dana u 180 dana. To znači da stranci vlasnici nekretnine i njihovi prijatelji mogu boraviti tri mjeseca bez plaćanja davanja i bez prijave boravka u Hrvatskoj na sasvim legalan način.

NAJVEĆI KUPCI DOMAĆE KOMPONENTE

Domaćini su najveći kupci domaćih proizvoda i usluga; oni bukvalno hrane tisuće dobavljača namještaja, sanitarija, bijele tehnike, digitalne tehnologije, posteljine, suđa i posuđa, bazenske opreme, agencijskog posredništva, financijskog poslovanja, osiguranja… ali i tisuće malih i srednjih poduzetnika u građevinarstvu, unutrašnjem i vanjskom uređenju, hortikulturi… Ulaganja u objekte turističke namjene su velika i stalna.

Zbog značaja za mnoge strukovne grupacije “iznajmljivači” su svjevremeno bili objeručke prihvaćeni kao Zajednica obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zbog iznimnog interesa njenih članica za ovo najjače hrvatsko tržište proizvoda i usluga za smještajne objekte u turizmu, bilo je pokrenuto međusektorsko povezivanje s Zajednicom obiteljskog turizma kroz platformu HGK.

Ukidanje ZOTa dogodilo se u isto vrijeme kad je pokrenuta i kampanja stigmatizacije smještaja u domaćinstvu. Vrijeme će pokazati da li je to bio dobar potez u procesu razvoja i unapređenja turizma s hrvatskim predznakom.

www.nedopinezic.com

 

 

 

Objavljeno

ZA NEKRETNINSKI BALON NIJE KRIV TURIZAM

Turizam (ni)je kriv za rast cijena nekretnina

U posljednje vrijeme se učestalo u javnost plasiraju informacije kako je za porast cijena nekretnina u većim gradovima i nestašicu stanova za najam kriv – turizam.

Lakovjerno se možemo uhvatiti na ovaj „mamac“ ako slijedimo medijske vijesti koje s jedne strane govore o porastu turističke potražnje za apartmanima a s druge strane o rastu cijena nekretnina.

Iz ovih šturih informacija dalo bi se zaključiti da je turistička potražnja kriva za rast cijena nekretnina kao i za rast prometa nekretninama.
Ipak, kad se malo šire i detaljnije potraže informacije, stvarnost postaje sasvim drukčija iako ne i ljepša.

„Domovinske investicije“

U tradicionalno emigrantskim zemljama Zapadnog Balkana ali i šireg prostora na Mediteranu, najčešći kupca nekretnina su upravo ekonomski emigranti s dužim stažom u razvijenim zemljama. Stanovi se kupuju na mediteranskoj obali i otocima kao i u velikim gradovima zbog provjerenog modela čuvanja vrijednosti novca ali i sigurnog prinosa na uloženi novac.
Tako dolazimo do zanimljivih podataka. Na primjer prema dobro obaviještenim izvorima u Skoplju se godišnje gradi čak stambenih jedinica za čak 13.000 ljudi iako je realna potreba za stanovima na godišnjoj razini od 7.500 novih stanara. Ovaj „višak“ stanova ostaje prazan. Tek se manji dio iznajmljuje turistima a podstanarima još manji. Slično je i u drugim glavnim gradovima Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj u većim gradovima.

Dezinformacijama protiv turizma

Nedavno je objavljena vijest da Zagreb ima čak 50.000 praznih stanova https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatskoj-postoji-gomila-praznih-stanova-koji-se-ne-prodaju-niti-iznajmljuju/2446191.aspx Nedugo prije objave ove vijesti u javnosti su se pojavile optužbe po kojima je rast turističke potražnje za smještajem u domaćinstvu / stanovima krivac za nedostatak stanova na tržištu nekretnina, osobito u segmentu podstanarstva https://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-problemi-za-podstanare-u-hrvatskoj-dva-podrucja-drzave-nekima-su-prakticki-nedostupna-4371611 . Tada je konstatirano da nema praznih stanova jer se svi takvi iznajmljuju turistima.
Slično se moglo čitati u našim medijima o stanju u Portugalu https://www.index.hr/vijesti/clanak/portugal-ce-iznajmljivati-prazne-stanove-slagao-se-vlasnik-s-tim-ili-ne/2451292.aspx .

Nagli obrat Portugala nakon privlačenja digitalnih nomada govori o popriličnom lutanju u lociranju izvora stanarskog problema i o izostanku prave, održive strategije. https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/portugal-razvija-prvo-selo-za-digitalne-nomade-trebamo-li-i-mi-135009 Odjednom digitalni nomadi više nisu dobro došli u Portugal jer navodno podižu cijenu nekretnina i utječu na manjak stanova na tržištu, osobito u segmentu stanodavca.

Nekretninski balon

Nekretninski balon nastaje na sasvim drugi način. Već opisani trend dugoročnog ulaganja ušteđenog novca u nekretnine na atraktivnim područjima prouzročen je konstantnim rastom cijena nekretnina. Cijene rastu iz nekoliko razloga. U kriznim vremenima vrijednost novca se čuva u nekretninama. U inflaciji novac zadržava vrijednost u nekretninama. Nekretnine možete koristiti, iznajmljivati i uvijek prodati po istoj ili višoj cijeni. „Domovinske investicije“ u svim prije navedenim zemljama privlače kupce nekretnina prema svojoj rodnoj zemlji gdje kupuju – da imaju. Te nekretnine ne iznajmljuju podstanarima iz straha da ne dođe do dugih i kompliciranih sporova s podstanarima zbog dugovanja.

U svim ovim zapadnobalkanskim i zemljama na Mediteranu zakonska i pravosudna rješenja baš i nisu najefikasnija  u zaštiti privatne imovine od zlorabljenja. https://n1info.hr/vijesti/ne-placa-racune-a-nece-napustiti-stan-kako-se-izboriti-s-losim-podstanarom/

U turističke svrhe se iznajmljuje tek manji dio onih nekretnina koje su povjerene na upravljanje tvrtkama ili rodbini od povjerenja. Slično se ponašaju i banke koje imaju veliki nekretninski portfelj u stanovima a ništa bolja nije ni država. Dakle velik broj novoizgrađenih stanova je – prazan. Kako potražnja i dalje raste iznad ponude (jer je velik broj stanova „zamrznut“), cijene nekretnina i dalje rastu.

Pranje novca

Rast cijena ohrabruje nove investitore, nove kupce nekretnina i stvara nove prazne stanove.
Gradnja stanova je jedan od najboljih načina „pranja“ novca, to je poznata činjenica već desetljećima. Kod nas u Rijeci se još danas prepričava „štorija“ o prvom riječkom neboderu koji je navodno izgrađen Al Caponeovim novcem. Kad se neevidentirani novac ulaže u gradnju nekretnina on dolazi obično preko neke banke ili investicijskog fonda i to iz neke ugledne zemlje.https://www.index.hr/vijesti/clanak/bivsi-talijanski-ministar-osudjen-zbog-korupcije-cuvao-je-milijune-u-zagrebu/2077918.aspx  Česte su i transakcije u gotovom novcu. To je osobito došlo do izražaja kod promjene valute, hrvatske kune u euro. Tek povremene „provale sustava“ donose na površinu tragove novca. https://www.poslovni.hr/financije/u-hrvatskoj-stotine-tisuca-eura-peru-cak-i-umrli-4338937 https://www.poslovni.hr/regija/u-srbiji-84-stanova-prodano-za-gotovinu-sumnja-se-na-pranje-novca-4239306

Rat u Ukrajini

Dodatan pritisak na rast cijena nekretnina, po kojima je Beograd postao rekorder u regiji,  stvara rat u Ukrajini. Zbog rata su deseci tisuća izbjeglih Ukrajinaca i Rusa svoje utočište pronašli u gradovima Zapadnog Balkana i u Hrvatskoj ali najveći broj njih, pronašlo je svoje novo stambeno i poslovne okruženje u Beogradu. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vrtoglave-cijene-nekretnina-i-u-hrvatskom-susjedstvu-prosjecna-cijena-kvadrata-u-beogradu-veca-nego-u-zagrebu-foto-20221024 . Tako nagli pritisak na kupovinu nekretnina od strane financijski dobro stojećih novih kupaca dodatno je pokrenuo rast cijena nekretnina.

Prodaja nekretnina ili najam

Nema dileme da je prodaja nekretnina jedini ozbiljan posao s nekretninama. Tu se okreće veliki novac. Za onu vrijednost koja se ostvari jednom kupoprodajnom transakcijom trebalo bi iznajmljivati nekretninu u prosjeku 20 i više godina. Neusporediv je prinos prodaje i najma jer je nekretnina dugoročno i trošak, pogotovo ako se iznajmljuje. https://n1info.hr/biznis/koliko-se-doista-moze-zaraditi-od-iznajmljivanja-stana/?fbclid=IwAR2TzaqCE3kHTHXdNL8VqN35U4OhAzWjrxjy6j5pspgvay2_q9XqqnOHP10

Depopulacija ruralnih krajeva

Snažan trend depopulacije ruralnih krajeva i odljev stanovništva prema regionalnim urbanim centrima dodatna je „kap ulja na vatru“ „nekretninskog booma“ u urbanim centrima. Policentričan razvoj i uvođenje svih životno važnih društvenih sadržaja u moderno selo na ruralnom području trebali bi biti odgovor na ovakvo stanje koje prijeti „pucanjem balona“.

Turizam je rješenje a ne problem

Razvojem obiteljskog turizma na ruralnim područjima može se usporiti, zaustaviti, na koncu i preokrenuti trend depopulacije ruralnih krajeva. Recepti su poznati iz alpskog područja razvijenih zemalja Europske unije.
Što se pak velikih gradova tiče i bujajuće izgradnje stanova koji će ostati prazni, možda mogu razmisliti o poreznim škarama kod takvih investicija ? Veći porez za prazan stan a manji za pun, pa makar i turistima, bilo bi stimulativno rješenje. Zauzeti stan donosi višestruku korist jedinici lokalne samouprave ali i cijeloj zajednici. Možda bi se od “ovog kraja trebalo početi raspetljavati klupko “?  Prije nepromišljenih izjava i površnih primjedbi  treba dobro „uroniti“ u problem i shvtiti što se zapravo događa.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

BOOKING.COM UVODI PREPORUKE ZA ODRŽIVO PUTOVANJE

Održivo je novo digitalno

Tim je riječima otvoren nedavno održani najveći svjetski turistički kongres u Berlinu, ITB koji je bio u znaku održivosti.

Gašenje svjetla za spas svijeta

Na današnji dan, kad simboličnim gašenjem svjetala šaljemo poruku o potrebi očuvanja eko sustava, održivosti našeg planeta, želim još jednom naglasiti da jedini mogući razvoj turizma je održivi.

Na valu opće prihvaćene misije održivog poslovanja našla se i najveća, u svijetu najviše korištena, platforma za rezervaciju smještaja – booking.com. Platforma je osmislila savjete za održivo putovanje kao i oznaku za pružatelje usluga smještaja koji posluju održivo.

7 savjeta za održiva putovanja

Savjeti su turističke putnike su jednostavni, ima ih sedam.
Imajući u vidu da je sve veća svijest putnika o njihovom utjecaju na okoliš tijekom putovanja, putnici žele naći način kako da podrže lokalnu zajednicu i zaštite okoliš u destinaciji koju posjećuju. Ključno je ograničiti štetan utjecaj na okoliš, podržati i poticati lokalne zajednice i lokalnu kulturu.

Savjeti putnicima

1. Rezervirajte aranžman putem organizatora putovanja koji potiče lokalnu zajednicu
2. Zaobiđite popularne turističke lokacije
3. Pokupite jedan komad otpada kada budete odlazili
4. Putujte lokalno, putujte vlakom, dijelite prijevoz ili kompenzirajte emisiju co2
5. Koristite boce za vodu od metala ili stakla
6. Kupujte lokalno
7. Rezervirajte ekološki osviješten smještaj

Poštujući ove preporuke, ekološki osviješten putnik doprinosi:

1. Uključivosti lokalne zajednice u koristi od turizma
2. Smanjenu vršnih opterećenja poznatih kao „overtourism“ i boljem upoznavanju stvarnog života lokalne zajednice
3. Smanjenju nerazgradivog otpada u okolišu
4. Smanjenju emisije CO2
5. Smanjenju otpadnih plastičnih boca u prirodi
6. Podršci lokalnog gospodarstva i smanjenju emisije CO2
7. Udruženju napora za očuvanje eko sustava

Uključenjem “velikih igrača” u pravila održivog turističkog putovanja željene promjene će se brzo dogoditi i osjetiti. Zato je dobro što prije se priključiti ovom velikom i neizbježnom globalnom trendu.

Više korisnih informacija o ovoj velikoj i važnoj inicijativi OTA platforme booking.com možete pronaći na sljedećim poveznicama:
https://partner.booking.com/hr/travel-sustainable
https://www.booking.com/articles/super-simple-sustainable-travel-tips.hr.htm 

Objavljeno

ITB BERLIN 2023. – SPORI POVRATAK KINE

Daleka Azija je posebna, najmnogoljudnija i najbrže rastuća ekonomska i turistička regija. Brojke s kojima operiraju kineske OTA platforme nekoliko su puta veće od onih europskih i američkih. Jedna od najvećih konzorcijskih OTA platformi je Trip.com group. Njihov volumen prometa u prvom tromjesečju ove godine bio je 350 milijuna putnika. Trip.com je platforma koja operira i izvan Kine i polako zauzima sve značajnije mjesto na svjetskom turističkom tržištu.

https://de.trip.com/?locale=de_de 

Na ITB kongresu njihov CEO Ray hen predočio je statističke podatke o turističkim kretanjima u godini oporavka. Posebno zanimljivi bili su podaci o promjeni navika turističkih putnika u razdoblju pandemije.
Kina se tek početkom ove godine počela otvarati nakon dugog perioda restrikcija uzrokovanih pandemijom Covida 19. Za vrijeme praznika, Kineske Nove Godine, reaktivirao se turistički promet u granicama Kine i prema inozemstvu na razinu od 85% u odnosu na 2019.

Neke nove navike dobile su značajan rast u vrijeme pandemije i postpandemije. Tako je porasla upotreba digitalne tehnologije u pretraživanju i kupovini turističkih aranžmana. Pri tome je kupovina aranžmana na dan polaska rasla 2022. za 31,2 % da bi u 2023. rasla za nešto manjih 25% u odnosu na 2019. Slično se događa i s kupovinom aranžmana jedan do tri dana prije polaska. Na to se također odlučuje sve veći broj putnika s rastom ¼ svih rezervacija.
Raste i potražnja za paketima let + hotel osobito u segmentu visoke klase i najskupljih aranžmana.

Jedna nova pojava neobična za zapadne običaje putovanja je rezerviranje ponuđenih paketa uz mogućnost naknadnog unošenja datuma putovanja.
Zbog sporijeg oporavka Kine svjetski se turizam se još uvijek nije vratio na volumen prometa iz 2019. iako su mnoge destinacije, koje ne ovise o tržištu daleke Azije, taj volumen već dosegle u 2022. Među njima je i Hrvatska.

Nove generacije kineskih turista izrazito su vezane uz digitalnu tehnologiju i sva buduća putovanja generacije Z nisu zamisliva bez vrlo efikasnih digitalnih alata koji teže ka potpunoj automatizaciji. Netko će to smatrati korakom ka dehumanizaciji ali svako tržište ima svoje zakonitosti.  Za uspjeh u poslovanju sa svakim zasebnim tržištem treba poštivati te posebnosti.

Iz Berlina

Nedo Pinezić

Objavljeno

ITB BERLIN – VARLJIV OPORAVAK

Internacionalna turistička burza Berlin – ITB

Ovogodišnje izdanje najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu događa se nakon stanke od dvije godine.
U te dvije godine došlo je do ogromnih promjena koje su vidljive već i na samom putovanju prema Berlinu: zrakoplovne linije koje kasne po sat vremena bez obrazloženja i isprike, hoteli u Berlinu koji su veliki dio usluga digitalizirali pa je onaj profesionalno – srdačni prijem nestao, autobusne linije iz centra grada prema sajmu koje su jako reducirane, manji broj izlagača i manje pompozno predstavljanje, kongres bez najvećih svjetskih imena u putovanjima i turizmu, bez prevoditelja… Smanjen je čak i broj „okrjepnih stanica“ po holovima, sve je nekako skromnije u odnosu na 2019. godinu.

Ipak, i dalje je ITB najveća svjetska turistička burza a ITB kongres s 400 govornika u 4 kongresne dvorane također najveći i najznačajniji.
Broj tema je smanjen ali značaj nije.

Kao i do sada kongres se otvara predstavljanjem šire slike kroz uvodno izlaganje prof. dr. Clemens Fuesta, predsjednika IFO instituta – Leibniz instituta za ekonomska istraživanja na Univerzitetu Munchen. Ovaj institut provodi istraživanja svaka tri mjeseca kroz koja iz realnog sektora dobiva vrlo značajne informacije. Praćenjem trendova u tako kratkim intervalima dobiva se vrlo jasna ukupna ekonomska slika. To se stanje odražava na mnoge aspekte profesionalnog i privatnog života kao i na sam turizam.

Ono što je svojevrsni paradoks trenutačne situacije je to da potražna za turističkim putovanjima raste dok u isto vrijeme efekti inflacije i porasta kamata negativno utječu na raspoloživa financijska sredstva za putovanja. To bi moglo dovesti do povećanja potražnje za kraćim putovanjima i dužim ali jeftinijim putovanjima u 2024. godini. U dobrom balansiranju između potreba putnika i ponude turističkih tvrtki sve veću ulogu ima digitalna tehnologija.

Pokušaj vraćanja na „stare postavke“, prije pandemije, dr. Fuest vidi kao pogrešan način razvoja. Potrebne su inovacije, eksperimenti na osnovu iskustva stečenih u kontinuiranom kriznom okruženju. Pandemija Covid 19 nas je pripremila na nove pandemije a kriza koju je izazvao rat u Ukrajini na nove krize osobito u sektoru energetike i hrane.

Digitalizacija, ljudski resursi, održivost, tri su osnovna pojma koja obilježavaju turizam danas.
Digitalizacija se ubrzano razvija i postaje glavni alat ne samo marketinga i prodaje već i upravljanja procesima.

Turizam je ipak, prije svega, ljudska, humana interakcija pa digitalna tehnologija i robotika ne mogu potpuno nadomjestiti ljudsku radnu snagu u turizmu. Ona je vrlo deficitarna u cijeloj Europi.

Tu dolazimo d drugog apsurda. Razvijene zemlje pozivaju i zapošljavaju radnu snagu iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja da bi u isto vrijeme potpomagale programe za bolji život tih zajednica koje ubrzano stare i ostaju bez radno aktivnog, produktivnog stanovništva.

Integracija imigranata je važan proces za razvijene zemlje ali do koje mjere se može „crpiti“ najvažniji dio stanovništva iz krajeva koji već trpe zbog toga ? U budućnosti će se sve više razvijati turistička ponuda na globalnom jugu gdje će se kroz takav razvoj zapošljavati stanovništvo koje bi inače emigriralo. To će stvarati nove probleme na globalnom sjeveru na kojemu će se i dalje osjećati nedostatak radne snage u ugostiteljstvu i turizmu.

Potreban je sasvim nov pristup prema radnicima s puno više fleksibilnosti. Oni koji će i dalje imigranti u globalni sjever trebaju dobiti svu moguću pomoć za integraciju.

Neodrživa održivost

Slično je i s održivošću. Svi govore o održivosti ali isto tako računaju na povećanje broja dolazaka turista, na veći broj dolaznih letova pa se ta kontradikcija želje za što većih stupnjem održivosti uz istovremeno povećanje volumena prometa sve više ocrtava kao paradoks.

U novonastalom održivom pristupu ima i mnogo „zelenog pranja“ gdje se uz korištenje obilatih financijskih fondova prikazuje poslovanje „zelenijim“ nego što ono u stvari i je. U tome prednjače velike turističke kompanije. Ova situacija uz bujanje birokratskog aparata zaduženog za kontrolu i upravljanje pravilima održivosti dovodi u pitanje iskrenost ponuđača a time i povjerenje potrošača, turističkog putnika.

Umjesto ovakvog pristupa tumačenju EU taksonomije, dr. Fuest predlaže mjerenje „ugljičnog otiska“. Smanjenje emisija CO2 konačan je strateški cilj programa dekarbonizacije ali i jedan od važnijih ciljeva održivosti turističkih putovanja.

Turizam se nalazi u stanju transformacije

Turistički sektor i dalje treba prakticirati elastičnost, fleksibilnost u poslovanju i graditi sustav koji je otporan na krizna stanja. Proizvode koje treba prioritetno razvijati  su oni koju su se pokazali najotpornijima u pandemiji. To je svakako planinski turizam, aktivni turizam, turizam manjih grupa, individualni turizam, baby boomersi su financijski najjači, najstabilniji segment putnika.

Polarizacija na one koji imaju dobar budžet za putovanja i one koji su osjetljiviji na cijene dodatno će rasti. Briga za okoliš, jasno prikazivanje svih konkretnih postupaka za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš iznimno su važni u turizmu.

Putovanja željeznicom će rasti, povećavat će se korištenje tekućeg vodika kao goriva, zračni prijevoz će i dalje biti pod snažnim pritiskom za korištenje okolišno prihvatljivog goriva.

Sve nam govori da brojke turističkog prometa koje nas uvjeravaju da se vraćamo na „staro normalno“ mogu biti varljive. Fizički i financijski promet se vraćaju kao posljedica preduge socijalne izolacije u vrijeme pandemije. Međutim poslovni sektor je doživio velike šokove i promjene i nije se operativno ni financijski potpuno oporavio. Kućni proračuni obitelji turističkih putnika bit će u sve većem opterećenju prouzročenom učincima inflacije. Cijene roba i usluga široke potrošnje, osobito energije i hrane će rasti iznad realnog rasta plaća.

Zato unatoč odličnim prognozama za 2023. godinu, turistički se sektor mora već sada pripremati na 2024. i 2025. koje donose nove izazove.
Iz Berlina
Nedo Pinezić

Objavljeno

Promohotel Poreč, 22. -25. 02. 2023.

Promohotel  2023. – 38. međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam održati će se u dvorani Žatika od 22. – 25. veljače 2023. godine.

Sajam će se održati na 4500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora.

Sajam je namijenjen svima u Horeca industriji, vlasnicima i menadžerima hotela, iznajmljivačima apartmana, vlasnicima kafića i restorana. Proizvodi koji će biti predstavljeni također mogu biti zanimljivi i vrlo korisni za kućanstva.

Cilj održavanja sajma je približavanje turističkim djelatnicima, ali i našim sugrađanima svjetske trendove u ugostiteljstvu i turizmu te tako doprinijeti promociji i razvoju grada, županije, Republike Hrvatske, ali i šire regije.

Svi zainteresirani imati će priliku upoznati nove tehnologije, trendove, proizvode i usluge kojima mogu poboljšati svoje poslovanje.

Program izlaganja sastoji se od: hotelske opreme i kozmetike, ugostiteljske opreme i inventara, prehrane i slastica, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladnih uređaja, prehrane, vitrina za sladoled i kolače, alkoholna pića kao i craft piva , papirnata galanterija i dekoraterski programi, grijanje i obnovljivi izvori energije, tekstilne industrije, proizvodnja kreveta i madraca, wellnes program, profesionalna oprema za čišćenje, oprema za eksterijere i interijere, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva – kao osnovne sirovine, računalno programiranje, poslovno savjetovanje i edukacije, itd..

https://www.promohotel.hr/foto-galerija/

Neposredno kod dvorane nalazi se veliko parkiralište za posjetitelje. Parking je besplatan.

U krugu sajamskog prostora nalazi se restoran/kafe bar.

Na otprilike 4500 kvadratnih metara unutarnjeg i 500-tinjak kvadratnih metara vanjskog sajamskog prostora svoju ponudu predstaviti će se brojni izlagači iz cijele Hrvatske i inozemstva.

PROMOHOTEL, međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam ove godine svoje 38. izdanje održati će od 22. – 25. veljače 2023. godine te će zasigurno biti pravo mjesto za osvještavanja, razmjene iskustva, učenja i povezivanja. Za vas smo pripremili zanimljive teme koje će biti predstavljene kroz predavanja, radionice, primjere dobre prakse i inovativna rješenja.

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

 

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM = USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT

Vrijeme održavanja: 13:00 – 15:30 sati

TEMA: ZAŠTO JE ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM (u daljnjem tekstu OSI) USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT?

Program je sastavljen od dva dijela:

  1. dio    13.00 – 14.00 sati – predavanje Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Predavačica: Djurdjica Hribar, mag.soc.rada

Tema:
– Mogućnosti ostvarivanja prava na poticaje
– Na koji način ispuniti zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
– Uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
Na kraju predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i diskusiju.

  1. dio    14.00 – 15.00 sati – „OSI – tko su i zašto je zapošljavanje OSI uspješan poslovni pothvat?“
  • Predavačica: Loretta Morosin – ravnateljica Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula
    Tema: Predstavljanje rada ustanove i put koji je potreban da se OSI pripreme za rad i uključivanje u širu društvenu zajednicu.
  • Predavačica: Marta Berčić – Udruga Društvo za istraživanje i potporu, Rijeka
    Tema: Predstavljanje rada udruge čiji korisnici su mladi s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju i druge odrasle osobe s invaliditetom iz skupine OSI s kombiniranim teškoćama te njihove mogućnosti, potencijali i radna učinkovitost. Primjeri iz prakse na koji se način OSI mogu uključiti u radne procese.
  • Prikazivanje kratkog dokumentarnog filma Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Skriveni pupoljci boljeg društva.
    Film tematizira problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom i donosi njihove priče i priče poslodavaca.
  • Predstavljanje projekta EDUKOSI.TURIZAM – edukacije za osobe s invaliditetom u turizmu i digitalne platforme www.burzaradaosi.com koja se razvija u sklopu projekta.

15:00 – 15:30 Osvježenje uz kavu i kolače.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od ponedjeljka 13.2.).

Organizatori: Pučko otvoreno učilište Poreč & Sajam Promohotel

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DAN AKTIVNOG TURIZMA

HGK Županijska komora Pula u sklopu sajma Promohotel organizira edukaciju „Dan aktivnog turizma“, koja će se održati u dvorani za stručna događanja sajma Promohotel (Poreč, dvorana Žatika), u srijedu 22. veljače 2023. s početkom u 16:00 sati.

Na edukaciji će biti predstavljen doprinos aktivnog turizma produljenu sezone kroz suradnju ponuditelja usluga aktivnog turizma u destinaciji, dodatni sadržaji u destinaciji koji se mogu ponuditi gostima kako bi njihov boravak bio ispunjeniji, a gosti zadovoljniji te primjer dobre prakse spoja sportske manifestacije, boravka u prirodi, istarske gastronomije u turistički proizvod „Teći, isti, piti“. Cilj predavanja je upoznavanje s ponudom aktivnog turizma Istarske županije te poticanje na suradnju i umrežavanje u destinaciji.

Vrijeme održavanja: 16:00 – 17:30 sati

Program edukacije je sljedeći:
16:00 – 16:25 Suradnjom u destinaciji do produljenja sezone – doprinos aktivnog turizma
Mladen Draguzet, Istra adventure d.o.o., predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija HGK ŽK Pula

16:25 – 16:55 Aktivni turizam u istri – koji dodatni sadržaj možemo ponuditi gostima da budu zadovoljniji
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

16:55 – 17:00 Najava Edukacije za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi u 2023. (HGSS i HGK)
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

17:00 – 17:30 Spoj outdoor turizma i istarske gastronomije – „Teći, isti, piti“
Erik Lukšić, ISTRun j.d.o.o.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje na edukaciji za sudionike bez naknade, a prijaviti se možete do utorka, 21.02.2023, putem on-line prijave na nižoj poveznici.
Organizatori: HGK – Županijska komora Pula & Sajam Promohotel

Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DESTINACIJSKI DAN / DESTINATION DAY

10:15 – 10:30 Registracija prijavljenih sudionika

10:30 – 12:00  Uvodno izlaganje
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

12:00 – 13:00  Razvoj turizma u „nemogućim“ uvjetima
Sonja Jelušić Marić – direktorica TZ Grada Bakra

13:00 – 14:00  Kreiranje novog turističkog proizvoda
Suzi Petričić – direktorica TZG Opatija

14.00 – 14:45 PAUZA

14:45 – 15:45  „Turizam bez granice“ – Zajednički turistički proizvod Hrvatske i Slovenije
Petar Hrg – direktor TZ Područja Gorski kotar
Dejan Iskra – Razvojna agencija Zeleni kras

15:45 – 16:45 Suradnja u destinaciji – Istra adventure
Mladen Draguzet – pokretač neformalnog klastera, vlasnik Istra adventure agencije

16:45 – 17:00 Završna riječ
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka: https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register 
Organizatori: Dantes – savjetovanje za iznajmljivače & Sajam Promohotel

 Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

RADIONICA: DIZAJN INTERIJERA ZA STAMBENE I POSLOVNE OBJEKTE

Vrijeme održavanja: 17:15 – 18:15 sati

Tema radionice u kratkim crtama pojašnjava:

  • Što obuhvaća usluga dizajna i kakav je proces rada sa dizajnerom
  • Ako samostalno uređujemo interijer od kuda krenuti, što sve moramo znati…
  • Tržište: materijali, trgovine, cijene, majstori,…
  • Trendovi ili vlastiti stil uređenja

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka.

Organizatori: Giorgini – studio za dizajn interijera & Sajam Promohotel

Petak, 24. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DANI PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA

Dođite na dane privatnih iznajmljivača – domaćina u obiteljskom smještaju
Upoznati ćete najnovije tehnologije u turizmu koje olakšavaju svakodnevne procese iznajmljivačima uz brojne savjete i niz zanimljivih predavanja.
Saznati ćete kako ostvariti uštede u upravljanju apartmanima uz inovativne tehnologije.
Dobiti ćete priliku da budete među prvima koji će doći na novi slovenski i hrvatski booking portal.
Ekskluzivno ćemo vam predstaviti Google-ove stranice za turizam: kako se prijaviti i koje su sve mogućnosti Google platforme.
Predstaviti ćemo vam jednostavan alat koji vas povezuje sa svim svjetskim booking portalima.
Što je Channel Manager i koje su njegove mogućnosti?

Detaljan program sa satnicama, temama i predavačima biti će objavljen 14.02. u poslijepodnevnim satima.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od 15.02.).

Organizatori: MyRent – Channel manager & Property management sustav & Sajam Promohotel

https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 22.2.2023. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 23.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 24.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 25.2.2023. / 10:00-17:00 h

ULAZ SLOBODAN UZ OBAVEZNU PRIJAVU:

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

www.nedopinezic.com

www.promohotel.com

 

Objavljeno

Po recept održivog turizma u Karnske Alpe

 

Zoncolan

https://visitzoncolan.com/?page_id=143

Karnske Alpe su planinska skupina u Južnim vapnenačkim Alpama. Protežu se na austrijsko-talijanskoj granici. Naziv su dobile prema ilirskom plemenu Karni. Pružaju se u duljini od oko 110 km, između doline Gailtal na istoku i Sextenbacha na zapadu. Najviši je vrh Hohe Warte s 2780 m, a najpoznatiji prijevoj Plöcken. Wikipedia

Nadmorska visina: 2.782 m

Vrh: Coglians

Provincija: Udine

Zemlja: Italija

Klanci: Prijevoj Monte Croce Carnico, Passo Monte Croce

 

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

https://www.comune.sutrio.ud.it/it

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Doduše sreli smo putem kamione hrvatskih registarskih pločica koji su prema ovom području prevozili balvane. No, ipak spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Ulaže se u infrastrukturu ali i u domaće stanovništvo koje jača svoje poduzetničke kapacitete uz pomoć javnog sektora.

Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan, a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo i dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

https://www.comune.ravascletto.ud.it/

Turistički kapaciteti

Na području koje gravitira skijalištu Zoncolan svoja vrata imaju otvorena šest hotela, samo se jedan nalazi na polaznoj točci skijaških staza Zoncolan, na planini. Cilj nije stvaranje odvojenog resorta u planini, već naprotiv održavanje života u postojećim mjestima. Nakon skijanja gosti se vraćaju u mjesto, tu borave, odlaze na večeru, kupuju u lokalnim trgovinama…Istovremeno raste kapacitet pod nazivnikom „difuzni hotel“. Ovaj smještaj je organiziran na dva načina: kao jedan poduzetnički pothvat poput „Da Alvise“, naših domaćina,  jedinih vlasnika i kao smještaj više vlasnika udružen pod jednom recepcijom („integralni hotel“ po naški).

Smještaj je „kategoriziran“ na tri razine kvalitete: standard, superior i deluxe. U pravilu standardan smještaj je lijepo uređen ali u suvremenom stilu. Što ima više drva, retro elemenata, fuzije modernog i tradicionalnijeg to je smještaj luksuzniji. https://www.albergodiffuso.org/alloggi/ 

Općenito, više se radi na revitalizaciji postojećeg nego na izgradnji novog. Njeguje se tako i lokalni dijalekt koji se koristi ne samo u privatnom govoru nego i kod javnih nastupa.  Gastronomija se bazira na tradicionalnoj domaćoj kuhinji, na svakom se koraku vidi ponos tradicijom.

https://www.albergodiffuso.it/it/ravascletto https://albergodiffusopaluzza.it/

Ono što nekima u Hrvatskoj nikako nije jasno, to je u Italiji sasvim razumljivo – u turistički promet treba biti uključeno lokalno stanovništvo. Ovaj koncept cijelog mjesta kao hotela zapravo je stvarnost današnjeg vremena. Potražnja za takvim konceptom je u porastu a s druge strane javni sektor regije Friuli – Venezia – Julia takav koncept potiče jer je pokazao dobre rezultate u suzbijanju demografskog kraha na osjetljivim ruralnim područjima.

Sezona koja traje 10 mjeseci

https://www.osteriadaalvise.it/

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. Obitelj je uredila i još jedan objekt u kojemu imaju vinoteku pa sada posluju u 4 objekta međusobno udaljena pedesetak metara.

Zahvaljujući poticanju poduzetničkih diifuznih hotela kao pothvata jedne obitelji i onih gdje više vlasnika udružuje svoje objekte putem jedne recepcije, ovaj žestoko depopulariziran kraj polako bilježi znakove oporavka. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je veliko sportsko takmičenje https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=SB&raceid=20262  , i to u cijeloj regiji Friuli – Venezia – Julia kao i u susjednoj Austriji i u Sloveniji pa su se kapaciteti napunili. https://www.eyof2023.it/ Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i pretežito radnim danima. Vikendi su rezervirani za turiste i škole skijanja koje rade punom parom.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama. https://www.baitagoles.it/en/

Zoncolanu, Sutriu, Ravasclettu i Paluzzi kao i nekim drugim mjestima podno planine, vratit ću se ponovo. Ovaj primjer iz prakse puno nam govori o načinima kako očuvati život u krhkim, ugroženim, ruralnim zajednicama. Drago mi je kad mogu u praksi potvrditi sve ono što godinama živim, o čemu pišem, na čemu radim. Uz to volim skijati a ovo je skijalište jedno od bližih i bolje organiziranih za kratke boravke od par dana.

www.nedopinezic.com