KATEGORIZIRANI SMJEŠTAJ I PRAZNI STANOVI NA KVARNERU

Teza o prevelikom broju kategoriziranih stanova za najam turistima nije istinita

Mogli bismo reći da se i u ovoj domeni pojavljuje fenomen „lažnih vijesti“. Sustavno ponavljana teza postaje u percepciji javnosti činjenice iako bez ikakvih dokaza.
To je jedan od razloga zašto tražimo informaciju izravno od nadležnih tijela a onda ju dijelimo sa zainteresiranom javnošću.
Jedna od takvih prigoda je postavljanje vijećničkog pitanja na zasjedanju Županijske skupštine.

U Primorsko – goranskoj se županiji odgovori daju zaista u propisanom roku i na zadovoljavajući način.
Suprotno tome, stanje je nezadovoljavajuće, kad je u pitanju informacija o kategoriziranim smještajnim objektima i onima koji imaju status „prazni stanovi“.

Kategorizirani smještaj u stanovima u Primorsko – goranskoj županiji

Još se uvijek konsolidiraju podaci koji su se do 2023. godine vodili kroz više upisnika kao što su:  Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata i dr. Svi su se upisnici, osim onog za građane u domaćinstvu, vodili ručno u obliku uvezene knjige.

2023. je pokrenut Središnji registar za ugostiteljske djelatnosti i usluge u turizmu u sklopu Hrvatskog digitalnog – e Turizma. Na žalost još uvijek nisu svi podaci verificirani i uneseni u e sustav.
Ono što se sad može iščitati iz tog sustava a odnosi se na Primorsko – goransku županiju je podatak da imamo ukupno registrirano 27.038 objekata za smještaj turista u stanovima (apartmanima). Pri tome su građani registrirali 19.333 smještajna objekta vrste apartman i 6.158 objekata vrste studio apartman. Poslovni su subjekti registrirali 1.233 apartmana i 314 studio apartmana.

Također na području županije imamo registrirano i 2.616 kuća za odmor u vlasništvu građana i 270 kuća za odmor u vlasništvu poslovnih subjekata.
Od ukupno 80.360 „praznih stanova“, 29.024 su oni koji su kategorizirani za iznajmljivanje turistima a 51.336 je bez kategorizacije i bez prijave prebivališta ili boravišta osoba na tim adresama. Odnos kategoriziranih stanova za najam turistima prema potpuno praznim, nekorištenim stanovima na čijim adresama nema prijavljenog boravišta ili prebivališta je 1 prema 2.

Rijeka – grad praznih stanova

U Rijeci je evidentirano 1.518 kategoriziranih apartmana i studio apartmana i 19 kuća za odmor. Od toga su poslovni subjekti kategorizirali 94 apartmana i niti jednu kuću za odmor.
Od ukupno 14.238 praznih stanova, u Rijeci je kategorizirano za najam turistima 1.631 stan. 12.607 stanova je potpuno praznih, nekorištenih, na čijim adresama nema prijavljenog boravišta ili prebivališta. Odnos kategoriziranih stanova za najam turistima i praznih, nekorištenih stanova je 1 prema 7,5.

Zašto je ovakvo stanje nepovoljno ?

Sama činjenica o velikom broju praznih stanova koji ne služe za stalni, privremeni ili povremeni boravak govori da možda nemamo evidenciju niti saznanje o stvarnom broju posjetitelja u nekom mjestu, gradu poput Rijeke. To bi značilo da u nekom trenutku u Rijeci može u ovih 12.607 praznih stanova ukupno boraviti 50.000 ljudi a da nisu nigdje evidentirani.

50.000 neevidentiranih prema 6.500 evidentiranih posjetitelja, turista čini ne malu razliku u smislu sagledavanja „nosivih kapaciteta destinacije“. Ako 6.500 turista u gradu od 90.000 stanovnika predstavlja „overtourism“ i zbog toga se poreznom presijom želi smanjiti taj legalni kapacitet, što je s „pritiskom nevidljivih“ 50.000 ?

S poreznog stajališta 12.607 praznih stanova ne doprinosi ništa a 1.631 kategorizirani stan doprinosi paušalnim porezom na dohodak, paušalnom turističkom pristojbom i članarinom.

S vlasnicima ovih stanova turističke agencije, servisi za čišćenje i održavanje mogu legalno sklapati ugovore dok kod praznih stanova turističke agencije ne mogu posredovati a ugovoreni servisi za čišćenje bude pozornost poreznih vlasti.

Navedeni podaci također ukazuju na pojavu rasta broja praznih stanova i pada broja stalnih stanovnika. Manjak stalnih stanovnika odražava se na ekonomsku moć jedne sredine, manjak prihoda od poreza na prvi dohodak (plaću) i sve teže održavanje dostignute razine komunalnog standarda.

Manjak stalnog stanovništva kompenzira se uvozom radnika iz dalekih zemalja sa sasvim drukčijim kulturološkim navikama. Oni svojim skromnim zahtjevima utječu na niske plaće i nizak standard stanovanja radnika. To dodatno motivira domicilno stanovništvo na odlazak. Daljnjom stigmatizacijom i dodatnom poreznom presijom domicilnog stanovništva koje nastoji ostvariti drugi dohodak za svoje životne potrebe tjera se iste na prodaju nekretnina novim vlasnicima bez prebivališta i boravišta u mjestu stjecanja nekretnine.

Jednostavno rečeno, ako plaća nije dovoljna za pokrivanje troškova života a s naslijeđenim i stečenim nekretninama se ne može ostvariti drugi dohodak dovoljan za održavanje istih i poboljšanje obiteljskog životnog standarda, logičan korak je prodaja nekretnine. Nekretninu kupuje onaj tko ima novaca a to su pretežito stranci; gotovo uvijek oni koji nemaju prebivalište ili boravište ondje gdje su kupili nekretninu.

Gorka istina nije privlačna

Demografska kriza ima više uzroka a iza svega stoji ne razumijevanje i nepoštivanje prava i potreba lokalnog stanovništva. Dokaz tome su i izjave čelnih ljudi nekih političkih stranaka kao i predstavnika izvršnih vlasti u općinama i gradovima koji se redom okomljuju na iznajmljivače. O bujanju stanogradnje za tržište i rastu broja praznih nekretnina kojih prema posljednjim podacima u Hrvatskoj ima preko 600.000 – ni riječi !?

*Fotografija: Marko Valjak
www.nedopinezic.com

NEKRETNINSKI BALON I DETURISTIFIKACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

 

 

Turizam nije kriv za rast cijena nekretnina niti za nedostupnost stanova za dugoročni najam u Hrvatskoj

 

Spinovi o turizmu kao krivcu za rast cijena nekretnina i nedostatku stanova za dugoročni najam koji se konstantno plasiraju u javnost nisu utemeljeni na činjenicama. Činjenice govore o sasvim drugim osnovama za rast cijena nekretnina na odredjenim lokacijama u Hrvatskoj.

Deturistifikacija lokalnog stanovništva

Deturistifikacija lokalnog stanovništva je pojava kod koje se ukidaju koristi od turizma za lokalno stanovništvo. Ona se očituje najprije kod zamjene domaćih zaposlenika u turizmu za strane, stalnih za sezonske, promjenom vlasništva nad privatiziranim hotelskim kućama gdje nestaje udio vlasništva lokalne zajednice. Nastavlja se prestankom otkupa domaćih prozvoda, prestankom suradnje hotelskih kuća i domaćih vlasnika smještajnih objekata. Konačno se vrši pritisak prema lokalnim i državnim vlastima kako bi se onemogućilo pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Najprije su ukinuti pansioni a u Hrvatskoj sad su na red došli apartmani (kategorizirani stanovi).

Što nam govore činjenice 

Kad govorimo o činjenicam, prije svega to su informacije o broju praznih stanova koji nemaju status kategoriziranog turističkog smjestaja u domaćinstvu. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stanova te 231.000 kuća za odmor (vikendica) u kojima, po logici stvari, ljudi borave povremeno jer su izvan njihovih prebivališta.https://n1info.hr/vijesti/hrvatska-je-puna-praznih-stanova-bezovan-dva-su-kljucna-razloga-ali-ovdje-nikog-nije-briga-za-to/?fbclid=IwAR2c-RWwYozjicvXz6OAtpXBWgHUBIZrtvrQtSbrCtgJ57Lw28_l8i2YWpk

Zašto ima toliko praznih stanova ? Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan smatra da je veliki dio nekretnina kupljen s namjerom da ne bude u funkciji već da čuva kapital. Takvih stanova ima najviše u najvećim gradovima. Prema nekim izvorima samo u Zagrebu imamo više od 50.000 takvih stanova.

Imobilizirani portfelj stanova

U situaciji kad imamo značajan portfelj stanova imobiliziran tako da ni na koji način ne sudjeluje u prometu nekretnina, tada se javlja efekt ” nekretninskog balona”. Balon se napuhuje zbog rasta potražnje utemeljenog na vjerovanju u sigurnost ulaganja i rast vrijednosti i zbog nedovoljno nekretnina u ponudi jer su imobilizirane i ne sudjeluju u prometu nekretninama. To je neka vrsta začaranog kruga.

Dodatan pritisak na potražnju javio se i zbog rata u Ukrajini gdje su se dobro stojeći Ukrajinci ali i Rusi koji se boje mobilizacije odlučili potražit novo mjesto za život. Najveći dio njih potražio je novo prebivalište u Beogradu nakon čega slijede ostali veliki gradovi u zemljama Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije.

Raslojavanje tržišta

Tržište se u stvarnosti raslojava na ulagače u nekretnine i na one koji pokušavaju rješit svoje stambeno pitanje. Zbog “balona” cijene rastu pa ovaj drugi segment potencijalnih kupaca s manjim primanjima, bez većeg kreditnog potencijala i bez osiguranog kapitala za kupovinu ne uspjeva sebi priskrbiti nekretninu za stanovanje.  Istovremeno gradovi , općine i županije takodjer svoju imovinu drže imobiliziranom umjesto da ju transformiraju u program socijalnog stanovanja. Takve programe imaju mnogi europski gradovi, poput Beča, koji vode računa o svojim gradjanima koji trebaju stambeni  prostor a spadaju u kategoriju socijalno osjetljive populacije.

Dio praznih stanova nastao je odlaskom stanovništva u inozemstvo. Govorimo o emigraciji oko 300.000 ljudi koji su negdje stanovali. No većina takvih stanova nalazi se na ekonomski oslabljenim podrucjima gdje nema veće potražnje za nekretninama pa oni ne utječu na povećanje cijena nekretnina.

Hrvatska je atraktivna zemlja članica EUa

U velikim gradovima gdje je Zagreb na prvome mjestu, kombinacija imobilizirane stambene imovine i rasta potražnje za nekretninama diže cijenu nekretnina. Na atraktivnim lokacijama na jadranskoj obali najveci uzrok rasta cijene nekretnina je velika potražnja financijski potentnih kupaca iz inozemstva. Takva potražnja čini već preko 80% ukupne potražnje.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine a zatim deset godina kasnije i u eurozonu i schengenski granični režim, preusmjerili su nekretninska ulaganja iz Španjolske, Grcke, Frncuske, Italije na hrvatsku obalu Jadrana gdje su cijene nekretnina cijelo vrijeme bile  povoljnije. Sad se “hvataju” manje ali još uvijek atraktivne lokacije pa se umjesto Opatije trazi Rijeka, na primjer.

Ogroman nesrazmjer između praznih i kategoriziranih stanova

Takav je trend na cijeloj jadranskoj obali. U svemu tome legalni, registriran i kategoriziran najam stanova turistima predstavlja sve manji udio u ukupnom prometu nekretnina. Ako imamo 600 000 praznih stanova s prosjecno 4 postelje onda govorimo o 2,4 milijuna postelja prema tek nesto vise od 600.000 registriranih, kategoriziranih postelja za najam turistima. U samom gradu Zagrebu promet najma stanova turistima je ukupno neusporedivo manji od potencijala praznih 50.000 stanova s 200.000 postelja.  U Rijeci, na primjer, imamo 13.810 nenastanjenih, praznih stanova i 428 stanova za odmor. U Rijeci je ukupno kategorizirano s rjesenjem o odobrenju za najam turistima tek 1.138 stanova. https://www.fiuman.hr/u-pgz-u-postoji-44-tisuce-praznih-stanova-u-kojima-nitko-ne-zivi/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0rcPn3fPcdWT2IFGFNNf661ZQQUzx66CyJGcMEbSDYNtNWmx5NTTkDlmo_aem_Afk_mu13CdJbMe1Thf-Su4fyfvMoqTLZiH5Ih56Lha4ef6DHic0K9Ts4ds9UOEqT19flxt90F_3zKi9nuE_ZWELD  Razlika je očigledna i dematira sve što su gradske vlasti govorile kao opravdanje za podizanje poreza iznajmljivačima obiteljskog smještaja.

Raste potražnja za jeftinim stanovima

Aktualna kriza sigurnosti u Europi pomalo usporava potražnju za skupim ladanjskim nekretninama na jadranskoj obali. Potražnja je već prošla vrh i polako ide prema silaznoj putanji. To je opći trend u Europi. Ono što će se tražiti sve više, to su stanovi za smještaj stranih radnika. U tom slučaju govorimo o jednostavnijim i jeftinijim stanovima s kojima se postižu dobri prihodi. https://www.telegram.hr/vijesti/nakon-telegramova-otkrica-iseljen-dio-nepalaca-iz-onog-drzavnog-stana-u-kojem-ih-je-bilo-nagurano-vise-od-30/

Što se krije iza navedenih spinova ?

Ako se vratimo na spomenuti spin s početka teksta njegov cilj je onemogućavanje legalnog najma stanova turistima iz nekih sasvim partikularnih razloga. Ti su razlozi često trivijalni ali općenito vrlo destruktivni prema vlasnicima nekretnina.

Jačanjem porezne presije mnogi će biti prisiljeni prodat svoje nekretnine investitorima jer ih neće moć održavat a legalan turistički najam neće bit isplativ.

Socijalno stanodavstvo je u nadležnosti gradova i općina

Socijalno pak stanodavstvo je za obične gradjane vlasnike nekretnina preriskantno, zato i izbjegavaju iznajmljivati stanove socijalno osjetljivim skupinama. Stanodavci nisu zaštićeni od neplaćanja i gomilanja dugova. Zaštićeniji su najmoprimci pa se sudski postupci vode desetljećima. O socijalnom, priuštivom stanovanju treba brinuti javni sektor, općine i gradovi, županija uz pomoć države. https://www.fiuman.hr/napusteno-prenociste-hz-prenamijeniti-u-stanove-za-mlade-evo-sto-kaze-gradonacelnik/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0sk9Y7ONCu0oA7w7vYYjBBOVSDVl6piqheFdrogeYhe4Ss4RiC-BmCCsE_aem_AfkDoSwjuxOujAZWyB7t9PjtWnjdgVhto2VqywYHalGsq8kP5PaU2UwXDgwOpVORPBVPftHuL7mJ471vRz_Aru_x 

Potpuno je neprimjereno takvo stanovanje „rješavati“ svaljivanjem krivice na privatne vlasnike stanova. A onda još aktivno sudjelovati u planiranju izgradnje skupih nekretnina za tržište vješto sakrivenih tobožnjom brigom za opće dobro. https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/predstavljen-novi-stadion-kantrida-ovo-je-projekt-koji-ce-svakako-promijeniti-rijeku/

Drugim rječima, naša djeca neće moći uživati nasljeđe prethodnih generacija ako se nastavi ova „hajka“ na iznajmljivače smještaja turistima. Takva privilegija namjenjena je, očito, bogatim strancima.  https://nedopinezic.com/2022/04/04/obiteljski-smjestaj-snazan-adut-hrvatskog-turizma/ 

Ipak, na kraju treba reć i to da strah i mržnja prema turizmu i turistima (turizmofobija)  nastaju kao rezultat isključivanja domicilnog stanovništva od koristi koje turizam donosi. Deturistifikacija lokalnog stanovništva rezultira odbojnošću prema turizmu na štetu svih dionika. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijes-na-kanarima-ne-mogu-zivjeti-od-turista-necemo-vise-biti-vasa-krava-muzara-foto-20240427 

*Fotografija: https://m2-estate.com/en/blog/relocation/best-european-countries-for-buying-real-estate-by-the-sea/

 

www.nedopinezic.com

 

PUTOVANJE U SREDIŠTE BOSNE

 

S Krka na put kroz “vodeni svijet” središnje Bosne

Kako u tri i pol dana upoznati središnji dio Bosne i Hercegovine ?

Težak zadatak. Ipak prihvaćam izazov. Najvažniji su ljudi. Zato plan putovanja započinje kontaktiranjem prijatelja na zamišljenoj ruti. Može se reći da moje rute vode od čovjeka do čovjeka, domaćina na nekom odredištu. A domaćini su najveće blago  Bosne i Hercegovine. Topli, srdačni ljudi koji se iskreno vesele svakom putniku koji ih počasti dolaskom.

Izabrao sam glavnu temu kratkog putovanja. „Vodeni svijet“ je put koji započinje na Plitvicama, nastavlja se u Bihaću, ide preko Jajca, Visokog, Vareša do Kraljeve Sutjeske. Na ovom putu voda vlada, pojavljuje se u nevjerojatnim oblicima, hrani prirodu i dušu.

Produženi vikend

Ako put počne u četvrtak u 15:30 onda se za nekih četiri i pol sata stiže do prvog prijatelja na noćenje, taman nešto iza Bihaća. Uz put se mora stati, naravno. Sudbina je htjela da prva stanka bude u Otočcu. Tu smo slučajnim odabirom dobru kavu popili u kafiću „Amigo“, vlasnika Petra Kraljića pa smo imali osjećaj da smo uvijek u Skrbčićima, u konobi „Ivinčić“ s našim Petrom Kraljićem.

Dolazak u Vrtoče u etno selo „Čardaklije“, kod obitelji Zorana Radoševića pao je u termin večere. Zoranovi fantastični ćevapi, pljeskavica, metarska i druge kobasice, sirevi, uštipci i kruh od heljdinog brašna…To je bila okrjepa koja se pamti. Sve popraćeno degustacijom domaćih rakija i sokova i Zoranovih šala i viceva. Nakon toga smještaj u „raspršeni hotel“. Mene je dopala kućica na rubu imanja, do same šume. Zaspao sam slatko istog trenutka kad sam dotaknuo udoban krevet. https://cardaklije.com/

Doručak je najvažniji obrok

Kod Zorana u Čardaklijama doručak je više „do večere“ nego „do ručka“. Nema čega nema: uštipci, mješanica, omlet, cicvara, sir, kobasica, kava domaća, domaći sokovi … Nakon ovakve okrijepe nema straha pred izazovima novog dana. Prvi izazov je Štrbački buk. „Kartu čitaj i seljaka pitaj“, stara je uzrečica, pa smo tako i mi nakon pola sata vožnje došli do ulaza u možda najatraktivniji dio Nacionalnog parka Una. Na ulazu nas je dočekao „poglavica“, jedan iznimno upečatljiv čuvar parka s kojim smo srdačno razgovarali o Rijeci, otoku Krku, gdje svatko iz BiH ima nekog svog. Nakon plaćanja ulaznice, nastavljamo s vozilom do parkirališta i onda laganom šetnjom do vidikovaca s kojih se može najbolje doživjeti sva raskoš slapa Štrbački buk. Ono što slijedi teško je opisati riječima. To treba doživjeti. https://npuna.com/strbacki-buk/

Desant na Jajce

Tako se zove poznati ljetni muzički festival koji se svake godine održava ispod znamenitog vodopada. https://stav.ba/vijest/velike-face-muzicke-industrije-u-desantu-na-jajce/18985 Na parkiralištu smo kupili par suvenira i tako došli do sitnih novaca za plaćanje parkinga. Do vodopada smo došli nakon što smo platili ulaznicu. Ulaznice se plaćaju u KM, ne mogu se platiti karticom a li ljubazni naplatničari prihvaćaju i euro. Kurs je jednostavan: 1 euro = 2 KM. Ulaznica baš i nije jeftina ali doživljaj velikog slapa iz neposredne blizine je fantastičan. Osim toga vidljivo je da im svaka KM, svaki euro i te kako dobro dođu. https://www.agencija-jajce.ba/vodopad-u-jajcu/

Nakon Jajca valja put Travnika. Druga putna kava „pala je“ u Donjem Vakufu u kavani na katu gdje su domaći kolači fantastični. E, gdje je, to ćete istražiti sami. Centar.

Travnička kronika

Travnik je jedan sasvim poseban grad. Po mnogo čemu. Neumorna ambasadorica Travnika, Amra Livnjak, uputila nas je na obiteljski hotel https://hotelvezir.ba/en/home/ . Kad smo došli pred hotel, „brdo“ policije u uniformama, u civilu, zaista nismo očekivali takav doček. Ipak to nije bilo zbog nas već zbog najčuvenijeg iftara u cijeloj regiji. Po pristiglim vozilima, zaključili smo da se ovdje okuplja vrh vrhova društvenog, vjerskog i političkog svijeta. Ljubazni domaćini su nam osigurali parkirno mjesto a mi smo krenuli u šetnju gradom sa Suadom Bahtijarevićem, jednim od najpoznatijih vodiča u BiH. Gospodin Suad je specijalist ne samo za BiH već i za Tunis, Maroko i ostale mediteranske afričke zemlje. Travnik je grad kojega valja pomno istražiti. Mi smo, zahvaljujući Amri, na vrijeme rezervirali stol u jednoj od najpoznatijih ćevabdžinica u B i H „Hari“. „Timing“ je bio savršen, 17:45, taman malo prije dolaska brojnih obitelji nakon pucnja ramadanskog topa negdje oko 18:00. Usluga savršena, ćevapi savršeni. Užitak je promatrati brojno osoblje kako „zuje“ poput marljivih pčelica i iznimno brzo i efikasno poslužuju goste u svakom od brojnih prostora lokala. Na velikom roštilju koji se loži ugljenom smještenom u središtu lokala u isto vrijeme rade četiri roštilj – majstorice. Njihova vještina i brzina termičke obrade mesa je zadivljujuća.

Dobro okrijepljeni idemo dalje u šetnju užim središtem grada predvođeni našim vodičem Suadom. Šarena džamija, Plava voda, Elči Ibrahim – pašina medresa, rodna kuća Ive Andrića… Poznate osobe porijeklom iz Travnika poput „trenera svih trenera“, pokojnog Ćire Blaževića, Nikše Bratoša i mnogih drugih. Samostan Guča Gora, planinski centar Vlašić… i još mnogo toga nas čeka za otkrivanje kod budućih dolazaka. Dobra priprema za razumijevanje Travnika čitanje je Andrićevih djela, osobito Travničke kronike. https://travnik.ba/sta-vidjeti-u-travniku/

Put u središte zemlje

Visoko je danas najpoznatije po „Bosanskoj dolini piramida“. Što god tko mislio o tome, vrijedi „zaroniti“ u podzemne tunele u pratnji vodiča. Danas je ovaj impozantni geološki park uređen i organiziran na dobroj razini usluge. Vođenje je profesionalno i stručno. Šetnja podzemljem traje nekih 40 minuta. Što je manja grupa i što se manje komentira, to ostaje više prostora za meditaciju i razmišljanje. Možda ipak ne znamo sve o dalekoj prošlosti ? Kad se uzmu u obzir svi najvažniji elementi za život u ta davna vremena, sigurno je središnja Bosna bila pogodna za razvoj jedne civilizacije koja ima dodirnih točaka s onom vučedolskom. https://bosanskepiramide.ba/

Vareš

Iz Visokog do Vareša stižemo za nekih sat vremena. https://www.dw.com/hr/ako-je-ne%C5%A1to-u-bosni-bosna-to-je-vare%C5%A1/a-58838424 Vareš je srce Bosne. Smještamo se u hostel Mlin, https://mlinvares.ba/ kod Daria Dodika. Tu nas čeka i profesor Admir Čizma, licencirani turistički i planinarski vodič s nizom certifikata. Ali i više od toga, Admir je prava enciklopedija znanja. Kao profesor geografije on poznaje apsolutne sve što se tiče širokog spektra teritorijalnih specifičnosti svojega kraja. On je nasljednik utemeljitelja poratne turističke priče na prostoru općine Vareš, jednog i jedinog Boška Andrića. Rijetki su ljudi poput Boška koji tako gore za afirmaciju svog kraja u izrazito nepovoljnim okolnostima. Za usporedbu, grad Bakar s koksarom i terminalom za ugljen u luci i rafinerijom u zaleđu „mila je majka“ situaciji u kojoj se nakon rata našao Vareš. Hrpa uništene industrije, napuštenih rudnika, zapuštene infrastrukture… Ne znaš od kuda bi počeo. Boško je strpljivo i uporno sa svojom ekipom obnavljao razbijenu sliku nekad sjajnog Vareša i predivnog prirodnog okruženja. Teške rane se dugo liječe i proći će još mnogo vremena da zacijele ali oporavak je zamjetan.

Bobovac – simbol Bosanskog kraljevstva

S Admirom smo krenuli put Bobovca, kraljevskog grada. https://visitvares.com/bobovac/ . Bobovac je srednjovjekovna prijestolnica bosanskih vladara, njihova najznačajnija obrambena utvrda. Smješten na strmom brdu, s dviju strana opasan kanjonima kroz koje teku rijeke, s treće strane zaklonjen u šumovitom planinskom masivu, bio je dobro branjiv. On je otkriven javnosti 1891. a prva ozbiljnija arheološka istraživanja krenula su 1959. Posla ima i danas, ovisno o raspoloživim sredstvima i uloženim naporima. Razgled sa stručnim vodičem daje dobar uvid u povijesni razvoj zbivanja na ovom lokalitet od 1350. pa do njegovog konačnog pada u osmanlijske ruke 1463. godine. Bio je to vrhunac samostalnosti Bosne. Bosansko je kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Kraljevinom je vladala loza Kotromanovića, najpoznatiji su Tvrtko I, Tvrtko II, Stjepan Tomaš ali i dvije kraljice Jelena Gruba i Katarina Kosača. Katarinu i danas narod najviše štuje, osobito u administrativnom sjedištu kraljevstva, Kraljevoj Sutjesci.

Majstori kovači

Vareš i cijeli kraj a nekad i Bosansko kraljevstvo, žive i živjeli su od moćnog rudnog bogatstva. Nema čega nema pod zemljom. Ugljena, željeza, olova, plemenitih metala, osobito srebra… Još od prapovijesnih se vremena tu vazda nešto talilo i kovalo. Rat je ugasio posljednje industrijske visoke peći. Danas spomen na taj povijesni kontinuitet čuvaju majdani u Oćeviji. https://visitvares.com/sta-posjetiti/kovacnice-u-oceviji/ Posljednje kovačnice koje koriste rotore pogonjene vodom za pokretanje teških maljeva. Tu smo imali priliku vidjeti kako se to radi već stoljećima a bome i kupiti nešto od rukom iskovanog alata. Druženje s kovačima završili smo za zajedničkim stolom uz blagovanje finog jela spravljenog ispod peke. Majstori kovači su ujedno i najbolji majstori pekači. Zato se to svake godine održava tradicionalna pekijada. https://www.vijesti.ba/clanak/608730/medjunarodna-pekijada-kod-varesa-takmicenje-u-pripremi-najukusnijeg-jela-ispod-saca . Siti i napiti vratili smo se u naš hostel Mlin u Varešu i zaspali „ko male bebe“.

Kraljeva Sutjeska

Nedjeljno jutro sviće s gustom snježnom zavjesom. Snijeg toliko uporno pada da se polako taloži i zadržava na cesti. Nakon finog doručka krećemo na put prema Kraljevoj Sutjesci, oprezni, laganim tempom. https://kraljeva-sutjeska.com/   Odlučili smo se za okolni put autoputom do Kaknja pa prema Kraljevoj Sutjesci. Danas je Cvjetnica pa smo se mailom najavili gvardijanu samostana Fra Bono, jer bismo nakon mise voljeli razgledati i muzejsku zbirku. Crkva je dupkom puna pa imamo osjećaj da su svi koji slave Cvjetnicu iz ovog kraja tu. Danas je hrvatski dio stanovništva sveden na nešto preko 700 ljudi. Do zadnjeg, nesretnog rata ovdje je živjelo 12.000 Hrvata. To je prava slika onoga što se događa u većoj ili manjoj vjeri svom stanovništvu na Zapadnom Balkanu. Snažna depopulacija. Hrvati odlaze brže i lakše u EU zemlje zbog hrvatske putovnice. Nakon svečanog misnog slavlja – iznenađenje. Fra Bono prilazi propovjedaonici i posebno pozdravlja našu malu grupu od 9 ljudi s otoka Krka. Kakva čast !  Kao da nas ima “tri autobusa”. I to nije sve. Primljeni smo kao posebni gosti, za nas se pripremio ručak, počašćeni smo manirom najboljih domaćini. Uz ugodnu ćakulu i obilazak samostana i muzejske zbirke, teškom mukom smo se rastali od naših divnih domaćina. Prekoračili smo u znatnoj mjeri predviđeno vrijeme za povratak ali nije nam žao. Kraljeva Sutjeska, fra Bono HVALA ! Vratit ćemo se sigurno. https://www.bosnasrebrena.ba/kraljeva-sutjeska-samostan-i-zupa-sv-ivana-krstitelja

Banja Luka u prolazu

Kako smo već u priličnom kašnjenju, nismo više imali vremena za razgled Banja Luke https://www.tourismbih.com/bs/location/banja-luci/   već smo uz kratku pauzu u Doboju i uz pomoć prijatelja Vladislava Jakovljevića , „naciljali“ „Butik mesa Ivančević“ u Banja Luci. Bilo je to već vrijeme večere, u 17 sati i naravno svi smo poželjeli probati poznati banjalučki ćevap. „Mesne pločice“ sastavljene od 4 ćevapa u ukusnoj lepinji, uz malo luka…za prste polizat. Nakon okrijepe krećemo prema Gradiški i uz kraće zadržavanje na graničnom prijelazu dolazimo na autoput prema Zagrebu. Kasni dolazak na Krk nije nam pokvario raspoloženje iako je dan dolaska, ponedjeljak, već radni.

Ostalo je još mnogo, mnogo toga za vidjeti, posjetiti, razgledati, kušati…nekom drugom prilikom. Ovako, za tri i pol dana, bilo je  to  prilično dinamično i sadržajno putovanje. Preporučio bih ga svakome za prvo upoznavanje sa središnjom Bosnom. Ovo je bilo planirano putovanje nakon sličnog kada smo upoznavali Hercegovinu. https://nedopinezic.com/2022/11/07/upoznavanje-hercegovine-u-tri-dana/ Sad imamo bolji dojam cijele zemlje. I naravno još veću želju za nove istraživačke pothvate u susjednoj nam, dragoj Bosni i Hercegovini.

www.nedopinezic.com

ITB BERLIN – OMAN ZEMLJA PARTNER

„OMANSKI POUČAK“

Oman je bila zemlja partner ovogodišnjeg izdanja ITBa u Berlinu. Prema Wikipediji Oman je: https://hr.wikipedia.org/wiki/Oman . Naše ministarstvo vanjskih poslova objavljuje informacije za putovanje u Oman na svojim službenim stranicama: https://mvep.gov.hr/informacije-za-gradjane-244593/konzularne-informacije-22730/preporuke-za-putovanja-22854/upozorenja/245044?country=101

U Omanu kao i u ostalim zemljama arapskog poluotoka, događa se vrlo intenzivna gospodarska tranzicija kojoj je u prvom planu turizam.  Već dobro poznate investicije u UAE, u Dubaiju, proslavile su ovu novu turističku destinaciju diljem svijeta.

Ogroman novac koji dolazi iz eksploatacije naftnih nalazišta već se godinama investira u izgradnju novih, pametnih građevina i gradova. Hotelski smještaj je upravo u ovoj regiji dobio novu dimenziju do razine sedam zvjezdica. Svaka građevina je turistička atrakcija pa se u pretežito pustinjskom okruženju stvaraju nove oaze života u visokom stilu.

Oman vodi posebnu brigu o očuvanju načela održivosti pa još uvijek odolijeva pritisku investitora za gradnju rezidencijalnih objekata i hotelskih kapaciteta na obalnoj crti. Obala je proglašena općim, javnim dobrom kojemu imaju slobodan pristup svi. Zbog toga je zabranjena gradnja na obali.

S duge strane, Oman gradi u suradnji s investitorima visoko kvalitetne smještajne kapacitete u ruralnom području. Svaki izgrađeni objekt mora poštivati tradiciju tako da danas Oman ima dobar balans između suvremenog i tradicionalnog. Svoju kulturu i tradiciju posebno štuju i čuvaju jer su svjesni da je upravo to jedan od najvećih aduta privlačnosti destinacije. https://www.tripadvisor.in/Attractions-g294006-Activities-Oman.html 

Sporiji i stabilniji razvoj turizma

Razvoj turizma ide sporijim ali uravnoteženim tempom jer se svaki zahvat, svaka investicija propituje u kontekstu čuvanja autentičnosti i donošenja koristi lokalnoj zajednici. Svi novosagrađeni objekti imaju zadovoljavaju visoke kriterije ekoloških normi.

Iako je po svom ustroju Oman sultanat i vlast je centralizirana ipak se razvijaju i civilne inicijative poput posebnih programa planinarenja za žene, zatim boravak u ruralnoj zajednici uz druženje s lokalnim stanovništvom, mladi ljudi se osposobljavaju za razne poslove u turizmu kako u hotelima tako i izvan njih.

Emocije su glavni pokretač turističkih putovanja

Ono na što se u Omanu stavlja naglasak to je emocija koju mogu dati samo ljudi i to lokalni ljudi pa se i u najboljim hotelima pazi na prisutnost i zadovoljstvo domaćih kadrova.

Nezamjenjivost realnog iskustva u usporedbi s virtualnim – ovo je jedna od pouka koje su u Omanu izvukli iz vremena kada je vladala pandemija Covida 19. Zato se čuva autentičnost i brine o uključenosti lokalne zajednice u doživljajni turizam.

www.nedopinezic.com

VIJESTI S ITB-a BERLIN

ITB BERLIN
KRATKI PREGLED ANALIZE PHOCUSWRIGHTA

Nejednak oporavak

Turizam se oporavlja ali ne na svim stranama svijeta jednako. Za 2025. se predviđa lagana stagnacija u Europi i Sjevernoj Americi dok će Južna Amerika i Afričko – pacifička regija imati lagani rast.

Privatni smještaj eksponencijalno raste

Apsolutni pobjednik izlaska iz krize je privatni smještaj, smještaj u domaćinstvu. Od 2021. do 2025. rast bukinga ove vrste smještaja iznosit će 100 % dok će kod hotela rast biti oko 20 %.

To je u svom interviewu naglasio i Glenn Fogel, CEO i predsjednik Booking Holdings. Na provokativno pitanje o zabrinutosti za rast ovog segmenta ponude i kakva je po tom pitanju strategija Booking.coma, on je rekao : „Putnici traže privatni smještaj (kratkoročni najam). Mi želimo imati najbolju i najraznovrsniju ponudu tog smještaja kojega putnici traže. Jedini razlog zašto smo ga izlistali zajedno s hotelima je taj da putnik istovremeno može pretraživat hotele i privatni smještaj. Na taj način može imati pregled svih opcija na jednom mjestu i izabrati sebi najpovoljniju.“

Tri velike prijetnje turizmu

Turizam ima tri velike prijetnje za stabilan rast. To su: geopolitička kriza, povećanje troškova i manjak radnika. Kako jača kriza tako se vidi veće pomanjkanje akcije putnika u smjeru održivosti. Troškovi su u prvom planu kod većine putnika. S druge strane vidimo da su na elemente održivog putovanja osjetljiviji putnici bolje platežne moći. U toj niši je važno isticati održivost ali i svim ostalim putnicima treba jasno komunicirati što ta održivost znači za globalni svijet, za zemlju, za lokalnu zajednicu i pojedinca.

Alati koji koriste umjetnu inteligenciju ubrzavaju razvoj

Razvoj primjene umjetne inteligencije po mjesecima:
– Studeni 2022. lansiran je ChatGPT
– Siječanj 2023. Microsoft ulaže 10 milijardi dolara u OpenAI
– Veljača 2023. Google najavljuje Bard
– Ožujak 2023. Open AI je pustio ChatGPT Enterprise
– Rujan 2023. Open AI dodaje multimodalne mogućnosti
– Listopad 2023. Open AI dodaje mogućnosti rada s PDF-om, podatkovnim datotekama, kreaciji tekstova s fotografijama
– Studeni 2023. DEV Day – GPT – 4 turbo, Assistants API, Customer GPTs, i GPT pohrana, modeli po narudžbi, Copyright zaštita…
– Prosinac 2023. Google lansira Gemini
– Siječanj 2024. dolazi Rabbit
– Veljača 2024.OpenAI predstavlja SARA, tekst i video generaciju…

Umjetna inteligencija je tu, već se koristi. Naša je zadaća da imamo što više vjerodostojnih podataka u virtualnom svijetu jer će to biti presudno za formiranje ponude putem umjetne inteligencije.

Potrošači su  počeli koristiti umjetnu inteligenciju

U USA 22 %, Kanadi 17 %, UK 14 %, Francuskoj i Njemačkoj 13 %, Italiji 14 %, Španjolskoj 18 %… Zanimljivo je da u USA AI najviše koriste osobe 55+ godina, u Kanadi oni od 18 do 34 ravnopravno s generacijom 35 -54, u ostalim navedenim zemljama uvjerljivo najviše koriste korisnici u dobi od 18 do 34 godine.

Planiranje putovanja uz pomoć AI (Artificial intelligence)

AI se koristi za planiranje putovanja i to u USA 50 %, Kanadi 41%, UK 48%, Francuskoj 30 %, Njemačkoj 35 %, Italiji 47 %, Španjolskoj 49%.

AI postaje osobni asistent koji će „narudžbe“ zaprimati glasovnim putem. Međutim dolazi i Web3 koji će objediniti sve operacije kod planiranja putovanja. Booking.com razvija upravo takvu “one stop shop ponudu” na svojim platformama.

Ovo su kratki izvadci iz izvješća konzultantske kuće Phocuswright https://www.phocuswright.com/

www.nedopinezic.com

EUROPA U 2023. TOP DESTINACIJA

ITB BERLIN 2024
EUROPA JE I DALJE SVJETSKA TOP DESTINACIJA

U 2023. Europa je imala 700,4 milijuna internacionalnih dolazaka. Taj rezultat čini 54,5% svih međunarodnih dolazaka prema podacima Svjetske turističke organizacija pri UNu. Unatoč ovako dobrim rezultatima oni su još uvijek za 5,7% manji od dolazaka u 2019. godini.

Najveći broj dolazaka, 307.4 milijuna, odnosi se na mediteranski, južni dio Europe. Ovaj dio Europe je već nadmašio dolaske iz 2019. za 1,1%. Zapadna Europa ima minus od 2,9% dolazaka prema 2019. godini.

Albanija hit destinacija

Prema UNWTO od sječnja do studenog 2023. apsolutni rekorder u povećanju prometa bila je Albanija s plusom od čak 49%, slijedi Andora s povećanjem od 31%, zatim Island i Srbija s 15% povećanja, Portugal 11%, Turska 7%, Grčka 4%, Španjolska 1%. Francuska je ponovila rezultat iz 2019. godine.

EXPO u Srbiji prilika za cijeli Zapadni Balkan, Hrvatski i Sloveniju

Srbija u narednim godinama očekuje značajan utjecaj na dolaske velikog događanja, EXPO, koje će se održati od 15 .5. do 15. 8. 2027. u Beogradu.

Ovo atraktivno događanje bit će dodatan poticaj posjetiteljima EXPOA za produžetak putovanja u zemlje Zapadnog Balkana te u Hrvatsku i Sloveniju.

www.nedopinezic.com

ZLATO NA ITBu ZA KRK I KVARNER

BERLINSKI ZLATNI MEDVJED ZA PROMOTIVNE FILMOVE KRKA I KVARNERA

Turistička zajednica otoka Krka dobila je „zlatnog medveda“

Priznanje Golden Star Award 2024. na festivalu turističkog filma The Golden City Gate Award 2024. dobio je film „Echoes of Adventure“ koji promovira outdoor aktivnosti na otoku Krku. Film je producirao je Level 52 iz Labina.

Na istom festivalu u Berlinu, u sklopu Internacionalne Turističke Burze, još jedno priznanje za filmsku produkciju s Kvarnera.  Turistička zajednica Kvarnera je za film „Make your own movie“ u produkciji Filmerije i Kinoteke također osvojila Golden Star Award 2024.

Na Kvarner „putuju“ dva zlatna medvjeda, prestižna priznanja u svijetu produkcije turističkih, promotivnih filmova.

www.nedopinezic.com

KRATKE VIJESTI S INTERNACIONALNE TURISTIČKE BURZE, ITB BERLIN 2024.

ITB I ŠTRAJK

Ovogodišnji ITB je pod pritiskom štrajka zemaljskog osoblja grupacije Lufthansa i Deutsche Bahna. Sindikat Verdi je iskoristio važan trenutak za pritisak na poslodavce i pokrenuo štrajk koji će paralizirati dobar dio javnog prometa od četvrtka 07. 03. u 04:00 do subote 09. 03. u 07:00.
U tom razdoblju su otkazani svi letovi grupacije Lufthansa a nije moguće putovati ni vlakovima. Sindikat zahtjeva 35 satni radni tjedan s punom plaćom.
Ovakva situacija je unijela veliku nervozu kod svih sudionika ITBa jer su odlasci u petak, dan nakon zatvaranja burze znatno otežani. Umjesto punog fokusa na posao, mnogi su sudionici prisiljeni istovremeno tražiti rješenja za povratak kući.

Ranjivost aviodestinacija

Štrajk je razotkrio i veliku ranjivost avio destinacija kad su u pitanju ovakve sindikalne akcije. Financijske štete će biti ogromne ali i gorak okus nesigurnosti za mnoge sudionike ITBa koji su već po drugi puta u nekoliko godina osjetili posljedice štrajka.

Pad offline aktivnosti

Osim toga primjećuje se značajan pad ekonomskog efekta ITBa. Prije Covida 19 cijeli je grad bio u znaku ITBa,  offline reklame su bile prisutne na svakom koraku,  vijesti s ITBa su se vrtjele na svakoj TV mreži, gotovo svaki hotel u centru je imamo besplatan autobusni prijevoz do sajma, svake večeri su se održavale zabave po hotelima, barovima, sajmeni prostor je „pucao po šavovima“ od izlagača i poslovnih posjetitelja. Još uvijek je ITB najveći, najutjecajniji poslovni turistički sajam u Europi i najveći turistički kongres ali razina ukupnog događanja značajno je manja.

Digitalna tranzicija u Postcovid eri

Post Covid era je donijela mnoge promjene i ubrzala je digitalnu tranziciju. U digitalni marketing, stvaranje velikih baza podataka i implementaciju umjetne inteligencije ulaže se ogroman novac. Zato će u budućnosti ovakva događanja imati sasvim drugi značaj. Ljudi iz branše se moraju susresti u živo barem jednom godišnje a ITB je prilika da se u nekoliko dana susretnete sa svim važnim partnerima iz zemlje i inozemstva na jednom mjestu.

Želja za povoljnim putovanjima

Što se tiče putovanja Nijemaca, želja je i dalje velika. Ono što je prošle godine bilo najavljivano, ove se godine potvrdilo u istraživanjima. Pazit će se više na troškove putovanja. Prema FURovoj Reiseanalyse, 73% ispitanika će sigurno putovati, 41% ispitanika već ima plan putovanja. 43% ispitanika planira isti trošak putovanja kao lani, 7% planira potrošiti manje, 15% ispitanika će potrošiti više ove godine nego lani a 36% još uvijek nisu sigurni koliko će moći potrošiti. 2023. je prosječna potrošnja po osobi i putovanju bila 1337 eura. To je najveći iznos do sada.

Organizirana i individualna putovanja

Organizirana putovanja iz Njemačke su značajno rasla u 2023. u odnosu na 2022. prema istraživanju udruženja DRV, zahvaljujući oporavku kružnih, brodskih putovanja. Ukupan postotak organiziranih putovanja u 2023. iznosio je 47,2% . 2019 je bio na 50%. Individualna putovanja participiraju u ukupnom prometu s 52,8%. Dobar dio razloga za još uvijek manjim prometom organiziranih putovanja prema individualnima leži u poskupljenjima koja su drastično povećala cijenu aranžmana u 2023. godini dok je istovremeno zbog inflacije i sporog rasta plaća kupovna moć putnika pala.
www.nedopinezic.com

SVI PUTOVI VODE U RIM

Dugo sam razmišljao o putovanju u Rim

https://www.comune.roma.it/web/it/welcome.page  Mislio sam da ću se za Rim posebno pripremiti, rezervirat barem tjedan dana za obilazak svih znamenitosti… I onda se dogodi da moja starija kćer Karla ima obranu mastera iz implantologije na medicinskom fakultetu UniCamillus. Dva i pol dana u Rimu ? Zašto ne ?

U dogovoru s ostatkom obitelji Karla je organizirala da dođemo na njenu promociju u Rim. Uz nju su promociju imale i njene prijateljice, kolegice Dora Mahulja i Andrea Lukežić pa nas se okupilo lijepo društvo.

Prijateljice i prijatelji stizali su dan za danom kao potpora laureanticama. Krenuli smo tako na put i mi, moja supruga Ksenija i ja iz zračne luke Trst s kojom je Rim povezan s četiri leta dnevno. https://triesteairport.it/en/#null

Zračna luka Trst ima odlično uređeno parkiralište, sve usluge su vrlo brze i dobro organizirane. Mala zračna luka ali dobro „posložena“. Naša mlađa kći Pavla došla je iz Zagreba preko Splita i našli smo se na Fiumicino aerodromu u Rimu.

S aerodroma biramo prijevoz brzim vlakom „Leonardo express“ https://fiumicino-leonardo-da-vinci-airport-transfers.tickets-rome.com/?gad_source=1&gclid=CjwKCAiAopuvBhBCEiwAm8jaMQ1gUpc8zuamlhRsfE1CI8Z4RPiUgimqdRcBkdsKlDTjJ2wB2Z-h7xoCftwQAvD_BwE  koji prometuje non – stop prema centralnom kolodvoru Termini.

Pola sata vožnje uz cijenu od 14 eura po osobi odnosno 10 eura na grupnu kartu od 4 osobe. Brzo, povoljno i efikasno. Ne treba ni spominjati kako su vlakovi uredni, udobni, moderni.

Prethodno rezerviran smještaj preko platforme booking.com nalazi se blizu kolodvora Termini https://www.rfi.it/it/stazioni/roma-termini.html a pokazalo se i blizu svih najvećih znamenitosti drevnog Rima. I to je jedina njegova prednost uz, za ovaj dio Rima, povoljnu cijenu. Ostalo bolje ne spominjati. Reći ću samo da je smještaj u domaćinstvu u Hrvatskoj i kad nije „najzvjezdaniji“ u rangu premiuma prema ovome u Rimu.

No, smještaj je u drugom planu, to je samo mjesto za spavanje. Sve drugo se događa izvan smještaja. Na primjer – doručak. Ugostiteljski objekti specijalizirani za male obroke u koje spada i doručak izvrsno su organizirani. Rade odlično, vrlo su prometni tijekom cijeloga dana. https://www.paginegialle.it/magazine/food/quali-sono-i-bar-e-caffe-che-fanno-le-migliori-colazioni-di-roma-8406

U tim objektima najviše rade mladi ljudi koji su došli iz druge zemlje, kontinenta, kulture. Izvrsno govore talijanski, vrijedni su i okretni, simpatični; očito dobro motivirani. A možda su oni ili njihovi roditelji riskirali život da bi došli do mjesta koje nudi dobru budućnost.

Drukčije je u pravim, restoranima s tradicijom gdje se traži „stara škola“ ugostiteljstva, iskustvo, poznavanje teritorija, vinske karte, izvornih namirnica i tradicionalnih jela. I tu je usluga izvrsna.Preporučio bih restoran“ Al 34“ https://www.ristoranteal34.it/ To je restoran „stare škole“ ugostiteljstva koji nudi domaće specijalitete. Cijene su na razini naših, hrvatskih a u hrani se primijeti svježina namirnica. Kratki lanci nabave igraju vrlo značajnu ulogu u Rimu. Vrlo plodna okolica živi od plasmana dnevno svježeg povrća, mesa, plodova mora. To je iznimno važno za lokalnu ekonomiju a isto tako važno je i za održavanje visoke razine kvalitete gastronomske ponude.

Po Rimu se može kretati taksijem, Uberom koji je besprijekorno dobro organiziran, električnim romobilom, biciklom, podzemnom željeznicom, autobusom , pješke, ili kombinacijom ovih prijevoza. Naši mladi su isprobali sve opcije a mi smo najviše pješačili. Po dobrom vremenu to je i najbolja opcija jer je doživljaj destinacije potpuniji.

Od atrakcija uspjeli smo vidjet Forum, Koloseum s vanjske strane, posjetili smo Vatikan, najmanju državu na svijetu https://www.vaticanstate.va/it/ . Razgledali smo baziliku Sv. Petra s Petrovom grobnicom, grobnice papa, popeli smo se na kupolu bazilike s koje se pruža veličanstven pogled na uži centar Rima.
Do vrha kupole se dolazi na način da se pola puta putuje liftom ili se sav put prođe pješice stubama (jeftinija ulaznica). U obje varijante negdje na pola puta, na krovu bazilike mjesto je za mali odmor. I tu nas je dočekalo najveće iznenađenje – mali ugostiteljski objekt s pićem i slatko – slanim „ugriscima“ te čist i uredan wc! Cijene su na tom mjestu vrlo pristupačne, usluga odlična a pauza nakon pješačenja strmim stepenicama, više nego dobro došla.

Šetnja Vatikanom je ugodna i iako ima uvijek svijeta, nema osobite gužve jer su trg i korzo prostrani. Ispod hrvatske ambasade se nalazi ugostiteljski objekt s osvježenjima, tu su i suvenir dućani kao i neizbježni ulični (pre)prodavači svega i svačega.

U blizini Vatikana je i Papinski Hrvatski Zavod Sv. Jeronima i sve se to može obići pješice s početne točke Španjolski trg, na primjer;  u blizini kojeg je pametno rezervirati smještaj.

Ukupan dojam je da je sve ono što je najzanimljivije vrlo pristupačno i da se sve može razgledati krećući se pješice. Grad je vrlo vibrantan, ima pozitivnu energiju. U Rimu nećete ostati gladni ni žedni ali dobro je informirati se u naprijed za dobra mjesta jer će vam vjerojatno trebati rezervacija.

Grad nije čist, problemi s otpadom su očito veliki. Smještaj koji je na malo višoj razini ponude zaista je skup a ono jeftinije može biti svakakvo. Za izbor smještaja treba uzeti vremena i dobro proučiti ponudu sa svih strana, pročitati puno osvrta i pogledati ocjene i mišljenja gostiju.

Ostalo nam je još mnogo toga za vidjeti jer cilj našeg dolaska je bio sasvim druge prirode a mali turistički obilazak tek usputni sadržaj. Rim smo tek „načeli“ ali je okus fantastičan i pita još 😊
Svakako ćemo se vratiti i nastaviti s razgledom vječnog grada Rima.

www.nedopinezic.com

ODRŽIVI TURIZAM NA AUSTRIJSKI NAČIN

SKIJAŠKI VIKEND U ALTENMARKTU

Altenamarkt im Pongau https://www.altenmarkt-zauchensee.at/

Altenmarkt je mjesto duge povijesti koje je svoj značaj jačalo od rimskih vremena kada je ovdje bila važna postaja na putu iz pravca juga prema Salzburgu do kojega se stiže za sat vremena vožnje automobilom autocestom A10.
Gdje se je stajalo tu se je i trgovalo pa je i ime dio povijesne baštine (Stara tržnica). Općina Altenmarkt broji 4.691 stanovnika na dan 1. siječnja 2023. Dobna struktura je sljedeća: Djeca do 5 godina čine 6,6% populacije, djeca od 6 do 14 godina čine 9,7% od 15 do 24 godine 11% populacije. Od 25 do 64 godine ima 56,3% stanovništva a starijih od 65 godina 16,4 %. Prosječna starost je 41 godina a demografski plus od 2018. do 2023. iznosi 473 stanovnika.

Danas je ovo mjesto poznato turističko odredište s tradicijom dugom gotovo 100 godina. Ipak pravi zamah zimskog turizma počeo je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se gradi i poznata tvornica Atomic skija https://www.atomic.com/en . Što se turizma tiče oni ovako govore o sebi : „Danas je naša zajednica etablirana kao zvijezda u zimskom turizmu. Primjerice, kao mjesto održavanja brojnih utrka Europskog i Svjetskog kupa. Mnoštvo gostiju koji su pomogli našoj matičnoj zajednici da raste i napreduje tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nije samo imalo blagotvoran učinak na lokalno tkivo. Sada je važno pronaći sredinu između vjere u napredak i rast i očuvanja našeg kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.“ Svjesni su da ih je turizam spasio ali da rast standarda i težnja za napredovanjem mogu ugroziti temeljne vrijednosti zajednice.

Turizam Altenmarkta u brojkama – dvije jake sezone

Prema raspoloživim podacima u sezoni 2021/22 u ovoj je općini ostvareno 131 192 dolska (67 578 „zimskih i 63 614 „ljetnih“) i 587 211 noćenja (333.077 „zimskih“ i 254.134 „ljetna“ noćenja). Po stanovniku je ostvareno 128 noćenja.
Altenmarkt sa Zauchensee i susjednim Flachau poznato odredište svjetskog skijaškog kupa i brojnih drugih natjecanja u alpskom skijanju. To je jedan od razloga što je zimska sezona „jača“ od ljetne. Drugi razlog je izvanredna ponuda skijaških staza opremljenih najsuvremenijom mrežom sedežnica i kabinskih vučnica, sve prilagođeno obiteljima s malom djecom, najosjetljivijim skupinama a opet dovoljno izazovno i za zahtjevne skijaše. * Izvor: Službena web stranica općine Altenmarkt

Mijenjanje uloga

Na zimski smo odmor mi s mora počeli odlazit iz jednostavnog razloga što u ljetnim mjesecima nije bilo moguće s djecom ići na odmor, zbog prirode posla. Sljedeće duže školske ferije su one zimske i to je prilika za obitelj da bude na okupu negdje izvan uobičajenog okruženja. Počeli smo skijati, omogućili smo djeci da uče skijanje u skijaškoj školi. Na taj smo način „dobili“ pola dana za sebe a djeci omogućili stjecanje vještine koja ih prati kroz cijeli život.

Tih prvih poratnih godina odricali smo se mnogo čega, putovali smo u grupama, boravili u apartmanima, jeli od kuće spravljena jela među kojima su prednjačile sarme;  posuđivali skijašku opremu od prijatelja…Doslovno smo „uronili“ u ulogu naših gostiju koji su k nama dolazili ljeti na sličan način.

Dobrih deset godina smo odlazili u isto mjesto, baš kao što često i naši gosti redovito dolaze k nama. U Altenmarktu se znalo okupiti i više od stotinu poznatih ljudi iz Rijeke i okolice s djecom. Sve je inicirao Ski klub Silver iz Rijeke.

Naša su djeca u dobi od 6 godina stala na skije vođena nevjerojatno strpljivim učiteljima Brankom Malnar i na žalost pokojnim, Srđanom Vraničićem Vranom. Bila su to lijepa vremena puna vedrine, optimizma, veselih druženja unatoč ,za današnje poimanje, iznimno skromnom načinu života.

Bilo kako bilo, Altenmarkt je 10 godina bio naš „drugi, zimski dom“. Tamo smo se uvijek dobro osjećali, domaćini su nas odlično prihvaćali, uvijek i svugdje. Sve su usluge uvijek bile na razini očekivanja, vrijednost za novac u dobrom srazmjeru. A imali smo i traumatičnih situacija, na žalost i vrlo tužnih epizoda.

Zato nam je godinama nakon završene „epizode Altenmarkt“, to mjesto ostalo na posebnom mjestu u sjećanju. Djeca su odrasla, samostalna su i društvo se polako raspršilo. Boravak na snijegu je kraći, intervali između takvog zimovanja duži.

Idemo u Altenmarkt

Ipak, novu 2024. započinjemo obnavljanjem uspomena. Odlučili smo provesti tri dana, produženi vikend u Altenmarktu. Sve počinje zacrtavanjem termina u kalendaru punom obaveza. „Gađa se“ jeftinija sezona a to je tradicionalno termin iza 6. 01. do 31. 01. Nakon toga slijedi rezervacija smještaja. I ovom prilikom se booking.com pokazao kao jedan od najučinkovitijih alata na strani putnika. Još kad kao „genius“ gost imaš solidan popust…Postaješ kao putnik sve ono što kao domaćin ne voliš. Zanimljiva je ta promjena uloge … U glavnom, tražili smo noćenje s doručkom ali ne u hotelu već u pansionu odnosno B&Bu. Iako jednostavnija usluga, nama je prisniji odnos s domaćinom draži i nekako dolazimo bliže onoj zlatnoj „vrijednosti za novac“.

Uspjeli smo rezervirat B&B Landhaus Steiner u samom centru mjesta. Komforne sobe, bogat doručak, zatvoreni bazen, sauna, grijano spremište za pancerice i skije, besplatno privatno parkiralište…sve za 78 eura po osobi na noć. Cijena nije niska ali je konkurentna u okruženju, pa čak i prema takvoj ponudi kod nas. Putem platforme booking.com dobili smo sve potrebne informacije kao i obrazac za online check in.

Preko online trgovine kupili smo i trodnevne ski karte koje su iznadprosječno skupe jer pokrivaju čak 200 km skijaških staza. Ovisno o terminu jedna skijaška karta za tri dana može koštati od 180 do 220 eura. Skupo ? Da. Što sve stoji iza toga ? Jako puno odlične infrastrukture, kompetentnih i ljubaznih ljudi, sve što je potrebno da dan proveden u skijanju prođe kao odličan doživljaj i da na kraju dana budete zadovoljni.

Da se razumijemo, zimovanje s aktivnim skijanjem u Alpama je jedan od najskupljih oblika turističkih putovanja uopće. Za tri dana provedenih u Altenmarktu može se boraviti sedam dana na Tenerifima sa svim plaćanim troškovima. Ali kad čovjek nešto voli i za to radi, štedi, odriče se nekih drugih užitaka…i takav odmor je moguć. U ostalom, često se kaže: sto ljudi – sto ćudi.

Planinski turizam

I tako smo nakon četiri sata umjerene vožnje autocestom stigli iz Rijeke u Altenmarkt. Na dolasku smo svratili u Intersportov ski servis https://www.intersport-schneider.at/de/  i predali naše skije na servisiranje te obnovili nešto od opreme.

Pred vrata Landhaus Steiner B&Ba stigli smo nešto ranije nego što je bilo planirano. Gospođa Beatrix nas je srdačno dočekala, pokazala sve što nam stoji na raspolaganju i smjestila nas u lijepu, prostranu i ugodnu sobu.

Umorni i gladni od puta, energiju smo obnovili u susjednoj gostionici domaćim specijalitetima, laganim pivom iz bačve i slatkim štrudelom. Cijene hrane ? Prilično visoke, skuplje je nego kod nas u Hrvatskoj pa je preporučljivo pažljivo kombinirati sljedove. No, vrijeme sarmi i sendviča od doma je iza nas, zaslužili smo se malo i počastiti, ostajemo opušteni.

Iduće jutro laganini, u papučama na doručak, uživanje i planiranje dana. Gospođa Beatrix kao da čita moje misli, nudi mi espresso, taman za kraj doručka uz zadnje slatke zalogaje. Dan je dobro počeo ! Autom dolazimo do garaže, ukrcavamo opremu i pravac – Flachau.

Taman par dana nakon velikog natjecanja spuštamo se istim stazama ali u sasvim opuštajućem ritmu. Planinski zrak, kilometri pređenih staza otvaraju apatit za nečim toplim na žlicu. Topla juha iznimno dobro paše na pauzi…i štrudel 😊 Još koji sat skijanja i raniji odlazak u naš Landhaus Steiner. Sauna i bazen odlično relaksiraju tijelo nakon fizičkih aktivnosti u planinama. Odmor pa izlazak na večeru u hotel iza ugla.

I tako iduća dva dana od kojih smo jedan skijali na stazama Altenmarkta a jedan na čuvenom Zauchenseeu gdje nam se priključio ženin nećak, Fran, rođen u Austriji, koji studira turizam u Salzburgu. U Zauchenseeu smo imali sreće parkirati automobil u garaži ispod ciljne arene. Parkirališta na skijalištima su besplatna.

Na kraju dana smo u restoranu u areni upoznali novog prijatelja. Archi je Grk sa Peloponeza čija je mama Austrijanka. U malom turističkom mjestu Tolo na jugu Grčke žive od turizma. I tamo poslovanje traje šest mjeseci pa mora, da bi mogao plaćati sve životne troškove, zimsku sezonu provodit na radnom mjestu u Austriji. Prati ga i supruga i tako ovaj iznimno simpatičan mladi par osigurava sredstva za normalan život u kojemu planiranje obitelji ima svoju cijenu. Izmijenili smo kontakte i možda se ponovo vidimo u Grčkoj ili na Krku.

Održivi turizam usmjeren na dobrobit zajednice

Ono o čemu nećete čitati ili čuti kod nas je da jedan od najboljih modela održivog turizma razvoj bazira na potrebama lokalne zajednice. U Altenmarktu su apartmani, pansioni, hoteli, restorani, dućani…u vlasništvu lokalnih obitelji. Nema korporacijskih resorta iako sezona traje duplo duže a prosjek cijena je viši nego u Hrvatskoj. Nema ni sezonskih radnika iz dalekih, egzotičnih zemalja. Tamo se kao sezonski radnici cijene naši ljudi, iz Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana, iz Mađarske, ali i domaći mladi ljudi rade sezonske poslove. Na poslu su svi povezani kao jedan tim, kao jedna obitelj. To se vidi, to se osjeti.

Tradicija je iznimno važna, poštuje se nasljeđe predaka koje je omogućilo sadašnjim generacijama da rastu, razvijaju se i ostavljaju nasljeđe svojoj djeci. Tako se iz generacije u generaciju stvara čvrsta zajednica ljudi koji međusobno surađuju. Kad nam je trebao smještaj za produženje boravka gospođa Beatrix https://www.landhaus-steiner.at/ je nazvala svoju prijateljicu Heidi https://www.pension-bliem.at/ i mi smo se preselili iz kuće u kuću kao da smo u istoj obitelji. Gospođa Beatrix je iznimno ljubazna, pravo oličenje dobrog domaćina kao i gospođa Heidi koja je morala biti inspiracija za mjuzikl „Mamma mia“ 😊

„Kratki lanci nabave“, kao važna karika održivog turizma, se ovdje mogu vidjeti u štalama zimi, na padinama planina ljeti, u pekarnicama – kavanama, u svakom marketu. Prerađevine poljoprivrednih proizvoda brendirane su regionalnom markicom i imaju posebno mjesto u svakom marketu. Kad, primerice tražite jogurte i putar, naići ćete na domaći brendirani jogurt i putar a onda i na ostale marke. Tako je i s ostalim tradicionalnim prehrambenim proizvodima. Izloženi su na isti način u svakom marketu bio to Spar, Lidl ili neki treći.

Arhitektura je autentična a ugrađena oprema domaća. Smještaj je rasprešen u mjestima gdje se živi, nije koncentriran na skijalištu, ne daj bože na planinskim obroncima, osim na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima.

Domaći autoprijevoznici vrlo frekventnim autobusnim linijama voze skijaše sa svakog autobusnog ugibališta do skijaških staza i to besplatno. Domaće stanovništvo se i dalje bavi preradom drva u vrijedne finalne proizvode, bave se stočarstvom, preradom mlijeka, ostalim zanatskim zanimanjima i svi su uključeni u turističku ponudu.

Odgovor na sve suprotno što se kod nas promovira je jednostavan – Altenmarkt, Austrija. Otiđite i vidite.
Ovdje se puno se može naučiti, nešto i primijeniti kod kuće.

Putovanje je učenje, na putovanju se ne troši novac, ulaže se u nova saznanja i osobni rast i razvoj.
www.nedopinezic.com