ITB BERLIN 2023. – SPORI POVRATAK KINE

Daleka Azija je posebna, najmnogoljudnija i najbrže rastuća ekonomska i turistička regija. Brojke s kojima operiraju kineske OTA platforme nekoliko su puta veće od onih europskih i američkih. Jedna od najvećih konzorcijskih OTA platformi je Trip.com group. Njihov volumen prometa u prvom tromjesečju ove godine bio je 350 milijuna putnika. Trip.com je platforma koja operira i izvan Kine i polako zauzima sve značajnije mjesto na svjetskom turističkom tržištu.

https://de.trip.com/?locale=de_de 

Na ITB kongresu njihov CEO Ray hen predočio je statističke podatke o turističkim kretanjima u godini oporavka. Posebno zanimljivi bili su podaci o promjeni navika turističkih putnika u razdoblju pandemije.
Kina se tek početkom ove godine počela otvarati nakon dugog perioda restrikcija uzrokovanih pandemijom Covida 19. Za vrijeme praznika, Kineske Nove Godine, reaktivirao se turistički promet u granicama Kine i prema inozemstvu na razinu od 85% u odnosu na 2019.

Neke nove navike dobile su značajan rast u vrijeme pandemije i postpandemije. Tako je porasla upotreba digitalne tehnologije u pretraživanju i kupovini turističkih aranžmana. Pri tome je kupovina aranžmana na dan polaska rasla 2022. za 31,2 % da bi u 2023. rasla za nešto manjih 25% u odnosu na 2019. Slično se događa i s kupovinom aranžmana jedan do tri dana prije polaska. Na to se također odlučuje sve veći broj putnika s rastom ¼ svih rezervacija.
Raste i potražnja za paketima let + hotel osobito u segmentu visoke klase i najskupljih aranžmana.

Jedna nova pojava neobična za zapadne običaje putovanja je rezerviranje ponuđenih paketa uz mogućnost naknadnog unošenja datuma putovanja.
Zbog sporijeg oporavka Kine svjetski se turizam se još uvijek nije vratio na volumen prometa iz 2019. iako su mnoge destinacije, koje ne ovise o tržištu daleke Azije, taj volumen već dosegle u 2022. Među njima je i Hrvatska.

Nove generacije kineskih turista izrazito su vezane uz digitalnu tehnologiju i sva buduća putovanja generacije Z nisu zamisliva bez vrlo efikasnih digitalnih alata koji teže ka potpunoj automatizaciji. Netko će to smatrati korakom ka dehumanizaciji ali svako tržište ima svoje zakonitosti.  Za uspjeh u poslovanju sa svakim zasebnim tržištem treba poštivati te posebnosti.

Iz Berlina

Nedo Pinezić

ITB BERLIN – VARLJIV OPORAVAK

Internacionalna turistička burza Berlin – ITB

Ovogodišnje izdanje najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu događa se nakon stanke od dvije godine.
U te dvije godine došlo je do ogromnih promjena koje su vidljive već i na samom putovanju prema Berlinu: zrakoplovne linije koje kasne po sat vremena bez obrazloženja i isprike, hoteli u Berlinu koji su veliki dio usluga digitalizirali pa je onaj profesionalno – srdačni prijem nestao, autobusne linije iz centra grada prema sajmu koje su jako reducirane, manji broj izlagača i manje pompozno predstavljanje, kongres bez najvećih svjetskih imena u putovanjima i turizmu, bez prevoditelja… Smanjen je čak i broj „okrjepnih stanica“ po holovima, sve je nekako skromnije u odnosu na 2019. godinu.

Ipak, i dalje je ITB najveća svjetska turistička burza a ITB kongres s 400 govornika u 4 kongresne dvorane također najveći i najznačajniji.
Broj tema je smanjen ali značaj nije.

Kao i do sada kongres se otvara predstavljanjem šire slike kroz uvodno izlaganje prof. dr. Clemens Fuesta, predsjednika IFO instituta – Leibniz instituta za ekonomska istraživanja na Univerzitetu Munchen. Ovaj institut provodi istraživanja svaka tri mjeseca kroz koja iz realnog sektora dobiva vrlo značajne informacije. Praćenjem trendova u tako kratkim intervalima dobiva se vrlo jasna ukupna ekonomska slika. To se stanje odražava na mnoge aspekte profesionalnog i privatnog života kao i na sam turizam.

Ono što je svojevrsni paradoks trenutačne situacije je to da potražna za turističkim putovanjima raste dok u isto vrijeme efekti inflacije i porasta kamata negativno utječu na raspoloživa financijska sredstva za putovanja. To bi moglo dovesti do povećanja potražnje za kraćim putovanjima i dužim ali jeftinijim putovanjima u 2024. godini. U dobrom balansiranju između potreba putnika i ponude turističkih tvrtki sve veću ulogu ima digitalna tehnologija.

Pokušaj vraćanja na „stare postavke“, prije pandemije, dr. Fuest vidi kao pogrešan način razvoja. Potrebne su inovacije, eksperimenti na osnovu iskustva stečenih u kontinuiranom kriznom okruženju. Pandemija Covid 19 nas je pripremila na nove pandemije a kriza koju je izazvao rat u Ukrajini na nove krize osobito u sektoru energetike i hrane.

Digitalizacija, ljudski resursi, održivost, tri su osnovna pojma koja obilježavaju turizam danas.
Digitalizacija se ubrzano razvija i postaje glavni alat ne samo marketinga i prodaje već i upravljanja procesima.

Turizam je ipak, prije svega, ljudska, humana interakcija pa digitalna tehnologija i robotika ne mogu potpuno nadomjestiti ljudsku radnu snagu u turizmu. Ona je vrlo deficitarna u cijeloj Europi.

Tu dolazimo d drugog apsurda. Razvijene zemlje pozivaju i zapošljavaju radnu snagu iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja da bi u isto vrijeme potpomagale programe za bolji život tih zajednica koje ubrzano stare i ostaju bez radno aktivnog, produktivnog stanovništva.

Integracija imigranata je važan proces za razvijene zemlje ali do koje mjere se može „crpiti“ najvažniji dio stanovništva iz krajeva koji već trpe zbog toga ? U budućnosti će se sve više razvijati turistička ponuda na globalnom jugu gdje će se kroz takav razvoj zapošljavati stanovništvo koje bi inače emigriralo. To će stvarati nove probleme na globalnom sjeveru na kojemu će se i dalje osjećati nedostatak radne snage u ugostiteljstvu i turizmu.

Potreban je sasvim nov pristup prema radnicima s puno više fleksibilnosti. Oni koji će i dalje imigranti u globalni sjever trebaju dobiti svu moguću pomoć za integraciju.

Neodrživa održivost

Slično je i s održivošću. Svi govore o održivosti ali isto tako računaju na povećanje broja dolazaka turista, na veći broj dolaznih letova pa se ta kontradikcija želje za što većih stupnjem održivosti uz istovremeno povećanje volumena prometa sve više ocrtava kao paradoks.

U novonastalom održivom pristupu ima i mnogo „zelenog pranja“ gdje se uz korištenje obilatih financijskih fondova prikazuje poslovanje „zelenijim“ nego što ono u stvari i je. U tome prednjače velike turističke kompanije. Ova situacija uz bujanje birokratskog aparata zaduženog za kontrolu i upravljanje pravilima održivosti dovodi u pitanje iskrenost ponuđača a time i povjerenje potrošača, turističkog putnika.

Umjesto ovakvog pristupa tumačenju EU taksonomije, dr. Fuest predlaže mjerenje „ugljičnog otiska“. Smanjenje emisija CO2 konačan je strateški cilj programa dekarbonizacije ali i jedan od važnijih ciljeva održivosti turističkih putovanja.

Turizam se nalazi u stanju transformacije

Turistički sektor i dalje treba prakticirati elastičnost, fleksibilnost u poslovanju i graditi sustav koji je otporan na krizna stanja. Proizvode koje treba prioritetno razvijati  su oni koju su se pokazali najotpornijima u pandemiji. To je svakako planinski turizam, aktivni turizam, turizam manjih grupa, individualni turizam, baby boomersi su financijski najjači, najstabilniji segment putnika.

Polarizacija na one koji imaju dobar budžet za putovanja i one koji su osjetljiviji na cijene dodatno će rasti. Briga za okoliš, jasno prikazivanje svih konkretnih postupaka za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš iznimno su važni u turizmu.

Putovanja željeznicom će rasti, povećavat će se korištenje tekućeg vodika kao goriva, zračni prijevoz će i dalje biti pod snažnim pritiskom za korištenje okolišno prihvatljivog goriva.

Sve nam govori da brojke turističkog prometa koje nas uvjeravaju da se vraćamo na „staro normalno“ mogu biti varljive. Fizički i financijski promet se vraćaju kao posljedica preduge socijalne izolacije u vrijeme pandemije. Međutim poslovni sektor je doživio velike šokove i promjene i nije se operativno ni financijski potpuno oporavio. Kućni proračuni obitelji turističkih putnika bit će u sve većem opterećenju prouzročenom učincima inflacije. Cijene roba i usluga široke potrošnje, osobito energije i hrane će rasti iznad realnog rasta plaća.

Zato unatoč odličnim prognozama za 2023. godinu, turistički se sektor mora već sada pripremati na 2024. i 2025. koje donose nove izazove.
Iz Berlina
Nedo Pinezić

Promohotel Poreč, 22. -25. 02. 2023.

Promohotel  2023. – 38. međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam održati će se u dvorani Žatika od 22. – 25. veljače 2023. godine.

Sajam će se održati na 4500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora.

Sajam je namijenjen svima u Horeca industriji, vlasnicima i menadžerima hotela, iznajmljivačima apartmana, vlasnicima kafića i restorana. Proizvodi koji će biti predstavljeni također mogu biti zanimljivi i vrlo korisni za kućanstva.

Cilj održavanja sajma je približavanje turističkim djelatnicima, ali i našim sugrađanima svjetske trendove u ugostiteljstvu i turizmu te tako doprinijeti promociji i razvoju grada, županije, Republike Hrvatske, ali i šire regije.

Svi zainteresirani imati će priliku upoznati nove tehnologije, trendove, proizvode i usluge kojima mogu poboljšati svoje poslovanje.

Program izlaganja sastoji se od: hotelske opreme i kozmetike, ugostiteljske opreme i inventara, prehrane i slastica, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladnih uređaja, prehrane, vitrina za sladoled i kolače, alkoholna pića kao i craft piva , papirnata galanterija i dekoraterski programi, grijanje i obnovljivi izvori energije, tekstilne industrije, proizvodnja kreveta i madraca, wellnes program, profesionalna oprema za čišćenje, oprema za eksterijere i interijere, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva – kao osnovne sirovine, računalno programiranje, poslovno savjetovanje i edukacije, itd..

https://www.promohotel.hr/foto-galerija/

Neposredno kod dvorane nalazi se veliko parkiralište za posjetitelje. Parking je besplatan.

U krugu sajamskog prostora nalazi se restoran/kafe bar.

Na otprilike 4500 kvadratnih metara unutarnjeg i 500-tinjak kvadratnih metara vanjskog sajamskog prostora svoju ponudu predstaviti će se brojni izlagači iz cijele Hrvatske i inozemstva.

PROMOHOTEL, međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam ove godine svoje 38. izdanje održati će od 22. – 25. veljače 2023. godine te će zasigurno biti pravo mjesto za osvještavanja, razmjene iskustva, učenja i povezivanja. Za vas smo pripremili zanimljive teme koje će biti predstavljene kroz predavanja, radionice, primjere dobre prakse i inovativna rješenja.

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

 

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM = USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT

Vrijeme održavanja: 13:00 – 15:30 sati

TEMA: ZAŠTO JE ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM (u daljnjem tekstu OSI) USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT?

Program je sastavljen od dva dijela:

  1. dio    13.00 – 14.00 sati – predavanje Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Predavačica: Djurdjica Hribar, mag.soc.rada

Tema:
– Mogućnosti ostvarivanja prava na poticaje
– Na koji način ispuniti zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
– Uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
Na kraju predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i diskusiju.

  1. dio    14.00 – 15.00 sati – „OSI – tko su i zašto je zapošljavanje OSI uspješan poslovni pothvat?“
  • Predavačica: Loretta Morosin – ravnateljica Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula
    Tema: Predstavljanje rada ustanove i put koji je potreban da se OSI pripreme za rad i uključivanje u širu društvenu zajednicu.
  • Predavačica: Marta Berčić – Udruga Društvo za istraživanje i potporu, Rijeka
    Tema: Predstavljanje rada udruge čiji korisnici su mladi s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju i druge odrasle osobe s invaliditetom iz skupine OSI s kombiniranim teškoćama te njihove mogućnosti, potencijali i radna učinkovitost. Primjeri iz prakse na koji se način OSI mogu uključiti u radne procese.
  • Prikazivanje kratkog dokumentarnog filma Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Skriveni pupoljci boljeg društva.
    Film tematizira problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom i donosi njihove priče i priče poslodavaca.
  • Predstavljanje projekta EDUKOSI.TURIZAM – edukacije za osobe s invaliditetom u turizmu i digitalne platforme www.burzaradaosi.com koja se razvija u sklopu projekta.

15:00 – 15:30 Osvježenje uz kavu i kolače.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od ponedjeljka 13.2.).

Organizatori: Pučko otvoreno učilište Poreč & Sajam Promohotel

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DAN AKTIVNOG TURIZMA

HGK Županijska komora Pula u sklopu sajma Promohotel organizira edukaciju „Dan aktivnog turizma“, koja će se održati u dvorani za stručna događanja sajma Promohotel (Poreč, dvorana Žatika), u srijedu 22. veljače 2023. s početkom u 16:00 sati.

Na edukaciji će biti predstavljen doprinos aktivnog turizma produljenu sezone kroz suradnju ponuditelja usluga aktivnog turizma u destinaciji, dodatni sadržaji u destinaciji koji se mogu ponuditi gostima kako bi njihov boravak bio ispunjeniji, a gosti zadovoljniji te primjer dobre prakse spoja sportske manifestacije, boravka u prirodi, istarske gastronomije u turistički proizvod „Teći, isti, piti“. Cilj predavanja je upoznavanje s ponudom aktivnog turizma Istarske županije te poticanje na suradnju i umrežavanje u destinaciji.

Vrijeme održavanja: 16:00 – 17:30 sati

Program edukacije je sljedeći:
16:00 – 16:25 Suradnjom u destinaciji do produljenja sezone – doprinos aktivnog turizma
Mladen Draguzet, Istra adventure d.o.o., predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija HGK ŽK Pula

16:25 – 16:55 Aktivni turizam u istri – koji dodatni sadržaj možemo ponuditi gostima da budu zadovoljniji
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

16:55 – 17:00 Najava Edukacije za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi u 2023. (HGSS i HGK)
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

17:00 – 17:30 Spoj outdoor turizma i istarske gastronomije – „Teći, isti, piti“
Erik Lukšić, ISTRun j.d.o.o.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje na edukaciji za sudionike bez naknade, a prijaviti se možete do utorka, 21.02.2023, putem on-line prijave na nižoj poveznici.
Organizatori: HGK – Županijska komora Pula & Sajam Promohotel

Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DESTINACIJSKI DAN / DESTINATION DAY

10:15 – 10:30 Registracija prijavljenih sudionika

10:30 – 12:00  Uvodno izlaganje
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

12:00 – 13:00  Razvoj turizma u „nemogućim“ uvjetima
Sonja Jelušić Marić – direktorica TZ Grada Bakra

13:00 – 14:00  Kreiranje novog turističkog proizvoda
Suzi Petričić – direktorica TZG Opatija

14.00 – 14:45 PAUZA

14:45 – 15:45  „Turizam bez granice“ – Zajednički turistički proizvod Hrvatske i Slovenije
Petar Hrg – direktor TZ Područja Gorski kotar

Dejan Iskra – Razvojna agencija Zeleni kras

15:45 – 16:45 Suradnja u destinaciji – Istra adventure
Mladen Draguzet – pokretač neformalnog klastera, vlasnik Istra adventure agencije

16:45 – 17:00 Završna riječ
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka: https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register 
Organizatori: Dantes – savjetovanje za iznajmljivače & Sajam Promohotel

 Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

RADIONICA: DIZAJN INTERIJERA ZA STAMBENE I POSLOVNE OBJEKTE

Vrijeme održavanja: 17:15 – 18:15 sati

Tema radionice u kratkim crtama pojašnjava:

  • Što obuhvaća usluga dizajna i kakav je proces rada sa dizajnerom
  • Ako samostalno uređujemo interijer od kuda krenuti, što sve moramo znati…
  • Tržište: materijali, trgovine, cijene, majstori,…
  • Trendovi ili vlastiti stil uređenja

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka.

Organizatori: Giorgini – studio za dizajn interijera & Sajam Promohotel

Petak, 24. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DANI PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA

Dođite na dane privatnih iznajmljivača – domaćina u obiteljskom smještaju
Upoznati ćete najnovije tehnologije u turizmu koje olakšavaju svakodnevne procese iznajmljivačima uz brojne savjete i niz zanimljivih predavanja.
Saznati ćete kako ostvariti uštede u upravljanju apartmanima uz inovativne tehnologije.
Dobiti ćete priliku da budete među prvima koji će doći na novi slovenski i hrvatski booking portal.
Ekskluzivno ćemo vam predstaviti Google-ove stranice za turizam: kako se prijaviti i koje su sve mogućnosti Google platforme.
Predstaviti ćemo vam jednostavan alat koji vas povezuje sa svim svjetskim booking portalima.
Što je Channel Manager i koje su njegove mogućnosti?

Detaljan program sa satnicama, temama i predavačima biti će objavljen 14.02. u poslijepodnevnim satima.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od 15.02.).

Organizatori: MyRent – Channel manager & Property management sustav & Sajam Promohotel

https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 22.2.2023. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 23.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 24.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 25.2.2023. / 10:00-17:00 h

ULAZ SLOBODAN UZ OBAVEZNU PRIJAVU:

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

www.nedopinezic.com

www.promohotel.com

 

Po recept održivog turizma u Karnske Alpe

 

Zoncolan

https://visitzoncolan.com/?page_id=143

Karnske Alpe su planinska skupina u Južnim vapnenačkim Alpama. Protežu se na austrijsko-talijanskoj granici. Naziv su dobile prema ilirskom plemenu Karni. Pružaju se u duljini od oko 110 km, između doline Gailtal na istoku i Sextenbacha na zapadu. Najviši je vrh Hohe Warte s 2780 m, a najpoznatiji prijevoj Plöcken. Wikipedia

Nadmorska visina2.782 m

VrhCoglians

ProvincijaUdine

ZemljaItalija

KlanciPrijevoj Monte Croce CarnicoPasso Monte Croce

 

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

https://www.comune.sutrio.ud.it/it

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Doduše sreli smo putem kamione hrvatskih registarskih pločica koji su prema ovom području prevozili balvane. No, ipak spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Ulaže se u infrastrukturu ali i u domaće stanovništvo koje jača svoje poduzetničke kapacitete uz pomoć javnog sektora.

Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan, a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo i dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

https://www.comune.ravascletto.ud.it/

Turistički kapaciteti

Na području koje gravitira skijalištu Zoncolan svoja vrata imaju otvorena šest hotela, samo se jedan nalazi na polaznoj točci skijaških staza Zoncolan, na planini. Cilj nije stvaranje odvojenog resorta u planini, već naprotiv održavanje života u postojećim mjestima. Nakon skijanja gosti se vraćaju u mjesto, tu borave, odlaze na večeru, kupuju u lokalnim trgovinama…Istovremeno raste kapacitet pod nazivnikom „difuzni hotel“. Ovaj smještaj je organiziran na dva načina: kao jedan poduzetnički pothvat poput „Da Alvise“, naših domaćina,  jedinih vlasnika i kao smještaj više vlasnika udružen pod jednom recepcijom („integralni hotel“ po naški).

Smještaj je „kategoriziran“ na tri razine kvalitete: standard, superior i deluxe. U pravilu standardan smještaj je lijepo uređen ali u suvremenom stilu. Što ima više drva, retro elemenata, fuzije modernog i tradicionalnijeg to je smještaj luksuzniji. https://www.albergodiffuso.org/alloggi/ 

Općenito, više se radi na revitalizaciji postojećeg nego na izgradnji novog. Njeguje se tako i lokalni dijalekt koji se koristi ne samo u privatnom govoru nego i kod javnih nastupa.  Gastronomija se bazira na tradicionalnoj domaćoj kuhinji, na svakom se koraku vidi ponos tradicijom.

https://www.albergodiffuso.it/it/ravascletto https://albergodiffusopaluzza.it/

Ono što nekima u Hrvatskoj nikako nije jasno, to je u Italiji sasvim razumljivo – u turistički promet treba biti uključeno lokalno stanovništvo. Ovaj koncept cijelog mjesta kao hotela zapravo je stvarnost današnjeg vremena. Potražnja za takvim konceptom je u porastu a s druge strane javni sektor regije Friuli – Venezia – Julia takav koncept potiče jer je pokazao dobre rezultate u suzbijanju demografskog kraha na osjetljivim ruralnim područjima.

Sezona koja traje 10 mjeseci

https://www.osteriadaalvise.it/

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. Obitelj je uredila i još jedan objekt u kojemu imaju vinoteku pa sada posluju u 4 objekta međusobno udaljena pedesetak metara.

Zahvaljujući poticanju poduzetničkih diifuznih hotela kao pothvata jedne obitelji i onih gdje više vlasnika udružuje svoje objekte putem jedne recepcije, ovaj žestoko depopulariziran kraj polako bilježi znakove oporavka. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je veliko sportsko takmičenje https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=SB&raceid=20262  , i to u cijeloj regiji Friuli – Venezia – Julia kao i u susjednoj Austriji i u Sloveniji pa su se kapaciteti napunili. https://www.eyof2023.it/ Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i pretežito radnim danima. Vikendi su rezervirani za turiste i škole skijanja koje rade punom parom.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama. https://www.baitagoles.it/en/

Zoncolanu, Sutriu, Ravasclettu i Paluzzi kao i nekim drugim mjestima podno planine, vratit ću se ponovo. Ovaj primjer iz prakse puno nam govori o načinima kako očuvati život u krhkim, ugroženim, ruralnim zajednicama. Drago mi je kad mogu u praksi potvrditi sve ono što godinama živim, o čemu pišem, na čemu radim. Uz to volim skijati a ovo je skijalište jedno od bližih i bolje organiziranih za kratke boravke od par dana.

www.nedopinezic.com

 

VELIKO BOOKING.COM-OVO ISTRAŽIVANJE O STAVOVIMA TURISTIČKIH PUTNIKA ZA 2023.

Velike promjene

Čitajući bookin.com-ovo izvješće o stavovima putnika za 2023. godinu stekao sam dojam da se turizam ubrzano mijenja. Iako ovaj uzorak ne mora biti primjenjiv svugdje i možda je manje primjenjiv u Europi, stavovi ispitanika nam mnogo govore. S jedne strane jača ovisnost o modernoj, digitalnoj tehnologije, s druge strane raste postotak putnika koji se nastoje „očistiti“ od „tehnološkog zagađenja“. Promjene u načinu života utječu i na povećanu potrebu za uzbuđenjem, posebnim doživljajem, „liječenjem“ usamljenosti, otuđenosti. Nisam ni sretan ni nesretan ali jesam pomalo zatečen nekim željama i prioritetima potencijalnih turistički putnika. Po prvi puta je statistički vidljiva posljedica Pandemije, rata u Ukrajini, prirodnih katastrofa na mentalni sklop današnjih generacija turističkih putnika. Bilo kako bilo i ovo bookingovo istraživanje kao i svako do sada uzimam „za ozbiljno“ i učim o turizmu danas.

Bookingcom tradicionalno provodi godišnja istraživanja o navikama i stavovima putnika. Ta se istraživanja provode na uzorku odraslih osoba koje planiraju putovanje kao poslovno ili kao razonoda u sljedećih 12 do 24 mjeseca.
U istraživanju 2022. za 2023. sudjelovalo je ukupno 24.179 ispitanika iz 32 zemlje i teritorije. Tako je u istraživanju sudjelovalo i 505 ispitanika iz Hrvatske i redom: 1014 iz Argentine, 1006 iz Australije, 505 iz Austije, 504 iz Belgije, 1009 iz Brazila, 503 iz Kanade, 1009 iz Kine, 1010 iz Kolumbije, 505 iz Danske , 1010 iz Francuske, 1001 iz Njemačke, 500 iz Hong Konga, 1005 iz Indije, 504 iz Irske, 504 iz Izraela, 1008 iz Italije, 1003 iz Japana, 504 iz Meksika, 502 iz Nizozemske, 1007 s Novog Zelanda, 1009 iz Portugala, 507 iz Singapura, 1008 iz Južne Koreje, 1001 iz Španjolske, 505 iz Švedske, 508 iz Švicarske, 500 s Tajvana, 504 iz Tajlanda, 1006 iz Ujedinjenog Kraljevstva, 1009 iz SAD-a, i 504 iz Vijetnama. Ispitanici su ispunili online anketu u kolovozu 2022. godine.
Rezultate ovog istraživanja uzimamo kao smjerokaz za razvoj turističkih putovanja. S obzirom na to da se provode godinama na isti način, usporedbe s rezultatima prijašnjih istraživanja su zapravo indikator promjena u očekivanjima putnika.

2023. s pojačanom željom za putovanja

Kako polako nestaju ograničenja na putovanjima uzrokovana Covidom, tako raste želja za istraživanjem svijeta. tako čak 73% ljudi optimističnije gleda na mogućnosti putovanja nego što je to bilo u 2022. Unatoč gospodarskoj i političkoj nestabilnosti čak 72% ispitanika navodi kako se isplati otići na putovanje.

Najpopularnija iskustva i razlozi za putovanje u 2023.

Nostalgični odmori                                                         88% ispitanika

Odmori s fokusom na zajednicu                              80% ispitanika

Zabavni odmori bez razmišljanja o budžetu       80% ispitanika

Opušteni, luksuzni odmori                                           78% ispitanika

Dnevni najam bez noćenja                                           74% ispitanika

Izvan zone udobnosti                                                      73% ispitanika

Odmori s fokusom na noćni život                              72% ispitanika

Glamurozni Backpacking                                               72% ispitanika

Pustolovni Backpacking                                                 70% ispitanika

Putovanje sa svrhom                                                        69% ispitanika

Preživljavanje u divljini                                                     67% ispitanika

 

Meditativna, ugodna ali i „onostrana“ putovanja – bijeg od svakodnevnice

Suvremeni način života ubrzano „troši“ ljude pa se veliki dio putnika odlučuje za takvu vrstu putovanja koja će im pomoći da se psihički i fizički stabiliziraju.

Odmor je odličan način da se isključimo od svakodnevnice i opustimo. U 2023. mnogi putnici to žele podići na još višu razinu i iskoristiti svoje pustolovine kako bi odmorili svoj um, tijelo i dušu.

42% putnika želi otići na odmor na kojem će fokus biti na njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju, uključujući odmore koji će im pomoći da se lakše nose s velikim životnim promjenama koje nose trudnoća i menopauza. Gotovo polovica putnika (44%) želi otići na odmor na kojem će biti naglasak na meditaciji ili na kojem se radi na osviještenosti.

Ima i onih još otuđenijih putnika koji biraju do jučer tabuizirane motive putovanja: 36% ispitanika želi otići na odmor s erotskom tematikom te istražiti nove fetiše i načine doživljavanja užitka.

Isto tako, 36% putnika otkriva kako bi htjeli doživjeti psihodelična iskustva uz pomoć kanabisa ili psihodelika kao što su gljive ili ayahuasca. To znači da bi se u 2023. veći broj putnika mogao zaputiti u zemlje gdje je dopušteno korištenje određenih vrsta psihodelika, kao što su Nizozemska ili Brazil.

U ovoj grupi putnika prepoznati su slijedeći razozi za putovanje:

Ekscentrična hrana                                                       47%

Duhovni boravak                                                            44%

Odmor s fokusom na zdravlje                                  42%

Odmor na kojem se prakticira tišina                    40%

Tečaj preživljavanja u divljini                                    39%

Istraživanje izvanzemaljaca                                      38%

Odmor s erotskom tematikom                               36%

Eksperimentalni wellness                                          36%

Virtualni odmor                                                               35%

Odmor za preobrazbu                                                  32%

Virtualna putovanja

Iako svijet još uvijek nije spreman za znanstvenofantastična putovanja kao ona iz filmova, to je način na koji putnici mogu osjetiti dio onoga što mogu očekivati na putovanju. Tako će 43% putnika koristiti virtualnu stvarnost za inspiraciju pri donošenju odluka, a 46% njih vjerojatno će posjetiti odredište koje inače ne bi da nisu imali priliku prethodno ga doživjeti virtualno.

Međutim, neki žele provesti više dana u metaverzumu, a više od trećine putnika (35%) otkriva kako bi željeli doživjeti iskustvo putovanja od više dana u virtualnoj ili umjetnoj stvarnosti.

Kako tehnologija taktilnih povratnih informacija napreduje, putnici koji putuju u virtualnom svijetu uskoro će moći osjetiti pijesak pod nogama ili sunce na koži, a da pritom čak ne moraju ni izlaziti iz kuće.

Iako to zvuči uzbudljivo, to nije dovoljno da odvrati većinu putnika (60%) koji tvrde kako virtualna putovanja nisu jednako ispunjavajuća kao osobna putovanja. To znači da u našim predviđanjima trendova u svijetu putovanja u 2023. putnici uglavnom neće zamijeniti sunčane naočale onima za virtualnu stvarnost.

Putovanja „izvan civilizacije“

Kao posljedica visokoj ovisnosti o digitalnoj tehnologiji u vrijeme izolacije zbog Covida, sada se javlja pojačana potreba za potpunim isključenjem od civilizacijskih dosega današnjice. Sada kada je većina ograničenja uklonjena, putnici su željni odmaknuti se od tehnologije, a 55% njih želi provesti odmor tijekom kojeg će biti potpuno isključeni od svega.

Po društvenim skupinama to izgleda ovako:

Zaposleni                               46% ih se želi na odmoru isključiti od svega (svih komunalnih priključaka i usluga komunalnih priključaka i usluga)

36% žele biti isključeni od WI – FI-a

Studenti                                   39% ih se želi na odmoru isključiti od svega

30% žele biti isključeni od WI – FI-a

Nezaposleni                          36% ih se želi na odmoru isključiti od svega

28% žele biti isključeni od WI-FI-a

Supruga/suprug

koji ostaje kod kuće

/skrbnik                                     34% ih se želi isključiti od svega

36% žele biti isključeni od WI-FI-a

Umirovljenici                            21% ih se želi isključiti od svega

17% žele biti isključeni od WI-FI-a

 

Preživljavanje i povezivanje s prirodom

Pandemija i rat u Ukrajini ostavljaju dubok trag na mlađe generacije putnika. Te katastrofe uz sve učestalije vremenske nepogode s kojima smo suočeni u realnom vremenu putem ogromne količine objava i vijesti mijenjaju ljudsku svijest. Sve to utječe na promjene interesa kako iskoristiti slobodno vrijeme.

Ne raste samo želja da se odmakne od tehnologije, sve se više ljudi želi vratiti osnovama i mnogi putnici izražavaju želju da odmor u 2023. iskoriste kao priliku da nauče vještine preživljavanja (58%). To uključuje vještine kao što je kako doći do čiste vode (53%), zapaliti vatru (42%), tražiti hranu u divljini (39%) i čak kako se pripremiti za apokalipsu (39%).

Udobno sjediti ispred kamina u kojem vatra pucketa negdje duboko u šumi i kilometrima daleko od najbližeg mikročipa – to je definicija sreće za mnoge putnike.

Ograničeni luksuz

Međutim, gotovo polovica putnika (48%) uzeli bi u obzir to da se potpuno isključe od svega samo ako bi sa sobom mogli ponijeti nekoliko predmeta kako bi mogli uživati u luksuzu, a 53% njih otkrilo je kako bi im isto tako bili potrebni mobitel i stabilna internetska veza.

Potpuno isključenje od svega i bijeg od svakodnevice kao poželjna varijanta putovanja generacijski izgleda ovako:

Milenijalci (1981. -1996.)                                             62%

Generacija „Z“ (1997. – 2012.)                                   57%

Generacija „X“ (1965. – 1980.)                                   55%

Baby boom generacija (1946. -1964.)                     39%

Tiha generacija (1928. – 1945.)                                   30%

 

Kulturalni šok ili nešto savim drukčije

Iako mnogi od nas žive svoje živote u određenoj rutini, pa se to primjenjuje i na naše odmore, neki se putnici žele odmaknuti od svojih rutina, a 50% njih u 2023. želi doživjeti kulturalni šok.

Put u nepoznato

Kada pronađete odredište u koje uživate putovati, može biti primamljivo ponovno posjetiti isto odredište i tijekom sljedećeg odmora. UI 2023. mnogi putnici ipak namjeravaju preokrenuti taj trend. Gotovo tri četvrtine putnika (73%) želi doživjeti putovanje izvan svoje zone udobnosti, a 30% njih želi istražiti manje poznate gradove kako bi pronašli skrivene dragulje. 47% putnika zainteresirano za istraživanje egzotičnih delicija, kao što je najljuća čili papričica (trenutačni svjetski rekord drži California Reaper, uzgojena u Rock Hillu, Južna Karolina).

Potraga za vanzemaljcima

Mnogi putnici (38%) žele doživjeti neobičan kulturološki šok i otići tražiti NLO-ove. To znači da će vjerojatno doći do porasta broja posjetitelja u odredištima koja su poznata kao mjesta koja posjećuju izvanzemljaci, kao što je Roswell, Novi Meksiko.

Pametno upravljanje budžetom za putovanja

Budući da globalno gospodarstvo ne pokazuje nikakve neposredne znakove poboljšanja na početku 2023., putnici sve više paze na budžet, pa tako 68% njih pazi na to koliko troše na svoje pustolovine. Međutim, unatoč trenutačnoj gospodarskoj i energetskoj krizi, gotovo polovica putnika (50%) navodi kako će im ulaganje u godišnji odmor i dalje biti glavni prioritet.

Na popuste u okviru programa vjernosti se sada više obraća pozornost. Pri tome žene paze više (61%). Također je u porastu i korištenje tehnologije kao sredstva za ostvarenje ušteda na putovanju. Koliko tehnologija pomaže u štednji generacijama ? :

Milenijalcima (25 – 40 god)                              69%

Generaciji X (41 – 56 god)                                 66%

Generaciji „Z“ (18 – 24 god)                              62%

Baby boom generaciji (57 – 75 god)             55%

Tiha generacija (76 – 93)                                      43%

Prioritetna potrošnja ušteđevine

Nakon ograničenja putovanja u 2020. i 2021., mnogi putnici uspjeli su uštedjeti novac koji bi inače potrošili na odmor. Stoga će polovica njih (49%) nadoknaditi to tako što će trošiti više tijekom pustolovina u 2023., dok 43% njih planira potrošiti više novca kako bi maksimalno uživali u iskustvu. Trećina putnika (33%) otkrila je kako bi željeli uživati u shoppingu tijekom odmora i kupovati ono što nije dostupno kod kuće.

Financijski prioriteti putnika na putovanju:

01.Restorani – iskustva objedovanja                                                   34%

02.Smještaj koji najbolje odgovara mojim potrebama               32%

03.All inclusive smještaj                                                                             28%

04.Putno osiguranje                                                                                     27%

05.Izravan let/vlak/način prijevoza do odredšta                                                                                                                                                                                                     25%

06.Kupnja suvenira                                                                                       25%

07.Unaprijed rezervirane ulaznice za                                                   22% atrakcije/iskustvo

08.Jedinstveno iskustvo u odredištu

(let balonom, skok s padobranom…)                                                      19%

09.Potrošiti više novaca za iskustvo u odredištu

za voljenu osobu                                                                                              17%

10.Prelazak u bolju smještajnu jedinicu                                               17%

11.Privatni vodič / obilazak odredišta                                                     17%

12.Podrška malim, lokalnim                                                                         17%

tvrtkama

 

Kako putnici štede novac prilikom rezervacije putovanja ?

63% Koriste posebne ponude i pametno tempiraju putovanje

61% Planiraju više unaprijed

60% Prednost daju vrijednosti za novac i popustima za lojalnost

55% Rađe rasporede budžet na dva duža odmora nego na više kraćih

53% Razmatraju posjet odredištu izvan glavne sezone, koriste duže a jeftinije rute

Skoro dvije trećine putnika (63%) pozorno će pratiti ponude i druge načine uštede, dok će više od polovice njih (53%) rado putovati izvan sezone ili koristiti duže rute. To znači da bi potražnja tijekom perioda izvan sezone u 2023. mogla biti veća nego prethodne godine, dok bi ljeto moglo biti mirnije nego inače. To bi moglo pomoći smanjiti prevelike gužve u jako popularnim atrakcijama, kao što je Walt Disney World.

Tako 61% putnika namjerava planirati svoje godišnje odmore znatno ranije, pa očekujemo da će u 2023. biti manje putnika koji rezerviraju u zadnji čas.

Poslovna putovanja kao stimulacija produktivnosti

Pandemija je omogućila tvrtkama da vide pozitivan učinak koji bi rad na daljinu mogao imati, što je dovelo do toga da mnogi poslodavci prihvaćaju realnost ‘rada s bilo kojeg mjesta’. I dok zaposlenici uživaju u šetnji plažom tijekom ručka ili radu na prijenosnom računalu dok sjede pored bazena, trendovi rada tijekom putovanja promijenit će se u 2023.

Dvije trećina putnika (66%) žele da u 2023. tijekom putovanja uopće ne moraju razmišljati o poslu. Međutim, 51% korisnika želi da njihov poslodavac novac koji je ušteđen zbog rada na daljinu uloži u poslovna putovanja ili odmore.

Možda bi tvrtke trebalo razmotriti ovu ideju, jer 59% korisnika smatra da bi istraživanje novog odredišta moglo biti inspiracija za povećanje produktivnosti na poslu, a 44% njih smatra da poslovna putovanja u ‘stvarnom životu’ pomažu zbližiti ljude.

Nostalgični odmori

Tijekom posljednjih nekoliko godina u popularnoj kulturi došlo je do oživljavanja nostalgije koju prati povratak mode 80-ih i 90-ih. Čini se da bi se isto moglo dogoditi i s putovanjima u 2023. jer gotovo devet od deset putnika (88%) želi otići na ‘nostalgično’ putovanje.

Pa tako 23% putnika želi otići na odmor na kojem bi uživali kao u jednostavnijim vremenima, kada smo se trebali brinuti samo o tome da premotamo videokazetu prije nego je vratimo i koliko će dugačak biti red za posjet najpopularnijoj atrakciji.

Isto tako, 61% putnika želi uživati u adrenalinskom iskustvu posjetom tematskom parku u 2023., a više od polovice njih (54%) planira otići na odmor na kojem će se okupiti obitelj. To znači da bi u 2023. tematske parkove kao što je Universal Orlando Resort moglo posjetiti više obitelji koje se sastoje od više generacija.

Izvor: Booking.com

www.nedopinezic.com

 

 

TURISTIČKI IZAZOVI 2022. – 2023.

Rast turističkog prometa i pad udjela domaće komponente

Hrvatska je u 2022. imala odlične turističke pokazatelje. Barem što se dolazaka i noćenja tiče. Ostvareno je 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja. To je na razini 91% dolazaka i 96% noćenja iz rekordne 2019. godine.

Po podacima HNBa u devet mjeseci 2022. ostvaren je veći prihod za 2 milijarde i 206 milijuna eura. To je za čak 23% veći prihod nego u istom razdoblju 2019. godine.

I turizam Kvarnera bilježi dobre rezultate što se dolazaka i noćenja tiče. 2022. smo po dolascima i noćenjima  dohvatili 2019. – najbolju pretpandemijsku godinu.

Iako bi se prema ovim pokazateljima dalo zaključiti da se fizički i financijski promet nakon pandemije oporavljaju i povećavaju na željeni način te da stvaraju dobre učinke i na mikro razini, neki podaci ipak nedostaju.

U prvome redu su to podaci o postotnoj zastupljenosti domaće komponente u uslugama i dobrima koja su „ugrađena“ u iznos prosječne dnevne potrošnje po gostu. Nije svejedno da li od, na primjer, jedinice 100 kao dnevne potrošnje gosta, u Hrvatskoj ostaje veći ili manji dio financijskog prometa.  Postavlja se pitanje koliko od te ukupne potrošnje u Hrvatskoj ostaje na Kvarneru, ili nekoj drugoj regiji ?   Zašto je to važno ?

Porez na dohodak

Turizam nam je važan upravo kao „platforma“ za plasman domaćih proizvoda i usluga čime se postiže izvoz istih i povećava stvarni dohodak lokalne zajednice, županije i države. Taj dohodak je osnova za razvoj poduzetništva. Dohodak koji ostaje u zemlji povećava kupovnu moć, povećava potražnju, pozitivno utječe na rast gospodarstva na zapošljavanje i samozapošljavanje. Time se povećava broj poreznih obveznika poreza na dohodak koji je najveći izvor prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave i županije. Na mikro razini se taj prihod investira u komunalni standard, odnosno poboljšanje društvenog standarda zajednice.

Ljudi odlaze zbog niskih primanja i visokih troškova života

Moramo biti svjesni da će županije zajedno s općinama i gradovima morati puno više financirati ne samo infrastrukturu već i javne službe u kojima postoji deficit kadrova. Sve vrste komunalnih usluga, primarna zdravstvena zaštita za stanovništvo i turiste, interventne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca ali i službe sigurnosti, u prvome redu policija, suočeni su s pomanjkanjem ljudi zbog niskih primanja.

Evidentan je i nagli porast zaposlenika iz dalekih zemalja u sektorima turizma i graditeljstva. Očigledno više nema dostupnih djelatnika u zemlji i susjednim zemljama za sezonske i manje plaćene poslove. To također predstavlja rast uvozne komponente u složenom turističkom proizvodu. Koliko osobnih dohodaka ostvarenih u turizmu ostaje u Hrvatskoj a koliko odlazi u inozemstvo ?

Točka pucanja

Jednako tako prometna infrastruktura, gospodarenje pitkom vodom, zbrinjavanje otpadnih voda, zbrinjajvanje otpada pod jakim su pritiskom ogromnog povećanja turista u ljetnim mjesecima. Razvoj infrastrukture ne prati razvoj turističkog prometa. Sve to polako vodi u neodrživost sustava kojega imamo danas. Taj će problem biti izraženiji ako i dalje budemo imali trend smanjenja udjela domaće komponente u potrošnji dobara i usluga kroz turizam. Ako turistički promet raste a domaća komponenta pada, takav razvoj turizma postaje više opterećenje nego korist za lokalnu zajednicu. Pitanje je i do koje mjere možemo dalje nadograđivati infrastrukturu za kratkotrajna vršna opterećenja ?

Kada govorimo o strategiji razvoja turizma, potreban nam je razvoj  koji primarno donosi korist lokalnoj zajednici. To ujedno znači da turistički razvoj ne smije ići na štetu lokalnog stanovništva, ne smije uništavati okoliš i životno važne resurse lokalne zajednice.

Planiranje razvoja turizma, osobito novih smještajnih kapaciteta, izravno ovise o rješavanju ovih kadrovskih i komunalnih problema. Za to postoje ograničenja.

Rješenje je poznato

Rješenje je  povećani udio domaće komponente u turističkoj potrošnji čime se snaži domaće poduzetništvo i stvara šira porezna baza, veći, podnošljivi porezni prihodi kako bismo mogli ulagati u stručne ljude i vodovode, u ceste, parkirališta i kanalizacijske pročistače, reciklažna dvorišta, kompostane i slično.

Jednostavno rečeno, nije jedino važno koliko je gost potrošio u Hrvatskoj, još je važnije koliko je od te potrošnje ostalo u Hrvatskoj, odnosno u njenim regijama i turističkim odredištima. Ako se objekti grade uvoznim materijalom, ako ih grade strane tvrtke i strani radnici, ako se u izgrađenim smještajnim objektima zapošljavaju strani sezonski radnici, ako se opremaju uvoznom opremom, ako se u njima nude uvozna hrana i pića… onda zista nije važno koju cijenu postižu na tržištu jer veći dio tog novca „ne hrani“ lokalnu ekonomiju.

Upravo zbog toga u razvijenim turističkim zemljama, poput Austrije, uspješnost turizma se ocjenjuje kroz udio domaće komponente u proizvodima i uslugama za turizam kao i kroz utjecaj turističke potrošnje na jačanje gospodarstva u svim djelatnostima povezanim uz turizam.

Ovo je jedna široka tema, važna tema, i o njoj treba govoriti. Siguran sam da u Ministrastvu turizma i sporta ima znanja i mogućnosti komunicaranja važnosti turizma s hrvatskim predznakom. Ta važnost nadilazi kratkoročne intrese pojedinačnih poslovnih subjekata, udruženih društava kapitala a tiče se u konačnici svih koji žive u Hrvatskoj i koji žele da i njihovi potomci nastave ovdje živjeti.

Bez upravljanja razvojem turizma dogodit će nam se neželjeni, stihijski razvoj koji donosi štetne posljedice za svih.

 

Čestit Božić i sretna nova 2023. godina !

U poruci Pape Franje povodom Svjetskog dana turizma 2021. sadržana je bit turističkog rasta i razvoja:

“Treba nam turizam koji poštuje ljude i prirodu te promiče pravednu i uključivu ekonomiju”

“Potičemo svih  da se zalažu za turizam koji omogućuje susret među ljudima  s različitih teritorija; turizam gdje divljenje ljepoti prirode i različitim načinima života može otvoriti put  poštovanja drugih ljudi i ekološkog sustava cijelog planeta.”

U tom duhu želim vam svima zasluženi miran Božić u krugu najmilijih i sretnu novu 2023. godinu uključive ekonomije, održivog turizma zasnovanog na dobrobiti lokalne zajednice.

www.nedopinezic.com

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – ŠTO AKO GA IZGUBIMO ?

Ako izgubimo obiteljski smještaj izgubit ćemo stalne stanovnike u malim sredinama. Izgubit će se lokalni stil života, prihodi od poreza na dohodak i drugi dohodak; imat ćemo prazna naselja većim dijelom godine. U ljetnoj će sezoni u svim tim stanovima boraviti nerezidenti vlasnici nekretnina i njihovi prijatelji. Postat ćemo zemlja bez stalnih stanovnika u malim sredinama. Zajednice izvan velikih gradova postat će vikend-općine. I ne samo to …

Ljudi žele privatni smještaj

Smještaj u privatnim stanovima i kućama u velikoj je ekspanziji u cijelom svijetu. Netko će reći da su za to krive OTA platforme poput bookingcoma ili airbnbia, međutim uspjeh ovih platformi ne bi bio ovako ogroman da ipak želja za privatnim smještajem nije rasla iz godine u godinu.
U početku svog djelovanja bookingcom čak nije ni poslovao s domaćinima, vlasnicima stanova i kuća. Svjedok sam nastojanja da ih pridobijemo kao i neuspješnih razgovora s Expediom. Ipak prevladalo je ono „daj ljudima ono što ljudi žele“.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

„Svi“ iznajmljuju preko platformi

Posljedica takvog razvoja događaja je ta da danas zaista nije teško doći do gosta i to iz preko 40 zemalja svijeta samo preko jedne OTA platforme. Zato se za iznajmljivanje smještaja turistima odlučuje sve veći broj vlasnika  smještajnih objekata koji imaju prebivalište u poznatim turističkim odredištima.  I vlasnici kuća i stanova za odmor koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu  također se sve više uključuju u iznajmljivanje svojih kapaciteta putem ovih platformi.

U toj žestokoj utakmici „deblji kraj“ izvlače starosjedioci s prebivalištem koji su među prvima obnovili svoje objekte za prihvat turista. Tada je to bio možda velik zahvat i značajno unapređenje kvalitete ponude, međutim svakom novom nekretninskom investicijom nastaju noviji, bolje uređeni objekti s još većom kvalitetom smještaja.

Nekomercijalni turistički kapaciteti

Nije samo smještaj koji se deklarira kao najam smještaja turistima konkurent u pružanju usluga smještaja onima koji su „stariji“ u pružanju usluge. Dapače, značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao „nekomercijalni turistički kapacitet“, koji nisu “kategorizirani”. Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog.

Turisti postaju domaćini

Sve što je izgrađeno kao objekt za povremeno stanovanje zapravo je u svojoj naravi turistički kapacitet. Kako god ga svrstavali, takav kapacitet ugošćuje značajan broj ljudi koji ovdje borave da bi u odredištu proveli svoje slobodno vrijeme. Nije rijetkost da objekt za povremeno stanovanje kupe ili izgrade turisti koji su zavoljeli odredište kroz svoje godišnje odmore. Tako turisti postaju domaćini.

U većini slučajeva kad smještaj iznajmljuju vlasnici koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu, taj smještaj se iznajmljuje kao što bi se iznajmio stan podstanarima, bez ikakvih obaveza domaćina. To je model koji odgovara velikom broju domaćina ali i gostiju. Zbog toga raste udio posrednika koji nude potpunu brigu oko upravljanja ovom operacijom iznajmljivanja smještaja turistima. Vlasnici sve poslove predaju „u ruke“ posredniku, agenciji za upravljanje nekretninama i turističko posredovanje.

Održivo i neodrživo

Masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje. Danas se takav razvoj sve češće naziva neodrživim razvojem. Neodrživost dvostruko “pritišće” stanovnike u lokalnoj zajednici. S jedne strane veliki kapacitet smještaja za povremeno stanovanje zahtijeva velike i skupe komunalne kapacitete za opskrbu energijom, vodom, zbrinjavanje otpada, uređenje i održavanje javnih površina, cesta i slično. A to košta.

S druge strane mali broj stalnih stanovnika na sebe preuzima veliki dio troškova takvog komunalnog sustava. Osim izdvajanja poreza na dohodak iz bruto plaće za nesamostalan rad i samostalna zanimanja, stalni stanovnici plaćaju i povećana komunalna davanja zbog troškova koje je uzrokovala velika izgradnja stanova za povremeno stanovanje. rastu i paušalna davanja na registrirani, kategorizirani turistički smještaj.

Stalni stanovnici su više pod lupom kontrole pa su u pravilu discipliniraniji u podmirivanju obaveza, legalno se bave uslugom iznajmljivanja smještaja turistima i plaćaju dodatan porez na dohodak, turističku pristojbu i članarinu. Sva ta davanja se, pod pritiskom povećanih potreba za održavanjem skupog komunalnog sustava, stalno povećavaju.

Dolazimo do toga da imamo stalan rast troškova stalnog stanovništva, bujajuću konkurenciju u smještaju turistima kroz povećanu izgradnju stanova za povremeni boravak i još uvijek, zbog kratke sezone, veliki dio godine bez dodatnih prihoda za stalne stanovnike.

Dug period bez dovoljne potražnje  u mnogim djelatnostima onemogućava zaposlenje tijekom cijele godine.
Mogućnost poslovanja, pokretanja poduzetništva, zaposlenje, sužava se na radove u graditeljstvu, dakle u onoj istoj djelatnosti koja posredno kumulira probleme.

Druga mogućnost je sezonsko zaposlenje u trgovini, ugostiteljstvu i brojnim popratnim djelatnostima ali na kratak rok od nekoliko mjeseci.
Izvan glavne turističke sezone jednostavno nema kritične mase ljudi da bi se isplatilo poslovanje, čak i da se bude „na nuli“, za većinu djelatnosti koje nisu vezane uz graditeljstvo.

Pitanje opstanka obiteljskog smještaja

Ovako složenu situaciju još dodatno otežava nerazumijevanje vlasti pa se napori za postizanje održivosti poduzimaju u potpuno krivom smjeru. Donose se mjere za smanjenje i ograničenje legalnog, kategoriziranog smještaja u domaćinstvu. Time se dodatno ugrožava opstanak lokalne zajednice jer bez dodatnih prihoda stalno stanovništvo neće moći podnijeti sve veća davanja.

U trenutku kad legalno iznajmljivanje smještaja turistima postane neisplativo doći će i do erozije prihoda od poreza na drugi dohodak, od turističke pristojbe i članarine.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

Rješenje se ne može tražiti u različitim pravima i obavezama ovisno o mjestu prebivališta. S obzirom na to da je svaki oblik diskriminacije neprihvatljiv, nemoguće je zabraniti iznajmljivanje turističkog smještaja vlasnicima stanova bez prebivališta u mjestu iznajmljivanja niti je prihvatljivo da se samo njima povise davanja.

Propuštena prilika za upravljanje prostorom

Prostorom je trebalo upravljati prije početka masovne izgradnje. U prostorne planove su trebali biti ugrađeni demografski parametri i pravo na osnivanje doma za članove obitelji s prebivalištem u zajednici te namjenu objekata definirati prema potrebi stjecanja drugog dohotka kako bi se kućni proračun osnažio i pružio kvalitetniji život onima koji su se odlučili ostati živjeti u toj maloj sredini.

Što se „vikend“ gradnje tiče, i ona je trebala biti ograničena prostorno ali i funkcionalno. Takav smo primjer imali u bivšoj državi kad su „vikendice“ zaista bile mali objekti namijenjeni za provođenje slobodnog vremena jedne obitelji. Takvi su se objekti mogli graditi u pojedinim područjima, morali su imati veću okućnicu, u pravilu samo jednu, maksimalno dvije etaže, malih tlocrtnih površina…

Netko će reći da je to bilo ovako ili onako naopaku ali s odmakom od 30-40 godina možemo vidjeti pokazatelje. Najvažniji pokazatelj je demografsko stanje. Ono je danas porazno. Ako se to htjelo izbjeći trebalo je drugačije upravljati prostorom i razvojem. Sad imamo to što imamo.

Mogući scenariji

Izostanak pravog upravljanja razvojem turizma u odredištu dovodi do posljedica koje već primjećujemo.

Jedan scenarij vodi do prodaje objekata koji se više ne mogu nositi s konkurencijom. Vlasnici i nasljednici napuštaju zajednicu i odlaze u neku drugu sredinu. Pri tome imamo primjera odlaska u veće gradove, ali i u ruralne krajeve unutrašnjosti gdje se s prihodom od prodaje nekretnine na obali može kupiti, obnoviti, izgraditi smještajni kapacitet više kategorije, veće privatnosti, ostvariti kvalitetnije stanovanje i još pokrenuti neke druge poduzetničke aktivnosti.

Drugi scenarij je učestaliji. Vlasnici do kraja života uživaju stečenu imovinu kao umirovljenici uz dodatne prihode od iznajmljivanja za dostojanstveniji život. Nasljednici prodaju imovinu, odlaze u urbane centre gdje su već stvorili novi život ili odlaze u inozemstvo.

Puno rjeđi slučaj je dugoročni najam nekretnine, recimo digitalnim nomadima.
U svakom slučaju otuđenje nekretnine od strane rezidenata, „starosjedilaca“ u pravilu znači da vlasništvo te nekretnine stječu ljudi koji nisu odrasli u toj sredini, nisu tu imali prebivalište. Nemaju društvenih ni emotivnih veza s ljudima, običajima, lokalnom kulturom življenja.

Uobičajeno takav objekt novi vlasnici koriste kao stan za povremeno stanovanje, možda kao boravište. Najčešće novi vlasnici, rodbina i prijatelji u takvom objektu borave u ljetnim mjesecima, rjeđe i vikendima izvan ljeta i u zadnje vrijeme nekoliko mjeseci ako im priroda posla (rad na daljinu) to dozvoljava ili su pak u mirovini.

Kroz sve navedene scenarije zajednica gubi stalne stanovnike, zatvaraju se vrtići i škole, poštanski uredi, i poslovnice banaka, benzinske stanice, trgovine… Najočitiji primjer imamo na području Gorskog kotara.

Gubimo ono po čemu je hrvatski turizam poznat i cijenjen

Hrvatski turizam već godinama uživa poziciju među pet najboljih domaćinstava na svijetu. Ocjene dobrog domaćinstva kroz najveće OTA platforme su zaista impresivne. Možemo ih usporediti sa svjetskim dostignućima hrvatskih sportaša. Kao što smo mala zemlja za velike sportske uspjehe u nogometu, rukometu, nordijskom, alpskom skijanju, vaterpolu, jedrenju, veslanju, borilačkim sportovima, boćanju…tako smo i mala turistička zemlja za veliki broj zadovoljnih gostiju koji na prvo mjesto stavljaju gostoljubivost.

O tome smo pisali još 2017. godine u ovo doba:

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – HRVATSKI SUPERBRAND

Iz ugostiteljstva, hotelijerstva brzim tempom nestaje hrvatsko kontaktno osoblje. Sve manje konobara, recepcionara, sobarica i sobara i drugog osoblja koje je u kontaktu s gostima poznaje hrvatski jezik. Kad bi se i savladao jezik potrebno je „upiti“ i lokalnu kulturu da bi je mogli dalje promovirati prema gostima.

Na redu je obiteljski smještaj. I on je sve manje hrvatski, sve manje lokalni, prepoznatljiv, jedinstven.

Gubitkom obiteljskog smještaja kojega sve više zamjenjuje iznajmljivanje nekretnina, polako kopni ta naša prepoznatljivost, taj naš hrvatski brand.

Teško je ispravljati pogreške

U mnogim sredinama je teško „povratiti život“. Kad dođe do kritične razine demografskog pada, do velikog gubitka mlađe populacije, mjesta se postupno pretvaraju u beživotne sredine u većem djelu godine.

U nekim pak sredinama čak i imamo lagani demografski oporavak ali je ogromna izgrađenost stanova za povremeni boravak „ugušila“ puls života u većem djelu godine.

Tome pridonosi i „raspršivanje“ društvenih objekata. Kad bi na istom prostoru, u „istom krugu“ bili vrtić , škola, sportska dvorana, ambulanta, pošta, banka, galerija, sjedišta udruga… stvorila bi se cjelodnevna koncentracija ljudi pa bi se u toj zoni počeli otvarati ugostiteljski objekti, trgovine…Mjesto bi imalo svoj „centar života“. Na žalost, u većini manjih primorskih sredina nemamo tako promišljen razvoj.

Što možemo napraviti ?

Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su, poput Gorskog kotara, tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj na obali.
Sljedeći korak je proučavanje i implementacija dobrih programa u razvijenim zemljama kao što su Bavarska, Austrija, Švicarska, Italija.
O tome ćemo pisati u narednim nastavcima.

https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.htmlhttps://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html

nedopinezic.com

PREDSTAVLJEN PRVI SCHENGENSKI TURISTIČKI PROIZVOD SLOVENIJE I HRVATSKE

 

Inicijativa za promociju zajedničkog prekograničnog turističkog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“ urodila javnim predstavljanjem u organizaciji predstavništva HTZa u Ljubljani.

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani na prigodnom je Božićnom brunchu priredilo prezentaciju ovogodišnjih turističkih rezultata u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost.

 

Od inicijative do akcije u mjesec dana

Na susretu predstavnika gradova i ostalih regionalnih institucija dviju susjednih regija, Primorsko – goranske županije i Primorsko – notranjske regije u Ilirskoj Bistrici 06.11. o.g. potaknuta je inicijativa promocije zajedničkog, prekograničnog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“. Susret su organizirale razvojne agencije Primorsko – goranske županije,“Prigoda“ i Primorsko – notranjske regije, „Zeleni kras“.

Točno mjesec dana kasnije, 06.12. u organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice na čelu s Brunom Bonifačićem, održana je prezentacija prvog schengenskog slovensko-hrvatskog turističkog proizvoda u legendarnom  hotelu „Slon“ u Ljubljani pred pedesetak predstavnika medija i touroperatora. https://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notifhttps://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notif

Božićni brunch

Na prigodnom Božićnom brunchu, obogaćenom prezentacijom izvrsnih vina vinarije Korak s Plješivičkog vinogorja, prezentirani su ovogodišnjih turistički rezultati u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen također na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost. Jedan takav integralni, održivi turistički proizvod prezentiran je po prvi puta kao zajednička slovensko-hrvatska bezgranična (schengenska) ponuda.

Explore The Wondernature su zajednički predstavili Petar Hrg,direktor Turističke zajednice Gorski kotar i Dejan Iskra voditelj turizma pri Razvojnoj agenciji Zeleni kras.

Turistički proizvod „Explore The Wondernature“ obuhvaća:

područje Zelenog krasa s točkama od interesa

–             Postojna

https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/

–             Križna jama

https://krizna-jama.si/hr/https://krizna-jama.si/hr/

–             Cerkniško jezero 

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezerohttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero

–             Rakov Škocjan

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjanhttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjan

–             Pivška jezera 

https://pivskajezera.si/

–             Mašun

https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932

–             Vrh planine Snežnik 

https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127

–             Dvorac Snežnik

https://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castlehttps://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castle

–             Škocjanske jame,

https://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcBhttps://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcB

–             Postojnska jama,

https://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcBhttps://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcB

–             Kobilarna Lipice

https://www.lipica.org/sl/https://www.lipica.org/sl/

Područje Gorskog kotara s točkama od interesa

–             Kaštel Zrinski, Ruta Putovima Frankopana, Brod na Kupi,

https://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupihttps://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupi

–             Kanjon Kamačnik,

https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/

–             Brod Moravice, 

https://www.brodmoravice.hr/https://www.brodmoravice.hr/

–             Zeleni Vir

https://zelenivir.com.hr/https://zelenivir.com.hr/

–             Lokvarsko jezero,

https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/

–             Lokve

http://lokve.hr/http://lokve.hr/

–             Spilja Lokvarka

https://lokvarka.hr/spilja-lokvarkahttps://lokvarka.hr/spilja-lokvarka

–             Nacionalni park Risnjak

https://www.np-risnjak.hr/https://www.np-risnjak.hr/

–             Izvor rijeke Kupe

https://www.np-risnjak.hr/kupa/https://www.np-risnjak.hr/kupa/

–             Rijeka Kupa

Kupa

–             Prezid

–             Čabar

https://www.cabar.hr/https://www.cabar.hr/

–             Plešce

https://www.gorski-kotar.com/plesce.phphttps://www.gorski-kotar.com/plesce.php

–             Zamost

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zamosthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zamost

Dvije zemlje, dvije regije, jedno turističko odredište

Na svim ovim točkama od interesa imamo ponuditelje doživljaja i smještaja koji nose oznaku „Explore the Wondernature“. Ovo je prvi integralni turistički proizvod dviju susjednih regija i država koji će svoju pravu vrijednost dobiti stupanjem Hrvatske u schengenski granični režim.

Možemo reći da je područje turističkog proizvoda „Explore The Wondernature“ jedinstvena prirodna cjelina i jedinstveno stanište za najpoznatije divlje životinje, vuka, risa i medvjeda.

Inicijativa ide za tim da se iskoristi moment pred ulazak Hrvatske u schengenski režim graničnog prijelaza kako bi se najprije u Ljubljani i Zagrebu a onda i na drugim važnim emitivnim odredištima zajednički promovirao ovaj prekogranični turistički proizvod.

https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#

Promocija šalje poruku Slovencima da posjete svoj predivan Zelini kras i nastave doživljaj u Gorskom kotaru. Hrvatima se skreće pozornost na bogatstvo zajedničke ponude Gorskog kotara i Zelenog krasa.

Ovakvom povezanom ponudom raste vrijednost za oba turistička odredišta, potiče se bezgranični promet u kraju gdje ljudi prirodno gravitiraju jedni prema drugima, s obje strane Kupe već stoljećima.

„Explore The Wondernature“ je pokrenut u nezgodno vrijeme kulminacije Pandemije Covid 19 pa je ostao nedovoljno poznat za širu javnost. Ovom inicijativom se želi dati novi impuls oživljavanju već gotovog turističkog proizvoda kao i njegovom unapređenju i sustavnom upravljanju.

Informacije:

RRA Zeleni kras d.o.o., 

Prečna ulica 1, 6257Pivka,

+386 (0)5 72 12 240,+386(0)5 72 12 245

Turistička zajednica Gorskog kotara

www.nedopinezic.com

Im memoriam Josip Pinezić Pino 1934. – 2022.

Josip Pinezić Pino
1934. – 2022.
Partil je barba Pino. Još jedno slaganje nacijepanih drva manirom estetike vrhunskog hotelijera, sve na svom mjestu, poravnato, uredno. I odlazak.

Njegov životni put mogao bi biti predložak za dobar film pun emocija i sjete za proteklim vremenima.

Rođen u siromašnoj obitelji, u tada malom i zabačenom selu Skrbčići, Pino je vrlo rano morao preuzeti odgovornost za svoj razvojni put. U dobi od 17 godina u vremenima gladi, krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, nakon kratkog školovanja, već vodi dvije „butige na tesere“. Jedan dan u Vrhu, drugi u Skrbčićima, putujući pješke i biciklom dijelio je mještanima najosnovnije potrepštine u zamjenu za bonove.

Sredinom pedesetih godina kreće stopama mnogih u Šotoventu – na more. Ipak, već tada se usmjerava prema turizmu, ukrcava se kao „mali od kamare“ na putničkim brodovima dužobalne plovidbe Jadranom. Vrijedan kakav je bio ljeti je plovio, zimi se školovao u ugostiteljskoj školi u Opatiji. Nadređeni su prepoznali njegov talent pa mu Jadrolinija omogućava dodatno školovanje ekonomskog usmjerenja uz financijsku podršku. Bila je to odskočna daska za poziciju komesara bijelog osoblja, odnosno „direktora hotela“ na putničkim brodovima.

Uskoro u jadrolinijinu flotu stižu brodovi za duža kružna putovanja. Pino se 1961. ukrcava kao komesar na „Dalmaciju“ ponos flote putničkih brodova tadašnje države. Tu je stekao veliko iskustvo u najprofinjenijem obliku turizma – luksuznim krstarenjima. U to doba su krstarenja bila upravo to – luksuz. Plovidbe Mediteranom, Sjevernim morem, uz obalu Afrike… s gostima iz mnogih zemalja na brodu kapaciteta 300 putnika i danas bi se smatrala posebnim.

Veliko znanje i iskustvo dovelo ga je do prvog direktora najluksuznijeg hotela tadašnje države. 1971. postaje direktor hotela „Palace“ u „Hotelskom gradu Haludovo“. Investitor i vlasnik „Haludova“ , SOUR Brodokomerc sklapa ugovor o poslovnoj suradnji bez presedana u povijesti „hladnog rata“. Veliki poticaj ublažavanju teških dugova Brodokomerca zbog izgradnje velebnog Haludova trebao je donijeti mega poznati strateški partner iz Sjedinjenih Američkih Država – Penthouse.

Svakodnevno je Pino, u ne baš uvijek ugodnim situacijama, rješavao nedostatke siromašnog okruženja za elitnu publiku. “Bijele”, makadamske, prašnjave ceste, nedostatak električne energije, izuzetno loše telefonske linije (za vezu sa SADom čekalo se danima), i mnogih namirnica, nedostatak zabavnih sadržaja poput trgovina luksuznom robom, otmjenih restorana… Trebalo je na dnevnoj bazi ublažavati frustracije zahtjevnih gostiju s nimalo ugodnim Bobom Guccioneom koji je sebe predstavljao kao prvog kapitalističkog lomitelja barijere željezne zavjese. Ikona američkog kapitalizma osvaja Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju.

Pino je zaista pokušavao sve pa i skretanje opskrbnog trgovačkog broda, pa i kruzera iz Trsta na sidro pred Haludovom kako bi se zadovoljilo potražnju VIP gostiju.

Kao čovjek kojega su suradnici i djelatnici iznimno cijenili a partneri poštovali, nakon Haludova preuzeo je upravu „Hoteli Malinska“  a zatim i „Zlatnog otoka“ kako bi unaprijedio uslugu.

Za kraj radnog vijeka ponovo se otisnuo na more na posljednja putovanja svoje „Dalmacije“.

Barba Pino je bio otvoren čovjek, oštra uma,velikog znanja i sjajne memorije. Esteta, hotelijer od formata, pravi gospodin a jednostavan, skoman, pošten i pristupačan.

Tko je htio mogao je od njega puno naučiti, njegovi savjeti su bili uvijek pristupačni, volontirao je u mnogim društvenim tijelima. Turistička zajednica Općine Malinska – Dubašnica, Općinsko vijeće, otočne institucije u kojima je Pino bio aktivan imale su čovjeka znanja i pojave, sjajnog diplomata opće prihvaćenog sugovornika i suradnika.

Život ga nije mazio od najranijeg djetinjstva pa do pozne dobi. Mnogi gubici i teške situacije nisu ga slomili. Podrška njegove supruge Ankice, kćeri Ksenije, unuka Ane, Sanje i Nataše i topla druženja s praunučićima njemu su bili najveće bogatstvo.

Redovne dnevne šetnje i kave s bratom Ivom primjer su bratske povezanosti koju se malo gdje može sresti. Kuda Pino tamo i Ive, kao dva brata blizanca, tijekom cijelog života.

Odlaskom barba Pina zatvara se jedno poglavlje života s turizmom i turizma sa životom svagdanjim kakvog smo željeli i kakvog smo voljeli.

Ostaju sjećanja i pouke s kojima Pino nastavlja živjeti u nama.

Vidi 23. minuta:  https://www.youtube.com/watch?v=tALx6BbZPB4&t=2054s&ab_channel=Qemetiel218