Po recept održivog turizma u Karnske Alpe

 

Zoncolan

https://visitzoncolan.com/?page_id=143

Karnske Alpe su planinska skupina u Južnim vapnenačkim Alpama. Protežu se na austrijsko-talijanskoj granici. Naziv su dobile prema ilirskom plemenu Karni. Pružaju se u duljini od oko 110 km, između doline Gailtal na istoku i Sextenbacha na zapadu. Najviši je vrh Hohe Warte s 2780 m, a najpoznatiji prijevoj Plöcken. Wikipedia

Nadmorska visina2.782 m

VrhCoglians

ProvincijaUdine

ZemljaItalija

KlanciPrijevoj Monte Croce CarnicoPasso Monte Croce

 

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

https://www.comune.sutrio.ud.it/it

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Doduše sreli smo putem kamione hrvatskih registarskih pločica koji su prema ovom području prevozili balvane. No, ipak spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Ulaže se u infrastrukturu ali i u domaće stanovništvo koje jača svoje poduzetničke kapacitete uz pomoć javnog sektora.

Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan, a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo i dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

https://www.comune.ravascletto.ud.it/

Turistički kapaciteti

Na području koje gravitira skijalištu Zoncolan svoja vrata imaju otvorena šest hotela, samo se jedan nalazi na polaznoj točci skijaških staza Zoncolan, na planini. Cilj nije stvaranje odvojenog resorta u planini, već naprotiv održavanje života u postojećim mjestima. Nakon skijanja gosti se vraćaju u mjesto, tu borave, odlaze na večeru, kupuju u lokalnim trgovinama…Istovremeno raste kapacitet pod nazivnikom „difuzni hotel“. Ovaj smještaj je organiziran na dva načina: kao jedan poduzetnički pothvat poput „Da Alvise“, naših domaćina,  jedinih vlasnika i kao smještaj više vlasnika udružen pod jednom recepcijom („integralni hotel“ po naški).

Smještaj je „kategoriziran“ na tri razine kvalitete: standard, superior i deluxe. U pravilu standardan smještaj je lijepo uređen ali u suvremenom stilu. Što ima više drva, retro elemenata, fuzije modernog i tradicionalnijeg to je smještaj luksuzniji. https://www.albergodiffuso.org/alloggi/ 

Općenito, više se radi na revitalizaciji postojećeg nego na izgradnji novog. Njeguje se tako i lokalni dijalekt koji se koristi ne samo u privatnom govoru nego i kod javnih nastupa.  Gastronomija se bazira na tradicionalnoj domaćoj kuhinji, na svakom se koraku vidi ponos tradicijom.

https://www.albergodiffuso.it/it/ravascletto https://albergodiffusopaluzza.it/

Ono što nekima u Hrvatskoj nikako nije jasno, to je u Italiji sasvim razumljivo – u turistički promet treba biti uključeno lokalno stanovništvo. Ovaj koncept cijelog mjesta kao hotela zapravo je stvarnost današnjeg vremena. Potražnja za takvim konceptom je u porastu a s druge strane javni sektor regije Friuli – Venezia – Julia takav koncept potiče jer je pokazao dobre rezultate u suzbijanju demografskog kraha na osjetljivim ruralnim područjima.

Sezona koja traje 10 mjeseci

https://www.osteriadaalvise.it/

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. Obitelj je uredila i još jedan objekt u kojemu imaju vinoteku pa sada posluju u 4 objekta međusobno udaljena pedesetak metara.

Zahvaljujući poticanju poduzetničkih diifuznih hotela kao pothvata jedne obitelji i onih gdje više vlasnika udružuje svoje objekte putem jedne recepcije, ovaj žestoko depopulariziran kraj polako bilježi znakove oporavka. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je veliko sportsko takmičenje https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=SB&raceid=20262  , i to u cijeloj regiji Friuli – Venezia – Julia kao i u susjednoj Austriji i u Sloveniji pa su se kapaciteti napunili. https://www.eyof2023.it/ Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i pretežito radnim danima. Vikendi su rezervirani za turiste i škole skijanja koje rade punom parom.

Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama. https://www.baitagoles.it/en/

Zoncolanu, Sutriu, Ravasclettu i Paluzzi kao i nekim drugim mjestima podno planine, vratit ću se ponovo. Ovaj primjer iz prakse puno nam govori o načinima kako očuvati život u krhkim, ugroženim, ruralnim zajednicama. Drago mi je kad mogu u praksi potvrditi sve ono što godinama živim, o čemu pišem, na čemu radim. Uz to volim skijati a ovo je skijalište jedno od bližih i bolje organiziranih za kratke boravke od par dana.

www.nedopinezic.com

 

VELIKO BOOKING.COM-OVO ISTRAŽIVANJE O STAVOVIMA TURISTIČKIH PUTNIKA ZA 2023.

Velike promjene

Čitajući bookin.com-ovo izvješće o stavovima putnika za 2023. godinu stekao sam dojam da se turizam ubrzano mijenja. Iako ovaj uzorak ne mora biti primjenjiv svugdje i možda je manje primjenjiv u Europi, stavovi ispitanika nam mnogo govore. S jedne strane jača ovisnost o modernoj, digitalnoj tehnologije, s druge strane raste postotak putnika koji se nastoje „očistiti“ od „tehnološkog zagađenja“. Promjene u načinu života utječu i na povećanu potrebu za uzbuđenjem, posebnim doživljajem, „liječenjem“ usamljenosti, otuđenosti. Nisam ni sretan ni nesretan ali jesam pomalo zatečen nekim željama i prioritetima potencijalnih turistički putnika. Po prvi puta je statistički vidljiva posljedica Pandemije, rata u Ukrajini, prirodnih katastrofa na mentalni sklop današnjih generacija turističkih putnika. Bilo kako bilo i ovo bookingovo istraživanje kao i svako do sada uzimam „za ozbiljno“ i učim o turizmu danas.

Bookingcom tradicionalno provodi godišnja istraživanja o navikama i stavovima putnika. Ta se istraživanja provode na uzorku odraslih osoba koje planiraju putovanje kao poslovno ili kao razonoda u sljedećih 12 do 24 mjeseca.
U istraživanju 2022. za 2023. sudjelovalo je ukupno 24.179 ispitanika iz 32 zemlje i teritorije. Tako je u istraživanju sudjelovalo i 505 ispitanika iz Hrvatske i redom: 1014 iz Argentine, 1006 iz Australije, 505 iz Austije, 504 iz Belgije, 1009 iz Brazila, 503 iz Kanade, 1009 iz Kine, 1010 iz Kolumbije, 505 iz Danske , 1010 iz Francuske, 1001 iz Njemačke, 500 iz Hong Konga, 1005 iz Indije, 504 iz Irske, 504 iz Izraela, 1008 iz Italije, 1003 iz Japana, 504 iz Meksika, 502 iz Nizozemske, 1007 s Novog Zelanda, 1009 iz Portugala, 507 iz Singapura, 1008 iz Južne Koreje, 1001 iz Španjolske, 505 iz Švedske, 508 iz Švicarske, 500 s Tajvana, 504 iz Tajlanda, 1006 iz Ujedinjenog Kraljevstva, 1009 iz SAD-a, i 504 iz Vijetnama. Ispitanici su ispunili online anketu u kolovozu 2022. godine.
Rezultate ovog istraživanja uzimamo kao smjerokaz za razvoj turističkih putovanja. S obzirom na to da se provode godinama na isti način, usporedbe s rezultatima prijašnjih istraživanja su zapravo indikator promjena u očekivanjima putnika.

2023. s pojačanom željom za putovanja

Kako polako nestaju ograničenja na putovanjima uzrokovana Covidom, tako raste želja za istraživanjem svijeta. tako čak 73% ljudi optimističnije gleda na mogućnosti putovanja nego što je to bilo u 2022. Unatoč gospodarskoj i političkoj nestabilnosti čak 72% ispitanika navodi kako se isplati otići na putovanje.

Najpopularnija iskustva i razlozi za putovanje u 2023.

Nostalgični odmori                                                         88% ispitanika

Odmori s fokusom na zajednicu                              80% ispitanika

Zabavni odmori bez razmišljanja o budžetu       80% ispitanika

Opušteni, luksuzni odmori                                           78% ispitanika

Dnevni najam bez noćenja                                           74% ispitanika

Izvan zone udobnosti                                                      73% ispitanika

Odmori s fokusom na noćni život                              72% ispitanika

Glamurozni Backpacking                                               72% ispitanika

Pustolovni Backpacking                                                 70% ispitanika

Putovanje sa svrhom                                                        69% ispitanika

Preživljavanje u divljini                                                     67% ispitanika

 

Meditativna, ugodna ali i „onostrana“ putovanja – bijeg od svakodnevnice

Suvremeni način života ubrzano „troši“ ljude pa se veliki dio putnika odlučuje za takvu vrstu putovanja koja će im pomoći da se psihički i fizički stabiliziraju.

Odmor je odličan način da se isključimo od svakodnevnice i opustimo. U 2023. mnogi putnici to žele podići na još višu razinu i iskoristiti svoje pustolovine kako bi odmorili svoj um, tijelo i dušu.

42% putnika želi otići na odmor na kojem će fokus biti na njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju, uključujući odmore koji će im pomoći da se lakše nose s velikim životnim promjenama koje nose trudnoća i menopauza. Gotovo polovica putnika (44%) želi otići na odmor na kojem će biti naglasak na meditaciji ili na kojem se radi na osviještenosti.

Ima i onih još otuđenijih putnika koji biraju do jučer tabuizirane motive putovanja: 36% ispitanika želi otići na odmor s erotskom tematikom te istražiti nove fetiše i načine doživljavanja užitka.

Isto tako, 36% putnika otkriva kako bi htjeli doživjeti psihodelična iskustva uz pomoć kanabisa ili psihodelika kao što su gljive ili ayahuasca. To znači da bi se u 2023. veći broj putnika mogao zaputiti u zemlje gdje je dopušteno korištenje određenih vrsta psihodelika, kao što su Nizozemska ili Brazil.

U ovoj grupi putnika prepoznati su slijedeći razozi za putovanje:

Ekscentrična hrana                                                       47%

Duhovni boravak                                                            44%

Odmor s fokusom na zdravlje                                  42%

Odmor na kojem se prakticira tišina                    40%

Tečaj preživljavanja u divljini                                    39%

Istraživanje izvanzemaljaca                                      38%

Odmor s erotskom tematikom                               36%

Eksperimentalni wellness                                          36%

Virtualni odmor                                                               35%

Odmor za preobrazbu                                                  32%

Virtualna putovanja

Iako svijet još uvijek nije spreman za znanstvenofantastična putovanja kao ona iz filmova, to je način na koji putnici mogu osjetiti dio onoga što mogu očekivati na putovanju. Tako će 43% putnika koristiti virtualnu stvarnost za inspiraciju pri donošenju odluka, a 46% njih vjerojatno će posjetiti odredište koje inače ne bi da nisu imali priliku prethodno ga doživjeti virtualno.

Međutim, neki žele provesti više dana u metaverzumu, a više od trećine putnika (35%) otkriva kako bi željeli doživjeti iskustvo putovanja od više dana u virtualnoj ili umjetnoj stvarnosti.

Kako tehnologija taktilnih povratnih informacija napreduje, putnici koji putuju u virtualnom svijetu uskoro će moći osjetiti pijesak pod nogama ili sunce na koži, a da pritom čak ne moraju ni izlaziti iz kuće.

Iako to zvuči uzbudljivo, to nije dovoljno da odvrati većinu putnika (60%) koji tvrde kako virtualna putovanja nisu jednako ispunjavajuća kao osobna putovanja. To znači da u našim predviđanjima trendova u svijetu putovanja u 2023. putnici uglavnom neće zamijeniti sunčane naočale onima za virtualnu stvarnost.

Putovanja „izvan civilizacije“

Kao posljedica visokoj ovisnosti o digitalnoj tehnologiji u vrijeme izolacije zbog Covida, sada se javlja pojačana potreba za potpunim isključenjem od civilizacijskih dosega današnjice. Sada kada je većina ograničenja uklonjena, putnici su željni odmaknuti se od tehnologije, a 55% njih želi provesti odmor tijekom kojeg će biti potpuno isključeni od svega.

Po društvenim skupinama to izgleda ovako:

Zaposleni                               46% ih se želi na odmoru isključiti od svega (svih komunalnih priključaka i usluga komunalnih priključaka i usluga)

36% žele biti isključeni od WI – FI-a

Studenti                                   39% ih se želi na odmoru isključiti od svega

30% žele biti isključeni od WI – FI-a

Nezaposleni                          36% ih se želi na odmoru isključiti od svega

28% žele biti isključeni od WI-FI-a

Supruga/suprug

koji ostaje kod kuće

/skrbnik                                     34% ih se želi isključiti od svega

36% žele biti isključeni od WI-FI-a

Umirovljenici                            21% ih se želi isključiti od svega

17% žele biti isključeni od WI-FI-a

 

Preživljavanje i povezivanje s prirodom

Pandemija i rat u Ukrajini ostavljaju dubok trag na mlađe generacije putnika. Te katastrofe uz sve učestalije vremenske nepogode s kojima smo suočeni u realnom vremenu putem ogromne količine objava i vijesti mijenjaju ljudsku svijest. Sve to utječe na promjene interesa kako iskoristiti slobodno vrijeme.

Ne raste samo želja da se odmakne od tehnologije, sve se više ljudi želi vratiti osnovama i mnogi putnici izražavaju želju da odmor u 2023. iskoriste kao priliku da nauče vještine preživljavanja (58%). To uključuje vještine kao što je kako doći do čiste vode (53%), zapaliti vatru (42%), tražiti hranu u divljini (39%) i čak kako se pripremiti za apokalipsu (39%).

Udobno sjediti ispred kamina u kojem vatra pucketa negdje duboko u šumi i kilometrima daleko od najbližeg mikročipa – to je definicija sreće za mnoge putnike.

Ograničeni luksuz

Međutim, gotovo polovica putnika (48%) uzeli bi u obzir to da se potpuno isključe od svega samo ako bi sa sobom mogli ponijeti nekoliko predmeta kako bi mogli uživati u luksuzu, a 53% njih otkrilo je kako bi im isto tako bili potrebni mobitel i stabilna internetska veza.

Potpuno isključenje od svega i bijeg od svakodnevice kao poželjna varijanta putovanja generacijski izgleda ovako:

Milenijalci (1981. -1996.)                                             62%

Generacija „Z“ (1997. – 2012.)                                   57%

Generacija „X“ (1965. – 1980.)                                   55%

Baby boom generacija (1946. -1964.)                     39%

Tiha generacija (1928. – 1945.)                                   30%

 

Kulturalni šok ili nešto savim drukčije

Iako mnogi od nas žive svoje živote u određenoj rutini, pa se to primjenjuje i na naše odmore, neki se putnici žele odmaknuti od svojih rutina, a 50% njih u 2023. želi doživjeti kulturalni šok.

Put u nepoznato

Kada pronađete odredište u koje uživate putovati, može biti primamljivo ponovno posjetiti isto odredište i tijekom sljedećeg odmora. UI 2023. mnogi putnici ipak namjeravaju preokrenuti taj trend. Gotovo tri četvrtine putnika (73%) želi doživjeti putovanje izvan svoje zone udobnosti, a 30% njih želi istražiti manje poznate gradove kako bi pronašli skrivene dragulje. 47% putnika zainteresirano za istraživanje egzotičnih delicija, kao što je najljuća čili papričica (trenutačni svjetski rekord drži California Reaper, uzgojena u Rock Hillu, Južna Karolina).

Potraga za vanzemaljcima

Mnogi putnici (38%) žele doživjeti neobičan kulturološki šok i otići tražiti NLO-ove. To znači da će vjerojatno doći do porasta broja posjetitelja u odredištima koja su poznata kao mjesta koja posjećuju izvanzemljaci, kao što je Roswell, Novi Meksiko.

Pametno upravljanje budžetom za putovanja

Budući da globalno gospodarstvo ne pokazuje nikakve neposredne znakove poboljšanja na početku 2023., putnici sve više paze na budžet, pa tako 68% njih pazi na to koliko troše na svoje pustolovine. Međutim, unatoč trenutačnoj gospodarskoj i energetskoj krizi, gotovo polovica putnika (50%) navodi kako će im ulaganje u godišnji odmor i dalje biti glavni prioritet.

Na popuste u okviru programa vjernosti se sada više obraća pozornost. Pri tome žene paze više (61%). Također je u porastu i korištenje tehnologije kao sredstva za ostvarenje ušteda na putovanju. Koliko tehnologija pomaže u štednji generacijama ? :

Milenijalcima (25 – 40 god)                              69%

Generaciji X (41 – 56 god)                                 66%

Generaciji „Z“ (18 – 24 god)                              62%

Baby boom generaciji (57 – 75 god)             55%

Tiha generacija (76 – 93)                                      43%

Prioritetna potrošnja ušteđevine

Nakon ograničenja putovanja u 2020. i 2021., mnogi putnici uspjeli su uštedjeti novac koji bi inače potrošili na odmor. Stoga će polovica njih (49%) nadoknaditi to tako što će trošiti više tijekom pustolovina u 2023., dok 43% njih planira potrošiti više novca kako bi maksimalno uživali u iskustvu. Trećina putnika (33%) otkrila je kako bi željeli uživati u shoppingu tijekom odmora i kupovati ono što nije dostupno kod kuće.

Financijski prioriteti putnika na putovanju:

01.Restorani – iskustva objedovanja                                                   34%

02.Smještaj koji najbolje odgovara mojim potrebama               32%

03.All inclusive smještaj                                                                             28%

04.Putno osiguranje                                                                                     27%

05.Izravan let/vlak/način prijevoza do odredšta                                                                                                                                                                                                     25%

06.Kupnja suvenira                                                                                       25%

07.Unaprijed rezervirane ulaznice za                                                   22% atrakcije/iskustvo

08.Jedinstveno iskustvo u odredištu

(let balonom, skok s padobranom…)                                                      19%

09.Potrošiti više novaca za iskustvo u odredištu

za voljenu osobu                                                                                              17%

10.Prelazak u bolju smještajnu jedinicu                                               17%

11.Privatni vodič / obilazak odredišta                                                     17%

12.Podrška malim, lokalnim                                                                         17%

tvrtkama

 

Kako putnici štede novac prilikom rezervacije putovanja ?

63% Koriste posebne ponude i pametno tempiraju putovanje

61% Planiraju više unaprijed

60% Prednost daju vrijednosti za novac i popustima za lojalnost

55% Rađe rasporede budžet na dva duža odmora nego na više kraćih

53% Razmatraju posjet odredištu izvan glavne sezone, koriste duže a jeftinije rute

Skoro dvije trećine putnika (63%) pozorno će pratiti ponude i druge načine uštede, dok će više od polovice njih (53%) rado putovati izvan sezone ili koristiti duže rute. To znači da bi potražnja tijekom perioda izvan sezone u 2023. mogla biti veća nego prethodne godine, dok bi ljeto moglo biti mirnije nego inače. To bi moglo pomoći smanjiti prevelike gužve u jako popularnim atrakcijama, kao što je Walt Disney World.

Tako 61% putnika namjerava planirati svoje godišnje odmore znatno ranije, pa očekujemo da će u 2023. biti manje putnika koji rezerviraju u zadnji čas.

Poslovna putovanja kao stimulacija produktivnosti

Pandemija je omogućila tvrtkama da vide pozitivan učinak koji bi rad na daljinu mogao imati, što je dovelo do toga da mnogi poslodavci prihvaćaju realnost ‘rada s bilo kojeg mjesta’. I dok zaposlenici uživaju u šetnji plažom tijekom ručka ili radu na prijenosnom računalu dok sjede pored bazena, trendovi rada tijekom putovanja promijenit će se u 2023.

Dvije trećina putnika (66%) žele da u 2023. tijekom putovanja uopće ne moraju razmišljati o poslu. Međutim, 51% korisnika želi da njihov poslodavac novac koji je ušteđen zbog rada na daljinu uloži u poslovna putovanja ili odmore.

Možda bi tvrtke trebalo razmotriti ovu ideju, jer 59% korisnika smatra da bi istraživanje novog odredišta moglo biti inspiracija za povećanje produktivnosti na poslu, a 44% njih smatra da poslovna putovanja u ‘stvarnom životu’ pomažu zbližiti ljude.

Nostalgični odmori

Tijekom posljednjih nekoliko godina u popularnoj kulturi došlo je do oživljavanja nostalgije koju prati povratak mode 80-ih i 90-ih. Čini se da bi se isto moglo dogoditi i s putovanjima u 2023. jer gotovo devet od deset putnika (88%) želi otići na ‘nostalgično’ putovanje.

Pa tako 23% putnika želi otići na odmor na kojem bi uživali kao u jednostavnijim vremenima, kada smo se trebali brinuti samo o tome da premotamo videokazetu prije nego je vratimo i koliko će dugačak biti red za posjet najpopularnijoj atrakciji.

Isto tako, 61% putnika želi uživati u adrenalinskom iskustvu posjetom tematskom parku u 2023., a više od polovice njih (54%) planira otići na odmor na kojem će se okupiti obitelj. To znači da bi u 2023. tematske parkove kao što je Universal Orlando Resort moglo posjetiti više obitelji koje se sastoje od više generacija.

Izvor: Booking.com

www.nedopinezic.com

 

 

TURISTIČKI IZAZOVI 2022. – 2023.

Rast turističkog prometa i pad udjela domaće komponente

Hrvatska je u 2022. imala odlične turističke pokazatelje. Barem što se dolazaka i noćenja tiče. Ostvareno je 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja. To je na razini 91% dolazaka i 96% noćenja iz rekordne 2019. godine.

Po podacima HNBa u devet mjeseci 2022. ostvaren je veći prihod za 2 milijarde i 206 milijuna eura. To je za čak 23% veći prihod nego u istom razdoblju 2019. godine.

I turizam Kvarnera bilježi dobre rezultate što se dolazaka i noćenja tiče. 2022. smo po dolascima i noćenjima  dohvatili 2019. – najbolju pretpandemijsku godinu.

Iako bi se prema ovim pokazateljima dalo zaključiti da se fizički i financijski promet nakon pandemije oporavljaju i povećavaju na željeni način te da stvaraju dobre učinke i na mikro razini, neki podaci ipak nedostaju.

U prvome redu su to podaci o postotnoj zastupljenosti domaće komponente u uslugama i dobrima koja su „ugrađena“ u iznos prosječne dnevne potrošnje po gostu. Nije svejedno da li od, na primjer, jedinice 100 kao dnevne potrošnje gosta, u Hrvatskoj ostaje veći ili manji dio financijskog prometa.  Postavlja se pitanje koliko od te ukupne potrošnje u Hrvatskoj ostaje na Kvarneru, ili nekoj drugoj regiji ?   Zašto je to važno ?

Porez na dohodak

Turizam nam je važan upravo kao „platforma“ za plasman domaćih proizvoda i usluga čime se postiže izvoz istih i povećava stvarni dohodak lokalne zajednice, županije i države. Taj dohodak je osnova za razvoj poduzetništva. Dohodak koji ostaje u zemlji povećava kupovnu moć, povećava potražnju, pozitivno utječe na rast gospodarstva na zapošljavanje i samozapošljavanje. Time se povećava broj poreznih obveznika poreza na dohodak koji je najveći izvor prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave i županije. Na mikro razini se taj prihod investira u komunalni standard, odnosno poboljšanje društvenog standarda zajednice.

Ljudi odlaze zbog niskih primanja i visokih troškova života

Moramo biti svjesni da će županije zajedno s općinama i gradovima morati puno više financirati ne samo infrastrukturu već i javne službe u kojima postoji deficit kadrova. Sve vrste komunalnih usluga, primarna zdravstvena zaštita za stanovništvo i turiste, interventne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca ali i službe sigurnosti, u prvome redu policija, suočeni su s pomanjkanjem ljudi zbog niskih primanja.

Evidentan je i nagli porast zaposlenika iz dalekih zemalja u sektorima turizma i graditeljstva. Očigledno više nema dostupnih djelatnika u zemlji i susjednim zemljama za sezonske i manje plaćene poslove. To također predstavlja rast uvozne komponente u složenom turističkom proizvodu. Koliko osobnih dohodaka ostvarenih u turizmu ostaje u Hrvatskoj a koliko odlazi u inozemstvo ?

Točka pucanja

Jednako tako prometna infrastruktura, gospodarenje pitkom vodom, zbrinjavanje otpadnih voda, zbrinjajvanje otpada pod jakim su pritiskom ogromnog povećanja turista u ljetnim mjesecima. Razvoj infrastrukture ne prati razvoj turističkog prometa. Sve to polako vodi u neodrživost sustava kojega imamo danas. Taj će problem biti izraženiji ako i dalje budemo imali trend smanjenja udjela domaće komponente u potrošnji dobara i usluga kroz turizam. Ako turistički promet raste a domaća komponenta pada, takav razvoj turizma postaje više opterećenje nego korist za lokalnu zajednicu. Pitanje je i do koje mjere možemo dalje nadograđivati infrastrukturu za kratkotrajna vršna opterećenja ?

Kada govorimo o strategiji razvoja turizma, potreban nam je razvoj  koji primarno donosi korist lokalnoj zajednici. To ujedno znači da turistički razvoj ne smije ići na štetu lokalnog stanovništva, ne smije uništavati okoliš i životno važne resurse lokalne zajednice.

Planiranje razvoja turizma, osobito novih smještajnih kapaciteta, izravno ovise o rješavanju ovih kadrovskih i komunalnih problema. Za to postoje ograničenja.

Rješenje je poznato

Rješenje je  povećani udio domaće komponente u turističkoj potrošnji čime se snaži domaće poduzetništvo i stvara šira porezna baza, veći, podnošljivi porezni prihodi kako bismo mogli ulagati u stručne ljude i vodovode, u ceste, parkirališta i kanalizacijske pročistače, reciklažna dvorišta, kompostane i slično.

Jednostavno rečeno, nije jedino važno koliko je gost potrošio u Hrvatskoj, još je važnije koliko je od te potrošnje ostalo u Hrvatskoj, odnosno u njenim regijama i turističkim odredištima. Ako se objekti grade uvoznim materijalom, ako ih grade strane tvrtke i strani radnici, ako se u izgrađenim smještajnim objektima zapošljavaju strani sezonski radnici, ako se opremaju uvoznom opremom, ako se u njima nude uvozna hrana i pića… onda zista nije važno koju cijenu postižu na tržištu jer veći dio tog novca „ne hrani“ lokalnu ekonomiju.

Upravo zbog toga u razvijenim turističkim zemljama, poput Austrije, uspješnost turizma se ocjenjuje kroz udio domaće komponente u proizvodima i uslugama za turizam kao i kroz utjecaj turističke potrošnje na jačanje gospodarstva u svim djelatnostima povezanim uz turizam.

Ovo je jedna široka tema, važna tema, i o njoj treba govoriti. Siguran sam da u Ministrastvu turizma i sporta ima znanja i mogućnosti komunicaranja važnosti turizma s hrvatskim predznakom. Ta važnost nadilazi kratkoročne intrese pojedinačnih poslovnih subjekata, udruženih društava kapitala a tiče se u konačnici svih koji žive u Hrvatskoj i koji žele da i njihovi potomci nastave ovdje živjeti.

Bez upravljanja razvojem turizma dogodit će nam se neželjeni, stihijski razvoj koji donosi štetne posljedice za svih.

 

Čestit Božić i sretna nova 2023. godina !

U poruci Pape Franje povodom Svjetskog dana turizma 2021. sadržana je bit turističkog rasta i razvoja:

“Treba nam turizam koji poštuje ljude i prirodu te promiče pravednu i uključivu ekonomiju”

“Potičemo svih  da se zalažu za turizam koji omogućuje susret među ljudima  s različitih teritorija; turizam gdje divljenje ljepoti prirode i različitim načinima života može otvoriti put  poštovanja drugih ljudi i ekološkog sustava cijelog planeta.”

U tom duhu želim vam svima zasluženi miran Božić u krugu najmilijih i sretnu novu 2023. godinu uključive ekonomije, održivog turizma zasnovanog na dobrobiti lokalne zajednice.

www.nedopinezic.com

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – ŠTO AKO GA IZGUBIMO ?

Ako izgubimo obiteljski smještaj izgubit ćemo stalne stanovnike u malim sredinama. Izgubit će se lokalni stil života, prihodi od poreza na dohodak i drugi dohodak; imat ćemo prazna naselja većim dijelom godine. U ljetnoj će sezoni u svim tim stanovima boraviti nerezidenti vlasnici nekretnina i njihovi prijatelji. Postat ćemo zemlja bez stalnih stanovnika u malim sredinama. Zajednice izvan velikih gradova postat će vikend-općine. I ne samo to …

Ljudi žele privatni smještaj

Smještaj u privatnim stanovima i kućama u velikoj je ekspanziji u cijelom svijetu. Netko će reći da su za to krive OTA platforme poput bookingcoma ili airbnbia, međutim uspjeh ovih platformi ne bi bio ovako ogroman da ipak želja za privatnim smještajem nije rasla iz godine u godinu.
U početku svog djelovanja bookingcom čak nije ni poslovao s domaćinima, vlasnicima stanova i kuća. Svjedok sam nastojanja da ih pridobijemo kao i neuspješnih razgovora s Expediom. Ipak prevladalo je ono „daj ljudima ono što ljudi žele“.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

„Svi“ iznajmljuju preko platformi

Posljedica takvog razvoja događaja je ta da danas zaista nije teško doći do gosta i to iz preko 40 zemalja svijeta samo preko jedne OTA platforme. Zato se za iznajmljivanje smještaja turistima odlučuje sve veći broj vlasnika  smještajnih objekata koji imaju prebivalište u poznatim turističkim odredištima.  I vlasnici kuća i stanova za odmor koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu  također se sve više uključuju u iznajmljivanje svojih kapaciteta putem ovih platformi.

U toj žestokoj utakmici „deblji kraj“ izvlače starosjedioci s prebivalištem koji su među prvima obnovili svoje objekte za prihvat turista. Tada je to bio možda velik zahvat i značajno unapređenje kvalitete ponude, međutim svakom novom nekretninskom investicijom nastaju noviji, bolje uređeni objekti s još većom kvalitetom smještaja.

Nekomercijalni turistički kapaciteti

Nije samo smještaj koji se deklarira kao najam smještaja turistima konkurent u pružanju usluga smještaja onima koji su „stariji“ u pružanju usluge. Dapače, značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao „nekomercijalni turistički kapacitet“, koji nisu “kategorizirani”. Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog.

Turisti postaju domaćini

Sve što je izgrađeno kao objekt za povremeno stanovanje zapravo je u svojoj naravi turistički kapacitet. Kako god ga svrstavali, takav kapacitet ugošćuje značajan broj ljudi koji ovdje borave da bi u odredištu proveli svoje slobodno vrijeme. Nije rijetkost da objekt za povremeno stanovanje kupe ili izgrade turisti koji su zavoljeli odredište kroz svoje godišnje odmore. Tako turisti postaju domaćini.

U većini slučajeva kad smještaj iznajmljuju vlasnici koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu, taj smještaj se iznajmljuje kao što bi se iznajmio stan podstanarima, bez ikakvih obaveza domaćina. To je model koji odgovara velikom broju domaćina ali i gostiju. Zbog toga raste udio posrednika koji nude potpunu brigu oko upravljanja ovom operacijom iznajmljivanja smještaja turistima. Vlasnici sve poslove predaju „u ruke“ posredniku, agenciji za upravljanje nekretninama i turističko posredovanje.

Održivo i neodrživo

Masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje. Danas se takav razvoj sve češće naziva neodrživim razvojem. Neodrživost dvostruko “pritišće” stanovnike u lokalnoj zajednici. S jedne strane veliki kapacitet smještaja za povremeno stanovanje zahtijeva velike i skupe komunalne kapacitete za opskrbu energijom, vodom, zbrinjavanje otpada, uređenje i održavanje javnih površina, cesta i slično. A to košta.

S druge strane mali broj stalnih stanovnika na sebe preuzima veliki dio troškova takvog komunalnog sustava. Osim izdvajanja poreza na dohodak iz bruto plaće za nesamostalan rad i samostalna zanimanja, stalni stanovnici plaćaju i povećana komunalna davanja zbog troškova koje je uzrokovala velika izgradnja stanova za povremeno stanovanje. rastu i paušalna davanja na registrirani, kategorizirani turistički smještaj.

Stalni stanovnici su više pod lupom kontrole pa su u pravilu discipliniraniji u podmirivanju obaveza, legalno se bave uslugom iznajmljivanja smještaja turistima i plaćaju dodatan porez na dohodak, turističku pristojbu i članarinu. Sva ta davanja se, pod pritiskom povećanih potreba za održavanjem skupog komunalnog sustava, stalno povećavaju.

Dolazimo do toga da imamo stalan rast troškova stalnog stanovništva, bujajuću konkurenciju u smještaju turistima kroz povećanu izgradnju stanova za povremeni boravak i još uvijek, zbog kratke sezone, veliki dio godine bez dodatnih prihoda za stalne stanovnike.

Dug period bez dovoljne potražnje  u mnogim djelatnostima onemogućava zaposlenje tijekom cijele godine.
Mogućnost poslovanja, pokretanja poduzetništva, zaposlenje, sužava se na radove u graditeljstvu, dakle u onoj istoj djelatnosti koja posredno kumulira probleme.

Druga mogućnost je sezonsko zaposlenje u trgovini, ugostiteljstvu i brojnim popratnim djelatnostima ali na kratak rok od nekoliko mjeseci.
Izvan glavne turističke sezone jednostavno nema kritične mase ljudi da bi se isplatilo poslovanje, čak i da se bude „na nuli“, za većinu djelatnosti koje nisu vezane uz graditeljstvo.

Pitanje opstanka obiteljskog smještaja

Ovako složenu situaciju još dodatno otežava nerazumijevanje vlasti pa se napori za postizanje održivosti poduzimaju u potpuno krivom smjeru. Donose se mjere za smanjenje i ograničenje legalnog, kategoriziranog smještaja u domaćinstvu. Time se dodatno ugrožava opstanak lokalne zajednice jer bez dodatnih prihoda stalno stanovništvo neće moći podnijeti sve veća davanja.

U trenutku kad legalno iznajmljivanje smještaja turistima postane neisplativo doći će i do erozije prihoda od poreza na drugi dohodak, od turističke pristojbe i članarine.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

Rješenje se ne može tražiti u različitim pravima i obavezama ovisno o mjestu prebivališta. S obzirom na to da je svaki oblik diskriminacije neprihvatljiv, nemoguće je zabraniti iznajmljivanje turističkog smještaja vlasnicima stanova bez prebivališta u mjestu iznajmljivanja niti je prihvatljivo da se samo njima povise davanja.

Propuštena prilika za upravljanje prostorom

Prostorom je trebalo upravljati prije početka masovne izgradnje. U prostorne planove su trebali biti ugrađeni demografski parametri i pravo na osnivanje doma za članove obitelji s prebivalištem u zajednici te namjenu objekata definirati prema potrebi stjecanja drugog dohotka kako bi se kućni proračun osnažio i pružio kvalitetniji život onima koji su se odlučili ostati živjeti u toj maloj sredini.

Što se „vikend“ gradnje tiče, i ona je trebala biti ograničena prostorno ali i funkcionalno. Takav smo primjer imali u bivšoj državi kad su „vikendice“ zaista bile mali objekti namijenjeni za provođenje slobodnog vremena jedne obitelji. Takvi su se objekti mogli graditi u pojedinim područjima, morali su imati veću okućnicu, u pravilu samo jednu, maksimalno dvije etaže, malih tlocrtnih površina…

Netko će reći da je to bilo ovako ili onako naopaku ali s odmakom od 30-40 godina možemo vidjeti pokazatelje. Najvažniji pokazatelj je demografsko stanje. Ono je danas porazno. Ako se to htjelo izbjeći trebalo je drugačije upravljati prostorom i razvojem. Sad imamo to što imamo.

Mogući scenariji

Izostanak pravog upravljanja razvojem turizma u odredištu dovodi do posljedica koje već primjećujemo.

Jedan scenarij vodi do prodaje objekata koji se više ne mogu nositi s konkurencijom. Vlasnici i nasljednici napuštaju zajednicu i odlaze u neku drugu sredinu. Pri tome imamo primjera odlaska u veće gradove, ali i u ruralne krajeve unutrašnjosti gdje se s prihodom od prodaje nekretnine na obali može kupiti, obnoviti, izgraditi smještajni kapacitet više kategorije, veće privatnosti, ostvariti kvalitetnije stanovanje i još pokrenuti neke druge poduzetničke aktivnosti.

Drugi scenarij je učestaliji. Vlasnici do kraja života uživaju stečenu imovinu kao umirovljenici uz dodatne prihode od iznajmljivanja za dostojanstveniji život. Nasljednici prodaju imovinu, odlaze u urbane centre gdje su već stvorili novi život ili odlaze u inozemstvo.

Puno rjeđi slučaj je dugoročni najam nekretnine, recimo digitalnim nomadima.
U svakom slučaju otuđenje nekretnine od strane rezidenata, „starosjedilaca“ u pravilu znači da vlasništvo te nekretnine stječu ljudi koji nisu odrasli u toj sredini, nisu tu imali prebivalište. Nemaju društvenih ni emotivnih veza s ljudima, običajima, lokalnom kulturom življenja.

Uobičajeno takav objekt novi vlasnici koriste kao stan za povremeno stanovanje, možda kao boravište. Najčešće novi vlasnici, rodbina i prijatelji u takvom objektu borave u ljetnim mjesecima, rjeđe i vikendima izvan ljeta i u zadnje vrijeme nekoliko mjeseci ako im priroda posla (rad na daljinu) to dozvoljava ili su pak u mirovini.

Kroz sve navedene scenarije zajednica gubi stalne stanovnike, zatvaraju se vrtići i škole, poštanski uredi, i poslovnice banaka, benzinske stanice, trgovine… Najočitiji primjer imamo na području Gorskog kotara.

Gubimo ono po čemu je hrvatski turizam poznat i cijenjen

Hrvatski turizam već godinama uživa poziciju među pet najboljih domaćinstava na svijetu. Ocjene dobrog domaćinstva kroz najveće OTA platforme su zaista impresivne. Možemo ih usporediti sa svjetskim dostignućima hrvatskih sportaša. Kao što smo mala zemlja za velike sportske uspjehe u nogometu, rukometu, nordijskom, alpskom skijanju, vaterpolu, jedrenju, veslanju, borilačkim sportovima, boćanju…tako smo i mala turistička zemlja za veliki broj zadovoljnih gostiju koji na prvo mjesto stavljaju gostoljubivost.

O tome smo pisali još 2017. godine u ovo doba:

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – HRVATSKI SUPERBRAND

Iz ugostiteljstva, hotelijerstva brzim tempom nestaje hrvatsko kontaktno osoblje. Sve manje konobara, recepcionara, sobarica i sobara i drugog osoblja koje je u kontaktu s gostima poznaje hrvatski jezik. Kad bi se i savladao jezik potrebno je „upiti“ i lokalnu kulturu da bi je mogli dalje promovirati prema gostima.

Na redu je obiteljski smještaj. I on je sve manje hrvatski, sve manje lokalni, prepoznatljiv, jedinstven.

Gubitkom obiteljskog smještaja kojega sve više zamjenjuje iznajmljivanje nekretnina, polako kopni ta naša prepoznatljivost, taj naš hrvatski brand.

Teško je ispravljati pogreške

U mnogim sredinama je teško „povratiti život“. Kad dođe do kritične razine demografskog pada, do velikog gubitka mlađe populacije, mjesta se postupno pretvaraju u beživotne sredine u većem djelu godine.

U nekim pak sredinama čak i imamo lagani demografski oporavak ali je ogromna izgrađenost stanova za povremeni boravak „ugušila“ puls života u većem djelu godine.

Tome pridonosi i „raspršivanje“ društvenih objekata. Kad bi na istom prostoru, u „istom krugu“ bili vrtić , škola, sportska dvorana, ambulanta, pošta, banka, galerija, sjedišta udruga… stvorila bi se cjelodnevna koncentracija ljudi pa bi se u toj zoni počeli otvarati ugostiteljski objekti, trgovine…Mjesto bi imalo svoj „centar života“. Na žalost, u većini manjih primorskih sredina nemamo tako promišljen razvoj.

Što možemo napraviti ?

Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su, poput Gorskog kotara, tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj na obali.
Sljedeći korak je proučavanje i implementacija dobrih programa u razvijenim zemljama kao što su Bavarska, Austrija, Švicarska, Italija.
O tome ćemo pisati u narednim nastavcima.

https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.htmlhttps://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html

nedopinezic.com

PREDSTAVLJEN PRVI SCHENGENSKI TURISTIČKI PROIZVOD SLOVENIJE I HRVATSKE

 

Inicijativa za promociju zajedničkog prekograničnog turističkog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“ urodila javnim predstavljanjem u organizaciji predstavništva HTZa u Ljubljani.

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani na prigodnom je Božićnom brunchu priredilo prezentaciju ovogodišnjih turističkih rezultata u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost.

 

Od inicijative do akcije u mjesec dana

Na susretu predstavnika gradova i ostalih regionalnih institucija dviju susjednih regija, Primorsko – goranske županije i Primorsko – notranjske regije u Ilirskoj Bistrici 06.11. o.g. potaknuta je inicijativa promocije zajedničkog, prekograničnog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“. Susret su organizirale razvojne agencije Primorsko – goranske županije,“Prigoda“ i Primorsko – notranjske regije, „Zeleni kras“.

Točno mjesec dana kasnije, 06.12. u organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice na čelu s Brunom Bonifačićem, održana je prezentacija prvog schengenskog slovensko-hrvatskog turističkog proizvoda u legendarnom  hotelu „Slon“ u Ljubljani pred pedesetak predstavnika medija i touroperatora. https://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notifhttps://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notif

Božićni brunch

Na prigodnom Božićnom brunchu, obogaćenom prezentacijom izvrsnih vina vinarije Korak s Plješivičkog vinogorja, prezentirani su ovogodišnjih turistički rezultati u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen također na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost. Jedan takav integralni, održivi turistički proizvod prezentiran je po prvi puta kao zajednička slovensko-hrvatska bezgranična (schengenska) ponuda.

Explore The Wondernature su zajednički predstavili Petar Hrg,direktor Turističke zajednice Gorski kotar i Dejan Iskra voditelj turizma pri Razvojnoj agenciji Zeleni kras.

Turistički proizvod „Explore The Wondernature“ obuhvaća:

područje Zelenog krasa s točkama od interesa

–             Postojna

https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/

–             Križna jama

https://krizna-jama.si/hr/https://krizna-jama.si/hr/

–             Cerkniško jezero 

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezerohttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero

–             Rakov Škocjan

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjanhttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjan

–             Pivška jezera 

https://pivskajezera.si/

–             Mašun

https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932

–             Vrh planine Snežnik 

https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127

–             Dvorac Snežnik

https://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castlehttps://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castle

–             Škocjanske jame,

https://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcBhttps://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcB

–             Postojnska jama,

https://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcBhttps://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcB

–             Kobilarna Lipice

https://www.lipica.org/sl/https://www.lipica.org/sl/

Područje Gorskog kotara s točkama od interesa

–             Kaštel Zrinski, Ruta Putovima Frankopana, Brod na Kupi,

https://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupihttps://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupi

–             Kanjon Kamačnik,

https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/

–             Brod Moravice, 

https://www.brodmoravice.hr/https://www.brodmoravice.hr/

–             Zeleni Vir

https://zelenivir.com.hr/https://zelenivir.com.hr/

–             Lokvarsko jezero,

https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/

–             Lokve

http://lokve.hr/http://lokve.hr/

–             Spilja Lokvarka

https://lokvarka.hr/spilja-lokvarkahttps://lokvarka.hr/spilja-lokvarka

–             Nacionalni park Risnjak

https://www.np-risnjak.hr/https://www.np-risnjak.hr/

–             Izvor rijeke Kupe

https://www.np-risnjak.hr/kupa/https://www.np-risnjak.hr/kupa/

–             Rijeka Kupa

Kupa

–             Prezid

–             Čabar

https://www.cabar.hr/https://www.cabar.hr/

–             Plešce

https://www.gorski-kotar.com/plesce.phphttps://www.gorski-kotar.com/plesce.php

–             Zamost

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zamosthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zamost

Dvije zemlje, dvije regije, jedno turističko odredište

Na svim ovim točkama od interesa imamo ponuditelje doživljaja i smještaja koji nose oznaku „Explore the Wondernature“. Ovo je prvi integralni turistički proizvod dviju susjednih regija i država koji će svoju pravu vrijednost dobiti stupanjem Hrvatske u schengenski granični režim.

Možemo reći da je područje turističkog proizvoda „Explore The Wondernature“ jedinstvena prirodna cjelina i jedinstveno stanište za najpoznatije divlje životinje, vuka, risa i medvjeda.

Inicijativa ide za tim da se iskoristi moment pred ulazak Hrvatske u schengenski režim graničnog prijelaza kako bi se najprije u Ljubljani i Zagrebu a onda i na drugim važnim emitivnim odredištima zajednički promovirao ovaj prekogranični turistički proizvod.

https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#

Promocija šalje poruku Slovencima da posjete svoj predivan Zelini kras i nastave doživljaj u Gorskom kotaru. Hrvatima se skreće pozornost na bogatstvo zajedničke ponude Gorskog kotara i Zelenog krasa.

Ovakvom povezanom ponudom raste vrijednost za oba turistička odredišta, potiče se bezgranični promet u kraju gdje ljudi prirodno gravitiraju jedni prema drugima, s obje strane Kupe već stoljećima.

„Explore The Wondernature“ je pokrenut u nezgodno vrijeme kulminacije Pandemije Covid 19 pa je ostao nedovoljno poznat za širu javnost. Ovom inicijativom se želi dati novi impuls oživljavanju već gotovog turističkog proizvoda kao i njegovom unapređenju i sustavnom upravljanju.

Informacije:

RRA Zeleni kras d.o.o., 

Prečna ulica 1, 6257Pivka,

+386 (0)5 72 12 240,+386(0)5 72 12 245

Turistička zajednica Gorskog kotara

www.nedopinezic.com

Im memoriam Josip Pinezić Pino 1934. – 2022.

Josip Pinezić Pino
1934. – 2022.
Partil je barba Pino. Još jedno slaganje nacijepanih drva manirom estetike vrhunskog hotelijera, sve na svom mjestu, poravnato, uredno. I odlazak.

Njegov životni put mogao bi biti predložak za dobar film pun emocija i sjete za proteklim vremenima.

Rođen u siromašnoj obitelji, u tada malom i zabačenom selu Skrbčići, Pino je vrlo rano morao preuzeti odgovornost za svoj razvojni put. U dobi od 17 godina u vremenima gladi, krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, nakon kratkog školovanja, već vodi dvije „butige na tesere“. Jedan dan u Vrhu, drugi u Skrbčićima, putujući pješke i biciklom dijelio je mještanima najosnovnije potrepštine u zamjenu za bonove.

Sredinom pedesetih godina kreće stopama mnogih u Šotoventu – na more. Ipak, već tada se usmjerava prema turizmu, ukrcava se kao „mali od kamare“ na putničkim brodovima dužobalne plovidbe Jadranom. Vrijedan kakav je bio ljeti je plovio, zimi se školovao u ugostiteljskoj školi u Opatiji. Nadređeni su prepoznali njegov talent pa mu Jadrolinija omogućava dodatno školovanje ekonomskog usmjerenja uz financijsku podršku. Bila je to odskočna daska za poziciju komesara bijelog osoblja, odnosno „direktora hotela“ na putničkim brodovima.

Uskoro u jadrolinijinu flotu stižu brodovi za duža kružna putovanja. Pino se 1961. ukrcava kao komesar na „Dalmaciju“ ponos flote putničkih brodova tadašnje države. Tu je stekao veliko iskustvo u najprofinjenijem obliku turizma – luksuznim krstarenjima. U to doba su krstarenja bila upravo to – luksuz. Plovidbe Mediteranom, Sjevernim morem, uz obalu Afrike… s gostima iz mnogih zemalja na brodu kapaciteta 300 putnika i danas bi se smatrala posebnim.

Veliko znanje i iskustvo dovelo ga je do prvog direktora najluksuznijeg hotela tadašnje države. 1971. postaje direktor hotela „Palace“ u „Hotelskom gradu Haludovo“. Investitor i vlasnik „Haludova“ , SOUR Brodokomerc sklapa ugovor o poslovnoj suradnji bez presedana u povijesti „hladnog rata“. Veliki poticaj ublažavanju teških dugova Brodokomerca zbog izgradnje velebnog Haludova trebao je donijeti mega poznati strateški partner iz Sjedinjenih Američkih Država – Penthouse.

Svakodnevno je Pino, u ne baš uvijek ugodnim situacijama, rješavao nedostatke siromašnog okruženja za elitnu publiku. “Bijele”, makadamske, prašnjave ceste, nedostatak električne energije, izuzetno loše telefonske linije (za vezu sa SADom čekalo se danima), i mnogih namirnica, nedostatak zabavnih sadržaja poput trgovina luksuznom robom, otmjenih restorana… Trebalo je na dnevnoj bazi ublažavati frustracije zahtjevnih gostiju s nimalo ugodnim Bobom Guccioneom koji je sebe predstavljao kao prvog kapitalističkog lomitelja barijere željezne zavjese. Ikona američkog kapitalizma osvaja Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju.

Pino je zaista pokušavao sve pa i skretanje opskrbnog trgovačkog broda, pa i kruzera iz Trsta na sidro pred Haludovom kako bi se zadovoljilo potražnju VIP gostiju.

Kao čovjek kojega su suradnici i djelatnici iznimno cijenili a partneri poštovali, nakon Haludova preuzeo je upravu „Hoteli Malinska“  a zatim i „Zlatnog otoka“ kako bi unaprijedio uslugu.

Za kraj radnog vijeka ponovo se otisnuo na more na posljednja putovanja svoje „Dalmacije“.

Barba Pino je bio otvoren čovjek, oštra uma,velikog znanja i sjajne memorije. Esteta, hotelijer od formata, pravi gospodin a jednostavan, skoman, pošten i pristupačan.

Tko je htio mogao je od njega puno naučiti, njegovi savjeti su bili uvijek pristupačni, volontirao je u mnogim društvenim tijelima. Turistička zajednica Općine Malinska – Dubašnica, Općinsko vijeće, otočne institucije u kojima je Pino bio aktivan imale su čovjeka znanja i pojave, sjajnog diplomata opće prihvaćenog sugovornika i suradnika.

Život ga nije mazio od najranijeg djetinjstva pa do pozne dobi. Mnogi gubici i teške situacije nisu ga slomili. Podrška njegove supruge Ankice, kćeri Ksenije, unuka Ane, Sanje i Nataše i topla druženja s praunučićima njemu su bili najveće bogatstvo.

Redovne dnevne šetnje i kave s bratom Ivom primjer su bratske povezanosti koju se malo gdje može sresti. Kuda Pino tamo i Ive, kao dva brata blizanca, tijekom cijelog života.

Odlaskom barba Pina zatvara se jedno poglavlje života s turizmom i turizma sa životom svagdanjim kakvog smo željeli i kakvog smo voljeli.

Ostaju sjećanja i pouke s kojima Pino nastavlja živjeti u nama.

Vidi 23. minuta:  https://www.youtube.com/watch?v=tALx6BbZPB4&t=2054s&ab_channel=Qemetiel218

Hrvatska primjer Europskoj komisiji za reguliranje smještaja u domaćinstvu

Kratkoročni najam 

Većina mjera iz Komisijinog prijedloga već postoji u Republici Hrvatskoj koja ima jedan od najuređenijih sustava kratkoročnog najma u Europskoj uniji.

Europska komisija je predstavila prijedog uredbe kojom se prije svega uvodi registracija iznajmljivača, zatim sustav prijave boravka turista odnosno najmoprimca kratkoročnog najma i obaveza plaćanja turističke pristojbe.

Sve ovo Hrvatska već provodi pa i više od toga. U Hrvatskoj postoji razmjerno najveći udio legalnih iznajmljivača  od svih ostalih EU zemalja prema kriterijima koje donosi  uredba.

Upravo zbog ove činjenice nerijetko se spominje veliki smještajni kapacitet koji je u samom vrhu EUa prema broju stanovnika. Stvar je u tome da u mnogo većim zemljama od Hrvatske ova vrsta najma stanova uopće nije registrirana, iznajmljivači nemaju posebna odobrenja, ne postoji registar iznajmljivača a ne plaća se ni turistička pristojba.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

U mnogim EU zemljama stanovi se iznajmljuju putem posredničkih platformi bez obzira na status. Europska komisija želi ujednačiti standarde kratkoročnih najmova u svim EU zemljama. Hrvatska pri tome može poslužiti kao primjer.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

Javno savjetovanje

Prijedlog uredbe je objavljen za javno savjetovanje koje traje do konca studenog. Cjelovit dokument možete pogledati putem ove poveznice : https://mail.google.com/mail/u/0/#all/FMfcgzGqRZXPSsVZXkPNHGqHlfqbqlzr

Pozvani smo svi da damo svoje mišljenje neposredno ili putem svojih predstavničkih tijela.

Europska komisija je7.11. 2022. donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora u svim zemljama Europske unije.

Rezervacije kratkoročnog smještaja donose koristi i iznajmljivačima i turistima ali  one mogu izazvati zabrinutost u određenim lokalnim zajednicama koje se protive povećanju ponude kratkoročnih najmova na štetu dugoročnih najmova. Nerijetko se upravo ovakav trend krivi za povećanje cijena dugoročnih najmova.

Novim pravilima želi se poboljšati prikupljanje i razmjena podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. To bi trebalo poslužiti kao temelj za djelotvorne i razmjerne lokalne politike kojima će se obuhvatiti i prilike i poteškoće povezane sa sektorom kratkoročnog iznajmljivanja.

Prema obrazloženju prijedloga nova predložena pravila pridonijet će povećanju transparentnosti u pogledu identifikacije i aktivnosti iznajmljivača u kratkoročnom smještaju i u pogledu pravila koja moraju poštovati te će olakšati registraciju iznajmljivača.

Prijedlogom rješenja prebacuje se propisana jednoobrazna  obaveza  na internetske platforme pa se očekuje da će se promijeniti trenutačna rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke.  U konačnici novi protokol bi trebao pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Time se želi pridonijeti održivijem turističkom ekosustavu i poduprijeti njegova digitalna tranzicija.

Novi zahtjevi za razmjenu podataka za kratkoročno iznajmljivanje

Ciljevi novog predloženog okvira su:

  • usklađivanje zahtjeva za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje kad ih uvedu nacionalna tijela: sustavi registracije morat će biti u potpunosti dostupni na internetu i prilagođeni korisnicima;  trebao bi biti propisan sličan skup relevantnih informacija o iznajmljivačima i njihovim nekretninama, odnosno „tko”, „što” i „gdje”; pri ispunjavanju registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj
  • pojašnjenje pravila kako bi se osiguralo prikazivanje i provjera registracijskih brojeva: internetske platforme morat će iznajmljivačima olakšati prikazivanje registracijskih brojeva na svojim platformama; morat će i nasumično provjeravati jesu li iznajmljivači registrirani i prikazuju li točne brojeve; javna tijela moći će suspendirati registracijske brojeve i zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila
  • pojednostavljenje razmjene podataka između internetskih platformi i javnih tijela: internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima; za male platforme i mikroplatforme predviđene su jednostavnije mogućnosti izvješćivanja; javna tijela moći će primati te podatke putem nacionalnih „jedinstvenih digitalnih ulaznih točaka”; to će doprinijeti ciljanom oblikovanju politika
  • omogućavanje ponovne uporabe podataka u agregiranom obliku: podaci dobiveni na temelju ovog prijedloga doprinijet će, u agregiranom obliku, statističkim podacima o turizmu koje izrađuje Eurostat i bit će uključeni u predstojeći europski podatkovni prostor za turizam; s pomoću njih razvijat će se inovativne usluge povezane s turizmom
  • uspostava djelotvornog okvira za provedbu: države članice pratit će provedbu tog okvira za transparentnost i uvesti odgovarajuće kazne za nepoštovanje obveza iz ove Uredbe.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće raspravljat će o Prijedlogu Komisije u cilju njegova donošenja.

Nakon donošenja i stupanja na snagu države članice imat će dvije godine za uspostavu potrebnih mehanizama za razmjenu podataka.

Polazna osnova za ovakav prijedlog

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja brzo se razvija u EU-u, uvelike potaknuto ekonomijom platformi.

Smještajne jedinice za kratkoročno iznajmljivanje čine otprilike četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u i njihov se broj znatno povećava u cijelom EU-u. Taj je trend potvrđen za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Broj rezervacija kratkoročnog smještaja tijekom ljeta 2020. i 2021. bio je iznad razine iz 2018. Osim toga, broj rezervacija u prvoj polovini 2022. povećao se za 138 % u odnosu na isto razdoblje 2021. Kratkoročno iznajmljivanje smještaja postalo je neophodno za turistički ekosustav EU-a, uključujući goste i iznajmljivače, te za mnoge zajednice, stvarajući i prilike i izazove.

Prijedlog uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja jedna je od glavnih mjera puta tranzicije za turizam, objavljenog u veljači 2022. Prijedlog je najavljen u Komisijinoj strategiji za MSP-ove iz ožujka 2020. u cilju promicanja uravnoteženog i odgovornog razvoja ekonomije suradnje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz potpuno poštovanje javnih interesa.

Njime će se dopuniti i postojeći instrumenti, posebno Akt o digitalnim uslugama, kojim se uređuju internetske platforme, i pravila iz Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC7).

 

 

 

UPOZNAVANJE ZAPADNE HERCEGOVINE U TRI DANA

 

Kulturna ruta „Franciscana“

Pomalo je slikovito izgledala namjera stanovnika sela Skrbčići i Pinezići na otoku Krku, gdje se štuju Sv. Franjo i Sv. Fuska, krenuti na kombiniranu studijsko, kulturno, duhovno, zabavnu turu upoznavanja Zapadne Hercegovine rutom „Franciscana“. Ispalo je da „složenac“ koji ima red učenja kulture, red duhovnosti i red zabave ostavlja dugo vremena dobar „okus u ustima“.

„Franciscana“ je kulturna biciklistička ruta osmišljena u sklopu razvoja ciklo-turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj „Cycling Rural“, koji je provodio Ured za europske integracije ŽZH, a sufinanciran od strane Europske unije u okviru programa Prekogranične suradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Cilj projekta „Franciscana“ je razviti tematsku biciklističku rutu koja će uvezivati Franjevačke samostane i s njima povezane kulturne institucije odnosno muzeje/galerije/etno zbirke/knjižnice i kroz koju će se na jedinstven način vrednovati franjevačka kulturno-povijesna baština u BiH. https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/hercegovacki-biciklisti-pokrenuli-rutu-franciscana-duga-je-450-kilometara-i-povezuje-franjevacke-znamenitosti/206132/

Kako upoznati Zapadnu Hercegovinu ?

Iz ove dobre ideje koja je krenula putem aktivnog turizma nastala je još jedna varijanta putovanja motornim vozilima u manjim grupama. Putovanje u neku zemlju, regiju, grad ima onaj obavezni dio upoznavanja lokalne kulture. Izravnim kontaktom s dionicima lokalne zajednice mijenjaju se predrasude, stereotipi o nekom turističkom odredištu i sve dobiva novi značaj i dobru vrijednost. Meni je jedini ispravan način putovanja upravo ovakav.

Kada se govori o Hercegovini kao jednoj od regija susjedne Bosne i Hercegovine prve asocijacije su kamen, krš, duhan, hajduci, iseljenički kraj, turbulentno područje, Međugorje, Mostar…Naravno svatko od nas razvija svoje, osobne asocijacije temeljene na prikupljenim informacijama. Malo detaljnije poznavanje Hercegovine u prvi plan stavlja i franjevce.

I tako je naše društvo od dvadeset ljudi s tri kombija krenulo u avanturu otkrivanja Zapadne Hercegovine.

Sveti Franjo Asiški i njegova ostavština

Ovaj popularni svetac, utemeljitelj reda franjevaca, po mnogo čemu je blizak i današnjem vremenu. Sveti Franjo je bio iz bogate obitelji, imao je status viteza, vojnika, vodio je buran život u obilju. Preobraćenjem postaje skroman, ponizan, na usluzi najpotrebnijima. Njegova učenost bila je i do danas ostala u službi puka. Čistoća, poslušnost, poniznost i siromaštvo temelj je naukovanja Sv. Franje. On se stavlja u funkciju duhovne pomoći ljudima i živi od milosti onih koji osjećaju potrebu podržati ovakva plemenita nastojanja.

FRANJEVCI SU UVIJEK PRUŽALI UTOČIŠTE U OLUJI NEDAĆA 

Olujno područje

Područje Bosne i Hercegovine moglo bi se usporediti s olujnim područjem nad kojim se stalno izmjenjuju ciklone koje haraju s istoka i zapada. Periodi „lijepog vremena“ su kratki a oluje dramatične. Narod je više – manje prepušten sam sebi na brigu, ljudi su u stalnoj potrazi za skloništem a za najtežih nepogoda prisiljeni su napuštati svoj kraj. Od prvog misionarskog dolaska na područje Bosne i Hercegovine, 1291. godine, franjevci su do današnjeg dana pružali duhovno ali i fizičko utočište. Poučavanje poljoprivrednim i zanatskim vještinama, opismenjavanje, liječenje i njega, duhovna skrb, bili su uvijek dostupni svakom potrebitom.

Franjevci su ostali i opstali na područjima gdje su ojačale zajednice kršćana – katolika i pomogli da se one u suživotu s ostalim vjeroispovijedima održe. Zato kažemo da su franjevci čuvari baštine i identiteta hrvatskog naroda. Ako želimo saznati više o povijesti, kulturi, načinu života Hrvata u Bosni i Hercegovini ali i naučiti pravi smisao riječi suživot, onda moramo putovanje započeti u franjevačkom utočištu.

Duhovno i svjetovno prožimanje

Nakon dugog puta s otoka Krka, najprije nam trebaju predah i okrijepa. Nju smo, zahvaljujući našoj voditeljici putovanja Stanislavi Borovac, pronašli u Wine Club Smokva u Ljubuškom. Priča o Hercegovini kroz vinske sorte i najboljim ambasadorima Blatini i Žilavki, uz malo svježih zalogaja , dobar je početak. https://www.facebook.com/smokvawineclub/

Hercegovina – zemlja duhana, to je legenda koja i danas živi iako uzgoja i otkupa duhana više nema. No spretni su se ljudi sjetili spojiti jednu gotovo pa muzejsku zbirku posvećenu duhanu i odličan ugostiteljski objekt u bivšoj tvornici duhana. https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/

Iza jedne i druge odlične priče stoji jedan poseban čovjek, dizajner i vizionar Robert Alilović.

Nakon stjecanja temeljnih znanja od duhana do vina vrijeme je za duhovnu stranu pa se upućujemo u Samostan Sv. Ante Padovanskog na Humcu.

Tu se nalazi najstariji  spomenik u BiH koji je pisan na hrvatskom jeziku. Franjevci kažu da je to njihova „Bašćanska ploča“ . https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/

Franjevački samostan na Humcu krije još jednu slabo poznatu tajnu – umjetničku galeriju posvećenu majci. Ova zbirka sadrži 250 umjetničkih djela s tematikom majke među kojima su i mnoga poznatih hrvatskhi umjetnika. Radi se o izuzetno vrijednoj zbrci koja zavređuje pozornost baš kao i povijesna – arheološka zbirka u podrumu samostana. https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/

Majka se voli i štuje

Hercegovke su jake žene, čvrstog karaktera, velike snage i ljubavi za svoju obitelj. Ima jedan vic koji kaže kako žena, Hercegovka čuva novac od muža: jednostavno stavi novac na stol i kaže mužu – „ajd uzmi ako smiješ“.  U svakoj šali ima i nešto zbilje, no majka, žena se zaista štuje.

Nakon posjeta galeriji „Majka“ još uvijek pod dojmom , zapućujemo se u Međugorje.

U Međugorju po običaju puna crkva hodočasnika iz mnogih zemalja ali i domaćih ljudi. Dovoljno je biti samo kratko ispred crkve Sv. Jakova i primiti tu pozitivnu energiju. Divan je taj osjeća.

U blizini crkve „nema čega nema“, vjerski turizam cvjeta. Najnovija ponuda, odlično osmišljena, zove se galerija „Naša majka“.

Galerija je zapravo neka vrsta centra za posjetitelje gdje se mogu saznati informacije o nastanku fenomena Međugorja. Prva ukazanja, njihovo djelovanje na pojedince i zajednicu, poruke i ta uvijek prisutna majčinska skrb.

Suvremeno zdanje uz modernu tehnologiju daje priliku da se bolje shvati ovo mjesto. Tu je i neizostavna trgovina suvenirima, privatni projekt ima svoju održivost. https://muzejnasamajka.com/https://muzejnasamajka.com/

Smještaj kod franjevaca

Domus panis et spiritus, kuća kruha i duha DOMPES, studentski je dom, pučka kuhinja i centar za dijalog pod jednim krovom. Taj krov nudi i svim ostalim putnicima – namirnicama u dvokrevetnim sobama na razini hotela s četiri zvjezdice.

Lijep je osjećaj  boraviti u takvom smještaju kojega održavaju studenti i dati doprinos održivosti ove plemenite kuće. https://dompes-mo.com/

Kompleks samostana i crkve Sv. Petra u Mostaru danas je simbol ponovnog rađanja života i suživota zajednice nakon razornog ratnog stradanja. Crkva je bila raketirana i uništena od strane JNA na samom početku ratnih zbivanja kao i zvonik. Nova se crkva gradila od temelja a Mostarski zvonik mira ima ulogu neizostavnog turističkog, panoramskog punkta s pogledom na cijeli grad.

Uz zvonik tu je i odlično uređeno parkiralište za autobuse i osobna vozila posjetitelja, suvremeni sanitarni čvor, kafe bar, suvenirnica … pravi ogledni primjer turističke polazne točke za razgled grada. baš onako kako to treba biti.

Franjevci u mostaru njeguju dijalog i komunikaciju sa svim vjerskim zajednicama, međusobno se posjećuju i štuju. Kripta crkve ima širom otvorena vrata za razne terapijske  grupe, kulturna događanja, gostujuća predavanja… O njihovom radu i njihovim zamislima pisati ću jednom drugom prilikom jer to svakako zaslužuju.

Ante Raić, divan čovjek i vrhunski domaćin, udara temelje jednog novog hotelijerstva, mogli bismo reći.

Na kraju dana za okrjepu smo odabrali još jedan krasan, novi objekt – hotel „Buna“.https://www.hotelbuna.com/ https://www.hotelbuna.com/ Predivan ambijent, profesionalno osoblje, dobra hrana. Što više da čovjek poželi ?

Od svjetske galerije preko vrhunskih vina do ćevapa

Ovako bismo najkraće mogli opisati naš dan u kišom opranom Mostaru. Galerija fondacije MTA na vrlo pristupačan i neposredan način prezentira 70 vrhunskih umjetnina svjetskih majstora procijenjenih na 150 milijuna eura. Impresionizam, fovizam, geometrijska apstrakcija, Matis, Chagall, Modigliani, Degas… u centru Mostara. Impresivno i vrlo pozitivno za grad. https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937

Šetnja do starog mosta u Mostaru uvijek je veliki izazov. Na putu su mnogi lokali, radnje s privlačnom ponudom. Ženski svijet „zapinje“ za modne dodatke a muški za ćevape… ali most je prvi i najvažniji cilj. Pored mosta, uz sam temelj, nalazi se jedna mala, simpatična kuća na kat u kojoj „stanuje“ simpatična radnja  „The Spirits of Hercegovina “. https://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostarhttps://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostar

Ovdje se mogu kušati i kupiti izvrsna vina i drugi autohtoni proizvodi. Degustacija s pogledom na stari most i Neretvu uz opet tu sveprisutnu žensku energiju utjelovljenu u Mirni Jelčić. Mirna je sve samo ne mirna, uz našu Stanislavu ostavlja dojam te snažne poduzetnosti, velike energije i neizmjerne ljubavi za svoj kraj. Čista ženska snaga.

Legenda kaže da je većina proizvoda koji se nude ženskih ruku djelo a i ono što još nije, bit će uskoro jer kćeri poznatih vinara sve više ulaze u taj posao.

Na kraju ćevapi, petica u somunu za ponijet, kod Tima – Irme i Rote. Onako, studentski, u hodu, jer kratki su dani, mrak pada već u 16:30 a valja stići do svih odredišta.

Franjevački samostan u Širokom Brijegu

Franjevački samostan i župa uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, mjesto je stradanja dvanaestorice fratara franjevaca koje su partizani ubili 1945. godine. Na sličan način je stradalo još 54 fratara diljem Hercegovine. Smatra se da je takav pogrom rezultat mišljenja da će se narod likvidacijom svojih zaštitnika, franjevaca, potpuno pokoriti ideologiji nastupajućeg režima. Strašan je zločin dao suprotni rezultat. Žrtva je ujedinila narod i potaknula do tada neviđeni odaziv za duhovna zvanja.

Predivan kompleks samostana na Gospinom brigu ostavlja gorak trag ali i nadu da se nakon velikog zla događa veliko dobro. I danas je takva misao vrlo aktualna u kontekstu ratnih zbivanja u Ukrajini.

Nada nam daje nadu

Nada Šarić, „žena koja razgovara s biljkama“, rođena u planini, poznaje svaku travku. Nada i njena obitelj žive s prirodom, pravi su gorštaci meka srca. Nadini pripravci liječe tijelo i dušu jer pored ljekovitih krema ona kreira i prirodne parfeme.

Nada zaista ulijeva nadu da ćemo biti bolji prijatelji s prirodom koja nas krijepi i liječi. Narcis je glavni lik ove predivne priče. Možda je narcisoidan ali zasluženo nosi naslov prvaka među samoniklim velikanima parka prirode Blidinje.

Nije moguće Nadu i njeno djelo opisati riječima, nju jednostavno treba doživjeti. To bi bila preporuka broj 1. http://www.narcisnada.com/index.php/kontakthttp://www.narcisnada.com/index.php/kontakt

U DANAŠNJEM TEMPU ŽIVOTA GUBE SE TEMELJNE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI,  LJUDIMA S VREMENA NA VRIJEME TREBA MIRNA LUKA 

Masna Luka – mirna luka

Pojam luka u planinama veže se za planinski usjek. Masno je nekada u lokalnom dijalektu značilo močvarno pa bi se u slobodnom prijevodu ovaj lokalitet mogao nazvati močvarnim planinskim usjekom. Iznad Masne luke se uzdiže planinski masiv Čvrsnica s najvišim vrhom Pločno.

Upravo na ovome mjestu nastala je „mirna luka“, Franjevačka kuća molitve. Ovaj moderan kompleks sa smještajem izgrađen je 2014. godine na ostacima nekadašnje stojne kuće, jednostavne kamene kuće pokrivene slamom koja je služila kao sklonište fratrima kad su odlazili u obilazak kućanstava u planinama.

Mir, mir, samo mir i reski planinski zrak na 1.200 metara iznad mora jednostavno zaustavljaju tok misli. Smještaj je odličan kao i gostoprimstvo fra Josipa i njegove male zajednice. Oni nastavljaju misiju svojeg utemeljitelja: „Tu već 40 godina živi i radi fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Sve je to počelo u Masnoj luci, ali ne bez razloga baš tu. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu. https://www.vrleti.com/masna-luka/https://www.vrleti.com/masna-luka/

Hajdučke vrleti

www.vrleti.com

Hajdučke vrleti su utemeljene kao ugostiteljski objekt, restoran i hotel prema zamisli svog prerano preminulog tvorca Vinka Vukoja – Lastvić, no to je tek jedan, najvidljiviji dio ove originalne ideje. Hajdučka republika i mnogobrojna događanja vezana uz ovaj fenomen odraz su nevjerojatnog smisla za interpretaciju povijesti kraja na suvremen, turizmu prihvatljiv način.

Hajdučkim vrletima i danas snažno vlada duh Vinka Vukoje – Lastvića. Njegove „produžene ruke“ su supruga Albina i kćer Marija. Ovdje smo našli mjesto za okrjepu uz fantastičnu domaću hranu u jedinstvenom ambijentu. A zahvaljujući onom već spomenutom duhu, negdje pred kraj večere pridružio nam se i harmonikaš iz susjedne sale, maestro tamburaškog orkestra s područja Grada Čapljine. Rastanak je bio težak ali poštovanje prema vrijednim djelatnicama i djelatnicima Hajdučkih vrleti dovoljan motiv za odlazak na počinak u luku mira – Masnu Luku.

Nedjeljna misa kod naših domaćina franjevaca, čašica razgovora nakon mise s fra Josipom, vrsnim poznavateljem hodočasničih puteva  pa i ovog našeg Camino  na otoku Krku.

Odlazak iz Masne Luke do nekropole stećaka zaštićenih kao UNESCO svjetska baština bio je svojevrstan „kulturni safari“. Stećci još dan danas nisu potpuno razjašnjeni kao fenomen područja BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Iako prevladava mišljenje da se radi o nadgrobnim spomenicima, moguće je da su oni zapravo kolektivni spomenici neke zajednice na nekom prostoru. Dovode se u vezu i s Bogumilima odnosno vjerskim zajednicama koje su bile odvojene od prevladavajućih kršćanskih crkvi, katoličke i pravoslavne. U svakom slučaju radi se monumentalnim spomenicima u svojoj ukupnosti i kao takvi uvršteni su na popis UNESCO svjetske baštine.

Bosiljna i Kravice

Na putu iz Blidinja do vodopada Kravice pala je odluka za okrjepu u restoranu Bosiljna. Odluka je bila, kao i sve do sada, dobra što i ne čudi kad o svemu brine Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za Europske integracije Zapadnohercegovačke županije. Tomo i njegov tim su nas zaista osnažili fantastičnom domaćom hranom od juhe, preko peke do uštipaka i sira.

„Natankani“ novom energijom krećemo put Ljubuškog i sada već dobro poznatih Kravica. Lepezasti, vodopad raširen preko sadrenih barijera ostavlja onaj „vau“ efekt na svakog posjetitelja.

To je mjesto koje se mora posjetiti, gdje se mora dobrom fotografijom ovjekovječiti trenutak. I tu je naša Stanislava Borovac pravi ekspert. Kao vodič na vodi, u kajaku, gumenom čamcu, na supu, jednako se dobro snalazi i na kopnenoj turi a fotografija je njen potpis svakog putovanja.

Hercegovina se prostire i istočno i zapadno od Zapadnohercegovačke i Mostarsko – Neretvanske županije. Ostaje nam od Ravnog preko Vjetrenice do Trebinja poći i na zapad do Tomislavgrada i Livna a onda dalje…Prvom idućom prilikom.

„Franciscana“ je jedna od mogućih kulturnih ruta u BiH i ima mnogo izvedenica.  Ovo je bila jedna od kraćih i sadržajnijih varijanti. Vraćamo se domu svom bogatiji za jedno životno iskustvo i znanje uzeto s izvora.

Ako planirate izlet u Hercegovinu, obavezno se javite Stanislavi. Vaše je samo da dođete do Hercegovine: borovac.stana@gmail.com https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#

www.nedopinezic.com

BUDUĆNOST HOTELIJERSTVA

Accor group, https://group.accor.com/en

Accore grupa je najveća hotelijerska grupacija na svijetu koja zapošljava 230.000 ljudi u 5.300 hotela i 10.000 restorana i barova u 110 zemalja diljem svijeta. Hoteli su im grupirani kao ekonomični, prosječni, premium i Luxury.

CEO Sebastian Bazin

Glavni direktor grupe je Sebastian Bazin, čovjek koji je karijeru gradio u financijskom sektoru na najzahtjevnijim tržištima, New Yorku, Londonu, San Franciscu. Bio je čelni čovjek Hottinguer Rivaud Finances, investicijske banke, pa izvršnim direktorom L’Immobilière Hôtelière, tvrtke za razvoj hotela u Francuskoj.

1997. prešao je u Colony Capital, privatnu tvrtku za ulaganje u nekretnine, kako bi vodio njen europski ogranak i vodio nekoliko akvizicija, uglavnom u ugostiteljskom sektoru (Générale des Eaux, Club Méditerranée, Lucien Barrière, Fairmont & Raffles, Buffalo Grill, Château Lascombes, Stadia Consulting i drugi).

Upravnom odboru Accora pridružio se 2005. i, preko Colony Capitala, postao dioničar Paris Saint-Germaina 2006. i predsjednik kluba 2009.

U kolovozu 2013. dao je ostavku na svoje dužnosti u Colony Capitalu i imenovan je predsjednikom i glavnim direktorom Accora.

Sébastien je potpredsjednik Nadzornog odbora Zaklade Gustave Roussy, a od 2016. član je Upravnog odbora GE-a. * Iz javno objavljenog životopisa.

Richard Quest

Nedavno je gospodin Bazin gostovao kod drugog velikana svjetske ekonomske scene, Richarda Questa u njegovoj megapopularnoj (za poslovni svijet) emisiji Quest Means Business na CNNu, https://edition.cnn.com/shows/quest-means-business.  Ovaj diplomirani pravnik, briljantni novinar koji je karijeru gradio u BBCu zaslužuje da ga malo progooglate, ili još bolje, popratite na CNNu.

Razgovor koji pokazuje put

Basin je u razgovoru s Questom postavio nove smjernice za hotelsku industriju. Njegovo razmišljanje počinje konstatacijom da moramo zaboraviti tradicionalni način poslovanja hotelske industrije jer se svijet duboko promijenio. Najveći izazov industrije je po njemu povratak radne snage koja je otišla u proteklim kriznim godinama.

Hotelijeri moraju prihvatiti da će ljudi za njih radit tri dana u tjednu, odnosno da će, slikovito rečeno, ponedjeljak i utorak raditi u jednoj kompaniji, srijedu i četvrtak biti samozaposleni i raditi na nekom svom projektu a u petak, subotu i nedjelju će raditi u turizmu.

Danas mladi ljude žele imati bolju kvalitetu života, žele se zabaviti i ne razmišljaju o izgradnji karijere na tradicionalan način. Na pitanje o kvalitetnim, školovanim ljudima, odgovorio je da već sada u njihovoj grupaciji rade ljudi bez prethodnog iskustva u struci ali uz dobar trening postižu odlične rezultate i rade samo tri dana u tjednu.

Ključ dobrog menadžera je shvaćanje svakog zaposlenika kao individuu koja ima  specifičnu motivaciju za posao. Vraćanje ljudskosti u industriju podrazumijeva posvećenost svakom zaposleniku u nastojanju da se stvori odgovarajuća motivacija za rad, bio to adekvatan novac, mogućnost profesionalnog razvoja ili prava ravnoteža između posla i privatnog života. Menadžeri koji nađu vremena za svakog zaposlenika ponaosob izgradit će sustav lojalnosti.

Profit je i dalje važan u poslovanju ali ne i maksimiziranje profita na uštrb svih drugih važnih elemenata. Vrijednost za novac ne očekuje samo gost već i zaposlenik. Stabilno, dugoročno poslovanje oslanja se na individualnom pristupu zaposlenicima s razumijevanjem njihovih motivacija i uvažavanjem njihovih osobnosti.

Bleisure travel

Spajanjem poslovnog putovanja s putovanjem radi razonode stvoren je novi način putovanja – bleisure (business + leisure). Međunarodna poslovna putovanja su u opadanju ali domaći segment putnika raste i kompenzira taj manjak. Kad misli na domaća, Basin računa na ona gdje se putuje do pet sati od svoje kuće.

Worcation

Također novi način provođenja vikenda je tako zvani „worcation mode“. Ljudi napuštaju svoj dom u četvrtak na večer, u petak rade „na daljinu“, subotu i nedjelju provode druge aktivnosti, ponedjeljak opet rade „na daljinu“ i vraćaju se kući u utorak. Tu se stvara bolji promet u hotelima vikendom, „miješaju“ se strani i domaći gosti, propulzivnost poslovanja je bolja. Zato je važno imati „vrata hotela otvorena za ljude preko puta“. Bitno je da budemo dio lokalne zajednice.

„Pandemija je promijenila poslovanje hotela na bolje“, zaključio je svoj razgovor s Questom Sebastian Basin, čelni čovjek Accor grupe, najveće hotelske grupacije.

Nedo Pinezić