Objavljeno

Agrokorizam i turizam

“Afera Agrokor” otkriva slabosti dosadasnjeg modela razvoja gospodarstva u svim sektorima

 

Hrvatska ne potice pravo poduzetnistvo

Bez obzira kada i kako ce zavrsiti istrazni i sudski procesi u jednoj  od najvecih  afera suvremene Hrvatske, jedna “presuda” vec je pala. Razvoj slobodnog poduzetnistva na principima trzisne ekonomije osudjen je na neuspjeh. Tisuce malih poduzetnika sa dobrim idejama, motivima i odvaznoscu nisu dobili podrsku sustava jer je sustav bio zaokupljen potporama odabranim poduzetnicima.
Socijalisticko- kapitalisticki ekonomski  model
“Agrokorizam” je usao u sve pore drustva. Nitko i nista nije vaznije od velikih, mahom privatiziranih, trgovackih drustava . Ti “veliki igraci” odredjuju mjere uspjeha hrvatskog gospodarstva.  Oni su zamjena za socijalisticke SOURe (slozene organizacije udruzenog rada) na kojima je nekada pocivao drustveno-ekonomski razvoj nekoga kraja. SOURi su odigrali svoju ulogu kao drustvena poduzeca sa obavezom provodjenja politike razvoja. “ Agrokoristicka” trgovacka drustva pak uzivaju status SOURa ali jedina politika koju provode je profitna.
Ovaj originalan socijalisticko- kapitalisticki  model vec  proucavaju elitne ekonomske skole . To je nas doprinos svjetskoj ekonomskoj znanosti.

Poduzetnistvo i inovativnost

Drzava koja stiti, potice, obilato financira odabrane  poduzetnike stetno utjece na razvoj slobodnog poduzetnistva. Poduzetnistvo nastalo kao rezultat inovativnosti “ bilda” svoju konkurentsku prednost najprije na domacem, onda i stranom trzistu. Takvo poduzetnistvo se stalno razvija, prati trendove, prilagodjava ponudu, stimulira produktivnost svojih djelatnika. U tom kontekstu veliki “agrokorizirani” sustavi tesko bi se mogli nazvati poduzetnickima. Njihova je pozicija u dobroj mjeri monopolisticka.
Ako formalno i postoji konkurencija, ona se ipak drzi “ po strani”. Nema tu prave trzisne utakmice.
Turizam i poljoprivreda “ u rukama velikih”
Sa nekadasnjim PIKovima, poljoprivrednim zadrugama i velikim turistickim SOURima i OURima dogodila se slicna stvar. U valu privatizacije pod teretom rata potpuno obezvrijedjeni, veliki su sustavi raskomadani i podijeljeni privatnim vlasnicima. Iza tih transakcija stajali su fondovi nepoznatog porijekla novca kojim su “istorbarili” dionice. Zatim su kupljene dionice mjenjali i okrupnjavali portfelje.  Nezdravi odnos politike, novih vlasnika turistickih i poljoprivrednih perjanica urodio je kreacijom zakonske regulative po mjeri gospodarstvenika novog doba. Takvim rjesenjima mala poljoprivredna gazdinstva , poljoprivredne zadruge, male turisticke tvrtke postaju nepozeljne. Malo poduzetnistvo postalo je jos manje ,mikro uz nepovoljne uvjete za rast.
Mladi i poduzetni odlaze
Krajnji ucinak “ agrokorizacije” hrvatske ekonomije je neinventivnost, neoriginalnost proizvoda. U turizmu desetljecima egzistira ista ponuda. Pomaci u sirenju lepeze prozvoda i usluga su minimalni. Kada se i dogode ,takve promjene su plod nevjerovatne upornosti pojedinaca a ne posljedica povoljne poduzetnicke klime. Mladi, inovativni ljudi, ljudi sa idejom, motivom i energijom napustaju Hrvatsku. Naprosto moc velikih ima prednost nad idejom malih. Prije ce se uciniti sve da bi se zastitilo interes velikih nego sto ce se pruziti prilika nekom malom poduzetniku sa inovativnom ponudom. Moze ,ali ako ce tu novost preuzeti neki “veliki igrac”.
Zdravo gospodarstvo, zdravi turizam pocivaju na malima poduzetnicima

U strukturi gospodarskih subjekata najrazvijenijih zemalja svijeta 90% svih tvrtki cine mikro i mala poduzeca. To su tisuce “ malih kotacica” koji se stalno vrte, prilagodjavaju trzistu, radjaju se i nestaju i opet se radjaju i rastu. Po toj logici mi bismo u Hrvatskoj trebali imati najmanje 2/3 turistickog prometa u malim, obiteljskim hotelima i kampovima a najvise 1/3 u velikim hotelsko-kampovskim  sustavima. Slicno bi trebalo biti i u poljoprivredi. Nema razloga da tako i ne bude u buducnosti jer je nova, digitalna era omogucila brz, neposredan i jeftin kontakt sa trzistem svakom, i najmanjem ponuditelju proizvoda i usluga.

“ Agrokorizacija” versus digitalizacija
“ Agrokorizirano” gospodarstvo predstavlja atavizam proslih vremena. Na drugoj strani stoje nova ekonomija i digitalna era. U predvodnici te ere, SADeu ,vec se zatvaraju supermarketi a veliki hoteli se pretvaraju u stanove. Kupci svoje proizvode kupuju virtualno,  roba dolazi na kucna vrata. Sa turizmom je slicno. Mali biraju male.
Objavljeno

TURIZAM I DIPLOMACIJA

DOBAR UGLED DESTINACIJE POČIVA NA DOBROM ODNOSU MEĐU LJUDIMA

KOMUNIKACIJA OD USTA DO USTA

Prema zadnjim dostupnim informacijama u Hrvatskoj je registrirano 87.000 domaćinstava za pružanje usluge smještaja. U tim je domaćinstvima u 8 mjeseci ove godine boravilo oko 5 milijuna gostiju. Hrvatski domaćini su najmanje 10 milijuna puta komunicirali sa svojim gostima putem maila. Još najmanje 10 milijuna puta usmeno. Ta je komunikacija bila uspješna, srdačna u dobrom ozračju. Gosti su zbog takve komunikacije izabrali smještaj, boravili u njemu, ostavili dobre recenzije. Koliko je bilo dodatnih kontakata koji zbog raznih razloga nisu urodili dolascima i noćenjima, teško je znati. Jedino je sigurno da se radi o ogromnom broju tekstualnih i usmenih razgovora, komunikacija koje stvaraju prvi dojam o sugovorniku. U slučaju obiteljskog smještaja komunikacija je neposredna, između konkretnih osoba koje će biti domaćini i njihovih gostiju. Domaćini se ne mijenjaju godinama, pa su razgovori s vremenom sve prisniji, prijateljski. U takvoj komunikaciji padaju sve predrasude. Svi javno komunicirani animoziteti među narodima, susjedima, državama tope se poput leda na ljetnim vrućinama.

Ako tome pridodamo sve veći broj objava samih gostiju na društvenim mrežama, kojih zna biti za vrijeme godišnjeg odmora i nekoliko dnevno, u danima kada smo imali milijun gostiju dnevno mogli smo imati i do nekoliko milijuna osobnih objava po danu. Za mjesec dana  možemo računati i sa preko 100 milijuna personaliziranih objava koje se komuniciraju prema prijateljima na društvenim mrežama. A taj se doseg množi najmanje sa 1.000 … Upravo toliko puta su ljudi diljem svijeta čitali o Hrvatskoj, gledali fotografije iz Hrvatske. Toliko je ogroman doprinos hrvatskih domaćina i gostiju ugledu naše zemlje u svijetu.

 

DIPLOMACIJA PUTEM JAVNIH MEDIJA

Društveno političko uređenje neke države, funkcioniranje njene javne uprave, učinkovitost institucija sistema i javno komuniciranje izvršne vlasti, također stvara prvi dojam o zemlji  kao mogućem turističkom odredištu. Utjecaj na volumen turističkog prometa takvog dojma vrlo je značajan. Najsvježiji primjer je slučaj Turske koja se je od šampiona mediteranskog turizma u samo godinu dana preobrazila u najvećeg gubitnika. Ovaj drastičan primjer gdje se zaredao niz nepovoljnih okolnosti, poučan je primjer, između ostaloga, o utjecaju diplomacije na volumen prometa iz neke emitivne zemlje. Turska diplomatska ofenziva koja se je odvijala u Njemačkoj i drugim europskim zemljama baš u vrijeme intenzivnog rezerviranja turističkih aranžmana utjecao je na drastičan pad turističkih dolazaka više od svih drugih okolnosti. Nije baš zgodno doći u zemlju iz koje očekujete goste i onda grubo izvrijeđati vlast i naciju.

Naravno, mediji jedva čekaju povod za bombastične vijesti pri čemu im političari toliko pomažu da se ponekada čini kao da postoji neki dogovor između njih. To se posebno očituje u malim zemljama u razvoju gdje je svaka tema koja nije vezana za kvalitetu svakodnevnog života njenih stanovnika više nego dobrodošla.

Na žalost Hrvatska nije izuzetak. Diplomatska je ofenziva putem medija u posljednje vrijeme zaredala gotovo prema svim susjedima. Na meti su Slovenija, Mađarska, B i H…

DIPLOMACIJA ZA STOLOM

Mnogi su razlozi zašto je uputno otvorena diplomatska pitanja rješavati „za stolom“, u razgovoru a ne putem medija. Sa susjednim zemljama smo vezani ne samo gospodarski, turistički već i rodbinski, moglo bi se reći. Veliki broj hrvatskih građana ima rodbinske veze u okolnim zemljama, mnogi imaju porijeklo iz tih zemalja, državljani susjednih zemalja sve su češći  povremeni stanovnici ili privremeni radnici u Hrvatskoj. U tijeku su i brojni EU projekti sa susjednim zemljama.

Neposredna komunikacija je najbolja komunikacija. Poučeni načinom komuniciranja naših domaćina obiteljskog smještaja i objavama naših gostiju, možda prednost u razgovorima treba dati susjedima, ljudima koji žive uz granicu što ih veže poslovno, privatno, turistički. A onda i predstavnicima lokalnih vlasti pograničnih područja. Život koji se odvija u graničnom području, razmjena dobara, usluga, putovanja među gostima i domaćinima, rođacima i prijateljima nerijetko  potpuno odmiče od stereotipa stvorenih kroz medijsku komunikaciju. Čini se da za sada  narod vodi u odnosu na političare u pridobivanju simpatija među susjedima i u svijetu općenito. A trebalo bi biti barem „neriješeno“.

TURIZAM ZA HRVATSKU ZNAČI ŽIVOT

Hrvatska je „puna života“ dok je puna turizma. Funkcioniranje opće države, velikog djela gospodarstva od kojega živi javni sektor, ovisi o turističkom prometu u zemlji. Nedavna istraživanja koja je provela HGK pokazuju da je potrošački potencijal turista nekoliko puta veći od potencijala stanovništva Republike Hrvatske. Veliki dio našeg životnog standarda ovisi o prihodima od turizma, počevši od prometa: suvremene autoceste, povezanost zrakoplovnim, autobusnim i brodskim linijama; ali i funkcioniranje većeg dijela od 128 gradova i 428 općina… Teško je uopće zamisliti život u Hrvatskoj bez značajnog doprinosa kojega čini turizam. Naši ekonomisti, koji često uspoređuju „kruške i jabuke“ pa Hrvatsku uspoređuju sa razvijenim zemljama, nerijetko omalovažavaju ili ne razumiju značaj turizma za naš život. Turizam je velika prilika za plasman značajnog broja proizvoda i usluga koji se tek moraju razviti na razinu prepoznatljivosti, volumena i kvalitete što ih je  hrvatski turizam već dosegao. Mala zemlja u razvoju, poput Hrvatske mora razmišljati uvijek i u svakoj prilici turistički, domaćinski. Takvo razmišljanje trebaju komunicirati ne samo stanovnici naše zemlje, domaćini u svojim osobnim komunikacijama, već i predstavnici izvršne vlasti koji su dobili mandat da vode politiku na dobrobit svih građana, u korist promocije Hrvatske u svijetu, ne zlorabeći taj mandat u korist vlastite promocije.

nedopinezic.com