Okrugli stol EHHAe
Tematsko okupljanje EHHAe (Europian holiday home association) na ITBu u Berlinu, i ove je godine u prvi plan stavilo probleme vezane uz regulaciju djelatnosti. EHHA je osnovana 2013. godine sa ciljem okupljanja vlasnika nekretnina, upravitelja nekretninama i OTA platformi, glavnih dionika STR poslovanja. Članstvo EHHAe čini 10 značajnih OTA platformi od kojih je najpoznatiji Airbnb, 16 udruženja STRa iz Njemačke, USA, Francuske, Italije, Švicarske, Irske,Španjolske, Danske,Škotske, Nizozemske, Velike Britanije, Portugala i Hrvatske. Pridruženi članovi su i Maxxton- IT tvrtka za upravljanje poslovnim subjektima i Supercontrol – Booking & Managemet system. EHHA djeluje kroz tri centra, u Copenhagenu, Londonu i Brusselesu. Kako stvari stoje, uskoro bi se mogao otvoriti i ured u USA. Naime upravo u USA gdje su OTA platforme dobile najveći zamah i gdje je stvorena „ekonomija dijeljenja“, sada se pokušavaju ograničiti ili onemogućiti takvi poslovi.
U zemljama Europske unije u funkciji je 20 milijuna postelja u domaćinstvima, što je gotovo dvostruko više nego u hotelima. Vrijednost nekretnina u kojima se pružaju usluge smještaja procjenjuje se na 600 milijardi eura. Godišnje STR (Short time rental) ostvaruje 45 milijuna dolazaka i generira 80 milijardi eura prihoda. Od ukupno troška na putovanju samo 25% otpada na smještaj, a čak 75% dohotka dijele avioprijevoznici, koncesionari autocesta, punionice goriva, operateri mobilne telefonije, trgovine, ugostiteljstvo, muzeji, pružatelji izletničkih usluga i mnogi drugi.
Borba između velikih i malih
Poput nekog „copy – paste“ scenarija, pripadnici političkih elita sve se više izlažu kao predstavnici krupnog kapitala, moćnih tvrtki koje, čini se, još uvijek kreiraju politiku i političare. Tako se gradske uprave velikih gradova zalažu za ograničenje poslovanja OTA platformi i usvajanje restrikcija za STR. Pokušava se ograničiti broj dana iznajmljivanja smještaja (90, 60…), zabraniti iznajmljivanje u pojedinim kvartovima i slično. Sve se to događa u okolnostima u kojima turistički divovi poput Airbnb i booking.com bilježe velike stope rasta posredovanja između domaćina i gosta. Samo booking.com dnevno ostvaruje 1,5 milijuna noćenja u stanovima i kućama diljem svijeta. Mlađe generacije putnika traže STR smještaj i to je nešto što se niti jednim zakonom ne može spriječiti. Vlasnici hotelskih lanaca morati će postupno mijenjati svoje poslovne modele jer ih politika ne može zaštititi od budućnosti.
Španjolske nevolje
Španjolska, jedna od najjačih turističkih zemalja u svijetu i sinonim za turizam, sve više ulazi u probleme. Sada već dugotrajna kriza u „najturističkijoj“ pokrajini Cataluna nema kraja, dapače, uhićenjem političkih čelnika, još dublje tone u neizvjesnost. Jedan od pokretača krize bila je činjenica da se u Cataluni ostvaruju veliki dohoci od turizma i drugih djelatnosti ali da sama pokrajina ima pre malo koristi od toga. Tražila se veća decentralizacija ,prije svega novca, a onda i ovlasti za upravljanje prostorom. To je trasiralo put prema neovisnosti. Scenarij već viđen i doživljen i u Hrvatskoj. No, ono što Catalonci ne znaju, a mi znamo, je to da se slični problemi i dalje javljaju . Čak i onda kada se izbori neovisnost, jer dečki iz „Krupnog kapitala d.o.o.“ i dalje kreiraju politiku i političare … kad smo već kod Catalune, valja spomenuti Barcelonu, službeno 7. grad na svijetu po osjećaju „overtourisma“. Barcelona ima 300 hotela a cijela Hrvatska 600. Što se stanova tiče u ponudi je 1,4% od ukupnog stambenog fonda. No na okruglom je stolu naglašeno da još uvijek ima kvartova u Barceloni gdje uopće nema turista bilo kroz smještaj ili ponudu sadržaja. Problemi se javljaju na „neuralgičnim točkama“, poznatim mjestima na kojima se sve koncentrira – i smještaj i restorani i trgovine… Očito je u pitanju problem sa (ne) upravljanjem razvojem grada.
Inače od 17 pokrajina u Španjolskoj do sada je jedino Galicia uspjela zakonski regulirati STR, ili smještaj u domaćinstvu. To je učinjeno tek prošle godine. Do tada uopće nije bilo moguće poslovati sa smještajem u domaćinstvu. Zakon je rezultat suradnje zakonodavne vlasti i turističkih organizacija. Sada konačno imaju legalan smještaj i statistiku, pokazatelje turističkog prometa. Doduše tek u veličini od 5.500 legalnih objekata ali trude se kroz road show animaciju približiti ljudima mogućnost legalnog poslovanja i podignuti tu brojku.
Kaos zakonske regulative
Što se propisa na razini države tiče, oni ne postoje, nadležnost se spušta na razinu pokrajina, pokrajine pak daju ovlasti svojim gradovima a ovi opet svaki na svoj način tumače zakonske okvire. Trenutačno u Španjolskoj vlada kaos sa zakonskom regulativom. Općenito svako planiranje poslovanja je gotovo nemoguće, jer se ne znaju pravila a stalno se dodaju novi regulatorni propisi. Zbog svega toga je Novasol prisutan u Španjolskoj tek nekoliko godina i to sa samo 3.000 objekta u ponudi. Ista agencija u Hrvatskoj raspolaže sa 12 000 objekata.
Na području cijele Kraljevine Španjolske, na neki način, legalno je u ponudi 125 000 objekata a iznajmljuje se preko milijun objekata. Legalno posluje tek 10% kapaciteta.
Slučaj Berlin
Berlin se često spominje kao grad sa najrestriktivnijim pristupom STRu. Tamo su do nedavno bili u funkciji „špijuni“, koji su kontrolirali ulaze u stambene zgrade. Ta „tajna policija“ je u dosluhu za nezadovoljnim građanima špijunirala svoje sugrađane i vrebala turiste koji bi boravili u stanovima. Bio je to rezultat zabrane legalnog iznajmljivanja stanova. U vrijeme te zabrane, koja je opravdavana pomanjkanjem stambenog fonda za rezidente, na tržište nekretnina se je vratilo tek 1% od ukupnog stambenog fonda. Tek je tada ustanovljeno da su građani vlasnici samo 14% stambenog fonda u Berlinu. Sve ostalo je u vlasništvu tvrtki. Dogodile su se velike investicije u stanogradnji ali su stanovi dugo bili prazni. Da li je to bilo iz razloga umjetnog podizanja cijena, zbog pranja novca ili nečeg trećeg, još nije poznato. No gradske su vlasti donijele odluku da stan ne smije biti prazan duže od 6 mjeseci a naknadno je taj period smanjen na 3 mjeseca. Ono što se sada osjeća kao problem je to da više gotovo da i nema „starosjedioca“ koji bi primao goste. Izgubio se je duh Berlina. Pojedine političke struje žele vratiti takav model. U tome prednjači stranka FPD.
Lijepa naša Hrvatska
Kada usporedimo sve ovo sa stanjem u Hrvatskoj, trebali bismo biti zadovoljni. Mi imamo dobra zakonska rješenja, imamo i statistiku i registrirani promet , i plaćenu boravišnu pristojbu i plaćen porez na dohodak…Ograničenja koja postavlja naš Zakon o ugostiteljstvu za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, u dobrim su okvirima. Ako bi nešto bilo dobro „preslikati“ od drugih, to je ova odredba iz Berlina da stan ne može biti prazan više od 6(3) mjeseca. Kada bi se tako nešto primijenilo , osobito na našu obalu, zauzdale bi se velike investicije u stanogradnju. Mi imamo također slučaj da će nam omjer vlasništva stanova sve više ići u korist investitora. Domicilno stanovništvo je pritisnuto sa svih strana izgradnjom stambenih zgrada koje grade uspješni poduzetnici iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. To je prava „apartmanizacija“. Ti su stanovi u funkciji maksimalno 60 dana u godini a „jedu“ prostor. U apartmanskim objektima nitko ne živi, goste čeka „ključ ispod otirača“. Naravno i tu svoje prste imaju dečki iz „Krupnog i krupnijeg kapitala d.o.o.“, koji „probijaju led“. Onda za njima idu svi ostali. Međutim etikete „apartmanizacija“, „overtourism“, „turizmofobija“, lijepe se samo domicilnom stanovništvu. Na njima se želi zaustaviti rast.
Tako smo od dobrih stvari došli do onih manje dobrih. O kojima nitko ne brine. A trebali bi. Jer ako se dogodi da lokalnoj zajednici ne ostane nikakva korist od turizma, samo „štrace i škovace“, onda bi se mogla pojaviti i stvarna „turizmofobija“. Između Španjolskog kaosa u segmentu obiteljskog smještaja i Turskog nastojanja da osposobe smještaj kod domaćina, mi u Hrvatskoj imamo ogromnu prednost.
Jesmo li svjesni što imamo ?
nedopinezic.com