Mjesec: veljača 2019.

USPOREDBA KOJA NIJE ZA USPOREDBU

Svaki puta kada se postavi pitanje o razlogu uspješnosti toskanskog turizma koji se bazira na unutrašnjosti regije i lakonski uspoređuje unutrašnjost Hrvatske ili nekih regija poput Istre s Toscanom, dobro je sjetiti se: Petrarca, Dante, Botticelli, Michelangelo, Machiavelli, Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Amerigo Vespucci, Puccini, Medici… Ovi velikani znanosti i kulture, ali i politike i financija, najznamenitiji Toskanci, zapravo su najzaslužniji za planetarnu popularnost Toscane. Ovdje je rođena talijanska, odnosno europska renesansa. Firenze, Siena, katedrala u Pisi, San Gimignano, Pienza i Val d’Orcia zaštićene su kulturno-povijesne cjeline kao svjetska kulturna baština. Samo Firenzu godišnje posjeti 10 milijuna turista.

TOSCANA KAO HRVATSKA

Površinom od 22.993 km2 i populacijom od 3,75 milijuna stanovnika, Toscana je jedna od većih talijanski regija okrenuta prema Ligurskom moru, naslonjena na Apenine, smještena tek nešto poviše „koljena talijanske čizme“. Prepoznatljiva je po svojem lijepom krajoliku: brežuljci s drevnim kaštelima urešeni čempresima s kojih se prema dolini spuštaju uredni maslinici, vinogradi i šume s bijelim tartufima. U dolinama plodna polja, izorana i zasijana, uz prometnice pogoni za preradu maslina i grožđa u vlasništvu lokalnih poljoprivrednih zadruga…

EKONOMIJA IPAK RAZLIČITA OD HRVATSKE

Sve upućuje na to da je poljoprivreda vrlo važan stup ekonomije. I to još od Etrušćana koji su u staroj eri postavili temelje današnje poljoprivrede. Rimljani su svojim akvaduktima, mrežom prometnica i tehnologijom sve unaprijedili a sljedeće generacije sačuvale i oplemenjivale.

Pored turizma i poljoprivrede toskanska ekonomija se oslanja i na rudna bogatstva, metaloprerađivačku i kemijsku industriju, kamenolome mramora (svjetski najpoznatiji onaj u Carrari) ali i tradicionalno jaku tekstilnu industriju. Još uvijek ova industrija ostvaruje ¼ europske proizvodnje tekstila s godišnjim prihodom od 25 milijuna eura. Italija je još uvijek treća tekstilna sila svijeta, nakon Kine i Japana. Pored Milana, Firanza igra već vjekovima važnu ulogu u svijetu mode. Neki drže da je sve počelo u vrijeme renesanse kada je navodno i rođen čuveni talijanski dizajn.

KADA PUTUJEŠ U TOSCANU, IZNAJMIŠ KUĆU ZA ODMOR

Već i ovih par informacija bile su dovoljan razlog da se zaputimo u turističko otkrivanje Toscane. Za tu smo prigodu unajmili tipičnu toskansku kuću za odmor za 8 do 12 osoba. Lijepa rustikalna katnica u centru kaštela Farnetela s dva apartmana za 4+2 osobe i ograđenom komodnom okućnicom dovoljnom za istrčavanje kućnih ljubimaca, koštala nas je 1.000,00 eura za tjedan dana. Barem smo tako mislili. Onda smo dodali još 100 eura za čišćenje, pa još 300 eura za grijanje i toplu vodu, pa još za drva za kamin (13 eura za 100 kg)… I to je bilo sve, na sreću.

Kuću je od vlasnika unajmila lokalna agencija te je dalje iznajmljuje putem agencije Novasol. Zato nam je vjerojatno kubični metar plina obračunat po 5 eura a ne po 1 euro koliko zapravo košta. Poučak. Iznajmljujte kuću domaćina, vlasnika. Njemu je obično više stalo do vaše preporuke. Takva su nam barem dosadašnja, austrijska, iskustva. A i u Hrvatskoj je uglavnom tako.

KULTURA ODRŽAVNJA MALIH URBANIH SREDINA

No, sve ostalo je bilo lijepo i ugodno. Mala zajednica našega privremenog boravišta ne broji više od tridesetak duša pa je božićna misa bila poseban doživljaj, kao okupljanje proširene obitelji u koju smo se i mi uklopili. Fratar zadužen za službu Božju je iz Poljske i nemalo se obradovao kada je imao prigodu čestitati Božić svojoj slavenskoj braći. No to malo selo gradske konfiguracije vrlo je uredno, sređeno, fasade kuća uređene u rustikalnom stilu, urešene cvijećem. Kraj crkve parkiralište, komunalne službe redovito prazne koševe za smeće i metu dvije ulice i mali trg ispred crkve, posipaju solju cestu pri pojavi mraza… A naselje je veličine Kapovaca na Krku, manje od Lubenica na Cresu.

JEDINSTVENA SIENA

Izlet u Sienu bio je očekivano zanimljiv, povijest progovara „iza svakog kantuna“. Unatoč prohladnom vremenu glavni je prostrani trg vrvio turistima sa svih strana svijeta koji su „lovili pozicije“ na zubatom suncu. Sveta Katarina Sienska i stoljetne utrke konjima u kojima se takmiči ulica protiv ulice tek su dio priče o Sieni, vječnom rivalu Firenze. Već smo ovdje bili dva puta i vratiti ćemo se sigurno opet jer, vjerujte, istina je sve ono što o Sieni čujete ili pročitate. Doživljaj je impresivan, nezaboravan. Kada se obiđe Siena sljedeći korak je posjet Firenzi, a može i obratno.

FIORENTINSKE IGRE MAČKE I MIŠA

Firenza je prava turistička meka, već smo naveli najvažnije razloge. No ako vas put navede tamo do veljače, ne propustite jedinstvenu izložbu Gucci muzeja. Dame će sigurno biti zadovoljne viđenim a pod tim dojmom mogu nastaviti razgledavati izloge brojnih modnih dućana. Ali izbjegavajte jeftine replike modnih dodataka koje vam na svakom koraku nude tamnoputi prodavači. Zanimljivije od kupovine kartonskih ženskih torbica biti će vam promatranje igre „mačke i miša“ između lokalnih snaga reda i tamnoputih „kontrabanada“. Policajci lagano šeću ulicom s noge na nogu prema prijestupnicima koji na pristojnoj udaljenosti skupljaju svoju plahtu s prodajnim rekvizitima te prelaze u drugu ulicu. Kada i tamo stignu redarstvenici „trgovci“ se sa svojim plahtama vraćaju na početnu poziciju. I tako cijeli dan. Jedino je nezgodno ako nešto neovlašteno prodajete na ulici a bijele ste puti. Tada se korak ubrza a prekršitelj jako ukori, možda i kazni. S tamnoputim imigrantima nema rješenja. Ako ih se uhvati moraju u azil, pa u progonstvo, a to košta i oni se opet vrate. Ako ih spriječe da varaju turiste onda će tražiti pomoć od države a za to opet nema novaca ili će činiti ozbiljnija kaznena djela… I tako su nastale „Fiorentinske igre mačke i miša“.

FIORENTINA, MASLINOVO ULJE I CHIANTI

Jednako zanimljiva ali mnogo ukusnija je „Fiorentina“, veliki odrezak kojega naručujete po težini. U kombinaciji sa salatom od radića i krumpira prelivena toskanskim maslinovim uljem i sve zaliveno Chiantiem… Jednostavno i odlično. Kada smo već kod vina, preporučamo svakako i Vino Nobile di Montepulciano kao i Brunello di Montalcino, makar i kao originalni suvenir. Inače, vina su dobra i odlična. U trgovini koštaju od 2,5 eura, preko 4 do 25 eura za vrhunska. Kada kažemo vrhunska mislimo na kuću Frescobaldi ili Antinori. Ove vinske obitelji imaju tradiciju proizvodnje vina dugu 900 godina. Neki u Hrvatskoj su u svom programu brendiranja pokratili dvije nule u tradiciji i dodali jednu nulu na dvoznamenkastu cijenu. Slična se matematika događa i s maslinovim uljem: odlična, extra vergine ulja prodaju se u trgovinama po cijeni od 7,5 eura za litru. Ima i onih sortiranih koja se prodaju za 5 eura pola litre, ali ona su na posebnoj polici. U restoranu buteljka vina srednje kategorije košta 10 do 15 eura. Pizza u turističkim mjestima košta 7 eura. Tko je spreman na skroman ručak, neće ga boliti glava ni od vina ni od cijena. Ali zato ako želite popiti kavu u kavani Gilli na jednom od glavnih trgova u Firenzzi, to će vas koštati 4 eura. Naime Gilli se nalazi na istom mjestu s istom ponudom od 1733. godine. Gillijeve slatke delicije danas privlače znalce kao i kroz protekla 3 stoljeća. Dobro je međutim znati ono što domaći znaju a mi smo tek kasnije otkrili – konzumacija na šanku u stojećem položaju zna biti i do 30% jeftinija. I ne samo u Gilliju.

IZLET U UMBRIJU

Do susjedne Umbrije zaputili smo se prilično komotno, planirajući posjet Assisiju i Perugi u istom danu. Odlučili smo se najprije za Assisi. Kada smo se približili gradu, djelovao je nestvarno, kao na nekom retuširanom filmu biblijske tematike. Predivan, drevni srednjovjekovni grad na brdu koje dominira prostanom dolinom. Assisi nas je potpuno očarao svojom posebnošću. Mjesto utemeljenja franjevačkog reda, grad sv. Franje zaista živi franjevačku maksimu „Mir i dobro“. Kompleks franjevačkog samostana s grobom sv. Franje, muzejskim zbirkama, dvjema monumentalnim crkvama, galerijama i suvenirnicama, traži višesatnu posvećenost istraživanju. A vrijeme jednostavno leti. Ostalo nam je tek malo vremena za brzu šetnju Assisijem koji je na nas ostavio dojam posebne oaze mira i sklada koju treba svakako ponovo posjetiti. Ne treba ni reći da smo Perugiu vidjeli tek s autoceste. I to ostavljamo za idući put.

ŠTO SMO NAUČILI ?

Neka odredišta poput Pise i San Gimignana već smo ranije obišli pa nam se ovom prigodom toskanski mozaik upotpunio novim blještavim fragmentima. Uz fascinantnu koncentraciju kulturnog blaga, jedan od najljepših europskih krajolika, vrijedne ljude, bogatu povijest, sretan spoj poljoprivrede i turizma i snažnu ekonomiju, Toscana odolijeva najvećim izazovima vremena. Naša, hrvatska priča gotovo da nema prilike za natjecanje s tako jakim konkurentom. Osim, možda, u onom dijelu iskrenog domaćinstva kada svoje goste tretirate kao prijatelje i ne naplaćujete to prijateljstvo. I zato vam se gosti generacijama vraćaju. I zato naša turistička ponuda ima šansu ondje gdje iza nje stoji obitelj, domaćinski ugođaj, gdje se vrijednost ne naplaćuje pet puta više. Tamo gdje se prema turizmu odnosimo jednako kao Toskanci prema maslinovom ulju i vinu, ondje možemo računati na jednako dobre i trajne vrijednosti.

Nedopinezic.com

PAUŠALNO OPOREZIVANJE DJELATNOSTI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

 

Malo je  koja tema toliko uzburkala duhove onih koji su „navijali“ za veća porezna opterećenja građana pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao aktualan novi način određivanja visine paušalnog poreza na dohodak domaćinstava.

Ekonomski stručnjaci, konzultanti, novinari … sasuli su „tešku paljbu“ u javnom prostoru prema predstavničkim tijelima gradova i općina koja su zadužena za donošenje odluke o visini „paušala“ po postelji i kamp mjestu u domaćinstvu. U toj „baražnoj vatri“, licitiralo se iznosima, uspoređivalo porez na dohodak od imovine i imovinskih prava sa porezom na dohodak od nesamostalnog rada, pobrkalo se nerezidente i rezidente, zaboravilo na stalno stanovništvo i tako redom…

NEZNANJE STVARA POGREŠNU SLIKU

Oni koji se smatraju stručnjacima u ovome području u svojim izjavama baš i nisu dokazali svoju stručnost. Dapače, i ovom se prigodom pokazalo da je razlika u sagledavanju realnog stanja između „terena“ i „Zagreba“, dramatično različita. Zato je i došlo do velikog čuđenja kada je većina odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave bila na strani zadržavanja dosadašnjih iznosa „paušalnog poreza“. Što „teren“ zna a „Zagreb“ ne zna ? („Zagreb“ je ovom prilikom sinonim za sve navedene stručnjake u javnom i privatnom sektoru koji su koncentrirani u hrvatskoj metropoli).

KRENIMO REDOM

U koju grupu dohotka spada „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu „ ? To je dohodak od imovine i imovinskih prava. U istu grupu dohotka spadaju još i dohotci od prodaje imovine, najma imovine. Tako na primjer, u istu grupu sa iznajmljivanjem smještaja turistima spada i najam stanova za stanovanje.

Kolika je stopa poreza na najam stanova za stanovanje i poslovnih prostora ? Stopa poreza na dohodak na primitke od najma poslovnog prostora i stana za stanovanje je 12%. Međutim prije oporezivanja, najmodavcu se smanjuje prijavljeni iznos najamnine za 30% (na račun troškova) te se na tako smanjeni iznos obračunava porez na dohodak po stopi od 12 %

Kolika je preračunata stopa fiskalnih i parfiskalnih davanja za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu ?“ Također 12 %.

Kako smo došli do te stope ? Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, prosječan broj postelja u domaćinstvu je 6, a prosječni bruto prihod 6.000,00 eura (45.000,00 kn). Kada bi se primjenio sustav oporezivanja kao kod najma stana, onda bi se ovaj iznos umanjio za 30%. na tako dobivenu osnovicu od 4.200,00 eura porez na dohodak od 300,00 kn po postelji iznosi ukupno 240,00 eura ili 5,7% poreza. Kada se tome davanju pribroji i paušalna boravišna pristojba, koja u ovome slučaju ima karakter poreza jer se plaća bez obzira da li su uopće ostvarena noćenja, u iznosu od 345,00 kn po postelji, dobivamo daljnje opterećenje od 6,6%. Na taj se iznos dodatno zaračunava turistička članarina od približno 0,22%. Ukupno fiskalno i parafiskalno opterećenje iznosi 12,52 %.

Primici iz iste grupe dohotka i slične naravi, oporezuju se po istoj stopi. Razlika je jedino u tome što se za „djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu“ taj porez preračunava na bazi prosjeka u fiksni iznos po postelji i kamp mjestu i dio je ukupnog davanja u paušalnom iznosu kojega čine porez i boravišna pristojba, kao i do sada. Način raspodjele prihoda od poreza na dohodak i boravišne pristojbe je sličan, naime lokalnoj zajednici pripada 60% prihoda od poreza i 65% prihoda od boravišne pristojbe. Kod najma stanova za stanovanje se ne plaća boravišna pristojba. Ako bi stopa poreza za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu značajnije porasla, tada bi se svakako više isplatilo iznajmljivati apartman ili kuću za odmor kao stan za stanovanje jer bi fiskalno davanje bilo manje (ne plaća se boravišna pristojba).

Razlika između poreznih obveznika sa mjestom prebivališta na području JLS na kojem nastaje porezna obveza i poreznih obveznika koji imaju prebivalište na području druge JLS

Građanin fizička osoba koji ima mjesto prebivanja u mjestu nastanka porezne obveze izravno svojim poreznim davanjem pridonosi proračunu te iste JLS u kojoj posluje . Ne samo to, porez na dohodak iz njegove plaće (dohodak od nesamostalnog rada) također „puni“ proračun iste JLS. Dio koji se uplaćuje u proračun JLS je 60% od ukupnog poreza. 40% sredstava „ide“ u županijski proračun. Građanin fizička osoba koja ima različito mjesto prebivališta od mjesta nastanka obaveze paušalnog poreza na dohodak, ne doprinosi toj JLS poreznim izdatkom „paušala“ kao ni porezom na dohodak od nesamostalnog rada (plaće). I jedan i drugi porez se uplaćuje u JLS njegovog prebivališta a pripadajući dio također „ide“ u proračun županije kojoj teritorijalno ta JLS pripada.

Što je sa nerezidentima ? Za razliku od rezidenata koji nemaju isto mjesto prebivališta i nastanka  obveze paušalnog poreza na dohodak, nerezidenti iz zemalja članica EU, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske konfederacije koji se odluče koristiti mogućnost plaćanja paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koju obavljaju u svojoj nekretnini, ipak doprinose proračunu te iste JLS.

KAKO JE TO MOGUĆE ?

Sukladno međunarodnim propisima u ovome se slučaju porezna obaveza prijavljuje prema mjestu nastanka iste a porez se plaća JLS i županiji kojoj nekretnina teritorijalno pripada.

Tako su trenutačno u povoljnijem položaju one JLS koje imaju na svom području više nerezdenata vlasnika nekretnina nego rezidenata sa mjestom prebivališta u drugoj JLS. Naravno, pod uvjetom da se ti nerezidenti odluče baviti samostalno djelatnošću iznajmljivanja i organiziranja smještaja turistima. Tada ipak moraju plaćati i PDV od 13% na takvu uslugu. Ako posluju posredovanjem domaćih agencija, onda ne plaćaju PDV ali se porez na dohodak plaća u proračun JLS sjedišta agencije…

STATUS NEREZIDENATA, TURISTA IZ EU I EEP + ŠVICARSKA KONFEDERACIJA

Nerezidenti iz navedenih zemalja mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do 90 dana u 180 dana bez obaveze prijavljivanja boravišta. To znači da mogu nesmetano unajmljvati stanove i kuće za odmor svakih 90 dana. U takvim stanovima i kućama za odmor mogu boraviti njihovi prijatelji koji također nemaju obavezu prijave boravišta. Pametnom dosta. Biti će prilike za detaljnije obrazloženje cijelog spleta zakonskih mogućnosti koje se mogu aktivirati u slučaju „prekomjernog granatiranja“ građana fizičkih osoba fiskalnim i parafiskalnim davanjima.

nedopinezic.com