Najveći svjetski kongres – „think – thank“ turizma
Ove se godine ITB kongres odvija u novom prostoru, posebno izgrađenom kongresnom centru sa dvoranama koje mogu primiti 800 sudionika. Kongres ima 105 tematskih događanja . 65% glavnih govornika su iz sfere top menadžmenta. Kongres posjećuje 28.000 sudionika a glavni naslovi predavanja i panela su „Future day“, „Destination day“, „ITB mice forum“, „ITB business travel forum“, „ITB young professionals day“, „ITB deep dive sessions“, „ITB e travel world day“.
Glavne teme kojima se ovogodišnji kongres kroz mnogobrojna događanja bavi su:
- Klimatske promjene i izazov održivosti
- Budućnost mobilnosti i nova rješenja transporta
- „Overtourism“ i mjere upravljanja
- Novi luksuz, nematerijalne vrijednosti
Turizam je odraz, refleks, ukupnih ekonomskih odnosa
Usponi i padovi turističke potražnje događaju se kao jedna od prvih posljedica globalnih ekonomskih kretanja a ta su kretanja opet posljedica vođenja određene politike najvećih igrača globalne ekonomije. Zato za razumijevanje smjera u kojemu se kreće turizam, najprije moramo razumijeti ekonomske okolnosti. Te se okolnosti iščitavaju u samom začetku novog trenda a on je započeo već u drugom polugodištu 2018. godine. Prof. Dr.Dr.h.c. Clemens Fuerst, ravnatelj Instituta IFO za Ekonomska istraživanja Univerziteta u Munchenu predstavio je rezultate njihovih istraživanja. Istraživanja se provode stalno, u kontinuitetu. Između ostaloga svakoga mjeseca IFO institut obrađuje 10.000 anketa koje ispunjavaju ključni ljudi iz industrije.
Usporavnje ekonomskog rasta i „naginjanje“ ka recesiji
Rezultati istraživanja pokazuju da je od druge polovice 2018. godine došlo do usporavanja rasta ekonomije cijele EU zone. Nakon dužeg perioda rasta ovakvo usporavanje odgađa planirane investicije, „koči“ potrošnju i kreira strah od neke nove „2009.“ godine. Dodatan osjećaj nesigurnosti daju slijedeći događaji:
- Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – Kina
- Potencijalni trgovinski rat na relaciji USA – EU
- Ulazak Italije u recesiju 2019.
- BREXIT
Području recesije se približava i Francuska a Njemačka ima veliki problem sa autoindustrijom. U slučaju dizanja carinskih barijera za uvoz eropskih automobila u USA, ta bi se situacija mogla naglo pogoršati.
Scenarij trgovinskog rata
U slučaju trgovinskog rata između USA i EU, taj rat bi USA izgubile jer iako uvoze više dobara nego što ih izvoze u EU, izvoz usluga USA u EU je značajno veći pa je i ukupna vanjskotrgovinska bilanca u plusu na strani USA. Ako bi USA uvela carine na uvoz dobara, EU bi mogla uvesti posebne poreze na usluge iz USA a to bi zahvatilo i značajne digitalne platforme, internetske usluge, digitalnu industriju koja izvozi svoje usluge u EU. Tu bi USA izvukla „deblji kraj“ ali u gubitku bi bio i turistički sektor.
Sa Kinom i USA stvari izgledaju savim obrnuto. Kina ima veliki suficit vanjsko trgovinske bilance sa USA tako da bi u slučaju trgovinskog rata Kina bila na velikom gubitku. Zato ostaje nada da rata neće biti i da će se ove napetosti okončati pregovorima koji moraju dovesti do uravnoteženja odnosa.
BREXIT
Glavno pitanje kod BREXITA je da li će se napuštanje Eua od strane Velike Britanije dogoditi bez sporazuma ili sporazumno. Rok se bliži koncem ožujka i može biti prolongiran najdulje do konca lipnja. Ako ne bude sporazuma onda će biti poteškoća u reguliranju međusobnih odnosa. Turizam će osjetiti nove barijere u zračnom prometu i novi granični režim. E sad, zašto Britanci kompliciraju ? Zbog Sjeverne Irske. Dugotrajan krvavi rat između Irske i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije okončan je u najvećoj mjeri zahvaljujući uklanjaju čvrste granice između Sjeverne Irske i Irske. Nakon BREXITa granica se mora ponovno uspostaviti između Irske – članice EU i Sjeverne Irske, odnosno Velike Britanije – nečlanice EU. Među -rješenje postavljanjem morske granice između Sjeverne Irske i Velike Britanije nije realno i može prouzročiti nove pokitičke probleme. Predviđa se da bi BREXIT bez sporazuma sigurno odveo EU ali i Veliku Britaniju u recesijiu. Zato ostaje nada da se to neće dogoditi.
PROBLEM ITALIJE
Talijanska ekonomija je deset puta jača od grčke i ima svoje prednosti:
- u proteklih dvadest godina stalno se povećavala zaposlenost
- Italija nema vanjsko trgovinskog deficita
- Fiskalno je konsolidirana
Međutim loše strane talijanske ekonomije su :
- dvadeset godina bez rasta BDPa
- po BDPu Italija je na samom dnu Eua uz Grčku
- prestankom rasta Italija je izgubila veliki dio udjela na međunarodnom tržištu
- Talijanska vlada ne želi surađivati sa drugim zemljama članicam Eua
- Rast javnog duga jer nema rasta BDPa a javni servis ne namiruje svoje potrebe iz većih poreza
Rješenja za Italiju je ili povećanje poreza ili povećanje BDPa odnosno ekonomska reforma i pokretanje novih izvoznih potencijala. Ako se to ne dogodi, a jedino što se može dogoditi u kratkom roku, povećanje poreza, se neće dogoditi, Italija će „otkliziti“ u recesiju. Ako bi se kriza produbila, prema grčkome scenariju, prijeti opasnost od refinanciranja 300 milijardi javnog duga Italije, svake godine.
UVJETNI BOOM USA I OSTALE PRIJETNJE
USA je pokrenula na umjetan način rast i takav rast nije održiv.Tu postoji stalna opasnost od recesije. Za zdravi rast potrebni su uređeni trgovinski odnosi sa dva najveća partnera, Kinom i EUom. Kina također usporava rast pod utjecajem nametnutih sankcija, odnosno carina, od strane USA. Klimatske promjene dodatno utječu na ekonomiju, osobito prirodne katastrofe koje uzrokuju ogromne financijske štete. Klimatske promjene i sve navedene okolnosti utječu i na turizam. Zato imamo ovoga trenutka usporen tijek rezervacija turističkih putovanja. Hrvatska nije jedina zahvaćena ovim problemom ali činjenica je da se sporije prodaje skuplja ponuda. Konkurencija koristi ovaj trenutak slabosti ekonomije i politikom niskih cijena preusmjerava turističke tokove. Dojučerašnji gubitnici poput Egipta i Turske opet se vraćaju na scenu.
PREDVIĐANJA
IFO institut predviđa da će se u skoroj budućnosti zbog svih navedenih razloga model turizma mijenjati. Predviđa se rast eco turizma i lokalnih, regionalnih putovanja.
Iz Berlina, sa ITBa
Nedopinezic.com