ŠTO ZNAMO O CIKLOTURIZMU ?

RAZVOJ CIKLOMOBILNOSTI – PREDUVJET RAZVOJA CIKLOTURIZMA

NASTANAK BICIKLA KAO PRIJEVOZNOG SREDSTVA

1817 (prije 202 godine), njemački barun Karl von Dreis izumio je bicikl. To je u početku bio „stroj za hodanje“. Iako se je razvijao kroz godine u mnogim drugim zemljama, (npr. Irac John Boyd Dunlop je ugradio prve pneumatike na bicikl), ostaje činjenica da bicikl potječe iz Njemačke. Ova činjenica je važna jer je danas Njemačka zemlja koja ulaže najveća sredstva u razvoj ciklomobilnosti.  Nijemci su  najbrojniji cikloturisti a njemački ADFC je postavio standarde za „bike friendly“ usluge.

BICIKL KAO PRIJEVOZNO SREDSTVO

Od svog nastanka pa do osamdesetih godina prošlog stoljeća, bicikl je bio tretiran, poput automobila i motocikla, isključivo kao prijevozno sredstvo s kojim su moguća i sportska natjecanja. Najmasovnija upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva bila je i još je uvijek u mnogoljudnim zemljama dalekog istoka poput Kine i Indije. Od europskih zemalja takav status kroz povijes imaju Nizozemska i Danska, ravničarske zemlje pogodne za svakodnevnu uporabu bicikla kao prometnog sredstva. Masovna zastupljenost bicikla kao prijevoznog sredstva u drugim zemljama postupno je opadala sa rastom standarda i dostupnošću vozila na motorni pogon.

VELIKI GRADOVI PREDVODNICI CIKLOMOBILNOSTI

Veliki gradovi u Njemačkoj i u Europi razvijaju sustave ciklomobilnosti za svoje stanovnike. Potiče se korištenje bickla kao prijevoznog sredstva u svakodnevnoj upotrebi. Organizacija intermodalnog i multimodalnog prijevoza sa biciklom kao osnovnim sredstvom prijevoza rezultira ogromnim povećanjem biciklista. Iz te se mase „regrutiraju“ različite ciljne skupine cikloturista. Još 2011. je u Njemačkoj bilo registrirano 70 milijuna bicikala. Tada je 80% domaćinstava imalo barem jedan bicikl. 25% domaćinstava ima čak tri i više bicikala. U deset godina broj bicikla se povećao za 10 milijuna. Veliki gradovi bilježe snažan rast korištenja biciklala u prometu : Munchen 1996-6%, 2011.-17%, Frankfurt 1998.-6%, 2008.-14%, Rostock 1998.-9%, 2008.-20% Plan razvoja predviđa da će do 2020. promet biciklom preuzeti 15% ukupnog prometa. Za ruralna područja se predviđa rast sa sadašnjih 8 na 13% a za urbana sa 11 na 16%.

RAZINE RAZVOJA KOMUNALNIH STANDARDA CIKLOMOBILNOSTI

European Cyclist Federation (ECF) dijeli razinu  ciklomobilnosti u općinama i gradovima u tri kategorije :

Starters, climbers i champions

Starters – općine koje su započele sa bazičnim pripremama za ciklomobilnost (imaju radne grupe, osobe zadužene za razvoj ciklomobilnosti, počele su razvijati biciklističke staze itd)

Climber– ove sredine već imaju razrađenu strategiju ciklomobilnosti. Postoje posebne radne grupe za razvoj ciklomobilnosti kao specijalizirane firme za izgradnju biciklističke infrastrukture)

Champion – imaju dobro razvijen modalni sustav prijevoza koji zauzima 25% ukupnog prometa. Ciklomobilnost u ovim sredinama uživa snažnu društvenu i institucionalnu podršku. Stalno se uči na primjerima najbolje prakse a u ciklomobilni razvoj se uključuju svi važni dijelovi društva, poput vjerskih zajednica, raznih  udruženja, školstva itd

ŠTO ČINI KOMUNALNI STANDARD CIKLOMOBILNOSTI ?

Osnovu komunalne infrastrukture čine od ostalog prometa izdvojene biciklističke i kombinirane, pješačko-biciklističke staze.

Servisne usluge za bicikliste čine:

-mobilna navigacija, rute planer

-leasing za bicikle

– automati za prodaju zračnica, samoposlužne servisne stanice , praonice bicikala, kompresori za pumpanje pneumatika…

-služba dostave bicikla i djelova, posebna mjesta za čuvanje partljage i stvari

-stanice za punjenje baterija pedeleca

-prevoženje bicikala transportnim sredstvima javnoga prijevoza

-sustav brze prijave oštećenja na biciklističkim stazama (preko aplikacije na mob. telefonu)

-sustavno označavanje biciklističkih staza i ruta, lako čitljivi, unificirani smjerokazi

-biciklistička parkirališta sa ostalim servisnim uslugama

VRSTE BICIKLIZMA I DEFINICIJA CIKLOTURIZMA

Biciklizam općenito svrstavamo u tri skupine:

  • Ciklomobilnost
  • Biciklistički sport
  • Cikloturizam

Pojam cikloturizma najbolje objašnjava slijedeća definicija : Kod cikloturizma bicikl je transportno sredstvo za doživljaj na destinaciji.

GLAVNE CILJNE SKUPINE CIKLOTURISTA

Glavne ciljne skupine cikloturista su turisti koji kao transportno sredstvo za doživljaj na destinaciji koriste ove tri vrste bicikla :

-MTB (brdski, offroad bicikl)

-Trekking / urban (udoban gradski i međugradski bicikl potpuno opremljen svom opremom)

– cestovni / trkaći (sportski, ultralaki bicikl namjenjen  brzoj vožnji isključivo po asfaltiranim cestama za promet motornih vozila i širokim biciklističkim stazama)

Prosječan MTB biciklist ima 33 godine i počinje aktivno voziti sa 24, cestovni biciklist ima prosječno 42 godine i počinje sa 29,  trekking biciklist ima prosječno 51 godinu i počinje sa 37. MTB i cestovni biciklist uglavnom putuju i voze bicikle u muškim skupinama koje prate žene na kraćim dionicama ili na pedelec biciklima. Trekking / urban biciklisti putuju i voze bicikle u društvo partnera / partnerice i djece. U segmentu MTB i Trekking / urban bicikala sve su prisutniji pedelec bicikli.

Ovo su polazne osnove za razumijevanje cikloturizma. Nakon toga kreće izrada strategije razvoja ciklomobilnosti a plan razvoja cikloturizma je zapravo jedan od operativnih planova izvedenih iz strategije razvoja ciklomobilnosti.

nedopinezic.com

 

 

 

 

 

 

 

PRAVILNIK O NAJNIŽEM I NAJVIŠEM IZNOSU TURISTIČKE PRISTOJBE

(„Donesen na temelju članka 15. stavka 7.i 8., a u vezi sa člankom 11. stavkom 1. Zakona o turističkoj pristojbi – „Narodne novine“, broj 52/2019.)

RASPRAVA U KRIVO VRIJEME

Još nekoliko dana moguće je uključiti se u javnu raspravu putem e savjetovanja po pitanju prijedloga teksta Pravilnika o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe.

Većina građana, kojih se i te kako tiče nova regulacija turističke pristojbe, sada im druge prioritete a dobar dio njih ne vjeruje da svojim primjedbama može išta mjenjati.

Do sadašnje iskustvo je pokazalo da su u pravu. Pa kako će onda izgledati novi namet svim pružateljima smještaja turistima ?

PRIMJEDBE

U članku 2 navodi se razdoblje glavne sezone kao period od 1.4. do 30.9. Ovdje se radi o proširenju glavne sezone koje ne može ničim biti opravdano.

Podizanje iznosa turističke pristojbe za period od 1.4. do 1.7. i od 1.9. do 30. 9. predstavlja preveliki teret u iznosu ukupne cijene boravka turista koja je u tom razdoblju znatno niža nego u razdoblju 1.7. – 31.8.

U članku 2 se navodi i da je najniži iznos turističke pristojbe onaj koji je do sada bio najviši. Takvo povećanje nije prihvatljivo.

Time boravišna pristojba za sav smještaj koji nije u dosadašnjem „A“ turističkom mjestu, drastično poskupljuje. Do sada smo imali četiri razine uređenosti i opremljenosti turističkog mjesta i četiri razine iznosa boravišne pristojbe i sve je već u 2019. poskupjelo u odnosu na 2018.

Da se podsjetimo: povećana je boravišna pristojba za 2019. sa 8 na 10 kn u glavnoj sezoni a sa 6 na 8 kn u pred i posezoni u „A“ razredu,  u „B“ razredu sa 7 na 9 i 5 na 7 kn, u „C“ razredu sa 5,5 na 7 i sa 4 na 5 kn te u „D“ razredu sa 4,5 na 5 i sa 3 na 4 kn. U pravilu radi se o povećanju od oko 25%.

To znači da će najveće minimalno povećanje turističke takse sada iznositi 5 kn po noćenju, odnosno povećati će se sa 5 kn u „D“ razredu na jedinstvenih, najmanjih 10 kn. To je povećanje od 100%. Ukupno povećanje turističke takse od 2018. do 2020 iznositi će 125%.

Najviši mogući iznos je opet duplo veći od navedenog povećanja i u dvokrevetnoj sobi već od 1.4. iznosi gotovo 6 eura, odnosno 40,00 kn kod najvišeg povećanja odnosno 3 eura ili 20 kn kod zadržavanja najnižeg iznosa.

U članku 5 / 2 propisuje se iznos paušalne boravišne pristojbe po krevetu od najmanje 350,00 kn, što je do sada bilo najviše, do maksimalnih 1.000,00 kn po krevetu. I ovdje se događa isto kao i kod plaćanja turističke pristojbe po noćenju, kako je navedeno u primjedbama na članak 2. Zbrojeno sa porezom na dohodak, ovo povećanje „paušala“ postaje preveliko.

U članku 5 su također navedeni paušalni iznosi turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima u odnosu na maksimalni kapacitet putnika. Za svaki razred kapaciteta broda  propisana je paušalna pristojba prema gornjoj granici kapaciteta, ako se računa iznos od 10,00 kn po putniku.

Ovakav prijedlog nije prihvatljiv . Turistička pristojba se može obračunati samo po stvarnom putniku kao i lučka taksa a prema listi putnika. Ako je to 10,00 kn onda je umnožak broja putnika i iznosa od 10,00 kn osnova za plaćanje turističke pristojbe.

OPTERETI MAGARCA DOK NE PADNE NA KOLJENA

Općenito je novo povećanje turističke pristojbe neprihvatljivo u godini kada bilježimo smanjenje dolazaka , noćenja i cijena u svibnju i prvoj polovici srpnja, dakle u periodu obračuna maksimalne turističke pristojbe.

Također je neprihvatljivo uvođenje istog iznosa turističke pristojbe za sva turistička mjesta bez obzira na njihovu komunalnu opremljenost i raznovrsnost usluga u mjestu. (Mjesto bez trgovine, bez parkirališta, bez uređenih cesta i nogostupa, bez javne rasvjete i sl. Izjednačeno je sa najrazvijenijim mjestima). Ovime je turistička pristojba izgubila svoj originalni smisao (poboljšanje uvjeta boravka turista) i pretvorila se u običan turistički porez.

Umjesto rasterećenja troškova poslovanja u godini u kojoj ćemo se boriti za svakoga gosta i kada zaista neće imati tko raditi, ovim se potezom turizam stavlja u još nepovoljniji položaj .

Ostaje i ono osnovno pitanje: Kako se i gdje troši novac od turističke pristojbe i koji su rezultati trošenja tog novca ? Sudeći po startu ovogodišnje glavne sezone, dobar dio tih sredstava nije pametno uložen. A radi se o velikim novcima.

Nedopinezic.com