Mjesec: svibanj 2020.

Izazovna vremena

Kako je nastupilo vrijeme pandemije korona virusa covid 19, život nam se promijenio do mjere koju ne možemo usporediti sa dosadašnjim iskustvima. Na žalost ta iskustva podrazumijevaju i ratnu te poratnu traumu. No tada, u mnogo težim uvjetima života za nas, ostatak svijeta je dobro funkcionirao i mogli smo očekivati pomoć od drugih. Sada je krizom obuhvaćen cijeli svijet. Sada smo suočeni sa vlastitim mogućnostima. To je veliki izazov.

Izazov prihvaćen

U svakodnevnim praćenjima i razmjenama informacija, kolega David Peranić i ja smo odlučili krenuti u poduhvat digitalnog savjetovanja. Do sada smo, prisustvovali i vodili brojne radionice i predavanja „u živo“ pred  publikom. Taj je, meni najdraži, način prijenosa znanja i iskustva, na žalost, onemogućen. Ljudi nam se i dalje svakodnevno javljaju, traže informacije, savjete. I dalje postoji potreba tumačenja odluka, zakona, poreznih rješenja, televizijskih preplata, komunalnih naknada, alata i načina za digitalno oglašavanje, načina upravljanja sa cijenama i „booking portalima“… I tako je nastao DANTES.

DANTES  je vaš pomoćnik

www.dantes.com.hr je web stranica u nastajanju koja će biti vaš pomoćnik, savjetnik i izvor informacija. Do sada smo pisali na blogu nedopinezic.com o temama od općeg interesa, donosili smo primjere dobre prakse, donosili drugačije vijesti o turizmu, imali smo uvijek pogled „iz nutra“. Tako će ostati i dalje. Na facebook stranici Nedo Pinezić prenosimo vijesti o turizmu i poljoprivredi, o održivom razvoju zasnovanom na poljoprivredi, energetici, pitkoj vodi, digitalnoj tehnologiji i turizmu. DANTES će vam omogućiti izravan kontakt sa nama uz konkretna pitanja koja se tiču vašeg poslovnog modela. Moći ćemo vas osobno savjetovati uz zagarantiranu privatnost.

Putem DANTESA ćemo vam reći ono što nigdje drugdjene smijemo

U bespuću zakonskih rješenja, fiskalnih i parafiskalnih davanja i nepreglednih mogućnosti digitalnog marketinga, uvijek postoji i „jedno mjesto za vas“. Naša je zadaća da pronađemo pravo rješenje za vaše probleme. U iznalaženje rješenja uključiti ćemo i prijatelje stručnjake pravne i financijske struke. Naša je želja da zadovoljno i neopterećeno vodite svoje obiteljske poslove, da zajedno sa svojim bližnjima, sa svojom djecom gradite i razvijate obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu.

Pratite nas, učlanite se, koristite mogućnosti osobnog savjetovanja

DANTES savjetovanja vam omogućavaju da uz minimalnu naknadu u određenom vremenskom razdoblju koristite pogodnost temeljitijeg informiranja i osobnog savjetovanja. Konačno, možemo biti vaša podrška i pomoć i kroz duže vremensko razdoblje razvoja i stabilizacije poslovnog modela.

Tu smo zbog vas. DANTES.

David & Nedo

Obiteljski smještaj u Hrvatskoj 

U Hrvatskoj imamo registrirano 100.000 domaćinstava s 600.000 stalnih postelja.U tom kapacitetu se ostvaruje 50% turističkih noćenja Republike Hrvatske.Izravno je u djelatnost uključeno 300.000 ljudi, domaćina i članova obitelji. Neposredno još 200.000 mikro poduzetnika i obrtnika, od vodoinstalatera do informatičara.

Najveći smo investitori i poslodavci

Godišnje ovaj smještaj, u tekuće održavanje objekata, investira 100 milijuna eura te u nove sadržaje još 100 milijuna eura. Ukupno je obiteljski smještaj najveći investitor u turizmu i najveći kreator poslova. Ukupan generirani prihod koji se temelji ovim smještajem, iznosi oko 3 milijarde eura godišnje. Na sam smještaj otpada do 30% ukupne potrošnje putnika.

Mjere kratkog daha

Trenutno su otkazane rezervacije za četvrti, peti i djelomično šesti mjesec. Još uvijek ima malo otkaza za sedmi i osmi i deveti mjesec. Međutim, prvih šest mjeseci, izvjesno je, prometa gotovo da i nema. Prve mjere Vlade RH su bile pravodobne i učinkovite. Konkretno, Ministarstvo turizma je smanjilo paušalnu turističku pristojbu za 50%, ukinulo pristojbu za pomoćne krevete te odgodilo obavezu rekategorizacije smještaja. Hrvatska turistička zajednica je pokrenula prvi puta informiranje domaćina o svim mjerama putem platforme „e visitor“. Što se poreza na dohodak tiče, omogućena je odgoda prve rate koja je dospjela 31. 3., a oproštena je druga rata koja dospijeva 30. 6..

Imajući u vidu da 50% populacije domaćina predstavljaju umirovljenici s mirovinama do 2.000,00 kn, izostanak prihoda od turizma teško će pogoditi ova domaćinstva.

30% “iznajmljivača” ima i tvrtku ili obrt povezan sa turizmom

U velikom su problemu i domaćini koji imaju obrte i tvrtke u turizmu, a drugi prihod ostvaruju od usluga smještaja u domaćinstvu. Takvih ima 30%. Jedan dio domaćina se bavi slobodnim zanimanjima, poput turističkih vodiča ili imaju sezonske obrte, no oni još nisu došli na red za pomoć.

Otpis a ne odgoda

Zbog svega navedenog traži se otpis svih fiskalnih i parafiskalnih dugova za vrijeme dok nema mogućnosti poslovanja. Također, traži se mogućnost beskamatnog moratorija  kreditnih obveza za najmanje  12 do 14 mjeseci kod svih poslovnih banaka. Pored toga, domaćini traže da im se omogući beskamatno zaduživanje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj za mikro kredite do 15.000,00 eura sa svrhom održavanja tekuće likvidnosti na godinu dana. Iz tih sredstava bi se podmirivali troškovi života jer neće biti neophodnog prihoda od turizma. S obzirom na to da već postoji kreditna linija HBOR-a namijenjena domaćinima za podizanje kvalitete smještaja s maksimalnim iznosom do 50.000 eura, smatra se da se prenamjenom te linije može ljudima omogućiti zaduženje. To su sve mjere za preživljavanje. Svi ovi zahtjevi su putem udruge Glas poduzetnika iskomunicirani prema Vladi Republike Hrvatske.

Oporavak će trajati godinama

Mjere za oporavak morat će se donijeti u pravcu nižih davanja i relaksacije uvjeta poslovanja jer će sva zaduženja koja su odgođena, ili nova koja su se morala dogoditi, doći na naplatu oporavkom turizma 2021. godine. To znači da će se najmanje iduće tri godine raditi samo za otplatu nagomilanih odgođenih obaveza.

Također već sada se treba krenuti u promjenu ekonomskog modela koji neće biti uvoznički, koji će stimulirati kombinaciju poljoprivrede i turizma, proizvodnog obrtništva i turizma.

Očekuje se ostvarenja 20 -30% prošlogodišnjeg turističkog prometa

Prvi turistički promet koji se očekuje ove sezone bit će pretežito promet domaćih turista, i turista iz susjedne Slovenije prema ruralnim krajevima obale (manja mjesta) i zaleđa, a smještaj koji će se prvi tražiti bit će apartmani,(osobito s posebnim ulazom i privatnom terasom), kuće za odmor, mobilne kuće u kampovima i u manjoj mjeri plovila s kabinom za spavanje. Stanje bi se moglo poraviti ako ne bude incidentnih situacija u srpnju i kolovozu uz uvjet otvaranja granica u  EU zemljema iz koje nam dolazi većina stranih gostiju.

U doba socijalne distance imat ćemo “beskontaktni turizam” u kojemu će digitalna tehnologija biti potpuni posrednik između gosta i pružatelja svih usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Pravi, doživljajni turizam imat ćemo tek kada se u promet stave učinkoviti lijekovi i cjepivo protiv infekcije virusa Covid 19 . Tek tada će se ukinuti mjere socijalne distance i pokrenuti organizirani promet zrakoplovima, autobusima, brodovima za krstarenje.

NP, 27.04. 2020.

 

NAŠ ŽIVOT SE MIJENJA

SVIJET SE  MIJENJA . PROMIJENITI ĆE SE I TURIZAM. NEĆE VIŠE BITI ONAKAV KAKVOG SMO POZNAVALI DO OVE GODINE.

Osim svakodnevnih napetih iščekivanja o razvoju pandemije i mjerama koje se uvode ili popuštaju, ostale vijesti su pale u drugi plan. Gotovo smo zaboravili da Hrvatska predsjeda Europskom unijom, da je Rijeka još uvijek Europska prijestolnica kulture, da je naša nacionalna nogometna vrsta još uvijek viceprvak svijeta…

Nema redovitih kavica s prijateljima u omiljenom kafiću, tek se prve kave sramežljivo ispijaju, ne odlazimo u „redovni obilazak“ modnih dućana, zavirujemo tek sramežljivo u izloge, zarasli smo u guste kose i brade pa zaključili da nije ni to loše ili pohrlili na prvi slobodan termin kod frizera.

Ženska kozmetika se rješava u kućnoj radinosti, čak su nam i kućni ljubimci čupaviji nego inače u ovo doba godine.Polako i strpjivo i te stvari čekaju svoj red. Pokušavamo  probuditi kreativnost na svim poljima života pa se snalazimo na neke nove načine. Živimo „beskontaktni život“, odnosno „život na socijalnoj distanci“. To je svakako novo stanje. Život nam se, zaista, temeljito promijenio.

VIŠE RAZMIŠLJAMO, SPORIJE DJELUJEMO

Ograničeni u kretanju i ostvarenju neposredne, žive komunikacije, usporeni smo s akcijama i reakcijama. Poruke koje primamo i koje šaljemo sve su manje spontane, odluke se „kuhaju“, „krčkaju“, čak duže no što je to bilo prije „korona krize“.

Naše emotivno biće želi živjeti kao prije, putovati kao prije, družiti se kao prije, ali naša osoba ili „persona“ ipak iz nova preslaguje prioritete. U prvom planu nam je vjerodostojan izvor informacija.

Što se zaista događa ? Kada će biti moguće slobodno putovati u regiji, pa državi pa van države…Jesmo li već prošli kroz najteže razdoblje ili nas prave poteškoće tek očekuju? Kome vjerovati ? Teoretičarima zavjere, epidemiolozima, stožerima, predstavnicima vlasti, medijima …? U takvoj neizvjesnosti teško je donositi srednjoročne odluke, čak i planove. Prioriteti su nam „uski“. Zdravlje svih članova obitelji, najosnovnija sredstva za život, „rezanje“ troškova, odustajanje od svih suvišnih „potrošača“, odgađanje planova… Živimo zaista od danas do sutra, do novih vijesti.

GDJE JE U TOME SVEMU TURIZAM ?

Turizam na strani ponude i potražnje još uvijek se veže uz onaj naš emotivni ego. Turistička putovanja simboliziraju sve ono što nam je najdraže, a uskraćeno. Neobavezno druženje, osjećaj potpune opuštenosti, ono zadovoljstvo kada vam svi nastoje udovoljiti, sloboda kretanja, istraživanja,  učenje  i stalno učenje o drugima i drukčijima, bezbrižnost, sunce, more, plaža …To je naš cilj, naš „bijeg iz zatvora“.

Turizam je sloboda, a sloboda je sada ograničena, kontrolirana; privremeno s vrlo rastezljivim pojmom te privremenosti. Turizam se sve više izjednačava s izlaskom iz „korona krize“.  Ipak želja za slobodom jača je od svih prepreka. Čini se da će se pauza između „dva poluvremena“ „korona krize“ ipak iskoristiti za kratkotrajan bijeg u slobodu, u turizam. Ljeto je pojam slobode.

NAKON KRATKOG ODMORA, POVRATAK U STVARNOST ?

Već smo polako naučili da je lakše izdržati duže razdoblje samoizolacije na selu nego u gradu. Navikli smo se i na manje rada, rad na daljinu, manje kupovine, kupovinu putem web platformi. Manje mijenjamo obuću i odjeću, manje kupujemo i gomilamo stvari, nemamo se kome pokazivati u novoj odjeći, novom automobilu ili barci. Naravno i prihodi su smanjeni, sve smo manje kreditno sposobni.

Do sada nam je jedini pravi izlazak bio šetnja prirodom. To nam se sviđa. Malo smo se više bavili i kuhanjem pa smo otkrili da nisu sve namirnice jednako ukusne, ali ni zdrave.  Više nego ikada provodimo vrijeme sa svojom obitelji, bolje se upoznajemo sa svojom djecom i sve ih više uvažavamo. Njihovi savjeti biti će nam sve važniji, naša djeca žive stvarnost dok smo mi većim djelom svojih misli vezani za prošlost.

NAKON RAZDOBLJA ODLASKA U GRAD, SLIJEDI POVRATAK NA SELO ?

Veći dio čovječanstva živi u gradovima. Neki su postali mega gradovi, veći od mnogih država, uključujući Hrvatsku. Ti gradovi su simbol napretka, poslovnih mogućnosti, napredovanja u karijeri… Ali gradovi su i ogromni potrošači energije, hrane, vode, proizvođači  smeća i zagađenja zraka.

U gradovima se koncentrirao najveći broj oboljelih od virusne infekcije Covid 19. Zrak zasićen česticama zagađenja, uz veliku koncentraciju ljudi, idealan je prijenosnik infektivnih bolesti, osobito u optimalnim uvjetima vlažnosti i temperature zraka.

Život u gradu je komotan, ali nije osobito zdrav. Privlačnost gradova naglo opada i padom ekonomije, zatvaranjem radnih mjesta, izostankom osobnih primanja. U gradu ne možeš posijati grah na balkonu, uzgajati kokoši u WC – u koje će ti snesti svakoga dana jaje…U gradu vrlo brzo možeš postati bespomoćni socijalni slučaj.

Selo je opet „IN“. Današnja sela su prilično dobro opremljena infrastrukturom u koju se ubraja i brzi internet. Sloboda i doza neovisnosti koju pruža selo postaju prednost nad komocijom života u urbanim sredinama. Možda se ljudi počnu vraćati na selo ?

VELIKE KRIZE DONOSE VELIKE PROMJENE

Sve dosadašnje pamtljive velike krize donijele su korjenite promjene načina života, uređenja društva, novu ekonomiju. Novi, drukčiji turizam. Turistička putovanja su se oporavljala desetak godina nakon drugog svjetskog rata i gotovo toliko nakon domovinskog rata.

Turistička putovanja nakon drugog svjetskog rata nisu se vratila na načine i ciljeve predratnih putovanja. Već od 1955. godine raste broj turističkih dolazaka. Odmor na Jadranu postao je dostupan, poželjan i stimuliran i radnicima. Turizam je ulazio u eru masovnog turizma.

Nakon domovinskog rata, ali i velikih geo-političkih promjena u Europi koncem osamdesetih  i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mijenja se struktura putnika pa tako i struktura ponude. Počinje era „apartmanizacije“. Do današnjeg dana nismo došli ni blizu turizmu kakvog smo poznavali sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ponovo se sve mijenja. Promijenit će se i turizam. Neće biti više onakav kakvog smo poznavali do ove godine.

Što će biti sa „City breakovima“ ? Kako će se odvijati turistička putovanja na kruzerima ? Kada će se vratiti daleka putovanja ? Kako će se izvoditi grupna putovanja ? Što će biti sa školskim ekskurzijama, s umirovljeničkim izletima ? …Cijeli niz otvorenih pitanja još nije niti dotaknut, trenutno se raspravlja o funkcioniranju hotela, najmu automobila, brodova i kuća, o načinu poslovanja ugostiteljskih objekata…

Jedini odgovor kojega možemo dati je taj da danonoćno pratimo razvoj događaja i da ćemo vas izvještavati o svemu. Dijelit ćemo s vama svoja iskustva, svoju praksu. Idemo zajedno korak po korak.

Uskoro:

DANTES SAVJETOVANJA

David i Nedo

2. 05. 2020.

STRANCI U VLASTITOJ ZEMLJI

Nedavno objavljena informacija da samo slovenski državljani posjeduju u Republici Hrvatskoj 110 000 nekretnina, odjeknula je poput praska groma. Trenutno nas je zaglušila a onda ostala potmulo odjekivati danima. 110.000 nekretnina na Jadranu samo u vlasništvu slovenskih državljana. Gdje su tu još nekretnine Italijana, Austrijanaca, Nijemaca…

Koji je konačan broj vikend objekata, „nekomercijalnih turističkih kapaciteta“ na Jadranu ako nastavimo pribrajati i vikendice u vlasništvu hrvatskih građana ?

REGISTRIRANI, KATEGORIZIRANI, ANATEMIZIRANI

Ovu brojku od 110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana zaista treba stalno ponavljati. Ne zbog bilo kakvog lošeg mišljenja o našim susjedima i prijateljima Slovencima, već zbog jedne druge brojke. 100 000 domaćinstava koje pružaju registriranu i kategoriziranu uslugu smještaja turistima. I dok se zbog prve brojke (110 000 nekretnina u vlasništvu slovenskih državljana) popuštaju protuepidemijske mjere i otvaraju državne granice, zbog ove druge brojke se turističkim stručnjacima, savjetnicima Ministarstva turizma „diže kosa na glavi“. Unatoč činjenici da ova druga brojka predstavlja 50% legalnog, registriranog turističkog prometa, stotine milijuna plaćenog poreza na dohodak, plaćene turističke pristojbe, članarine, PDVa…zbog ove druge brojke se baš i ne žuri sa mjerama olakšanja poslovanja i života u „korona eri“.

DO SADA SAMO SMANJENA TURISTIČKA PRISTOJBA I JEDNA RATA POREZA

Do sada je u paketu pomoći turističkom sektoru Ministarstvo turizma prepolovilo turističku pristojbu (u prvih šest mjeseci i nema turističkog prometa), ukinulo kontroverznu pristojbu na pomoćne krevete i odgodilo rekategorizaciju. Ministarstvo financija je velikodušno oprostilo drugu ratu poreza na dohodak i djelomično omogućilo odgodu prve rate poreza na dohodak. Još uvijek nije oproštena prva rata poreza na dohodak, još uvijek nisu omogućeni mikrokrediti za likvidnost kod HBORa, još uvijek nisu ispregovarani moratoriji od godinu dana na turističke kredite i lizinge.

KREDITNA LINIJA HBORa ZA IZNAJMLJIVAČE

Koncem veljače 2019. Ministarstvo turizma je pompozno objavilo funkcioniranje godinama pripremane kreditne linije HBORa za iznajmljivače. „Odlični uvjeti za dionike obiteljskog i privatnog turizma. Od 20.000 do 375.000 kuna s kamatnom stopom od 2,70 posto za kredite u kunama i 2 posto kamate za kredite u eurima, uz rok otplate do 10 godina s počekom od godinu dana…Cilj ovog programa je ujednačavanje standarda smještajnih objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, podizanje ukupne razine kvalitete i dodatne ponude privatnog smještaja te u konačnici poboljšanja popunjenosti kapaciteta i jačanje cjelogodišnjeg turizma.“ (Informacija sa stranica mint.hr).

Ova kreditna linija se ostvaruje u suradnji sa poslovnim bankama i snažno je podržana od strane Ministarstva turizma koje subvencionira kamate.

ZAŠTO NE PROMIJENITI NAMJENU HBORovim KREDITIMA ?

Nešto više od godinu dana nakon objave ove značajne novosti dogodila se pandemija korona virusa. Svijet je usporio a turizam potpuno stao. Deseci tisuća mikro poduzetnika u turizmu našlo se u teškoj situaciji. Bez prihoda od turizma, koji je često jedini ili je nužni dodatak na osnovni prihod obitelji, podmirenje osnovnih troškova obitelji postalo je sve teže. Stanje je tim gore što se ovaj nužni dodatak obiteljskom prihodu ostvaruje upravo u ovome djelu godine, u trajanju od nekoliko mjeseci, do konca rujna. Svaki izgubljeni tjedan, mjesec u periodu od proljeća do konca ljeta više se ne može nadoknaditi iduće jeseni i zime.

Zato su u samom startu ove velike krize pokrenuti apeli od strane Svjetske turističke organizacije pri UNu da najprije treba pomoći mikro i malim poduzetnicima u turizmu. O njima ovisi cijeli sektor a oni ovise o turizmu i nemaju kapitalnih rezervi niti utjecaja u financijskim institucijama da bi mogli sami prebroditi krizu.

U Hrvatskoj se krenulo obrnutim putem. Najprije se pomoglo najvećima.  I HBORovi beskamatni krediti za likvidnost već su u funkciji za veće poduzetnike. Iznajmljivači iako imaju „svoju“ kreditnu liniju HBORa još uvijek nemaju odgovora na molbu da im se namjena promjeni sukladno situaciji u kojoj se je zatekao turizam.

Traži se prenamjena iste kreditne linije sa smanjenjem maksimalnog iznosa kredita sa 50.000 na 15.000 eura. Svrha kredita bi bila očuvanje likvidnosti (čitaj – preživljavanje do sezone 2021. godine). Međutim  silnim savjetnicima  se „diže kosa na glavi“ od brojke 100 000 registriranih, kategoriziranih turističkih objekata u domaćinstvu dok se istovremeno  upiru udovoljiti onoj drugoj brojci od 110 000 objekata u vlasništvu slovenskih državljana.

I tako sada više ne vrijede ista pravila po kojima su obiteljski mikro poduzetnici u turizmu, domaćini dobili „svoju“ kreditnu liniju HBORa za „unapređenje kvalitete smještaja“. Sada oni više nisu mikro poduzetnici nego obične fizičke osobe, baš kao i vlasnici onih 110 000 objekata.

VUK DLAKU MIJENJA ALI ĆUD NIKADA

Baš kad se čovjek poveseli da će teške prilike izvući ono najbolje u ljudima, da se neko pozitivno domoljublje javlja i kod onih koji su inače okupirani sebeljubljem, opet se na koncu mora razočarati.

To otvara pitanje tko upravlja Ministarstvom turizma ? Tko vlada Hrvatskom ? Da li oni povezani sa brojkom od 110 000 ili oni vezani uz brojku 100 000 ?

Nedopinezic.com