Objavljeno

Interview sa Rankom Stojancem za N1

Hrvatski je turizam nekako izgurao ovo ljeto, no sada su došli doista teški dani. Ugostiteljima se, eto, spremile radikalne mjere. Koliko su oni u ovom trenutku žilavi?

Ugostiteljski objekti su stalno “na meti” prozivki kao glavni krivci širenja zaraze. To, naravno, nije točno kao što nije ispravno generaliziranje ugostiteljstva. Postoje različite vrste ugostiteljskih objekata i rizici su različiti. No ono što je za sve djelatnosti zajedničko je to da nitko ne može preživjeti prisilno ograničenje poslovanja ili potpunu zabranu poslovanja bez potpore u vidu izgubljenog prometa. Već i u normalnim okolnostima turistički poduzetnici, osobito mikro i mali, imaju izrazito nepovoljne uvjete poslovanja. Osim što su opterećeni s nizom fiskalnih i parafiskalnih davanja, stalno su pod pritiskom raznih inspekcija, teško dolaze do povoljnih kredita a domaći tržišni potencijal je skroman kako u volumenu tako i po kupovnoj moći. Sada je jedino ispravno nadoknaditi promet onim poduzetnicima kojima se zabrani rad i to s iznosima 70 do 80% prometa na razini istog perioda prošle godine. Ograničenje mogućnosti poslovanja bez naknade nije prihvatljivo.

Ključ u bravu mnogih objekata lančano bi se odrazio i na turizam u cjelini, pretpostavljam?

Ako se ne bi brinulo o očuvanju mikro i malih poduzetnika u turizmu na način kako se brine o očuvanju radnih mjesta, došlo bi do zatvaranja tisuća djelatnosti koje su neizostavan dio turističke ponude. Turističke agencije, vodiči, iznajmljivači vozila i plovila, prijevoznici u slobodnom prijevozu kopnom i morem, ugostiteljski objekti, mali trgovci… i desetine drugih povezanih djelatnosti nestali bi sa scene. Došli bismo u situaciju sličnu onoj kako izgledaju naša jadranska turistička mjesta u zimskom periodu. To nije lijepa slika turističkog odredišta. Posljedice bi bile još veći i strmoglaviji demografski pad. Hrvatski turizam ne bi bio održiv ni privlačan.

Kako ocjenjujete pristup da je bolje sada primijeniti radikalne mjere, da bi za Božić bili relaksiraniji?

Bojim se da smo s mjerama za “spašavanje Božića” već zakasnili. Ako se osvrnemo na stanje u proljeće ove godine zbog kojega smo pribjegli potpunom zatvaranju na 40 dana, onda je jasno da u istom vremenskom razdoblju s ovakvim početnim stanjem ne možemo doći do zadovoljavajućih brojki. Možda možemo zaustaviti rast broja zaraženih, ali ne možemo postići stanje pogodno za masovnija turistička kretanja u vrijeme Božića. Zemlje koje su imale taj cilj s mjerama su počele još prije tri tjedna. Očito kasnimo, ali došli smo u situaciju u kojoj su stroge mjere nužne ne zbog Božića već zbog sprečavanja kolapsa zdravstvenog sustava i svih teških posljedica takvog razvoja stanja.

Skijaškim regijama u EU sprema se katastrofa, milijarde eura gubitaka, stotine tisuće radnih mjesta bit će izgubljeno ako skijališta budu zatvorena. Kako će se skijaška sezona u Italiji, Austriji odraziti na Hrvatsku?

U normalnim okolnostima sada bi već zavladala “skijaška groznica”, počelo bi otvaranje sezone na glečerima i ubrzana kupovina aranžmana za doček Nove Godine na skijalištima Slovenije, Austrije, Italije, Francuske i drugih zemalja. Pratimo razvoj epidemijske situacije na skijališnim odredištima i stanje je još uvijek daleko od dobroga. Imajući u vidu da glavna turistička ski sezona ima dva djela – Božić do Tri kralja i zadnji tjedan siječnja do konca veljače, još uvijek ima nade za “drugu špicu”. Međutim jasno je da potražnja za ski aranžmanima i u povoljnim epidemiološkim uvjetima neće biti na razini 2019. Tome doprinosi i “slučaj Ischgl” koji je bacio tamnu sjenu na skijaška okupljanja. Upravo s tog skijališta je krenuo masovni razvoj epidemije po cijeloj Europi. Ono što je nama u fokusu interesa to su mjere koje svaka skijaška regija poduzima u cilju spašavanja sezone. S velikim zanimanjem pratimo učinke mjera i realizaciju sezone. To će biti i nama pouka kako i kada započeti s pripremama naše glavne sezone.

Cjepivo je, naravno, ključ svega. Je li vijest o pronalasku cjepiva potaknula investiranje u pripremu iduće sezone, ili su svi još „ukočeni” od straha?

Dobre vijesti o efikasnosti i dostupnosti cjepiva vraćaju umjereni optimizam. To je nešto kao “svjetlo na kraju tunela” ali tunel je dug. Prema procjenama stručnjaka željeni efekti cjepiva neće biti vidljivi prije konca iduće godine. Međutim cjepivo bi moglo oporaviti zračni promet i kružna putovanja brodom i autobusom, Postoji mogućnost da će svi putnici na takvim putovanjima morati imati potvrdu o cijepljenju ili preboljenoj bolesti. To bi pomoglo i velikim hotelskim sustavima koji ovise o dolascima avio gostiju i autobusnih grupa u pred i posezoni. Naravno sve će ovisiti o vremenu potrebnom za distribuciju cjepiva i procjepljivanja najprije ciljanih skupina stanovništva a onda i šire populacije. Svi se nadamo istoj ili boljoj idućoj sezoni od one prošle a postupnu normalizaciju očekujemo tek 2022. godine.

Kako bi moglo izgledati ljeto 2021. ako se , primjerice, ništa ne promijeni u kontekstu virusa u odnosu na danas?

Prema sezoni 2021. idemo s vrlo loše početne pozicije. Ušli smo u dugo razdoblje jeseni i zime s nepovoljnom epidemijskom slikom. Uz to, sadašnje mjere nam ne daju željene rezultate a potpuno zatvaranje ne dolazi u obzir. Prošlogodišnju glavnu turističku sezonu smo dočekali s povoljnom epidemiološkom situacijom koja je bila rezultat potpunog 40 dnevnog zatvaranja kojega iduće godine ne smije biti. U tom kontekstu čeka nas neizvjesna sezona 2021. Dug je i težak put pred nama.

Može li, s druge strane, „ozdravljenje” stanovništva i otvaranje granica možda onda izazvati turističku eksploziju?

Postoji i takvo razmišljanje o “puštanju zatočenika”. Naime ljudi su stvarno željni slobode a turizam je sloboda. U nekom dijelu će se i dogoditi pojačani val putovanja kada budu uvjeti povoljniji. Do efekta eksplozije neće doći zbog više razloga. Jedan je ekonomska kriza koja neminovno slijedi kao posljedica pandemije. Drugi faktor je (ponovo) borba svake zemlje da zadrži dio prometa u svojim granicama. Treći je neizvjesnost. Pandemijom Covida 19 prekinuti su dosadašnji obrasci rasta i razvoja . Svijet se duboko mijenja. Neki poslovi nestaju, neki novi se rađaju. To su veliki lomovi u kojima ona “generacija u najboljim godinama” pomalo “gubi tlo pod nogama”. Trebat će nam nekoliko godina da se priviknemo na trajno “novo normalno” stanje ekonomije.

Tko će bolje proći nakon ove krize, obiteljski smještaj ili ipak hotelski turizam? Mogu li se pomiriti interesi ovih dvaju posve različitih modela?

Veliki hotelski sustavi su u ozbiljnoj krizi diljem svijeta. U USA se veliki hoteli kao i veliki shopping mallovi već pretvaraju u stambene četvrti. Dio je to ekonomske tranzicije koju je pandemija samo ubrzala. Mali, boutique hoteli i dalje stoje dobro kao i tematski hoteli poput “family hotela”, zatim hibridni hoteli koji su kombinacija hostela, hotela i apartmana…Potražnja se mijenja jer se mijenja i publika. Trenutačno je zbog pandemije puno veća potražnja za smještajem koji nudi visoku razinu privatnosti i tu je obiteljski smještaj pored kampova u značajnoj prednosti. Potražnja je ta koja diktira razvoj ponude a ne obratno. Mi smo kao zemlja premali da bismo nametali “modu” na svjetskoj razini. U budućnosti će “eco friendly” biti sve više poželjan pridjev za sve vrste proizvoda i usluga. Poštivanje okoliša, prirode, korištenje obnovljivih izvora energije, elektro prijevoza je “in”. Tražiti će se više privatnosti u smještajnim objektima, više individualnog pristupa, više domaćinskog odnosa. Ona ponuda koja bude pratila te trendove bit će uspješnija.

Hoće li, naposljetku, ova pandemija donijeti i nešto dobro našem turizmu, možda neku promjenu uopće u filozofiji, pristupu?

Bilo bi dobro da učimo “u hodu”. Od sezone iza nas već možemo izvući pouke. Vidimo što nam znače tradicionalna, vjerna tržišta i koliki je potencijal domaćeg tržišta. Trenutna situacija nas usmjerava na revitalizaciju domaćeg turizma, na primjer. Također možemo izvući zaključak da je struktura smještaja uz dobru cestovnu povezanost sa zemljama u okruženju naša najveća prednost. Vjerni gosti uz dobre domaćine čine naš turizam izuzetno otpornim na krize poput ove. Meni je, recimo, najzanimljiviji fenomen željeznice koja je ove sezone dovela najveći broj čeških turista. Češki željeznički operater RegioJet je doveo u Hrvatsku 30.000 turista bez potpore kroz “udruženo oglašavanje”, na sveopće iznenađenje našeg turističkog sustava. Znamo kako se željeznički promet razvija u Europskoj uniji i što željeznica predstavlja u tranziciji s ugljičnih goriva na goriva s 0% emisija CO2. Slično se događa s osobnim automobilima. Udio električnih i hibridnih automobila u najmasovnijem prometu u razvijenim zemljama EU-a značajno raste iz godine u godinu. Suprotno tome zrakoplovi su proglašeni najopasnijim distributerima CO2 i želi se ograničiti njihov promet u kontinentalnom prijevozu. Autobusi i brodovi kao tranzicijsko gorivo sve više koriste ukapljeni plin… Sve ove pojave pandemija ubrzava. Neki znanstvenici smatraju da je pojava ove a moguće i novih pandemija virusa vezana uz čovjekov nemilosrdan odnos prema eko sustavu. Virusi nam dolaze od divljih životinja čija smo staništa uništili i koje nekontrolirano ubijamo i koristimo za prehranu. S druge strane bogati dio stanovništva baca hranu dostatnu za prehranu onih siromašnih koji intervencijama u prirodi dolaze do hrane ali i donose nove bolesti čovječanstvu. Zašto je to važno za turizam ? Zato što se mijenja svijest o utjecaju čovjeka na okoliš kako u svakodnevnom životu tako i na putovanju. Turistička putovanja moraju biti u funkciji neškodljivosti za okoliš, eko sustav, lokalnu kulturu. Moraju doprinijeti boljem životu lokalnog stanovništva. Pandemija je neke procese ubrzala a donijela je i neke nove obrasce ponašanja. Na nama je da ih shvatimo i prihvatimo.

http://hr.n1info.com/Biznis/a580376/Nedo-Pinezic-za-N1-Zakasnilo-se-sa-spasavanjem-Bozica.html

Objavljeno

Turizam i drugi val pandemije Covida 19

Drugi val sve više sliči na početak pandemije u ožujku ove godine. Situacija je bolja sa strane boljeg razumijevanja virusa, tijeka epidemije, načina liječenja, efikasnosti protupidemijskih mjera. Lošije je to što smo tek ušli u duže razdoblje pogodnosti za širenje virusa – kasnu jesen, zimu i rano proljeće. Pred nama je teških 6 mjeseci.
Cjepivo koje će usporiti, umanjiti a onda, nadamo se i prekinuti pandemiju, trebalo bi ići u distribuciju početkom iduće godine. To je relativno brzo ali za procjepljivanje željenog postotka populacije proći će mjeseci. Stručnjaci se u glavnom slažu da učinci cjepiva neće biti na željenoj razini sve do kraja ljeta iduće godine.

Što to znači ? To znači da ćemo za ostvarenje turističkog prometa i dalje morati primjenjivati mjere koje smo i do sada koristili. To su u prvome redu mjere koje dovode do smanjenja broja zaraženih do one poznate granice od maksimalno 24 novooboljelih na 100.000 stanovnika u 14 dana i postotak pozitivnih testova od ukupno provedenih testova manji od 3%. https://dantes.com.hr/za-one-koji-zele-znati-vise-covid-19-regionalno-mapiranje/ . Uz to na snazi cijelo vrijeme ostaju mjere nošenja zaštitne maske na svim mjestima gdje je nemoguće ostvariti propisanu socijalnu distancu. Propisani razmaci među ljudima na otvorenom i zatvorenom također će vrijediti još neko vrijeme kao i zabrana masovnih okupljanja, osobito onih vezanih uz konzumaciju alkohola.

Težak je to zadatak jer čovjek je socijalno biće i svaka izolacija nam pada izrazito teško. Što vrijeme duže prolazi u ozračju ograničenja, nezadovoljstvo ljudi je sve veće. S jedne strane čuvamo život najslabijima među nama, čuvamo zdravstveni sustav od raspada a s druge strane ugrožavamo mentalno zdravlje stanovništva ali i ekonomiju. Već se osjećaju posljedice pada gospodarskih aktivnosti. Ljudi ostaju bez posla, bez prihoda. Pri tome je društvo osjetljivije prema uposlenicima, osobito onima u velikim sustavima dok najviše stradaju mikro i mali poduzetnici. Ni turizam nije iznimka. Koliko se obrta, tvrtki ugasilo, koliko je ljudi ostalo bez egzistencije, neće se ni znati do nove sveobuhvatne statističke obrade.

Svega toga smo svjesni mi ali i u drugim državama je situacija slična. Razlika je u ekonomskoj moći pojedine države da obešteti one koji ostaju bez mogućnosti poslovanja. Tu vidimo slabu točku Hrvatske države. Zato se i ne provode mjere potpunog zatvaranja neke djelatnosti, već se ograničava mogućnost poslovanja, vremenski i volumenom. Kada bi se odlukom Vlade neke djelatnosti zatvorile, trebale bi biti obeštećene sa 70 do 80% prihoda u odnosu na isto vremensko razdoblje prošle godine.
U svemu tome treba živjeti i preživjeti. Što se turističkih putovanja tiče, ona su s gledišta hrvatskog putnika bitno ograničena. Osim kratkih izleta u Italiju i BiH, za putovanja u ostale susjedne zemlje potrebne su potvrde o PCR negativnom testu ili treba „odraditi“ propisanu karantenu a za putovanje u Mađarsku možda ni to neće biti dovoljno. Ažurne informacije možete pronaći na linkovima ove stranice : https://dantes.com.hr/korisne-covid-19-informacije-za-putnike-iz-hrvatske-i-u-hrvatsku/ .

Iz svega je vidljivo da „neizlječivi“ putnici utjehu mogu naći u putovanjima u granicama Hrvatske. Sada je, zapravo, najbolji trenutak za poticanje domaćih putovanja. Očekujemo iz dana u dan sve više objava, poziva, promotivnih poruka hrvatskih turističkih odredišta, pružatelja turističkih usluga, nacionalnih parkova, biciklističkih i pješačkih destinacija, skijališta i sanjkališta upućenih domaćim putnicima.

Približavamo se školskim praznicima kada se tradicionalno poduzimaju putovanja osobito na područja pod snijegom. Prilika je to za domaća skijališta : https://www.sljeme.hr/skijaliste/9 , https://platak.hr/ , sanjkališta http://www.tz-ravnagora.hr/product/2293/sanjkaliste-i-tubing-staza-gina ali i zabavne parkove https://www.glavanipark.com/ , https://www.istra.hr/hr/dozivljaji/sunce-i-more/zabava-tematski-parkovi/sanc-michael-medieval-theme-park da u skladu s važećim protuepidemijskim mjerama privuku domaće turiste. Naravno i hrvatska obala i otoci imaju svoju čar u zimskim mjesecima, osobito za šetnje, vožnje biciklom koje su u zimskim mjesecima na ovom području jedino i moguće u neekstremnim uvjetima:https://www.visitopatija.com/advent-u-opatiji .
Zemlje koje ozbiljno računaju na zimsku sezonu već su prije tri tjedna poduzele drastičnije protuepidemijske mjere u cilju omogućavanja putovanja barem za domaće turiste u vrijeme Božića i Nove Godine. Hrvatska je do sada oklijevala, nije jasno iskomuniciran cilj koji opravdava takva sredstva. Možda će se ipak morati pribjeći drastičnijim mjerama.

Domaći turizam će biti glavna „uzdanica“ hrvatskog turizma u narednim mjesecima, do kasnog proljeća. Zato se upravo tom prometu, koji je i u ljetnoj sezoni bio značajan i vrlo važan, treba posvetiti posebna pozornost. Tim više treba imati u vidu ovu činjenicu ako znamo da smo se za pripremu stranih dolazaka ove godine pred glavnu turističku sezonu potpuno zatvorili na 40 dana. Time smo ostvarili odlične uvjete za preporuku stranih vlada za putovanje u Hrvatsku. Iduće godine, prema općem suglasju, potpunog zatvaranja neće biti. Imajući u vidu teško savladavanje visokih brojeva novozaraženih sa sada važećim mjerama, iduća glavna turistička sezona je sve samo ne izvjesna.

Prateći postupanja susjednih zemalja koje imaju velika očekivanja od zimske turističke sezone, možemo vidjeti koje su mjere više a koje manje učinkovite u stvaranju pretpostavki za turistički promet. Učimo od drugih u promijenjenoj ulozi. Pred ljeto smo mi bili u poziciji u kojoj su sada zemlje i regije s jako razvijenim alpskih, skijaškim turizmom. Kako će postupati prema stranim putnicima ? Kako će kontrolirati epidemiološku situaciju ? Na koji način će biti moguće poslovati ? To su pitanja čije odgovore očekuju agencije i individualci orijentirani na ski sezonu. Ti odgovori su zanimljivi i svoj ostaloj turističkoj populaciji. Pratimo i mi.

dantes.com.hr

Objavljeno

Turistička sezona 2020. između očekivanja i ostvarenja

 

Sezona 2020. je, prema najavama do konca 2019. i u prva dva mjeseca 2020. trebala biti najbolja do sada. Zapravo već je iznimno uspješna 2019., s kontinuitetom rasta dolazaka i noćenja, isprovocirala turizmofobe u svim strukturama društva koji su postajali svi glasniji u traženju ograničenja turističkog prometa.

Ta su se ograničenja najprije htjela nametnuti mikropoduzetnicima, smještaju u domaćinstvu kroz povećanje fiskalnih davanja, pokušaje zabrane kategoriziranja (ozakonjenja) postojećih smještajnih kapaciteta u Dubrovniku. Istaknuti članovi akademske zajednice spočitavali su hrvatskoj ekonomiji (pre)razvijen turizam u odnosu na druge gospodarske aktivnosti. Slijedili su zahtjevi za smanjenjem broja uplovljavanja kruzera a istovremeno su se podizali fiskalni i parafiskalni nameti na turističko poslovanje.

Općenito je turističko poslovanje, kao jedno od najprihodovnijih gospodarskih aktivnosti, posljednjih godina opterećeno visokim fiskalnim i parafiskalnim davanjima. Sve razine vlasti od lokalnih preko regionalnih do središnje, računale su s istim ili nešto većim prihodom u 2020. u odnosu na 2019. Zato je potpuni izostanak turističkog promet u proljetnoj sezoni bio pravi šok za cijelu zemlju. Pozitivna posljedica tog šoka je bila ta da su se mjere zatvaranja lako provele. Svima je bilo jasno da  samo drastično smanjenje broja inficiranih osoba može dati nadu za kakav – takav turistički promet u ljetnoj sezoni. Na kraju, uz sve nedaće, popuštanja discipline u nekim hrvatskim krajevima, ne selektivnog praćenja epidemijske situacije po regijama od strane važnih emitivnih tržišta, možemo biti zadovoljni s 50% ostvarenja u odnosu na 2019.

To možemo prije svega zahvaliti tradicionalno najznačajnijem emitivnom tržištu – Njemačkoj. SR Njemačka je pratila razvoj epidemiološke situacije u Hrvatskoj po regijama pa su njemački turisti mogli putovati u one regije koje su imale povoljnu situaciju sve do sredine rujna.  Kvarner i Istra su se tijekom cijelog ljeta dobro nosile s epidemijom a veći dio ljeta je bilo moguće putovati i u ostale jadranske regije. Slično Njemačkoj reagirale su Češka i Poljska. Uz ove zemlje najveći turistički promet ostvarili su strani turisti iz Italije, Slovenije,  Austrije i Mađarska. Ove zemlje  su, uz Nizozemsku, ipak zaustavile promet prema Hrvatskoj u samoj špici ljetne sezone. Najznačajniji turistički promet su pored Nijemaca ostvarili naši domaći turisti i susjedni Slovenci.

Državna potpora turizmu i ostalim ranjivim djelatnostima

Turizam koristi mjeru državne potpore koja se daje za promet koji je najmanje 40% manji od lanjskog po mjesecima u vidu minimalne plaće za radnike u iznosu od 2.000 do 4.000,00 kuna (oko 530 eura). Ova mjera je osigurana do konca ove godine. Ta mjera je namijenjena očuvanju radnih mjesta. Sve dok se koriste ta sredstva poslodavcima nije dozvoljeno otpuštanje radnika. Smanjena su neka parafiskalna davanja poput turističke članarine . Komunalna davanja u vrijeme „lockdowna“ su djelomično otpisana i do kraja godine smanjena. Djelomično su omogućeni povoljni krediti za likvidnost preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj. To je u glavnom sve za sada. Velika su očekivanja od EU sredstava za oporavak turizma.  Hrvatska je upravo dobila prvu tranšu pomoći za očuvanje radnih mjesta iz SURE EU programa u iznosu od 510 milijuna eura. Za tu je namjenu Hrvatskoj odobreno ukupno 1,02 milijarde eura. Radi se o novcu kojime se financira skraćeno radno vrijeme, minimalna plaća u ugroženim djelatnostima i slično.

Hotelijeri imaju najveći pad prometa i prihoda

Hotelijeri su zabilježili najveći pad fizičkog prometa i prihoda. U hotelima je, prema informacijama HUTa, u osam mjeseci prosječno ostvareno oko 30,4 posto lanjskih noćenja. Financijski pokazatelji će biti za 10 do 15 postotnih poena niži od ostvarenja fizičkog prometa. Trenutačno su očekivanja hotelijera koncentrirana na mjere potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti. Očekuje se nastavak negativnog trenda do glavne sezone 2021. kada se moraju ostvariti rezultati na razini 2020. ili bolji. Sve ispod toga značilo bi neizvjesnu budućnost hotelijera.

Kampovi stoje nešto bolje kao i smještaj kod domaćina.

Pomalo postaje jasno da se bez discipline u poštivanju protuepidemijskih mjera neće moći poslovati u ranjivim djelatnostima, a turizam i slobodno vrijeme su tu uz transport putnika najugroženiji.

Ono što je pozitivno, to su iskustva iz ovogodišnje glavne ljetne sezone kada su povoljni epidemijski uvjeti omogućili turistička putovanja osobnim prijevozom. Hrvatski turizam računa na takvu mogućnost i u narednoj sezoni 2021.

Efekti cjepiva se očekuju tek za godinu dana i glavnu sezonu 2022. godine.

Nedopinezic.com