Sezona 2020. je, prema najavama do konca 2019. i u prva dva mjeseca 2020. trebala biti najbolja do sada. Zapravo već je iznimno uspješna 2019., s kontinuitetom rasta dolazaka i noćenja, isprovocirala turizmofobe u svim strukturama društva koji su postajali svi glasniji u traženju ograničenja turističkog prometa.
Ta su se ograničenja najprije htjela nametnuti mikropoduzetnicima, smještaju u domaćinstvu kroz povećanje fiskalnih davanja, pokušaje zabrane kategoriziranja (ozakonjenja) postojećih smještajnih kapaciteta u Dubrovniku. Istaknuti članovi akademske zajednice spočitavali su hrvatskoj ekonomiji (pre)razvijen turizam u odnosu na druge gospodarske aktivnosti. Slijedili su zahtjevi za smanjenjem broja uplovljavanja kruzera a istovremeno su se podizali fiskalni i parafiskalni nameti na turističko poslovanje.
Općenito je turističko poslovanje, kao jedno od najprihodovnijih gospodarskih aktivnosti, posljednjih godina opterećeno visokim fiskalnim i parafiskalnim davanjima. Sve razine vlasti od lokalnih preko regionalnih do središnje, računale su s istim ili nešto većim prihodom u 2020. u odnosu na 2019. Zato je potpuni izostanak turističkog promet u proljetnoj sezoni bio pravi šok za cijelu zemlju. Pozitivna posljedica tog šoka je bila ta da su se mjere zatvaranja lako provele. Svima je bilo jasno da samo drastično smanjenje broja inficiranih osoba može dati nadu za kakav – takav turistički promet u ljetnoj sezoni. Na kraju, uz sve nedaće, popuštanja discipline u nekim hrvatskim krajevima, ne selektivnog praćenja epidemijske situacije po regijama od strane važnih emitivnih tržišta, možemo biti zadovoljni s 50% ostvarenja u odnosu na 2019.
To možemo prije svega zahvaliti tradicionalno najznačajnijem emitivnom tržištu – Njemačkoj. SR Njemačka je pratila razvoj epidemiološke situacije u Hrvatskoj po regijama pa su njemački turisti mogli putovati u one regije koje su imale povoljnu situaciju sve do sredine rujna. Kvarner i Istra su se tijekom cijelog ljeta dobro nosile s epidemijom a veći dio ljeta je bilo moguće putovati i u ostale jadranske regije. Slično Njemačkoj reagirale su Češka i Poljska. Uz ove zemlje najveći turistički promet ostvarili su strani turisti iz Italije, Slovenije, Austrije i Mađarska. Ove zemlje su, uz Nizozemsku, ipak zaustavile promet prema Hrvatskoj u samoj špici ljetne sezone. Najznačajniji turistički promet su pored Nijemaca ostvarili naši domaći turisti i susjedni Slovenci.
Državna potpora turizmu i ostalim ranjivim djelatnostima
Turizam koristi mjeru državne potpore koja se daje za promet koji je najmanje 40% manji od lanjskog po mjesecima u vidu minimalne plaće za radnike u iznosu od 2.000 do 4.000,00 kuna (oko 530 eura). Ova mjera je osigurana do konca ove godine. Ta mjera je namijenjena očuvanju radnih mjesta. Sve dok se koriste ta sredstva poslodavcima nije dozvoljeno otpuštanje radnika. Smanjena su neka parafiskalna davanja poput turističke članarine . Komunalna davanja u vrijeme „lockdowna“ su djelomično otpisana i do kraja godine smanjena. Djelomično su omogućeni povoljni krediti za likvidnost preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj. To je u glavnom sve za sada. Velika su očekivanja od EU sredstava za oporavak turizma. Hrvatska je upravo dobila prvu tranšu pomoći za očuvanje radnih mjesta iz SURE EU programa u iznosu od 510 milijuna eura. Za tu je namjenu Hrvatskoj odobreno ukupno 1,02 milijarde eura. Radi se o novcu kojime se financira skraćeno radno vrijeme, minimalna plaća u ugroženim djelatnostima i slično.
Hotelijeri imaju najveći pad prometa i prihoda
Hotelijeri su zabilježili najveći pad fizičkog prometa i prihoda. U hotelima je, prema informacijama HUTa, u osam mjeseci prosječno ostvareno oko 30,4 posto lanjskih noćenja. Financijski pokazatelji će biti za 10 do 15 postotnih poena niži od ostvarenja fizičkog prometa. Trenutačno su očekivanja hotelijera koncentrirana na mjere potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti. Očekuje se nastavak negativnog trenda do glavne sezone 2021. kada se moraju ostvariti rezultati na razini 2020. ili bolji. Sve ispod toga značilo bi neizvjesnu budućnost hotelijera.
Kampovi stoje nešto bolje kao i smještaj kod domaćina.
Pomalo postaje jasno da se bez discipline u poštivanju protuepidemijskih mjera neće moći poslovati u ranjivim djelatnostima, a turizam i slobodno vrijeme su tu uz transport putnika najugroženiji.
Ono što je pozitivno, to su iskustva iz ovogodišnje glavne ljetne sezone kada su povoljni epidemijski uvjeti omogućili turistička putovanja osobnim prijevozom. Hrvatski turizam računa na takvu mogućnost i u narednoj sezoni 2021.
Efekti cjepiva se očekuju tek za godinu dana i glavnu sezonu 2022. godine.
Nedopinezic.com