Novi parametri za ocijenu covid rizičnosti regija ?
Stanje u bolnicama novi ulazni podatak za procjenu
Od početka pandemije Robert Koch institut je postavio kriterije praćenja rizičnosti pojedine regije. Temeljem tih parametara njemačke su vlasti davale preporuke svojim građanima i donosile restriktivne mjere. Najvažniji kriterij je bio do sada sedmodnevna incidencija. To je broj novooboljelih u tjedan dana na 100 000 stanovnika.
U međuvremenu su se polazne osnove za promatranje rizičnosti pojedine regije promijenile. U godinu i pol dana postignuta je određena prokuženost stanovništva, što kroz prebolijevanje covida što kroz cijepljenje. Cijepljena je gotovo u potpunosti najrizičnija skupina stanovništva – starije osobe i kronični bolesnici.
Manje hospitalizacija
Sada u populaciji inficiranih prevladavaju mlađi stanovnici koji generalno imaju bolji imunološki sustav i blaže simptome bolesti. Posljedično imamo manji broj hospitaliziranih, teško bolesnih koji trebaju potporu disanja i konačno manje umrlih.
To su ujedno i glavni razlozi popuštanja restrikcija u Velikoj Britaniji unatoč znatnom rastu inficiranih građana. Predviđa se da bi broj novozaraženih dnevno mogao premašiti 100 000 ali broj hospitaliziranih bi trebao biti srazmjerno drastično manji nego u dosadašnjim „valovima“ infekcije.
Na sličan način novo stanje promatraju i stručnjaci njemačkog instituta „Robert Koch“ koji smatraju da se uz incidenciju trebaju razmatrati i kriteriji „popunjenosti“ bolničkih kreveta odnosno stupanj opterećenosti zdravstvenog sustava. Počinju se prikupljati podaci o postotku covid pozitivnih pacijenata na „normalnim“ odjelima, intenzitet simptoma i stanje procijepljenosti. Još uvijek je značajan i tako zvani R faktor, odnosno broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba.
Svi ovi parametri vrijede za njemačke regije ali bilo bi dobro da se uvedu i pri razmatranju stanja u ostalim europskim regijama.
Rizik osjećaja “lažne sigurnosti”
Glavni rizik ovakvog „labavijeg“ ocjenjivanja „Covid stanja“ po regijama je osjećaj lažne sigurnosti u situaciji s još uvijek niskom procijepljenošću populacije i post Covid sindromima poznatijim kao „Long Covid“ koji se javljaju i kod mlađe populacije koja je preboljela infekciju.
U svakom slučaju novi način ocjenjivanja Covid situacije po regijama dobro je došao i u Hrvatskoj ako će se i dalje primjenjivati ograničene, učinkovite protuepidemijske mjere. To bi bio način „suživota“ s Covidom gdje bi bile moguće i gospodarske aktivnosti, doduše manjeg volumena ali bez prekida.
Kritičan početak nove školske godine
Još bi jedna mjera svim zemljama pomogla da se lakše „krene“ u rizičnu jesen. Prvih mjesec dana nastave nakon ljetnih školskih praznika bi u svim školama trebali biti „online“. Kroz tih 30 dana bi se isfiltrirao broj novozaraženih nakon masovnih turističkih putovanja i znatno bi se smanjio rizik od progresivnog širenja zaraze u općoj populaciji.
Put do prestanka pandemije je dug. Na proteklom iskustvu učimo korake za novo razdoblje. Ako smo u stanju na primjerima drugih ali i na vlastitim primjerima od prije godinu dana izvući pouke i promijeniti ponašanje, možemo se nadati boljoj jeseni i zimi. Turistička putovanja su iznimno nužna za bolju raspodjelu prihoda između sjevera i juga, urbanih i ruralnih područja ali upravo su ova putovanja najveći prijenosnici zaraze iz jedne regije u drugu. „Ples s virusom“ se nastavlja.
Nedo Pinezić