Poremećaj u globalnom dobavnom lancu
U različitim zemljama svijeta vlada nestašica različitih dobara. Djelomično je to rezultat Corona krize ali i povećani društveni razvoj i povećana potrošnja također negativno utječu na resurse.
Kina na primjer ima krizu ugljena i papira, što opet utječe na sve ostale kineske proizvode – od tekstila, preko igračaka do čipova za iPhone. Upravo će ti proizvodi najviše nedostajati ostatku svijeta u vrijeme tradicionalne kupovne groznice za Božić.
Glavni problem je kriza električne energije, zbog koje veliki broj kineskih pokrajina ostaje bez struje.
Čak više od polovice električne energije u Kini dolazi iz ugljena koji je poskupio u cijelom svijetu. Ti se troškovi ne smiju prenijeti na kineske potrošače zbog strogog ograničenja cijena, i zbog toga energetske tvrtke smanjuju proizvodnju. Neki stručnjaci predviđaju sličan scenarij i u Europi vezan uz fosilne energente.
U SAD-u manjak toaletnog papira
U SAD vlada manjak igračaka i toaletnog papira. Nižu se upozorenja da ovog Božića „Djed Božićnjak“ neće moći ispuniti mnoge želje. Na udaru nestašice su i odjeća, buteljirana voda, hrana za kućne ljubimce …
U nekim pak slučajevima, nestašice su uzrok problema povezanih s Covidom u drugim zemljama. Američki Nike mnoge svoje proizvode proizvodi u zemljama jugoistočne Azije, poput Vijetnama, gdje su tvornice zatvorene. Na žalost i kada počne proizvodnja isporuka je otežana zbog naglog porasta potrošnje u SAD, poremećaja u transportu dobara, preopterećenosti infrastrukture poput luka, cestovnih i željezničkih mreža.
Zbog nedostatka čipova smanjuje se proizvodnja automobila
Problem manjka proizvodnje automobila osjeća se u Indiji ali i u Europi. Neki proizvođači automobila su drastično smanjili a neki, poput Škode, potpuno prekinuli proizvodnju automobila. Radnici su poslani kućama uz najavu da se do kraja prvog kvartala 2022. najvjerojatnije neće ni vraćati u tvornice.
Nestašica i veliko poskupljenje ugljena i posljedično električne energije, uzrokovali su i veliko povećanje cijena čelika i cementa koji se koriste u građevinarstvu. To snažno pogađa Indiju koja ima primat u proizvodnji ovih dobara. Stanovništvo već osjeća rast inflacije i rast cijena prehrambenih proizvoda.
Južna Amerika bez vode i kave
Velika suša koja je pogodila Brazil drastično je smanjila urod kave ali došlo je i do krize u opskrbi električnom energijom zbog niskih vodostaja rijeka i jezera koje su osnova za pokretanje turbina hidroelektrana. Nestašica vode se osjeća u još nekim zemljama Južne Amerike poput Bolivije.
U zemlji bogatoj naftom i plinom za energiju koriste drvo
Nigerijci ubrzano uništavaju šume kako bi koristili drvo za – kuhanje. Iako imaju velike zalihe nafte i zemnog plina, visoka cijena tih energenata i njihova nestašica natjerala je stanovništvo na sječu šuma i korištenje drva za kuhanje.
U Libanonu nema kraja nevoljama
U Libanonu nedostaje goriva, posljedično i električne energije ali i vode i lijekova. Sve to utječe na formiranje novih valova migracije. Ova zemlja jednostavno nema sreće, nikako da se izvuče iz lančanog kriznog ciklusa koji ne prestaje već desetljećima. U svim svjetskim regijama imamo nestašice prouzročene “zelenom tranzicijom” i klimatskim promjenama.
Ekologija i ekonomija „u klinču“
Kad se sumiraju sve ove informacije koje prenose RTL i T portal, razvidno je da Covid pandemija nije jedini razlog uzdrmane ekonomije. Energetska tranzicija koja je neminovna zbog potrošenih resursa fosilnih goriva i iznimno štetnog utjecaja na okoliš kojega je stvorilo izgaranje istih od početka prve industrijske revolucije uzdrmala je svijet. Od druge polovice 18. stoljeća do danas ugljen, nafta i derivati bili su glavni energent.
Kroz tekst možemo usporedno pratiti štete nastale nestašicom i poskupljenjem ugljena kao i one koje su posljedica klimatskih promjena. Može se reći da i jedna i druga pojava snažno utječu na ekonomiju u svim dijelovima svijeta. Lančanim rastom cijena i slabljenjem kupovne moći stanovništva ova se erozija društvenog i osobnog standarda još više povećava. U tranzicijskom razdoblju koje će potrajati koje desetljeće, lomovi su neminovni. S jedne strane očajnička borba za zaustavljanje rasta prosječne temperature na zemlji i svih negativnih posljedica koje globalno zatopljenje donosi, u oštrom je sukobu s tradicionalnim odnosom prema okolišu i resursima na drugoj strani. Po cijenu kolapsa eko sustava želi se povećavati stope rasta BDPa ali i rasta prihoda moćnih kompanija i pojedinaca koji trguju fosilnim gorivima.
Turizam „u krivulji“
Turizam, ma koliko se ove godine snažno oporavio, ne može biti imun na ovakve šokove prema kojima Covid pandemija izgleda kao manji problem. U svim predviđanjima razvoja turizma moramo biti svjesni uzročno – posljedičnih utjecaja ekonomskih kriza na turizam.
Kad Škoda zatvori sve tvornice u Češkoj i pošalje radnike doma, neće samo njihova kupovna moć pasti. Mnogi kooperanti, distributeri, serviseri vozila osjetit će pad prihoda. Pad prihoda i povećanje troškova smanjit će proračun za godišnje odmore radnika, obrtnika, kompletnog srednjeg sloja društva. Smanjena prodaja naftnih derivata također smanjuje prihode brojnim dionicima tog posla. I tako se u svakom segmentu poslovanja smanjeni obujam aktivnosti odražava na smanjenje prihoda dionika tih poslova. Visoki slojevi društva lakše će proći kroz krizu ali i njihova bi se poslovna carstva mogla naći u problemima. Bit će tada manje vremena za ležerni odmor.
Oporavak turizma je nakon ovoljetnog sprinta nastavio usporenim tempom hodanja, stajanja i trčanja svoj maratonski put.
Nama ostaje da pratimo prilike, izvlačimo pouke i učimo se putem na „novo (ne)normalno vrijeme.
Nedopinezic.com
