Kulturna ruta „Franciscana“
Pomalo je slikovito izgledala namjera stanovnika sela Skrbčići i Pinezići na otoku Krku, gdje se štuju Sv. Franjo i Sv. Fuska, krenuti na kombiniranu studijsko, kulturno, duhovno, zabavnu turu upoznavanja Zapadne Hercegovine rutom „Franciscana“. Ispalo je da „složenac“ koji ima red učenja kulture, red duhovnosti i red zabave ostavlja dugo vremena dobar „okus u ustima“.
„Franciscana“ je kulturna biciklistička ruta osmišljena u sklopu razvoja ciklo-turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj „Cycling Rural“, koji je provodio Ured za europske integracije ŽZH, a sufinanciran od strane Europske unije u okviru programa Prekogranične suradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Cilj projekta „Franciscana“ je razviti tematsku biciklističku rutu koja će uvezivati Franjevačke samostane i s njima povezane kulturne institucije odnosno muzeje/galerije/etno zbirke/knjižnice i kroz koju će se na jedinstven način vrednovati franjevačka kulturno-povijesna baština u BiH. https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/hercegovacki-biciklisti-pokrenuli-rutu-franciscana-duga-je-450-kilometara-i-povezuje-franjevacke-znamenitosti/206132/
Kako upoznati Zapadnu Hercegovinu ?
Iz ove dobre ideje koja je krenula putem aktivnog turizma nastala je još jedna varijanta putovanja motornim vozilima u manjim grupama. Putovanje u neku zemlju, regiju, grad ima onaj obavezni dio upoznavanja lokalne kulture. Izravnim kontaktom s dionicima lokalne zajednice mijenjaju se predrasude, stereotipi o nekom turističkom odredištu i sve dobiva novi značaj i dobru vrijednost. Meni je jedini ispravan način putovanja upravo ovakav.
Kada se govori o Hercegovini kao jednoj od regija susjedne Bosne i Hercegovine prve asocijacije su kamen, krš, duhan, hajduci, iseljenički kraj, turbulentno područje, Međugorje, Mostar…Naravno svatko od nas razvija svoje, osobne asocijacije temeljene na prikupljenim informacijama. Malo detaljnije poznavanje Hercegovine u prvi plan stavlja i franjevce.
I tako je naše društvo od dvadeset ljudi s tri kombija krenulo u avanturu otkrivanja Zapadne Hercegovine.
Sveti Franjo Asiški i njegova ostavština
Ovaj popularni svetac, utemeljitelj reda franjevaca, po mnogo čemu je blizak i današnjem vremenu. Sveti Franjo je bio iz bogate obitelji, imao je status viteza, vojnika, vodio je buran život u obilju. Preobraćenjem postaje skroman, ponizan, na usluzi najpotrebnijima. Njegova učenost bila je i do danas ostala u službi puka. Čistoća, poslušnost, poniznost i siromaštvo temelj je naukovanja Sv. Franje. On se stavlja u funkciju duhovne pomoći ljudima i živi od milosti onih koji osjećaju potrebu podržati ovakva plemenita nastojanja.
FRANJEVCI SU UVIJEK PRUŽALI UTOČIŠTE U OLUJI NEDAĆA
Olujno područje
Područje Bosne i Hercegovine moglo bi se usporediti s olujnim područjem nad kojim se stalno izmjenjuju ciklone koje haraju s istoka i zapada. Periodi „lijepog vremena“ su kratki a oluje dramatične. Narod je više – manje prepušten sam sebi na brigu, ljudi su u stalnoj potrazi za skloništem a za najtežih nepogoda prisiljeni su napuštati svoj kraj. Od prvog misionarskog dolaska na područje Bosne i Hercegovine, 1291. godine, franjevci su do današnjeg dana pružali duhovno ali i fizičko utočište. Poučavanje poljoprivrednim i zanatskim vještinama, opismenjavanje, liječenje i njega, duhovna skrb, bili su uvijek dostupni svakom potrebitom.
Franjevci su ostali i opstali na područjima gdje su ojačale zajednice kršćana – katolika i pomogli da se one u suživotu s ostalim vjeroispovijedima održe. Zato kažemo da su franjevci čuvari baštine i identiteta hrvatskog naroda. Ako želimo saznati više o povijesti, kulturi, načinu života Hrvata u Bosni i Hercegovini ali i naučiti pravi smisao riječi suživot, onda moramo putovanje započeti u franjevačkom utočištu.
Duhovno i svjetovno prožimanje
Nakon dugog puta s otoka Krka, najprije nam trebaju predah i okrijepa. Nju smo, zahvaljujući našoj voditeljici putovanja Stanislavi Borovac, pronašli u Wine Club Smokva u Ljubuškom. Priča o Hercegovini kroz vinske sorte i najboljim ambasadorima Blatini i Žilavki, uz malo svježih zalogaja , dobar je početak. https://www.facebook.com/smokvawineclub/
Hercegovina – zemlja duhana, to je legenda koja i danas živi iako uzgoja i otkupa duhana više nema. No spretni su se ljudi sjetili spojiti jednu gotovo pa muzejsku zbirku posvećenu duhanu i odličan ugostiteljski objekt u bivšoj tvornici duhana. https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/
Iza jedne i druge odlične priče stoji jedan poseban čovjek, dizajner i vizionar Robert Alilović.
Nakon stjecanja temeljnih znanja od duhana do vina vrijeme je za duhovnu stranu pa se upućujemo u Samostan Sv. Ante Padovanskog na Humcu.
Tu se nalazi najstariji spomenik u BiH koji je pisan na hrvatskom jeziku. Franjevci kažu da je to njihova „Bašćanska ploča“ . https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/
Franjevački samostan na Humcu krije još jednu slabo poznatu tajnu – umjetničku galeriju posvećenu majci. Ova zbirka sadrži 250 umjetničkih djela s tematikom majke među kojima su i mnoga poznatih hrvatskhi umjetnika. Radi se o izuzetno vrijednoj zbrci koja zavređuje pozornost baš kao i povijesna – arheološka zbirka u podrumu samostana. https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/
Majka se voli i štuje
Hercegovke su jake žene, čvrstog karaktera, velike snage i ljubavi za svoju obitelj. Ima jedan vic koji kaže kako žena, Hercegovka čuva novac od muža: jednostavno stavi novac na stol i kaže mužu – „ajd uzmi ako smiješ“. U svakoj šali ima i nešto zbilje, no majka, žena se zaista štuje.
Nakon posjeta galeriji „Majka“ još uvijek pod dojmom , zapućujemo se u Međugorje.
U Međugorju po običaju puna crkva hodočasnika iz mnogih zemalja ali i domaćih ljudi. Dovoljno je biti samo kratko ispred crkve Sv. Jakova i primiti tu pozitivnu energiju. Divan je taj osjeća.
U blizini crkve „nema čega nema“, vjerski turizam cvjeta. Najnovija ponuda, odlično osmišljena, zove se galerija „Naša majka“.
Galerija je zapravo neka vrsta centra za posjetitelje gdje se mogu saznati informacije o nastanku fenomena Međugorja. Prva ukazanja, njihovo djelovanje na pojedince i zajednicu, poruke i ta uvijek prisutna majčinska skrb.
Suvremeno zdanje uz modernu tehnologiju daje priliku da se bolje shvati ovo mjesto. Tu je i neizostavna trgovina suvenirima, privatni projekt ima svoju održivost. https://muzejnasamajka.com/https://muzejnasamajka.com/
Smještaj kod franjevaca
Domus panis et spiritus, kuća kruha i duha DOMPES, studentski je dom, pučka kuhinja i centar za dijalog pod jednim krovom. Taj krov nudi i svim ostalim putnicima – namirnicama u dvokrevetnim sobama na razini hotela s četiri zvjezdice.
Lijep je osjećaj boraviti u takvom smještaju kojega održavaju studenti i dati doprinos održivosti ove plemenite kuće. https://dompes-mo.com/
Kompleks samostana i crkve Sv. Petra u Mostaru danas je simbol ponovnog rađanja života i suživota zajednice nakon razornog ratnog stradanja. Crkva je bila raketirana i uništena od strane JNA na samom početku ratnih zbivanja kao i zvonik. Nova se crkva gradila od temelja a Mostarski zvonik mira ima ulogu neizostavnog turističkog, panoramskog punkta s pogledom na cijeli grad.
Uz zvonik tu je i odlično uređeno parkiralište za autobuse i osobna vozila posjetitelja, suvremeni sanitarni čvor, kafe bar, suvenirnica … pravi ogledni primjer turističke polazne točke za razgled grada. baš onako kako to treba biti.
Franjevci u mostaru njeguju dijalog i komunikaciju sa svim vjerskim zajednicama, međusobno se posjećuju i štuju. Kripta crkve ima širom otvorena vrata za razne terapijske grupe, kulturna događanja, gostujuća predavanja… O njihovom radu i njihovim zamislima pisati ću jednom drugom prilikom jer to svakako zaslužuju.
Ante Raić, divan čovjek i vrhunski domaćin, udara temelje jednog novog hotelijerstva, mogli bismo reći.
Na kraju dana za okrjepu smo odabrali još jedan krasan, novi objekt – hotel „Buna“.https://www.hotelbuna.com/ https://www.hotelbuna.com/ Predivan ambijent, profesionalno osoblje, dobra hrana. Što više da čovjek poželi ?
Od svjetske galerije preko vrhunskih vina do ćevapa
Ovako bismo najkraće mogli opisati naš dan u kišom opranom Mostaru. Galerija fondacije MTA na vrlo pristupačan i neposredan način prezentira 70 vrhunskih umjetnina svjetskih majstora procijenjenih na 150 milijuna eura. Impresionizam, fovizam, geometrijska apstrakcija, Matis, Chagall, Modigliani, Degas… u centru Mostara. Impresivno i vrlo pozitivno za grad. https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937
Šetnja do starog mosta u Mostaru uvijek je veliki izazov. Na putu su mnogi lokali, radnje s privlačnom ponudom. Ženski svijet „zapinje“ za modne dodatke a muški za ćevape… ali most je prvi i najvažniji cilj. Pored mosta, uz sam temelj, nalazi se jedna mala, simpatična kuća na kat u kojoj „stanuje“ simpatična radnja „The Spirits of Hercegovina “. https://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostarhttps://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostar
Ovdje se mogu kušati i kupiti izvrsna vina i drugi autohtoni proizvodi. Degustacija s pogledom na stari most i Neretvu uz opet tu sveprisutnu žensku energiju utjelovljenu u Mirni Jelčić. Mirna je sve samo ne mirna, uz našu Stanislavu ostavlja dojam te snažne poduzetnosti, velike energije i neizmjerne ljubavi za svoj kraj. Čista ženska snaga.
Legenda kaže da je većina proizvoda koji se nude ženskih ruku djelo a i ono što još nije, bit će uskoro jer kćeri poznatih vinara sve više ulaze u taj posao.
Na kraju ćevapi, petica u somunu za ponijet, kod Tima – Irme i Rote. Onako, studentski, u hodu, jer kratki su dani, mrak pada već u 16:30 a valja stići do svih odredišta.
Franjevački samostan u Širokom Brijegu
Franjevački samostan i župa uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, mjesto je stradanja dvanaestorice fratara franjevaca koje su partizani ubili 1945. godine. Na sličan način je stradalo još 54 fratara diljem Hercegovine. Smatra se da je takav pogrom rezultat mišljenja da će se narod likvidacijom svojih zaštitnika, franjevaca, potpuno pokoriti ideologiji nastupajućeg režima. Strašan je zločin dao suprotni rezultat. Žrtva je ujedinila narod i potaknula do tada neviđeni odaziv za duhovna zvanja.
Predivan kompleks samostana na Gospinom brigu ostavlja gorak trag ali i nadu da se nakon velikog zla događa veliko dobro. I danas je takva misao vrlo aktualna u kontekstu ratnih zbivanja u Ukrajini.
Nada nam daje nadu
Nada Šarić, „žena koja razgovara s biljkama“, rođena u planini, poznaje svaku travku. Nada i njena obitelj žive s prirodom, pravi su gorštaci meka srca. Nadini pripravci liječe tijelo i dušu jer pored ljekovitih krema ona kreira i prirodne parfeme.
Nada zaista ulijeva nadu da ćemo biti bolji prijatelji s prirodom koja nas krijepi i liječi. Narcis je glavni lik ove predivne priče. Možda je narcisoidan ali zasluženo nosi naslov prvaka među samoniklim velikanima parka prirode Blidinje.
Nije moguće Nadu i njeno djelo opisati riječima, nju jednostavno treba doživjeti. To bi bila preporuka broj 1. http://www.narcisnada.com/index.php/kontakthttp://www.narcisnada.com/index.php/kontakt
U DANAŠNJEM TEMPU ŽIVOTA GUBE SE TEMELJNE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI, LJUDIMA S VREMENA NA VRIJEME TREBA MIRNA LUKA
Masna Luka – mirna luka
Pojam luka u planinama veže se za planinski usjek. Masno je nekada u lokalnom dijalektu značilo močvarno pa bi se u slobodnom prijevodu ovaj lokalitet mogao nazvati močvarnim planinskim usjekom. Iznad Masne luke se uzdiže planinski masiv Čvrsnica s najvišim vrhom Pločno.
Upravo na ovome mjestu nastala je „mirna luka“, Franjevačka kuća molitve. Ovaj moderan kompleks sa smještajem izgrađen je 2014. godine na ostacima nekadašnje stojne kuće, jednostavne kamene kuće pokrivene slamom koja je služila kao sklonište fratrima kad su odlazili u obilazak kućanstava u planinama.
Mir, mir, samo mir i reski planinski zrak na 1.200 metara iznad mora jednostavno zaustavljaju tok misli. Smještaj je odličan kao i gostoprimstvo fra Josipa i njegove male zajednice. Oni nastavljaju misiju svojeg utemeljitelja: „Tu već 40 godina živi i radi fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Sve je to počelo u Masnoj luci, ali ne bez razloga baš tu. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu. https://www.vrleti.com/masna-luka/https://www.vrleti.com/masna-luka/
Hajdučke vrleti
Hajdučke vrleti su utemeljene kao ugostiteljski objekt, restoran i hotel prema zamisli svog prerano preminulog tvorca Vinka Vukoja – Lastvić, no to je tek jedan, najvidljiviji dio ove originalne ideje. Hajdučka republika i mnogobrojna događanja vezana uz ovaj fenomen odraz su nevjerojatnog smisla za interpretaciju povijesti kraja na suvremen, turizmu prihvatljiv način.
Hajdučkim vrletima i danas snažno vlada duh Vinka Vukoje – Lastvića. Njegove „produžene ruke“ su supruga Albina i kćer Marija. Ovdje smo našli mjesto za okrjepu uz fantastičnu domaću hranu u jedinstvenom ambijentu. A zahvaljujući onom već spomenutom duhu, negdje pred kraj večere pridružio nam se i harmonikaš iz susjedne sale, maestro tamburaškog orkestra s područja Grada Čapljine. Rastanak je bio težak ali poštovanje prema vrijednim djelatnicama i djelatnicima Hajdučkih vrleti dovoljan motiv za odlazak na počinak u luku mira – Masnu Luku.
Nedjeljna misa kod naših domaćina franjevaca, čašica razgovora nakon mise s fra Josipom, vrsnim poznavateljem hodočasničih puteva pa i ovog našeg Camino na otoku Krku.
Odlazak iz Masne Luke do nekropole stećaka zaštićenih kao UNESCO svjetska baština bio je svojevrstan „kulturni safari“. Stećci još dan danas nisu potpuno razjašnjeni kao fenomen područja BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Iako prevladava mišljenje da se radi o nadgrobnim spomenicima, moguće je da su oni zapravo kolektivni spomenici neke zajednice na nekom prostoru. Dovode se u vezu i s Bogumilima odnosno vjerskim zajednicama koje su bile odvojene od prevladavajućih kršćanskih crkvi, katoličke i pravoslavne. U svakom slučaju radi se monumentalnim spomenicima u svojoj ukupnosti i kao takvi uvršteni su na popis UNESCO svjetske baštine.
Bosiljna i Kravice
Na putu iz Blidinja do vodopada Kravice pala je odluka za okrjepu u restoranu Bosiljna. Odluka je bila, kao i sve do sada, dobra što i ne čudi kad o svemu brine Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za Europske integracije Zapadnohercegovačke županije. Tomo i njegov tim su nas zaista osnažili fantastičnom domaćom hranom od juhe, preko peke do uštipaka i sira.
„Natankani“ novom energijom krećemo put Ljubuškog i sada već dobro poznatih Kravica. Lepezasti, vodopad raširen preko sadrenih barijera ostavlja onaj „vau“ efekt na svakog posjetitelja.
To je mjesto koje se mora posjetiti, gdje se mora dobrom fotografijom ovjekovječiti trenutak. I tu je naša Stanislava Borovac pravi ekspert. Kao vodič na vodi, u kajaku, gumenom čamcu, na supu, jednako se dobro snalazi i na kopnenoj turi a fotografija je njen potpis svakog putovanja.
Hercegovina se prostire i istočno i zapadno od Zapadnohercegovačke i Mostarsko – Neretvanske županije. Ostaje nam od Ravnog preko Vjetrenice do Trebinja poći i na zapad do Tomislavgrada i Livna a onda dalje…Prvom idućom prilikom.
„Franciscana“ je jedna od mogućih kulturnih ruta u BiH i ima mnogo izvedenica. Ovo je bila jedna od kraćih i sadržajnijih varijanti. Vraćamo se domu svom bogatiji za jedno životno iskustvo i znanje uzeto s izvora.
Ako planirate izlet u Hercegovinu, obavezno se javite Stanislavi. Vaše je samo da dođete do Hercegovine: borovac.stana@gmail.com https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#
www.nedopinezic.com