Turizam nije kriv za rast cijena nekretnina niti za nedostupnost stanova za dugoročni najam u Hrvatskoj
Spinovi o turizmu kao krivcu za rast cijena nekretnina i nedostatku stanova za dugoročni najam koji se konstantno plasiraju u javnost nisu utemeljeni na činjenicama. Činjenice govore o sasvim drugim osnovama za rast cijena nekretnina na odredjenim lokacijama u Hrvatskoj.
Deturistifikacija lokalnog stanovništva
Deturistifikacija lokalnog stanovništva je pojava kod koje se ukidaju koristi od turizma za lokalno stanovništvo. Ona se očituje najprije kod zamjene domaćih zaposlenika u turizmu za strane, stalnih za sezonske, promjenom vlasništva nad privatiziranim hotelskim kućama gdje nestaje udio vlasništva lokalne zajednice. Nastavlja se prestankom otkupa domaćih prozvoda, prestankom suradnje hotelskih kuća i domaćih vlasnika smještajnih objekata. Konačno se vrši pritisak prema lokalnim i državnim vlastima kako bi se onemogućilo pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Najprije su ukinuti pansioni a u Hrvatskoj sad su na red došli apartmani (kategorizirani stanovi).
Što nam govore činjenice
Kad govorimo o činjenicam, prije svega to su informacije o broju praznih stanova koji nemaju status kategoriziranog turističkog smjestaja u domaćinstvu. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stanova te 231.000 kuća za odmor (vikendica) u kojima, po logici stvari, ljudi borave povremeno jer su izvan njihovih prebivališta.https://n1info.hr/vijesti/hrvatska-je-puna-praznih-stanova-bezovan-dva-su-kljucna-razloga-ali-ovdje-nikog-nije-briga-za-to/?fbclid=IwAR2c-RWwYozjicvXz6OAtpXBWgHUBIZrtvrQtSbrCtgJ57Lw28_l8i2YWpk
Zašto ima toliko praznih stanova ? Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan smatra da je veliki dio nekretnina kupljen s namjerom da ne bude u funkciji već da čuva kapital. Takvih stanova ima najviše u najvećim gradovima. Prema nekim izvorima samo u Zagrebu imamo više od 50.000 takvih stanova.
Imobilizirani portfelj stanova
U situaciji kad imamo značajan portfelj stanova imobiliziran tako da ni na koji način ne sudjeluje u prometu nekretnina, tada se javlja efekt ” nekretninskog balona”. Balon se napuhuje zbog rasta potražnje utemeljenog na vjerovanju u sigurnost ulaganja i rast vrijednosti i zbog nedovoljno nekretnina u ponudi jer su imobilizirane i ne sudjeluju u prometu nekretninama. To je neka vrsta začaranog kruga.
Dodatan pritisak na potražnju javio se i zbog rata u Ukrajini gdje su se dobro stojeći Ukrajinci ali i Rusi koji se boje mobilizacije odlučili potražit novo mjesto za život. Najveći dio njih potražio je novo prebivalište u Beogradu nakon čega slijede ostali veliki gradovi u zemljama Zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije.
Raslojavanje tržišta
Tržište se u stvarnosti raslojava na ulagače u nekretnine i na one koji pokušavaju rješit svoje stambeno pitanje. Zbog “balona” cijene rastu pa ovaj drugi segment potencijalnih kupaca s manjim primanjima, bez većeg kreditnog potencijala i bez osiguranog kapitala za kupovinu ne uspjeva sebi priskrbiti nekretninu za stanovanje. Istovremeno gradovi , općine i županije takodjer svoju imovinu drže imobiliziranom umjesto da ju transformiraju u program socijalnog stanovanja. Takve programe imaju mnogi europski gradovi, poput Beča, koji vode računa o svojim gradjanima koji trebaju stambeni prostor a spadaju u kategoriju socijalno osjetljive populacije.
Dio praznih stanova nastao je odlaskom stanovništva u inozemstvo. Govorimo o emigraciji oko 300.000 ljudi koji su negdje stanovali. No većina takvih stanova nalazi se na ekonomski oslabljenim podrucjima gdje nema veće potražnje za nekretninama pa oni ne utječu na povećanje cijena nekretnina.
Hrvatska je atraktivna zemlja članica EUa
U velikim gradovima gdje je Zagreb na prvome mjestu, kombinacija imobilizirane stambene imovine i rasta potražnje za nekretninama diže cijenu nekretnina. Na atraktivnim lokacijama na jadranskoj obali najveci uzrok rasta cijene nekretnina je velika potražnja financijski potentnih kupaca iz inozemstva. Takva potražnja čini već preko 80% ukupne potražnje.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine a zatim deset godina kasnije i u eurozonu i schengenski granični režim, preusmjerili su nekretninska ulaganja iz Španjolske, Grcke, Frncuske, Italije na hrvatsku obalu Jadrana gdje su cijene nekretnina cijelo vrijeme bile povoljnije. Sad se “hvataju” manje ali još uvijek atraktivne lokacije pa se umjesto Opatije trazi Rijeka, na primjer.
Ogroman nesrazmjer između praznih i kategoriziranih stanova
Takav je trend na cijeloj jadranskoj obali. U svemu tome legalni, registriran i kategoriziran najam stanova turistima predstavlja sve manji udio u ukupnom prometu nekretnina. Ako imamo 600 000 praznih stanova s prosjecno 4 postelje onda govorimo o 2,4 milijuna postelja prema tek nesto vise od 600.000 registriranih, kategoriziranih postelja za najam turistima. U samom gradu Zagrebu promet najma stanova turistima je ukupno neusporedivo manji od potencijala praznih 50.000 stanova s 200.000 postelja. U Rijeci, na primjer, imamo 13.810 nenastanjenih, praznih stanova i 428 stanova za odmor. U Rijeci je ukupno kategorizirano s rjesenjem o odobrenju za najam turistima tek 1.138 stanova. https://www.fiuman.hr/u-pgz-u-postoji-44-tisuce-praznih-stanova-u-kojima-nitko-ne-zivi/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0rcPn3fPcdWT2IFGFNNf661ZQQUzx66CyJGcMEbSDYNtNWmx5NTTkDlmo_aem_Afk_mu13CdJbMe1Thf-Su4fyfvMoqTLZiH5Ih56Lha4ef6DHic0K9Ts4ds9UOEqT19flxt90F_3zKi9nuE_ZWELD Razlika je očigledna i dematira sve što su gradske vlasti govorile kao opravdanje za podizanje poreza iznajmljivačima obiteljskog smještaja.
Raste potražnja za jeftinim stanovima
Aktualna kriza sigurnosti u Europi pomalo usporava potražnju za skupim ladanjskim nekretninama na jadranskoj obali. Potražnja je već prošla vrh i polako ide prema silaznoj putanji. To je opći trend u Europi. Ono što će se tražiti sve više, to su stanovi za smještaj stranih radnika. U tom slučaju govorimo o jednostavnijim i jeftinijim stanovima s kojima se postižu dobri prihodi. https://www.telegram.hr/vijesti/nakon-telegramova-otkrica-iseljen-dio-nepalaca-iz-onog-drzavnog-stana-u-kojem-ih-je-bilo-nagurano-vise-od-30/
Što se krije iza navedenih spinova ?
Ako se vratimo na spomenuti spin s početka teksta njegov cilj je onemogućavanje legalnog najma stanova turistima iz nekih sasvim partikularnih razloga. Ti su razlozi često trivijalni ali općenito vrlo destruktivni prema vlasnicima nekretnina.
Jačanjem porezne presije mnogi će biti prisiljeni prodat svoje nekretnine investitorima jer ih neće moć održavat a legalan turistički najam neće bit isplativ.
Socijalno stanodavstvo je u nadležnosti gradova i općina
Socijalno pak stanodavstvo je za obične gradjane vlasnike nekretnina preriskantno, zato i izbjegavaju iznajmljivati stanove socijalno osjetljivim skupinama. Stanodavci nisu zaštićeni od neplaćanja i gomilanja dugova. Zaštićeniji su najmoprimci pa se sudski postupci vode desetljećima. O socijalnom, priuštivom stanovanju treba brinuti javni sektor, općine i gradovi, županija uz pomoć države. https://www.fiuman.hr/napusteno-prenociste-hz-prenamijeniti-u-stanove-za-mlade-evo-sto-kaze-gradonacelnik/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR0sk9Y7ONCu0oA7w7vYYjBBOVSDVl6piqheFdrogeYhe4Ss4RiC-BmCCsE_aem_AfkDoSwjuxOujAZWyB7t9PjtWnjdgVhto2VqywYHalGsq8kP5PaU2UwXDgwOpVORPBVPftHuL7mJ471vRz_Aru_x
Potpuno je neprimjereno takvo stanovanje „rješavati“ svaljivanjem krivice na privatne vlasnike stanova. A onda još aktivno sudjelovati u planiranju izgradnje skupih nekretnina za tržište vješto sakrivenih tobožnjom brigom za opće dobro. https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/predstavljen-novi-stadion-kantrida-ovo-je-projekt-koji-ce-svakako-promijeniti-rijeku/
Drugim rječima, naša djeca neće moći uživati nasljeđe prethodnih generacija ako se nastavi ova „hajka“ na iznajmljivače smještaja turistima. Takva privilegija namjenjena je, očito, bogatim strancima. https://nedopinezic.com/2022/04/04/obiteljski-smjestaj-snazan-adut-hrvatskog-turizma/
Ipak, na kraju treba reć i to da strah i mržnja prema turizmu i turistima (turizmofobija) nastaju kao rezultat isključivanja domicilnog stanovništva od koristi koje turizam donosi. Deturistifikacija lokalnog stanovništva rezultira odbojnošću prema turizmu na štetu svih dionika. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/bijes-na-kanarima-ne-mogu-zivjeti-od-turista-necemo-vise-biti-vasa-krava-muzara-foto-20240427
*Fotografija: https://m2-estate.com/en/blog/relocation/best-european-countries-for-buying-real-estate-by-the-sea/
www.nedopinezic.com