Objavljeno

Svake godine u ovo doba Barcelona …

Mitska usporedba Barcelone i Hrvatske

Barcelona se periodično, baš u ovo doba godine, spominje kao grad koji uvodi „zabranu iznajmljivanja apartmana turistima“. Takva se vijest „reciklira“ iz godinu u godinu pred glavnu turističku sezonu. https://www.poslovni.hr/nekretnine/barcelona-stopira-gradnju-novih-hotela-i-apartmana-323494

Na ovu se vijest nižu osvrti, komentari, medijske objave o „primjeru kojega trebaju slijediti i hrvatski gradovi“. Na stranu motivi takvih inicijativa ali ono osnovno redovito nedostaje. Što je Barcelona?
Barcelona je glavni grad španjolske pokrajine Katalonije i glavno industrijsko i trgovačko središte Španjolske. Barcelona je jedna od najvećih morskih luka Europe, među najvećima na Mediteranu. Urbana aglomeracija Barcelone proteže se na čak 803 km2 i broji više od 4,2 milijuna stanovnika. Šesta je po veličini metropola u Europi.
Barcelona je, osim prijestolnice nogometnog diva F.C. „Barcelona“, i jedna od u svijetu vodećih turističkih destinacija. Četvrti je grad, nakon Pariza, Rima i Londona po posjećenosti u Europi. Barcelonu godišnje posjeti 19 (2019.) do 26 milijuna turista.(2023.).

Hrvatska – Španjolska

Zanemarimo za trenutak usporedbu Hrvatske i Barcelone, kojoj ćemo se vratiti kasnije. Što je Španjolska u odnosu na Hrvatsku ?
Kraljevina Španjolska zauzima 504 030 km2 površine, 51 je zemlja na svijetu po veličini i ima 46,5 milijuna stanovnika. 8. je gospodarska sila svijeta, druga po popularnosti kao turističko odredište. 2023. Španjolska je imala 85 milijuna turističkih dolazaka.
E sad, Hrvatska ima oko 3,8 milijuna stanovnika, u 2023. imala je 20 milijuna turističkih dolazaka. I u jednom i u drugom slučaju govorimo o dolascima koji su evidentirani. Teško da se po bilo kojem parametru mogu uspoređivati velika Španjolska i mala Hrvatska. Isto se odnosi i na turizam.

Barcelona kao mit

Vraćamo se na Barcelonu. Ovaj grad – destinacija ima više stanovnika od Hrvatske. Taj grad ostvaruje više turističkih dolazaka od naše najjače turističke destinacije, Istre i gotovo kao cijela Hrvatska. 2019. Barcelonu je posjetilo 19 milijuna turista. Te iste godine kroz zračnu luku je prošlo 53 milijuna putnika. Registriranih postelja za turiste ima navodno oko 70.000. Koliko pak ima onih drugih, „nekomercijalnih“, to nitko ne zna. Zna se naime samo za one kapacitete koji se oglašavaju preko poznatih platformi pa gradske vlasti s njima uporno ratuju. Međutim „slobodnih putnika“ preko rodbine i prijatelja ima iznimno mnogo, osobito u stanovima i kućama za odmor u vlasništvu stranaca. I to je možda jedina dodirna točka s hrvatskom stvarnošću. U neevidentiranom turističkom prometu prevladavaju tako zvani „prazni stanovi“. Od tuda i sva “zbrka i strka”. https://nedopinezic.com/2023/03/31/za-nekretninski-balon-nije-kriv-turizam/

Barcelona se iz godine u godinu pojavljuje kao „mitsko mjesto“ borbe protiv „apartmanizacije“, što god to značilo. Osim krivog naziva za masovnu pojavu investicijskog ulaganja u prazne stanove ( „apartman“ je vrsta legalnog turističkog smještaja pa se pojava treba zvati „izgradnja stanova za tržište“), autori ovakvih vijesti slučajno ili namjerno skreću pozornost s pravog problema i pri tome stigmatiziraju stalno stanovništvo koje legalno iznajmljuje smještaj turistima. https://www.novilist.hr/novosti/svijet/u-ovom-gradu-zatvaraju-sve-apartmane-za-kratkorocni-najam-suzbijamo-rast-troskova-stanovanja/ .

Lokalna vlast je ta koja treba investirati u socijalne stanove ali ovakva vlast izbjegava tu odgovornost i lakonski prebacuju krivicu za manjak socijalnih stanova na svoje građane. Stranke slične orijentacije poput one u Barceloni kopiraju svoj uzor i u Hrvatskoj, osobito u Rijeci, Zagrebu Splitu. https://nedopinezic.com/2024/06/13/kategorizirani-smjestaj-i-prazni-stanovi-na-kvarneru/ . Odraz tako zvane „woke politike“ su rezultati nedavnih EU parlamentarnih izbora. Nesposobnost suočavanja s izazovima u teškim vremenima i traženje “krivca“ među vlastitim građanima dolazi na naplatu. Povjerenje građana koji teže preživljavaju od početka do kraja mjeseca u takvu politiku i takve stranke pada diljem Europske unije. https://www.index.hr/vijesti/clanak/suluda-woke-politika-razara-eu/2572799.aspx  .

Poruka za kraj bi bila vrlo jednostavna, često su ju upućivali naši stari kad bismo se na nešto požalili: „Ćapajte se posla“.

https://10best.usatoday.com/interests/explore/see-barcelona-spain-on-stunning-photo-tour/

Fotografija Barcelone iz zraka: https://en.wikipedia.org/wiki/Barcelona#/media/File:Aerial_view_of_Barcelona,_Spain_(51227309370)_(cropped).jpg 

www.nedopinezic.com

Objavljeno

KATEGORIZIRANI SMJEŠTAJ I PRAZNI STANOVI NA KVARNERU

Teza o prevelikom broju kategoriziranih stanova za najam turistima nije istinita

Mogli bismo reći da se i u ovoj domeni pojavljuje fenomen „lažnih vijesti“. Sustavno ponavljana teza postaje u percepciji javnosti činjenice iako bez ikakvih dokaza.
To je jedan od razloga zašto tražimo informaciju izravno od nadležnih tijela a onda ju dijelimo sa zainteresiranom javnošću.
Jedna od takvih prigoda je postavljanje vijećničkog pitanja na zasjedanju Županijske skupštine.

U Primorsko – goranskoj se županiji odgovori daju zaista u propisanom roku i na zadovoljavajući način.
Suprotno tome, stanje je nezadovoljavajuće, kad je u pitanju informacija o kategoriziranim smještajnim objektima i onima koji imaju status „prazni stanovi“.

Kategorizirani smještaj u stanovima u Primorsko – goranskoj županiji

Još se uvijek konsolidiraju podaci koji su se do 2023. godine vodili kroz više upisnika kao što su:  Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata i dr. Svi su se upisnici, osim onog za građane u domaćinstvu, vodili ručno u obliku uvezene knjige.

2023. je pokrenut Središnji registar za ugostiteljske djelatnosti i usluge u turizmu u sklopu Hrvatskog digitalnog – e Turizma. Na žalost još uvijek nisu svi podaci verificirani i uneseni u e sustav.
Ono što se sad može iščitati iz tog sustava a odnosi se na Primorsko – goransku županiju je podatak da imamo ukupno registrirano 27.038 objekata za smještaj turista u stanovima (apartmanima). Pri tome su građani registrirali 19.333 smještajna objekta vrste apartman i 6.158 objekata vrste studio apartman. Poslovni su subjekti registrirali 1.233 apartmana i 314 studio apartmana.

Također na području županije imamo registrirano i 2.616 kuća za odmor u vlasništvu građana i 270 kuća za odmor u vlasništvu poslovnih subjekata.
Od ukupno 80.360 „praznih stanova“, 29.024 su oni koji su kategorizirani za iznajmljivanje turistima a 51.336 je bez kategorizacije i bez prijave prebivališta ili boravišta osoba na tim adresama. Odnos kategoriziranih stanova za najam turistima prema potpuno praznim, nekorištenim stanovima na čijim adresama nema prijavljenog boravišta ili prebivališta je 1 prema 2.

Rijeka – grad praznih stanova

U Rijeci je evidentirano 1.518 kategoriziranih apartmana i studio apartmana i 19 kuća za odmor. Od toga su poslovni subjekti kategorizirali 94 apartmana i niti jednu kuću za odmor.
Od ukupno 14.238 praznih stanova, u Rijeci je kategorizirano za najam turistima 1.631 stan. 12.607 stanova je potpuno praznih, nekorištenih, na čijim adresama nema prijavljenog boravišta ili prebivališta. Odnos kategoriziranih stanova za najam turistima i praznih, nekorištenih stanova je 1 prema 7,5.

Zašto je ovakvo stanje nepovoljno ?

Sama činjenica o velikom broju praznih stanova koji ne služe za stalni, privremeni ili povremeni boravak govori da možda nemamo evidenciju niti saznanje o stvarnom broju posjetitelja u nekom mjestu, gradu poput Rijeke. To bi značilo da u nekom trenutku u Rijeci može u ovih 12.607 praznih stanova ukupno boraviti 50.000 ljudi a da nisu nigdje evidentirani.

50.000 neevidentiranih prema 6.500 evidentiranih posjetitelja, turista čini ne malu razliku u smislu sagledavanja „nosivih kapaciteta destinacije“. Ako 6.500 turista u gradu od 90.000 stanovnika predstavlja „overtourism“ i zbog toga se poreznom presijom želi smanjiti taj legalni kapacitet, što je s „pritiskom nevidljivih“ 50.000 ?

S poreznog stajališta 12.607 praznih stanova ne doprinosi ništa a 1.631 kategorizirani stan doprinosi paušalnim porezom na dohodak, paušalnom turističkom pristojbom i članarinom.

S vlasnicima ovih stanova turističke agencije, servisi za čišćenje i održavanje mogu legalno sklapati ugovore dok kod praznih stanova turističke agencije ne mogu posredovati a ugovoreni servisi za čišćenje bude pozornost poreznih vlasti.

Navedeni podaci također ukazuju na pojavu rasta broja praznih stanova i pada broja stalnih stanovnika. Manjak stalnih stanovnika odražava se na ekonomsku moć jedne sredine, manjak prihoda od poreza na prvi dohodak (plaću) i sve teže održavanje dostignute razine komunalnog standarda.

Manjak stalnog stanovništva kompenzira se uvozom radnika iz dalekih zemalja sa sasvim drukčijim kulturološkim navikama. Oni svojim skromnim zahtjevima utječu na niske plaće i nizak standard stanovanja radnika. To dodatno motivira domicilno stanovništvo na odlazak. Daljnjom stigmatizacijom i dodatnom poreznom presijom domicilnog stanovništva koje nastoji ostvariti drugi dohodak za svoje životne potrebe tjera se iste na prodaju nekretnina novim vlasnicima bez prebivališta i boravišta u mjestu stjecanja nekretnine.

Jednostavno rečeno, ako plaća nije dovoljna za pokrivanje troškova života a s naslijeđenim i stečenim nekretninama se ne može ostvariti drugi dohodak dovoljan za održavanje istih i poboljšanje obiteljskog životnog standarda, logičan korak je prodaja nekretnine. Nekretninu kupuje onaj tko ima novaca a to su pretežito stranci; gotovo uvijek oni koji nemaju prebivalište ili boravište ondje gdje su kupili nekretninu.

Gorka istina nije privlačna

Demografska kriza ima više uzroka a iza svega stoji ne razumijevanje i nepoštivanje prava i potreba lokalnog stanovništva. Dokaz tome su i izjave čelnih ljudi nekih političkih stranaka kao i predstavnika izvršnih vlasti u općinama i gradovima koji se redom okomljuju na iznajmljivače. O bujanju stanogradnje za tržište i rastu broja praznih nekretnina kojih prema posljednjim podacima u Hrvatskoj ima preko 600.000 – ni riječi !?

*Fotografija: Marko Valjak
www.nedopinezic.com