Objavljeno

UNIŠTAVANJE OBITELJSKOG SMJEŠTAJA VODI DO TURIZMOFOBIJE

Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.

U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Marriott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Najjači u najtežim vremenima

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Imajući sve ovo u vidu neshvatljivo je ponašanje vlasti prema obiteljskom smještaju. Porezna presija i niz restriktivnih zakona i mjera vode prema potpunoj deturistifikaciji lokalnog stanovništva.

Da navedem samo one najaktualnije:

Zakon o turizmu sadrži klauzule o zabrani izdavanja novih rješenja za legalno iznajmljivanje smještaja turistima ako se prema određenoj metodologiji zaključi da je destinacija u prekomjernom turizmu. To na prvu zvuči čak i razumno ali se pri kreiranju takvog zaključka uzimaju u obzir samo registrirani turistički kapaciteti kao oni na koje se restrikcija odnosi iako u izračunu opterećenja čak i veću težinu imaju tako zvani „nekomercijalni turistički kapaciteti“ odnosno stanovi i kuće za povremeni boravak, „za odmor“. Zakon ne predviđa restrikciju izgradnje takvih stanova za prodaju niti novih turističkih kapaciteta u tako zvanom skupnom smještaju kao što su hoteli, kampovi, aparthoteli i slično. Restrikcije se odnose na (ne) izdavanje rješenja i kategorizacije (legalizacije smještaja turista) za postojeće objekte rezidenata, domicilnog stanovništva.

Drugi zakon, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi restrikciju i penalizaciju onim vlasnicima stanovima koji ih namjeravaju iznajmljivati turistima. Da bi mogli legalno iznajmljivati takav stan moraju ishoditi suglasnost od čak 80% suvlasnika zgrade. Ako pak ishoduju takvu suglasnost i iznajmljuju stan turistima onda plaćaju duplu pričuvu. To se odnosi na sve zgrade s više od 4 stana koji imaju različite vlasnike.

Zakon o lokalnim porezima je izmijenjen na način da se dio zgrade koji se povremeno iznajmljuje (iznajmljuje turistima) tretira kao kuća za odmor i na njega se obračunava porez na kuće za odmor, uskoro porez na nekretnine iako se već za kompletnu zgradu obračunavaju komunalna naknada i odvoz otpada po tarifi za poslovne subjekte. Iako se na te dijelove zgrade koji se povremeno iznajmljuju plaća paušalni porez na dohodak od imovine.

Konačno zakon o porezu na dohodak će se mijenjati tako da će se razredi paušalnog poreza na iznajmljivanje smještaja turistima povisiti za 650%. Umjesto donje granice od 20 eura po kreveta uvodi se minimum od 150 eura, umjesto gornje granice od 199 eura uvodi se gornja granica od 300 eura. To se odnosi na razvijena turistička mjesta koja čine 90% ukupne ponude smještaja u domaćinstvu.

Strategija uništenja obiteljskog smještaja

Iz svega je razvidno da se zacrtana strategija smanjenja i uništenja obiteljskog smještaja provodi u djelo kroz cijeli niz zakona kojima će se stjecanje drugog dohotka na taj način učiniti neisplativim. Konačan cilj je deturistifikacija lokalnog stanovništva, onemogućavanje stjecanja koristi od turizma za lokalno stanovništvo. To opet vodi ka oslobađanju atraktivnog prostora i atraktivnih nekretnina od domicilnog stanovništva.

Deturistifikacija lokalnog stanovništva

Deturistifikacija lokalnog stanovništva je pojava kod koje se ukidaju koristi od turizma za lokalno stanovništvo. Ona se očituje najprije promjenom vlasništva nad privatiziranim hotelskim kućama gdje nestaje udio vlasništva lokalne zajednice, zamjenom domaćih zaposlenika u turizmu za strane, stalnih radnika za sezonske. Nastavlja se prestankom otkupa domaćih proizvoda, prestankom suradnje hotelskih kuća i domaćih vlasnika smještajnih objekata. Konačno se vrši pritisak prema lokalnim i državnim vlastima kako bi se onemogućilo pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Najprije su ukinuti pansioni a  sad su na red došli apartmani (kategorizirani stanovi).

Turizmofobija kao krajnji rezultat

Turizmofobija koju smo mogli pratiti u nekim regijama Španjolske rezultat je razvoja takvog turizma koji zapošljava strane sezonske radnike umjesto domaćih, gdje se uvoze hrana i piće, turizma kojim upravljaju strane korporacije. Takav razvoj je potpuno “odmaknuo” lokalno stanovništvo od koristi koje turizam donosi. Izgrađeno je na tisuće hotela koji vrše ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu, na ekologiju a bez konkretne koristi za lokalnog čovjeka. Lokalnim ljudima su znatno pogoršani uvjeti života a oni nemaju koristi, nemaju prihoda, zaposlenja, od takvog turizma.

Strah i mržnja prema turizmu i turistima (turizmofobija) nastaju kao rezultat isključivanja domicilnog stanovništva od koristi koje turizam donosi. Deturistifikacija lokalnog stanovništva rezultira odbojnošću prema turizmu na štetu svih dionika.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

PRAZNI STANOVI I VARLJIVA TURISTIČKA STATISTIKA

Do sada izbjegavana tema zapravo je najvažnija tema sadašnjeg trenutka hrvatskog turizma.

Hoće li potpuno nestati tako zvani “kategorizirani smještaj u domaćinstvu”?

Da li će ukupni statistički podaci i dalje rasti na osnovu “neformalnih” turista iz “praznih stanova” ?

Zašto u nekim sredinama, osobito u većim gradovima, aktualna vlast izbjegava pokretanje projekta socijalnog stanovanja za mlade obitelji;  a za manjak takvih stanova optužuje građane koji iznajmljuju smještaj turistima ?

Zašto i dalje buja novogradnja stanova na atraktivnim područjima unatoč što imamo već više od 600.000 praznih stanova ?

“Slučaj Rijeka” kao upozorenje.

O ovim i drugim pitanjima o kojima se ne govori u javnosti, za sada možete čitati i preslušati samo ovdje:

“Ljudi u nesigurnim vremenima gube povjerenje u novac i ulažu u beton, a Hrvatska je dozvolila izgradnju stanova bez obzira na mjesto prebivanja, rekao je Nedo Pinezić, savjetnik  za razvoj održivog turizma i predsjednik Odbora za turizam Županijske skupštine PGŽ.

U Hrvatskoj je 600 tisuća praznih stanova, u PGŽ 40 tisuća a u Rijeci čak 12 tisuća praznih stanova, što je grad veličine Karlovca.

Samo je dvije tisuće stanova u Rijeci u turističkom najmu. Nedo Pinezić tumači da prazni stanovi ne donose korist nikome, osim svojim vlasnicima.

Smatra da bi za privatne investicije u stanogradnju trebali odrediti različite porezne stope, u korist domicilnog stanovništva te da bi stanove u vlasništvu države i gradova trebali opremiti i ponuditi za stanovanje mladim obiteljima po povoljnom najmu.

I turističku ponudu treba razvijati na korist domicilnog stanovništva, autohtono i održivo. O tome kako zadržati mlade ljude, a gostima ponuditi autohtone i održive doživljaje, razgovarali smo u emisiji Kafe. Poslušajte:”

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/zivot/nedo-pinezic-nije-turizam-kriv-za-rast-cijena-nekretnina-prazni-stanovi-cuvaju-novac-svojim-vlasnicima-11634601?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR21TxCZShtficwczGUc57Wai_Us3MXkY5FVvOwu6JKLv5hc6qkMw2ILBTw_aem_6nPW4mg3eVHQ3VezCI9ozA

Objavljeno

STIGMATIZACIJA “IZNAJMLJIVAČA”

ŠTO JE TO PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU ?

LEGALNI I POREZNI STATUS OVE USLUGE I  NJENA POVIJEST

Smještaj u domaćinstvu / kućanstvu označava ugošćavanje turista u obiteljskoj kući ili stanu gdje imamo na raspolaganju sobu, apartman, kuću za goste, kamp parcelu ili slično.

Jednostavnim rječnikom rečeno, radi se o mjestu gdje možemo primiti goste / turiste na noćenje. Ta se usluga plaća a ima status  usluge turistima pa je, za razliku od stanodavstva, posebno zakonski regulirana.

Još se 1937. godine u drugom broju časopisa „Glasnik udruženja jadranske straže“, piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima“. Ovaj oblik usluge tada se naziva „kućnom radinošću“. „Kada se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom“.

„Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pomoć članova porodice, u prostorijama svog stana, ne potpada pod Zakon o radnjama“.

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU – ODRŽIVI TURIZAM

Od tada pa do danas sačuvao se je ovaj održivi način ugošćavanja gostiju u već postojećim, izgrađenim stambenim objektima u s izuzetkom, u Hrvatskoj neopravdano ukinutog, pansiona u domaćinstvu.

Jedno od načela održivog turizma je upravo to da se kod razvoja turističkih kapaciteta najprije uzme u obzir sve što je već izgrađeno, pa čak napušteno i ruinirano, kako bi se stavilo u funkciju turizma.

Izgradnja novih objekata koji bi služili isključivo turizmu, mora biti po najstrožim ekološkim normama ali i njihovo funkcioniranje usklađeno s pravilima održivog turizma.

Takvi objekti ne smiju štetiti okolišu i moraju donositi korist lokalnoj zajednici, zapošljavati lokalne ljude, koristiti lokalne namirnice i usluge a sve po „fair trade“ uvjetima – uz plaćanje poštene naknade.

Ipak pod pritiskom kapitala grade se i dalje pretežito objekti koji ne udovoljavaju navedenim normama. Većina tih objekata ne služi za stanovanje već za provođenje slobodnog vremena vlasnika koji prebivalište nemaju u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj su vlasnici takvog objekta.

NERAZUMIJEVANJE TEMATIKE

Kad ne poznajete dobro tematiku a imate informaciju samo iz jednog izvora, onda je mogućnost pogrešnog tumačenja velika. To se upravo događa u zadnje vrijeme. Zato svjedočimo javno komuniciranim prijedlozima za dodatno oporezivanje upravo domicilnog stanovništva. Domicilno stanovništvo  živi, plaća poreze i doprinosi održivosti lokalne zajednice a za uzvrat bi od svoje jedinice lokalne samoprave trebali dobiti dodatni porez.

DISKRIMINACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Ovakav prijedlog je diskriminatoran zbog toga što bi se njime diskriminiralo jednu grupaciju stjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava.  Diskriminirani bi bili  oni građani koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima i već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima.

Za razliku od te grupacije imamo i grupaciju građana koji imaju u vlasništvu nekomercijalni turistički smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u JLS u kojoj nemaju prebivalište. Oni svojim porezom na prvi dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi stjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje utjecat će na smanjivanje obujma legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećavati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu.

U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojba, osim manjeg dijela paušala za vlasnike po 10 eura na godinu, a ne plaća se ni porez na (drugi) dohodak .

KOLIKO POREZA PLAĆAJU DOMAĆINI ?

Vlasnici stanova koje iznajmljuju turistima najizdašniji su platitelji PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energetskih, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećanu potrebu trošenja potrošnog materijala… Na sve to plaća se PDV bez prava povrata.

Paušalni porez,  sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznosi prosječno 100 eura po krevetu.

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u grupi je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Takav porezni status ‘iznajmljivača‘ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

IZNAJMLJIVANJE PRAVNOG SUBJEKTA ZA DRŽAVU NEPOVOLJNIJE

Ako bi vlasnik stan unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine.

Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovi poslovanja, porezne osnovice ne bi ni bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati‘ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

To je što se fiskalnih i parafiskalnih davanja tiče. Što se tiče koristi za nacionalnu ekonomiju, turist na smještaj troši 25 do 35 posto svojega proračuna za putovanje. Ostatak  troši na transport, hranu, kupnju, zabavu i sl. Što znači da svaki turist iz smještaja u domaćinstvu obilato ‘podmazuje‘ nacionalnu ekonomiju potrošnjom, gdje, naravno, plaća i PDV.

INVESTICIJA VELIKA A ZARADA MALA

Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne obitelji i za održavanje objekta te plaćanje svih davanja vezanih uz stjecanje tog dohotka.

Prosječno smo u 2019. imali po domaćinstvu šest kreveta i ostvarivali bruto 6000 eura dohotka.

No, bez tog dohotka velika većina iznajmljivača ne bi mogla podmirivati sve životne troškove, što zbog malih mirovina, što zbog porasta troškova života jedne višečlane obitelji.

Možemo reći da se od iznajmljivanja ne može živjeti, ali i da se bez iznajmljivanja – ne može preživjeti.

Ulaganja u turistički smještaj su velika. Uzme li se u obzir da je godišnji prinos na uloženi novac od iznajmljivanja smještaja turistima šest posto, da su troškovi i davanja dosegli 50 posto prihoda, da investicijsko održavanje iznosi jedan do dva posto godišnjeg prihoda, odnosno da se svakih deset godina smještaj mora temeljito obnoviti, povrat investicije je dugoročan i očekivan tek za 15 do 20 godina.

NAJISPLATIVIJA TRANSAKCIJA – PRODAJA

Ono što je prava vrijednost to nije iznajmljivanje već vrijednost nekretnine, koja se materijalizira u trenutku prodaje objekta, a to je sve učestalija pojava. Kod takvih transakcija sve češće kupci postaju stranci. Čak 80% kupaca nekretnina na atraktivnim područjima jadranske Hrvatske su stranci.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave ? Ljudi koji nemaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj su vlasnici nekretnina ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i mirovina toj JLS, njihova djeca ne idu u vrtiće i škole u toj sredini, oni ne borave tamo svih 12 mjeseci i njihov se doprinos održavanju života lokalne zajednice ne može mjeriti s obiteljima koje tu stalno žive.

Osim toga dijelovi naselja u kojima su vlasnici stanova stranci većim su djelom godine prazni. To nije poticajno okruženje za pokretanje gospodarskih uslužnih djelatnosti a sama atmosfera u takvom naselju nije dobra za privlačenje turista tijekom cijele godine. Zbog izgradnje takvih stanova dodatno je opterećena komunalna infrastruktura  pa nerijetko dolazi do “sloma sustava” kod vršnih opterećenja.

NAJBOLJE REGULIRANO IZNAJMLJIVANJE U EUROPI

Kada govorimo o evidentiranom i neevidentiranom smještaju u domaćinstvu često se stječe dojam da Hrvatska ima u Europi najveći postotak smještaja u domaćinstvu prema ostalim vrstama.

Stvarnost je zapravo sasvim drugačija. U puno većim zemljama od Hrvatske evidencija smještaj u domaćinstvu, legalni smještaj je tek u povojima. Te zemlje imaju daleko više smještaja u domaćinstvu od Hrvatske ali on je apsolutno u sivoj zoni.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor. To je informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe.

Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekta na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima uključujući prihod.

Legalni smještaj u domaćinstvu ima znatan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenja, od čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna.

UMJESTO POTICANJA LEGALIZACIJE – STIGMATIZACIJA

Iz svega navedenog jasno je da je interes države, jedinica lokalne i regionalne samouprave imati što veći legalan obuhvat iznajmljivanja smještaja turistima.

U suprotnom, od istog ili većeg broja turista bit će manje prihoda za javni sektor. Neće biti moguća kontrola kvalitete niti marketing ili bilo koji oblik legalnog poslovanja drugih subjekta poput turističkih agencija, s takvim, nelegalnim turističkim smještajem.

Treba imati na umu i to da hrvatski i građani europske unije imaju slobodu kretanja i boravka bilo gdje u EU 90 dana u 180 dana. To znači da stranci vlasnici nekretnine i njihovi prijatelji mogu boraviti tri mjeseca bez plaćanja davanja i bez prijave boravka u Hrvatskoj na sasvim legalan način.

NAJVEĆI KUPCI DOMAĆE KOMPONENTE

Domaćini su najveći kupci domaćih proizvoda i usluga; oni bukvalno hrane tisuće dobavljača namještaja, sanitarija, bijele tehnike, digitalne tehnologije, posteljine, suđa i posuđa, bazenske opreme, agencijskog posredništva, financijskog poslovanja, osiguranja… ali i tisuće malih i srednjih poduzetnika u građevinarstvu, unutrašnjem i vanjskom uređenju, hortikulturi… Ulaganja u objekte turističke namjene su velika i stalna.

Zbog značaja za mnoge strukovne grupacije “iznajmljivači” su svjevremeno bili objeručke prihvaćeni kao Zajednica obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zbog iznimnog interesa njenih članica za ovo najjače hrvatsko tržište proizvoda i usluga za smještajne objekte u turizmu, bilo je pokrenuto međusektorsko povezivanje s Zajednicom obiteljskog turizma kroz platformu HGK.

Ukidanje ZOTa dogodilo se u isto vrijeme kad je pokrenuta i kampanja stigmatizacije smještaja u domaćinstvu. Vrijeme će pokazati da li je to bio dobar potez u procesu razvoja i unapređenja turizma s hrvatskim predznakom.

www.nedopinezic.com

 

 

 

Objavljeno

ZA NEKRETNINSKI BALON NIJE KRIV TURIZAM

Turizam (ni)je kriv za rast cijena nekretnina

U posljednje vrijeme se učestalo u javnost plasiraju informacije kako je za porast cijena nekretnina u većim gradovima i nestašicu stanova za najam kriv – turizam.

Lakovjerno se možemo uhvatiti na ovaj „mamac“ ako slijedimo medijske vijesti koje s jedne strane govore o porastu turističke potražnje za apartmanima a s druge strane o rastu cijena nekretnina.

Iz ovih šturih informacija dalo bi se zaključiti da je turistička potražnja kriva za rast cijena nekretnina kao i za rast prometa nekretninama.
Ipak, kad se malo šire i detaljnije potraže informacije, stvarnost postaje sasvim drukčija iako ne i ljepša.

„Domovinske investicije“

U tradicionalno emigrantskim zemljama Zapadnog Balkana ali i šireg prostora na Mediteranu, najčešći kupca nekretnina su upravo ekonomski emigranti s dužim stažom u razvijenim zemljama. Stanovi se kupuju na mediteranskoj obali i otocima kao i u velikim gradovima zbog provjerenog modela čuvanja vrijednosti novca ali i sigurnog prinosa na uloženi novac.
Tako dolazimo do zanimljivih podataka. Na primjer prema dobro obaviještenim izvorima u Skoplju se godišnje gradi čak stambenih jedinica za čak 13.000 ljudi iako je realna potreba za stanovima na godišnjoj razini od 7.500 novih stanara. Ovaj „višak“ stanova ostaje prazan. Tek se manji dio iznajmljuje turistima a podstanarima još manji. Slično je i u drugim glavnim gradovima Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj u većim gradovima.

Dezinformacijama protiv turizma

Nedavno je objavljena vijest da Zagreb ima čak 50.000 praznih stanova https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatskoj-postoji-gomila-praznih-stanova-koji-se-ne-prodaju-niti-iznajmljuju/2446191.aspx Nedugo prije objave ove vijesti u javnosti su se pojavile optužbe po kojima je rast turističke potražnje za smještajem u domaćinstvu / stanovima krivac za nedostatak stanova na tržištu nekretnina, osobito u segmentu podstanarstva https://www.poslovni.hr/hrvatska/veliki-problemi-za-podstanare-u-hrvatskoj-dva-podrucja-drzave-nekima-su-prakticki-nedostupna-4371611 . Tada je konstatirano da nema praznih stanova jer se svi takvi iznajmljuju turistima.
Slično se moglo čitati u našim medijima o stanju u Portugalu https://www.index.hr/vijesti/clanak/portugal-ce-iznajmljivati-prazne-stanove-slagao-se-vlasnik-s-tim-ili-ne/2451292.aspx .

Nagli obrat Portugala nakon privlačenja digitalnih nomada govori o popriličnom lutanju u lociranju izvora stanarskog problema i o izostanku prave, održive strategije. https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/portugal-razvija-prvo-selo-za-digitalne-nomade-trebamo-li-i-mi-135009 Odjednom digitalni nomadi više nisu dobro došli u Portugal jer navodno podižu cijenu nekretnina i utječu na manjak stanova na tržištu, osobito u segmentu stanodavca.

Nekretninski balon

Nekretninski balon nastaje na sasvim drugi način. Već opisani trend dugoročnog ulaganja ušteđenog novca u nekretnine na atraktivnim područjima prouzročen je konstantnim rastom cijena nekretnina. Cijene rastu iz nekoliko razloga. U kriznim vremenima vrijednost novca se čuva u nekretninama. U inflaciji novac zadržava vrijednost u nekretninama. Nekretnine možete koristiti, iznajmljivati i uvijek prodati po istoj ili višoj cijeni. „Domovinske investicije“ u svim prije navedenim zemljama privlače kupce nekretnina prema svojoj rodnoj zemlji gdje kupuju – da imaju. Te nekretnine ne iznajmljuju podstanarima iz straha da ne dođe do dugih i kompliciranih sporova s podstanarima zbog dugovanja.

U svim ovim zapadnobalkanskim i zemljama na Mediteranu zakonska i pravosudna rješenja baš i nisu najefikasnija  u zaštiti privatne imovine od zlorabljenja. https://n1info.hr/vijesti/ne-placa-racune-a-nece-napustiti-stan-kako-se-izboriti-s-losim-podstanarom/

U turističke svrhe se iznajmljuje tek manji dio onih nekretnina koje su povjerene na upravljanje tvrtkama ili rodbini od povjerenja. Slično se ponašaju i banke koje imaju veliki nekretninski portfelj u stanovima a ništa bolja nije ni država. Dakle velik broj novoizgrađenih stanova je – prazan. Kako potražnja i dalje raste iznad ponude (jer je velik broj stanova „zamrznut“), cijene nekretnina i dalje rastu.

Pranje novca

Rast cijena ohrabruje nove investitore, nove kupce nekretnina i stvara nove prazne stanove.
Gradnja stanova je jedan od najboljih načina „pranja“ novca, to je poznata činjenica već desetljećima. Kod nas u Rijeci se još danas prepričava „štorija“ o prvom riječkom neboderu koji je navodno izgrađen Al Caponeovim novcem. Kad se neevidentirani novac ulaže u gradnju nekretnina on dolazi obično preko neke banke ili investicijskog fonda i to iz neke ugledne zemlje.https://www.index.hr/vijesti/clanak/bivsi-talijanski-ministar-osudjen-zbog-korupcije-cuvao-je-milijune-u-zagrebu/2077918.aspx  Česte su i transakcije u gotovom novcu. To je osobito došlo do izražaja kod promjene valute, hrvatske kune u euro. Tek povremene „provale sustava“ donose na površinu tragove novca. https://www.poslovni.hr/financije/u-hrvatskoj-stotine-tisuca-eura-peru-cak-i-umrli-4338937 https://www.poslovni.hr/regija/u-srbiji-84-stanova-prodano-za-gotovinu-sumnja-se-na-pranje-novca-4239306

Rat u Ukrajini

Dodatan pritisak na rast cijena nekretnina, po kojima je Beograd postao rekorder u regiji,  stvara rat u Ukrajini. Zbog rata su deseci tisuća izbjeglih Ukrajinaca i Rusa svoje utočište pronašli u gradovima Zapadnog Balkana i u Hrvatskoj ali najveći broj njih, pronašlo je svoje novo stambeno i poslovne okruženje u Beogradu. https://www.tportal.hr/biznis/clanak/vrtoglave-cijene-nekretnina-i-u-hrvatskom-susjedstvu-prosjecna-cijena-kvadrata-u-beogradu-veca-nego-u-zagrebu-foto-20221024 . Tako nagli pritisak na kupovinu nekretnina od strane financijski dobro stojećih novih kupaca dodatno je pokrenuo rast cijena nekretnina.

Prodaja nekretnina ili najam

Nema dileme da je prodaja nekretnina jedini ozbiljan posao s nekretninama. Tu se okreće veliki novac. Za onu vrijednost koja se ostvari jednom kupoprodajnom transakcijom trebalo bi iznajmljivati nekretninu u prosjeku 20 i više godina. Neusporediv je prinos prodaje i najma jer je nekretnina dugoročno i trošak, pogotovo ako se iznajmljuje. https://n1info.hr/biznis/koliko-se-doista-moze-zaraditi-od-iznajmljivanja-stana/?fbclid=IwAR2TzaqCE3kHTHXdNL8VqN35U4OhAzWjrxjy6j5pspgvay2_q9XqqnOHP10

Depopulacija ruralnih krajeva

Snažan trend depopulacije ruralnih krajeva i odljev stanovništva prema regionalnim urbanim centrima dodatna je „kap ulja na vatru“ „nekretninskog booma“ u urbanim centrima. Policentričan razvoj i uvođenje svih životno važnih društvenih sadržaja u moderno selo na ruralnom području trebali bi biti odgovor na ovakvo stanje koje prijeti „pucanjem balona“.

Turizam je rješenje a ne problem

Razvojem obiteljskog turizma na ruralnim područjima može se usporiti, zaustaviti, na koncu i preokrenuti trend depopulacije ruralnih krajeva. Recepti su poznati iz alpskog područja razvijenih zemalja Europske unije.
Što se pak velikih gradova tiče i bujajuće izgradnje stanova koji će ostati prazni, možda mogu razmisliti o poreznim škarama kod takvih investicija ? Veći porez za prazan stan a manji za pun, pa makar i turistima, bilo bi stimulativno rješenje. Zauzeti stan donosi višestruku korist jedinici lokalne samouprave ali i cijeloj zajednici. Možda bi se od “ovog kraja trebalo početi raspetljavati klupko “?  Prije nepromišljenih izjava i površnih primjedbi  treba dobro „uroniti“ u problem i shvtiti što se zapravo događa.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Promohotel Poreč, 22. -25. 02. 2023.

Promohotel  2023. – 38. međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam održati će se u dvorani Žatika od 22. – 25. veljače 2023. godine.

Sajam će se održati na 4500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora.

Sajam je namijenjen svima u Horeca industriji, vlasnicima i menadžerima hotela, iznajmljivačima apartmana, vlasnicima kafića i restorana. Proizvodi koji će biti predstavljeni također mogu biti zanimljivi i vrlo korisni za kućanstva.

Cilj održavanja sajma je približavanje turističkim djelatnicima, ali i našim sugrađanima svjetske trendove u ugostiteljstvu i turizmu te tako doprinijeti promociji i razvoju grada, županije, Republike Hrvatske, ali i šire regije.

Svi zainteresirani imati će priliku upoznati nove tehnologije, trendove, proizvode i usluge kojima mogu poboljšati svoje poslovanje.

Program izlaganja sastoji se od: hotelske opreme i kozmetike, ugostiteljske opreme i inventara, prehrane i slastica, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladnih uređaja, prehrane, vitrina za sladoled i kolače, alkoholna pića kao i craft piva , papirnata galanterija i dekoraterski programi, grijanje i obnovljivi izvori energije, tekstilne industrije, proizvodnja kreveta i madraca, wellnes program, profesionalna oprema za čišćenje, oprema za eksterijere i interijere, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva – kao osnovne sirovine, računalno programiranje, poslovno savjetovanje i edukacije, itd..

https://www.promohotel.hr/foto-galerija/

Neposredno kod dvorane nalazi se veliko parkiralište za posjetitelje. Parking je besplatan.

U krugu sajamskog prostora nalazi se restoran/kafe bar.

Na otprilike 4500 kvadratnih metara unutarnjeg i 500-tinjak kvadratnih metara vanjskog sajamskog prostora svoju ponudu predstaviti će se brojni izlagači iz cijele Hrvatske i inozemstva.

PROMOHOTEL, međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam ove godine svoje 38. izdanje održati će od 22. – 25. veljače 2023. godine te će zasigurno biti pravo mjesto za osvještavanja, razmjene iskustva, učenja i povezivanja. Za vas smo pripremili zanimljive teme koje će biti predstavljene kroz predavanja, radionice, primjere dobre prakse i inovativna rješenja.

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

 

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM = USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT

Vrijeme održavanja: 13:00 – 15:30 sati

TEMA: ZAŠTO JE ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM (u daljnjem tekstu OSI) USPJEŠAN POSLOVNI POTHVAT?

Program je sastavljen od dva dijela:

  1. dio    13.00 – 14.00 sati – predavanje Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Predavačica: Djurdjica Hribar, mag.soc.rada

Tema:
– Mogućnosti ostvarivanja prava na poticaje
– Na koji način ispuniti zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom
– Uloga Centra za profesionalnu rehabilitaciju pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
Na kraju predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i diskusiju.

  1. dio    14.00 – 15.00 sati – „OSI – tko su i zašto je zapošljavanje OSI uspješan poslovni pothvat?“
  • Predavačica: Loretta Morosin – ravnateljica Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda – Pula
    Tema: Predstavljanje rada ustanove i put koji je potreban da se OSI pripreme za rad i uključivanje u širu društvenu zajednicu.
  • Predavačica: Marta Berčić – Udruga Društvo za istraživanje i potporu, Rijeka
    Tema: Predstavljanje rada udruge čiji korisnici su mladi s teškoćama u razvoju i psihosocijalnom funkcioniranju i druge odrasle osobe s invaliditetom iz skupine OSI s kombiniranim teškoćama te njihove mogućnosti, potencijali i radna učinkovitost. Primjeri iz prakse na koji se način OSI mogu uključiti u radne procese.
  • Prikazivanje kratkog dokumentarnog filma Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Skriveni pupoljci boljeg društva.
    Film tematizira problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom i donosi njihove priče i priče poslodavaca.
  • Predstavljanje projekta EDUKOSI.TURIZAM – edukacije za osobe s invaliditetom u turizmu i digitalne platforme www.burzaradaosi.com koja se razvija u sklopu projekta.

15:00 – 15:30 Osvježenje uz kavu i kolače.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od ponedjeljka 13.2.).

Organizatori: Pučko otvoreno učilište Poreč & Sajam Promohotel

Srijeda, 22. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DAN AKTIVNOG TURIZMA

HGK Županijska komora Pula u sklopu sajma Promohotel organizira edukaciju „Dan aktivnog turizma“, koja će se održati u dvorani za stručna događanja sajma Promohotel (Poreč, dvorana Žatika), u srijedu 22. veljače 2023. s početkom u 16:00 sati.

Na edukaciji će biti predstavljen doprinos aktivnog turizma produljenu sezone kroz suradnju ponuditelja usluga aktivnog turizma u destinaciji, dodatni sadržaji u destinaciji koji se mogu ponuditi gostima kako bi njihov boravak bio ispunjeniji, a gosti zadovoljniji te primjer dobre prakse spoja sportske manifestacije, boravka u prirodi, istarske gastronomije u turistički proizvod „Teći, isti, piti“. Cilj predavanja je upoznavanje s ponudom aktivnog turizma Istarske županije te poticanje na suradnju i umrežavanje u destinaciji.

Vrijeme održavanja: 16:00 – 17:30 sati

Program edukacije je sljedeći:
16:00 – 16:25 Suradnjom u destinaciji do produljenja sezone – doprinos aktivnog turizma
Mladen Draguzet, Istra adventure d.o.o., predsjednik Strukovne grupe putničkih agencija HGK ŽK Pula

16:25 – 16:55 Aktivni turizam u istri – koji dodatni sadržaj možemo ponuditi gostima da budu zadovoljniji
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

16:55 – 17:00 Najava Edukacije za nositelje i organizatore turističkih sadržaja u prirodi u 2023. (HGSS i HGK)
Katarina Dobrić Dabić, Sport plus d.o.o., predsjednica Strukovne podgrupe pustolovnog turizma HGK ŽK Pula

17:00 – 17:30 Spoj outdoor turizma i istarske gastronomije – „Teći, isti, piti“
Erik Lukšić, ISTRun j.d.o.o.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje na edukaciji za sudionike bez naknade, a prijaviti se možete do utorka, 21.02.2023, putem on-line prijave na nižoj poveznici.
Organizatori: HGK – Županijska komora Pula & Sajam Promohotel

Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DESTINACIJSKI DAN / DESTINATION DAY

10:15 – 10:30 Registracija prijavljenih sudionika

10:30 – 12:00  Uvodno izlaganje
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

12:00 – 13:00  Razvoj turizma u „nemogućim“ uvjetima
Sonja Jelušić Marić – direktorica TZ Grada Bakra

13:00 – 14:00  Kreiranje novog turističkog proizvoda
Suzi Petričić – direktorica TZG Opatija

14.00 – 14:45 PAUZA

14:45 – 15:45  „Turizam bez granice“ – Zajednički turistički proizvod Hrvatske i Slovenije
Petar Hrg – direktor TZ Područja Gorski kotar
Dejan Iskra – Razvojna agencija Zeleni kras

15:45 – 16:45 Suradnja u destinaciji – Istra adventure
Mladen Draguzet – pokretač neformalnog klastera, vlasnik Istra adventure agencije

16:45 – 17:00 Završna riječ
Nedo Pinezić – Savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka: https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register 
Organizatori: Dantes – savjetovanje za iznajmljivače & Sajam Promohotel

 Četvrtak, 23. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

RADIONICA: DIZAJN INTERIJERA ZA STAMBENE I POSLOVNE OBJEKTE

Vrijeme održavanja: 17:15 – 18:15 sati

Tema radionice u kratkim crtama pojašnjava:

  • Što obuhvaća usluga dizajna i kakav je proces rada sa dizajnerom
  • Ako samostalno uređujemo interijer od kuda krenuti, što sve moramo znati…
  • Tržište: materijali, trgovine, cijene, majstori,…
  • Trendovi ili vlastiti stil uređenja

Preuzmite detaljan opis i program ovog događanja u .pdf formatu.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka.

Organizatori: Giorgini – studio za dizajn interijera & Sajam Promohotel

Petak, 24. 02. 2023. / Dvorana za stručna događanja

DANI PRIVATNIH IZNAJMLJIVAČA

Dođite na dane privatnih iznajmljivača – domaćina u obiteljskom smještaju
Upoznati ćete najnovije tehnologije u turizmu koje olakšavaju svakodnevne procese iznajmljivačima uz brojne savjete i niz zanimljivih predavanja.
Saznati ćete kako ostvariti uštede u upravljanju apartmanima uz inovativne tehnologije.
Dobiti ćete priliku da budete među prvima koji će doći na novi slovenski i hrvatski booking portal.
Ekskluzivno ćemo vam predstaviti Google-ove stranice za turizam: kako se prijaviti i koje su sve mogućnosti Google platforme.
Predstaviti ćemo vam jednostavan alat koji vas povezuje sa svim svjetskim booking portalima.
Što je Channel Manager i koje su njegove mogućnosti?

Detaljan program sa satnicama, temama i predavačima biti će objavljen 14.02. u poslijepodnevnim satima.

Organizator zadržava pravo izmjene programa. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatnu uz obaveznu prijavu putem linka (od 15.02.).

Organizatori: MyRent – Channel manager & Property management sustav & Sajam Promohotel

https://app.core-event.co/events/promohotel-destinacijski-dan-destination-day-6585/register

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 22.2.2023. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 23.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 24.2.2023. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 25.2.2023. / 10:00-17:00 h

ULAZ SLOBODAN UZ OBAVEZNU PRIJAVU:

https://app.core-event.co/events/promohotel-38-medunarodni-sajam-prehrane-pica-i-opreme-za-turizam-faff/register

www.nedopinezic.com

www.promohotel.com

 

Objavljeno

TURISTIČKI IZAZOVI 2022. – 2023.

Rast turističkog prometa i pad udjela domaće komponente

Hrvatska je u 2022. imala odlične turističke pokazatelje. Barem što se dolazaka i noćenja tiče. Ostvareno je 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja. To je na razini 91% dolazaka i 96% noćenja iz rekordne 2019. godine.

Po podacima HNBa u devet mjeseci 2022. ostvaren je veći prihod za 2 milijarde i 206 milijuna eura. To je za čak 23% veći prihod nego u istom razdoblju 2019. godine.

I turizam Kvarnera bilježi dobre rezultate što se dolazaka i noćenja tiče. 2022. smo po dolascima i noćenjima  dohvatili 2019. – najbolju pretpandemijsku godinu.

Iako bi se prema ovim pokazateljima dalo zaključiti da se fizički i financijski promet nakon pandemije oporavljaju i povećavaju na željeni način te da stvaraju dobre učinke i na mikro razini, neki podaci ipak nedostaju.

U prvome redu su to podaci o postotnoj zastupljenosti domaće komponente u uslugama i dobrima koja su „ugrađena“ u iznos prosječne dnevne potrošnje po gostu. Nije svejedno da li od, na primjer, jedinice 100 kao dnevne potrošnje gosta, u Hrvatskoj ostaje veći ili manji dio financijskog prometa.  Postavlja se pitanje koliko od te ukupne potrošnje u Hrvatskoj ostaje na Kvarneru, ili nekoj drugoj regiji ?   Zašto je to važno ?

Porez na dohodak

Turizam nam je važan upravo kao „platforma“ za plasman domaćih proizvoda i usluga čime se postiže izvoz istih i povećava stvarni dohodak lokalne zajednice, županije i države. Taj dohodak je osnova za razvoj poduzetništva. Dohodak koji ostaje u zemlji povećava kupovnu moć, povećava potražnju, pozitivno utječe na rast gospodarstva na zapošljavanje i samozapošljavanje. Time se povećava broj poreznih obveznika poreza na dohodak koji je najveći izvor prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave i županije. Na mikro razini se taj prihod investira u komunalni standard, odnosno poboljšanje društvenog standarda zajednice.

Ljudi odlaze zbog niskih primanja i visokih troškova života

Moramo biti svjesni da će županije zajedno s općinama i gradovima morati puno više financirati ne samo infrastrukturu već i javne službe u kojima postoji deficit kadrova. Sve vrste komunalnih usluga, primarna zdravstvena zaštita za stanovništvo i turiste, interventne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca ali i službe sigurnosti, u prvome redu policija, suočeni su s pomanjkanjem ljudi zbog niskih primanja.

Evidentan je i nagli porast zaposlenika iz dalekih zemalja u sektorima turizma i graditeljstva. Očigledno više nema dostupnih djelatnika u zemlji i susjednim zemljama za sezonske i manje plaćene poslove. To također predstavlja rast uvozne komponente u složenom turističkom proizvodu. Koliko osobnih dohodaka ostvarenih u turizmu ostaje u Hrvatskoj a koliko odlazi u inozemstvo ?

Točka pucanja

Jednako tako prometna infrastruktura, gospodarenje pitkom vodom, zbrinjavanje otpadnih voda, zbrinjajvanje otpada pod jakim su pritiskom ogromnog povećanja turista u ljetnim mjesecima. Razvoj infrastrukture ne prati razvoj turističkog prometa. Sve to polako vodi u neodrživost sustava kojega imamo danas. Taj će problem biti izraženiji ako i dalje budemo imali trend smanjenja udjela domaće komponente u potrošnji dobara i usluga kroz turizam. Ako turistički promet raste a domaća komponenta pada, takav razvoj turizma postaje više opterećenje nego korist za lokalnu zajednicu. Pitanje je i do koje mjere možemo dalje nadograđivati infrastrukturu za kratkotrajna vršna opterećenja ?

Kada govorimo o strategiji razvoja turizma, potreban nam je razvoj  koji primarno donosi korist lokalnoj zajednici. To ujedno znači da turistički razvoj ne smije ići na štetu lokalnog stanovništva, ne smije uništavati okoliš i životno važne resurse lokalne zajednice.

Planiranje razvoja turizma, osobito novih smještajnih kapaciteta, izravno ovise o rješavanju ovih kadrovskih i komunalnih problema. Za to postoje ograničenja.

Rješenje je poznato

Rješenje je  povećani udio domaće komponente u turističkoj potrošnji čime se snaži domaće poduzetništvo i stvara šira porezna baza, veći, podnošljivi porezni prihodi kako bismo mogli ulagati u stručne ljude i vodovode, u ceste, parkirališta i kanalizacijske pročistače, reciklažna dvorišta, kompostane i slično.

Jednostavno rečeno, nije jedino važno koliko je gost potrošio u Hrvatskoj, još je važnije koliko je od te potrošnje ostalo u Hrvatskoj, odnosno u njenim regijama i turističkim odredištima. Ako se objekti grade uvoznim materijalom, ako ih grade strane tvrtke i strani radnici, ako se u izgrađenim smještajnim objektima zapošljavaju strani sezonski radnici, ako se opremaju uvoznom opremom, ako se u njima nude uvozna hrana i pića… onda zista nije važno koju cijenu postižu na tržištu jer veći dio tog novca „ne hrani“ lokalnu ekonomiju.

Upravo zbog toga u razvijenim turističkim zemljama, poput Austrije, uspješnost turizma se ocjenjuje kroz udio domaće komponente u proizvodima i uslugama za turizam kao i kroz utjecaj turističke potrošnje na jačanje gospodarstva u svim djelatnostima povezanim uz turizam.

Ovo je jedna široka tema, važna tema, i o njoj treba govoriti. Siguran sam da u Ministrastvu turizma i sporta ima znanja i mogućnosti komunicaranja važnosti turizma s hrvatskim predznakom. Ta važnost nadilazi kratkoročne intrese pojedinačnih poslovnih subjekata, udruženih društava kapitala a tiče se u konačnici svih koji žive u Hrvatskoj i koji žele da i njihovi potomci nastave ovdje živjeti.

Bez upravljanja razvojem turizma dogodit će nam se neželjeni, stihijski razvoj koji donosi štetne posljedice za svih.

 

Objavljeno

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – ŠTO AKO GA IZGUBIMO ?

Ako izgubimo obiteljski smještaj izgubit ćemo stalne stanovnike u malim sredinama. Izgubit će se lokalni stil života, prihodi od poreza na dohodak i drugi dohodak; imat ćemo prazna naselja većim dijelom godine. U ljetnoj će sezoni u svim tim stanovima boraviti nerezidenti vlasnici nekretnina i njihovi prijatelji. Postat ćemo zemlja bez stalnih stanovnika u malim sredinama. Zajednice izvan velikih gradova postat će vikend-općine. I ne samo to …

Ljudi žele privatni smještaj

Smještaj u privatnim stanovima i kućama u velikoj je ekspanziji u cijelom svijetu. Netko će reći da su za to krive OTA platforme poput bookingcoma ili airbnbia, međutim uspjeh ovih platformi ne bi bio ovako ogroman da ipak želja za privatnim smještajem nije rasla iz godine u godinu.
U početku svog djelovanja bookingcom čak nije ni poslovao s domaćinima, vlasnicima stanova i kuća. Svjedok sam nastojanja da ih pridobijemo kao i neuspješnih razgovora s Expediom. Ipak prevladalo je ono „daj ljudima ono što ljudi žele“.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

„Svi“ iznajmljuju preko platformi

Posljedica takvog razvoja događaja je ta da danas zaista nije teško doći do gosta i to iz preko 40 zemalja svijeta samo preko jedne OTA platforme. Zato se za iznajmljivanje smještaja turistima odlučuje sve veći broj vlasnika  smještajnih objekata koji imaju prebivalište u poznatim turističkim odredištima.  I vlasnici kuća i stanova za odmor koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu  također se sve više uključuju u iznajmljivanje svojih kapaciteta putem ovih platformi.

U toj žestokoj utakmici „deblji kraj“ izvlače starosjedioci s prebivalištem koji su među prvima obnovili svoje objekte za prihvat turista. Tada je to bio možda velik zahvat i značajno unapređenje kvalitete ponude, međutim svakom novom nekretninskom investicijom nastaju noviji, bolje uređeni objekti s još većom kvalitetom smještaja.

Nekomercijalni turistički kapaciteti

Nije samo smještaj koji se deklarira kao najam smještaja turistima konkurent u pružanju usluga smještaja onima koji su „stariji“ u pružanju usluge. Dapače, značajno veći kapacitet modernog, kvalitetnog smještaja nalazimo u novoizgrađenim stanovima i kućama za odmor koji se deklariraju kao „nekomercijalni turistički kapacitet“, koji nisu “kategorizirani”. Takvog smještaja u Hrvatskoj ima gotovo tri puta više od onog klasičnog, turističkog, kategoriziranog.

Turisti postaju domaćini

Sve što je izgrađeno kao objekt za povremeno stanovanje zapravo je u svojoj naravi turistički kapacitet. Kako god ga svrstavali, takav kapacitet ugošćuje značajan broj ljudi koji ovdje borave da bi u odredištu proveli svoje slobodno vrijeme. Nije rijetkost da objekt za povremeno stanovanje kupe ili izgrade turisti koji su zavoljeli odredište kroz svoje godišnje odmore. Tako turisti postaju domaćini.

U većini slučajeva kad smještaj iznajmljuju vlasnici koji nemaju prebivalište u turističkom odredištu, taj smještaj se iznajmljuje kao što bi se iznajmio stan podstanarima, bez ikakvih obaveza domaćina. To je model koji odgovara velikom broju domaćina ali i gostiju. Zbog toga raste udio posrednika koji nude potpunu brigu oko upravljanja ovom operacijom iznajmljivanja smještaja turistima. Vlasnici sve poslove predaju „u ruke“ posredniku, agenciji za upravljanje nekretninama i turističko posredovanje.

Održivo i neodrživo

Masovna izgradnja stanova za povremeno stanovanje s vremenom ulazi u fazu kad taj kapacitet i nekoliko puta premašuje kapacitet stanova za stalno stanovanje. Danas se takav razvoj sve češće naziva neodrživim razvojem. Neodrživost dvostruko “pritišće” stanovnike u lokalnoj zajednici. S jedne strane veliki kapacitet smještaja za povremeno stanovanje zahtijeva velike i skupe komunalne kapacitete za opskrbu energijom, vodom, zbrinjavanje otpada, uređenje i održavanje javnih površina, cesta i slično. A to košta.

S druge strane mali broj stalnih stanovnika na sebe preuzima veliki dio troškova takvog komunalnog sustava. Osim izdvajanja poreza na dohodak iz bruto plaće za nesamostalan rad i samostalna zanimanja, stalni stanovnici plaćaju i povećana komunalna davanja zbog troškova koje je uzrokovala velika izgradnja stanova za povremeno stanovanje. rastu i paušalna davanja na registrirani, kategorizirani turistički smještaj.

Stalni stanovnici su više pod lupom kontrole pa su u pravilu discipliniraniji u podmirivanju obaveza, legalno se bave uslugom iznajmljivanja smještaja turistima i plaćaju dodatan porez na dohodak, turističku pristojbu i članarinu. Sva ta davanja se, pod pritiskom povećanih potreba za održavanjem skupog komunalnog sustava, stalno povećavaju.

Dolazimo do toga da imamo stalan rast troškova stalnog stanovništva, bujajuću konkurenciju u smještaju turistima kroz povećanu izgradnju stanova za povremeni boravak i još uvijek, zbog kratke sezone, veliki dio godine bez dodatnih prihoda za stalne stanovnike.

Dug period bez dovoljne potražnje  u mnogim djelatnostima onemogućava zaposlenje tijekom cijele godine.
Mogućnost poslovanja, pokretanja poduzetništva, zaposlenje, sužava se na radove u graditeljstvu, dakle u onoj istoj djelatnosti koja posredno kumulira probleme.

Druga mogućnost je sezonsko zaposlenje u trgovini, ugostiteljstvu i brojnim popratnim djelatnostima ali na kratak rok od nekoliko mjeseci.
Izvan glavne turističke sezone jednostavno nema kritične mase ljudi da bi se isplatilo poslovanje, čak i da se bude „na nuli“, za većinu djelatnosti koje nisu vezane uz graditeljstvo.

Pitanje opstanka obiteljskog smještaja

Ovako složenu situaciju još dodatno otežava nerazumijevanje vlasti pa se napori za postizanje održivosti poduzimaju u potpuno krivom smjeru. Donose se mjere za smanjenje i ograničenje legalnog, kategoriziranog smještaja u domaćinstvu. Time se dodatno ugrožava opstanak lokalne zajednice jer bez dodatnih prihoda stalno stanovništvo neće moći podnijeti sve veća davanja.

U trenutku kad legalno iznajmljivanje smještaja turistima postane neisplativo doći će i do erozije prihoda od poreza na drugi dohodak, od turističke pristojbe i članarine.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

Rješenje se ne može tražiti u različitim pravima i obavezama ovisno o mjestu prebivališta. S obzirom na to da je svaki oblik diskriminacije neprihvatljiv, nemoguće je zabraniti iznajmljivanje turističkog smještaja vlasnicima stanova bez prebivališta u mjestu iznajmljivanja niti je prihvatljivo da se samo njima povise davanja.

Propuštena prilika za upravljanje prostorom

Prostorom je trebalo upravljati prije početka masovne izgradnje. U prostorne planove su trebali biti ugrađeni demografski parametri i pravo na osnivanje doma za članove obitelji s prebivalištem u zajednici te namjenu objekata definirati prema potrebi stjecanja drugog dohotka kako bi se kućni proračun osnažio i pružio kvalitetniji život onima koji su se odlučili ostati živjeti u toj maloj sredini.

Što se „vikend“ gradnje tiče, i ona je trebala biti ograničena prostorno ali i funkcionalno. Takav smo primjer imali u bivšoj državi kad su „vikendice“ zaista bile mali objekti namijenjeni za provođenje slobodnog vremena jedne obitelji. Takvi su se objekti mogli graditi u pojedinim područjima, morali su imati veću okućnicu, u pravilu samo jednu, maksimalno dvije etaže, malih tlocrtnih površina…

Netko će reći da je to bilo ovako ili onako naopaku ali s odmakom od 30-40 godina možemo vidjeti pokazatelje. Najvažniji pokazatelj je demografsko stanje. Ono je danas porazno. Ako se to htjelo izbjeći trebalo je drugačije upravljati prostorom i razvojem. Sad imamo to što imamo.

Mogući scenariji

Izostanak pravog upravljanja razvojem turizma u odredištu dovodi do posljedica koje već primjećujemo.

Jedan scenarij vodi do prodaje objekata koji se više ne mogu nositi s konkurencijom. Vlasnici i nasljednici napuštaju zajednicu i odlaze u neku drugu sredinu. Pri tome imamo primjera odlaska u veće gradove, ali i u ruralne krajeve unutrašnjosti gdje se s prihodom od prodaje nekretnine na obali može kupiti, obnoviti, izgraditi smještajni kapacitet više kategorije, veće privatnosti, ostvariti kvalitetnije stanovanje i još pokrenuti neke druge poduzetničke aktivnosti.

Drugi scenarij je učestaliji. Vlasnici do kraja života uživaju stečenu imovinu kao umirovljenici uz dodatne prihode od iznajmljivanja za dostojanstveniji život. Nasljednici prodaju imovinu, odlaze u urbane centre gdje su već stvorili novi život ili odlaze u inozemstvo.

Puno rjeđi slučaj je dugoročni najam nekretnine, recimo digitalnim nomadima.
U svakom slučaju otuđenje nekretnine od strane rezidenata, „starosjedilaca“ u pravilu znači da vlasništvo te nekretnine stječu ljudi koji nisu odrasli u toj sredini, nisu tu imali prebivalište. Nemaju društvenih ni emotivnih veza s ljudima, običajima, lokalnom kulturom življenja.

Uobičajeno takav objekt novi vlasnici koriste kao stan za povremeno stanovanje, možda kao boravište. Najčešće novi vlasnici, rodbina i prijatelji u takvom objektu borave u ljetnim mjesecima, rjeđe i vikendima izvan ljeta i u zadnje vrijeme nekoliko mjeseci ako im priroda posla (rad na daljinu) to dozvoljava ili su pak u mirovini.

Kroz sve navedene scenarije zajednica gubi stalne stanovnike, zatvaraju se vrtići i škole, poštanski uredi, i poslovnice banaka, benzinske stanice, trgovine… Najočitiji primjer imamo na području Gorskog kotara.

Gubimo ono po čemu je hrvatski turizam poznat i cijenjen

Hrvatski turizam već godinama uživa poziciju među pet najboljih domaćinstava na svijetu. Ocjene dobrog domaćinstva kroz najveće OTA platforme su zaista impresivne. Možemo ih usporediti sa svjetskim dostignućima hrvatskih sportaša. Kao što smo mala zemlja za velike sportske uspjehe u nogometu, rukometu, nordijskom, alpskom skijanju, vaterpolu, jedrenju, veslanju, borilačkim sportovima, boćanju…tako smo i mala turistička zemlja za veliki broj zadovoljnih gostiju koji na prvo mjesto stavljaju gostoljubivost.

O tome smo pisali još 2017. godine u ovo doba:

OBITELJSKI SMJEŠTAJ – HRVATSKI SUPERBRAND

Iz ugostiteljstva, hotelijerstva brzim tempom nestaje hrvatsko kontaktno osoblje. Sve manje konobara, recepcionara, sobarica i sobara i drugog osoblja koje je u kontaktu s gostima poznaje hrvatski jezik. Kad bi se i savladao jezik potrebno je „upiti“ i lokalnu kulturu da bi je mogli dalje promovirati prema gostima.

Na redu je obiteljski smještaj. I on je sve manje hrvatski, sve manje lokalni, prepoznatljiv, jedinstven.

Gubitkom obiteljskog smještaja kojega sve više zamjenjuje iznajmljivanje nekretnina, polako kopni ta naša prepoznatljivost, taj naš hrvatski brand.

Teško je ispravljati pogreške

U mnogim sredinama je teško „povratiti život“. Kad dođe do kritične razine demografskog pada, do velikog gubitka mlađe populacije, mjesta se postupno pretvaraju u beživotne sredine u većem djelu godine.

U nekim pak sredinama čak i imamo lagani demografski oporavak ali je ogromna izgrađenost stanova za povremeni boravak „ugušila“ puls života u većem djelu godine.

Tome pridonosi i „raspršivanje“ društvenih objekata. Kad bi na istom prostoru, u „istom krugu“ bili vrtić , škola, sportska dvorana, ambulanta, pošta, banka, galerija, sjedišta udruga… stvorila bi se cjelodnevna koncentracija ljudi pa bi se u toj zoni počeli otvarati ugostiteljski objekti, trgovine…Mjesto bi imalo svoj „centar života“. Na žalost, u većini manjih primorskih sredina nemamo tako promišljen razvoj.

Što možemo napraviti ?

Da bismo izbjegli pogreške na mjestima koja su, poput Gorskog kotara, tek krenula u ekspanzivni razvoj turističkih kapaciteta, najprije moramo naučiti lekciju propuštenih prilika za održivi razvoj na obali.
Sljedeći korak je proučavanje i implementacija dobrih programa u razvijenim zemljama kao što su Bavarska, Austrija, Švicarska, Italija.
O tome ćemo pisati u narednim nastavcima.

https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.htmlhttps://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html

nedopinezic.com

Objavljeno

PREDSTAVLJEN PRVI SCHENGENSKI TURISTIČKI PROIZVOD SLOVENIJE I HRVATSKE

 

Inicijativa za promociju zajedničkog prekograničnog turističkog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“ urodila javnim predstavljanjem u organizaciji predstavništva HTZa u Ljubljani.

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani na prigodnom je Božićnom brunchu priredilo prezentaciju ovogodišnjih turističkih rezultata u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost.

 

Od inicijative do akcije u mjesec dana

Na susretu predstavnika gradova i ostalih regionalnih institucija dviju susjednih regija, Primorsko – goranske županije i Primorsko – notranjske regije u Ilirskoj Bistrici 06.11. o.g. potaknuta je inicijativa promocije zajedničkog, prekograničnog proizvoda Gorskog kotara i Zelenog krasa „Explore The Wondernature“. Susret su organizirale razvojne agencije Primorsko – goranske županije,“Prigoda“ i Primorsko – notranjske regije, „Zeleni kras“.

Točno mjesec dana kasnije, 06.12. u organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice na čelu s Brunom Bonifačićem, održana je prezentacija prvog schengenskog slovensko-hrvatskog turističkog proizvoda u legendarnom  hotelu „Slon“ u Ljubljani pred pedesetak predstavnika medija i touroperatora. https://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notifhttps://www.facebook.com/hotelslon/reviews/?notif_id=1670411084813270&notif_t=page_review_reminder&ref=notif

Božićni brunch

Na prigodnom Božićnom brunchu, obogaćenom prezentacijom izvrsnih vina vinarije Korak s Plješivičkog vinogorja, prezentirani su ovogodišnjih turistički rezultati u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam. Naglasak je stavljen također na novu strategiju razvoja turizma koja u prvi plan ističe održivost. Jedan takav integralni, održivi turistički proizvod prezentiran je po prvi puta kao zajednička slovensko-hrvatska bezgranična (schengenska) ponuda.

Explore The Wondernature su zajednički predstavili Petar Hrg,direktor Turističke zajednice Gorski kotar i Dejan Iskra voditelj turizma pri Razvojnoj agenciji Zeleni kras.

Turistički proizvod „Explore The Wondernature“ obuhvaća:

područje Zelenog krasa s točkama od interesa

–             Postojna

https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/https://www.postojnska-jama.eu/hr/predjamski-dvorac/

–             Križna jama

https://krizna-jama.si/hr/https://krizna-jama.si/hr/

–             Cerkniško jezero 

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezerohttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/cerknisko-jezero

–             Rakov Škocjan

https://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjanhttps://www.notranjski-park.si/narava/naravne-znamenitosti/rakov-skocjan

–             Pivška jezera 

https://pivskajezera.si/

–             Mašun

https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932https://www.hribi.net/izlet/masun_sneznik/26/127/7932

–             Vrh planine Snežnik 

https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127https://www.hribi.net/gora/sneznik/26/127

–             Dvorac Snežnik

https://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castlehttps://www.nms.si/en/plan-your-visit/locations/sneznik-castle

–             Škocjanske jame,

https://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcBhttps://www.visitkras.info/park-skocjanske-jame?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0BePOgXjlDSM6IfkEfB5M__9QZI3XfBt-6gWJSfpkzNvMuFLqeGKR0aAqycEALw_wcB

–             Postojnska jama,

https://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcBhttps://www.postojnska-jama.eu/hr/postojnska-jama/zive-jaslice-u-postojnskoj-jami/?gclid=Cj0KCQiAkMGcBhCSARIsAIW6d0AcfCXxVxIMy1eKzNgTaawsUTuCOIA0pZfHacZxy4NljuTIokUS2voaAsI2EALw_wcB

–             Kobilarna Lipice

https://www.lipica.org/sl/https://www.lipica.org/sl/

Područje Gorskog kotara s točkama od interesa

–             Kaštel Zrinski, Ruta Putovima Frankopana, Brod na Kupi,

https://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupihttps://ruta.frankopani.eu/hr/loc/kastel-zrinskih-brod-na-kupi

–             Kanjon Kamačnik,

https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/https://visitvrbovsko.hr/kamacnik/

–             Brod Moravice, 

https://www.brodmoravice.hr/https://www.brodmoravice.hr/

–             Zeleni Vir

https://zelenivir.com.hr/https://zelenivir.com.hr/

–             Lokvarsko jezero,

https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/https://gorskikotarbike.com/atrakcije/lokvarsko-jezero/

–             Lokve

http://lokve.hr/http://lokve.hr/

–             Spilja Lokvarka

https://lokvarka.hr/spilja-lokvarkahttps://lokvarka.hr/spilja-lokvarka

–             Nacionalni park Risnjak

https://www.np-risnjak.hr/https://www.np-risnjak.hr/

–             Izvor rijeke Kupe

https://www.np-risnjak.hr/kupa/https://www.np-risnjak.hr/kupa/

–             Rijeka Kupa

Kupa

–             Prezid

–             Čabar

https://www.cabar.hr/https://www.cabar.hr/

–             Plešce

https://www.gorski-kotar.com/plesce.phphttps://www.gorski-kotar.com/plesce.php

–             Zamost

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zamosthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zamost

Dvije zemlje, dvije regije, jedno turističko odredište

Na svim ovim točkama od interesa imamo ponuditelje doživljaja i smještaja koji nose oznaku „Explore the Wondernature“. Ovo je prvi integralni turistički proizvod dviju susjednih regija i država koji će svoju pravu vrijednost dobiti stupanjem Hrvatske u schengenski granični režim.

Možemo reći da je područje turističkog proizvoda „Explore The Wondernature“ jedinstvena prirodna cjelina i jedinstveno stanište za najpoznatije divlje životinje, vuka, risa i medvjeda.

Inicijativa ide za tim da se iskoristi moment pred ulazak Hrvatske u schengenski režim graničnog prijelaza kako bi se najprije u Ljubljani i Zagrebu a onda i na drugim važnim emitivnim odredištima zajednički promovirao ovaj prekogranični turistički proizvod.

https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#https://siol.net/posel-danes/novice/slovenija-in-hrvaska-zdruzujeta-moci-v-turisticni-ponudbi-593908?fbclid=IwAR1JiZYpYKUQtOFL8qazZ7kAVDNPnjY2OVoJg7nbaQLA7V7hwqyLZB7gcoI#

Promocija šalje poruku Slovencima da posjete svoj predivan Zelini kras i nastave doživljaj u Gorskom kotaru. Hrvatima se skreće pozornost na bogatstvo zajedničke ponude Gorskog kotara i Zelenog krasa.

Ovakvom povezanom ponudom raste vrijednost za oba turistička odredišta, potiče se bezgranični promet u kraju gdje ljudi prirodno gravitiraju jedni prema drugima, s obje strane Kupe već stoljećima.

„Explore The Wondernature“ je pokrenut u nezgodno vrijeme kulminacije Pandemije Covid 19 pa je ostao nedovoljno poznat za širu javnost. Ovom inicijativom se želi dati novi impuls oživljavanju već gotovog turističkog proizvoda kao i njegovom unapređenju i sustavnom upravljanju.

Informacije:

RRA Zeleni kras d.o.o., 

Prečna ulica 1, 6257Pivka,

+386 (0)5 72 12 240,+386(0)5 72 12 245

Turistička zajednica Gorskog kotara

www.nedopinezic.com

Objavljeno

OTKRIVANJE STOCKHOLMA U DVA DANA

Naravno da se Stockholm ne može vidjeti u dva dana. Toliko je potrebno za prvo upoznavanje s ovom „Venezijom sjevera“, predivnim gradom na sjeveru Europe.

Polazak iz Zračne luke „Rijeka“ s otoka Krka

Imamo zaista dobru priliku letjeti s otoka Krka izravno u Švedsku prijestolnicu pa je šteta ne iskoristiti produženi vikend za jedan poseban izlet. Zrakoplovi niskotarifnog avio prijevoznika Ryanaira prometuju prema Stockholmu četvrtkom i nedjeljom. Kupili smo kartu četiri mjeseca prije putovanja i to nas je koštalo po osobi sto eura za dva smjera. Kako imamo prijatelje u Stockholmu smještaj i boravak su nam organizirani na najbolji mogući način.
S male zračne luke „Rijeka“ u Omišlju na otoku Krku, simpatično je odlaziti na putovanja jer se u pravilu ne čeka dugo na sigurnosne provjere i nema trčanja od terminala do terminala. https://www.ryanair.com/flights/gb/en/flights-from-rijeka-to-stockholm

Sam ukrcaj sličniji je odlasku na brod. U ZL „Rijeka“ rade mladi, ljubazni ljudi, trude se svi izvući najbolje od zadanih im okvira. Tako je i mali „duty free shop“ na terminalu simpatično opremljen dobrim izborom hrvatskih proizvoda, onako, malo u retro stilu. Cijela je zgrada zapravo vintage, pa je to najbolja „karta“ na koju se može igrati.

Ono što nije baš na razini, to je sustav informiranja. LCD ekrana s informacijama o letu ni za lijek. Istina je da u isto vrijeme leti samo jedan zrakoplov, ili maksimalno dva jedan iza drugog, ali kad let kasni sat vremena a informacija nema jer nema ni ekrana niti se putnici obavještavaju putem razglasa, to baš i nije ugodna situacija. Konačno putnike netko ispraća i netko čeka, čekaju se informacije o dolasku a njih nema.

Slična neočekivana manjkavost događa se na dolaznom terminalu. Tamo pak putnici zrakoplova koji je sletio čekaju kontrolu osobnih isprava pod vedrim nebom, na kraju piste. Zatvoreni prostor je skučen, može prihvatiti tek tridesetak putnika po zrakoplovu a prilazna rampa nije natkrivena a kamo li zatvorena. U slučaju kiše putnici s ručnom prtljagom osuđeni su na čekanje pod kišobranom pola sata, možda i više. Ni  kad uprži sunce nije ništa ugodnije. Putovnice kontroliraju tri službenice / službenika i zaista se trude ali propusna moć je daleko ispod potrebnog kapaciteta. Ako je već zgrada retro, ne mora takva biti i organizacija posla. http://www.rijeka-airport.hr/

Stockholm

Zračna luka Arlanda udaljena je svojih četrdesetak minuta vožnje do grada. Prijevoz je odlično organiziran redovitim autobusnim linijama, vlakom, taksi prijevozom. Karta za prijevoz autobusom se također može kupiti online kao i avio karta. Autobusi su prilagođeni putnicima s prtljagom pa imaju stalaže za prtljagu u prostoru za putnike kao i klasične autobusne prtljažnike. Naravno da je sve dobro iskomunicirano putem ekrana u autobusu na kojemu se prikazuje redoslijed stanica, trenutna pozicija autobusa i sljedeća stanica. Vozači najavljuju svaku stanicu a u slučaju kad se putnici zbune i izađu na krivoj stanici, poput nas, spremno izlaze iz autobusa i objasne zabunu te doprate izgubljene putnike natrag u autobus. https://www.flygbussarna.se/en/arlanda

Smještaj 1.

Švedska je uređena država, kraljevina, koja baštini demokratski ustroj još od 1921. godine kada su održani prvi parlamentarni izbori. Posljednjih 200 godina nije bila u ratu a njena povijest je takva da je stalno unapređivala svoj društveni ustroj. Izuzetno su predani učenju, znanju, poštuju znanje i vještine i jako puno ulažu u znanost. Zbog toga su otvoreni za prihvat znanstvenika iz cijeloga svijeta. Za njih imaju spremne stambene četvrti u kojima mogu povoljnije stanovati dvije godine dok ne riješe svoj status na sveučilištu i ne pronađu drugo stambeno rješenje. Svaka takva zgrada ima određeni broj soba s kupatilom za posjetitelje stranih znanstvenika, stanara, po povlaštenoj cijeni najma. Takvu sobu svaki stanar može rezervirati najviše sedam dana mjesečno. Tu smo mogućnost i mi iskoristili putem svojih prijatelja.

Hrana i prijevoz vrlo dostupni

U Stockholmu čovjek ne može ostati gladan ni žedan. Ugostiteljski su lokali na svakom koraku. Nude se jela iz cijelog svijeta. Mi smo po preporuci posjetili „Eataly“, restoran u bivšem kazalištu. To zapravo nije restoran već jedan „komadić Italije“. Talijanska jela, najviše pizze i paste, talijanska pića ali i izbor najboljih talijanskih delicija koje se mogu kupiti čine ovaj hram jela nezaboravnim doživljajem. Cijena ? Prava sitnica, pizza od 20 eura itd. https://www.eataly.se/en/

Mobilnost

Za kretanje milijunskim gradom dovoljan je bicikl ili romobil, običan ili električni. Ako nemate svog možete koristiti sharing sustav bukvalno na uglu svake ulice. Stockholm je „bike friendly“ grad. Biciklističke staze su ravnopravne s mrežom cesta za kretanje motornih vozila. Isto je i  s pješačkim stazama. Kretanje gradom jednako je efikasno javnim prijevozom, kombinacijom autobusa, tramvaja, podzemne željeznice i brodova. Kombinirana karta se može kupiti na dnevnoj osnovi, tjednoj ili mjesečnoj, godišnjoj… Ako nemate karte, umjesto nje na senzor prislonite kreditnu karticu i to je to. Skuplje ali efikasno. Kontrole su učestale i sustav odlično funkcionira. Preporuka je čak kupiti sedmodnevnu kartu za manji broj dana, više se isplati. Sedmodnevna karta košta 30 eura a svaka vremenski ograničena vožnja na 40 min 3,5 eura.

Vasa i Vasin poučak

Doći u Stockholm a ne vidjeti Vasu, to se zaista ne smije dogoditi. Ratni jedrenjak Vasa najbolje je očuvani brod iz sedamnaestog stoljeća na svijetu. Vasa je porinuta u more 10.08. 1628. i potopila se nakon samo 25 min plovidbe na ruti od jedne nautičke milje. Potonula je na 30 metara dubine, 120 metara od kopna, u boćatoj vodi na ulazu u luku. Razlog potonuću bila je greška u projektiranju, odnosno u gradnji. Dimenzije trupa, stabilitet nisu usklađeni s visinom i težinom broda koji je nosio dva reda teških topova. Na muljevitom dnu provela je 333 godine. Zbog karakteristika vode i mulja trup broda i svi dijelovi ostali su odlično očuvani.

Samo vađenje broda trajalo je četiri godine, čišćenje, istraživanje, prikupljanje svih dijelova još nekoliko godina, sastavljanje svih komponenti od 14 000 dijelova sve zajedno desetak godina. Od kada je Andreas Franzen 1956. otkrio olupinu pa do današnjeg načina prezentacije broda koja je dovršena 1990. prošlo je mnogo godina u marljivom nastojanju da se očuva ovo nemjerljivo blago.

1962. kad je na posebno izrađenom brodogradilištu počela obnova Vase već je razgled bio moguć. Ulaznice su se prodavale cijelo vrijeme obnove broda. 17 godina se drvo tretiralo polietilen – glikolom koji je nadomještao vodu istisnutu iz drva. Drvo se naime ne smije naglo sušiti jer puca, uništava se. Trebala su desetljeća do dostizanja optimalne vlažnosti drva.

To nije sve. 50 godina od spašavanja olupine na brodu se i dan danas izvode radovi, pažljivo se prate svi parametri koji utječu na uništenje strukture broda. Zbog toga je konstruirana posebna klimatizacijska mašinerija za muzej, zamijenjeni su svi stari čavli, novim prokromskim, konstrukcija je olakšana za četiri tone… Toliko je detalja vezano uz ovaj brod muzej, jedan od 10 najpoznatijih na svijetu ove vrste, da bi se o svemu moglo ispisati na desetke stranica. https://www.vasamuseet.se/en

Ono što stoji iza ovog monumentalnog pothvata je nevjerojatno strpljenje, predanost, marljivost, poštivanje struke, učenje na greškama, proučavanje, ulaganje u znanost i povjerenje prema znanosti…
Kad nabrojite samo nekoliko svjetski poznatih švedskih dostignuća baziranih na ovim vrijednostima slika postaje jasnija : Nobel i dinamit, IKEA, Volvo, Ericsson, Saab, Electrolux, Securitas, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, AtlasCopco, Skype, Spotify, AstraZeneca, ABBA… Švedska danas izvozi više po glavi stanovnika od SADa, Kine, Grčke i Italije zajedno. https://www.nobelprize.org/about/nobel-museum/

Grad na moru i na jezeru

Stockholm je grad koji se ravnopravno pozicionirao na jezeru Maralen i zaljevu Baltičkog mora. Grad se rasprostire na 14 otoka i nekoliko poluotoka koji su međusobno povezani s pedesetak mostova i brojnim brodskim, tramvajskim, autobusnim linijama i podzemnom željeznicom. Nije čudno što ga nazivaju „Venecijom Sjevera“.

Iako s gravitirajućom aglomeracijom broji gotovo 2,5 milijuna stanovnika, Stockholm je daleko od betonskog megapolisa. Zelene, netaknute oaze imaju status božanstva, moglo bi se reći. Poštuje se svako drvo, svaki grm. Zelene površine „razbijaju“ urbanizirane dijelove pa svaki kvart, gotovo svaka ulica ima svoje parkove, zelene šetnice, pješčane plaže ali i „grote“ poput naših primorskih do kojih vode „kozje staze“ i „viseće šetnice“, nadodane na stijene jer se stijene ne ruše, ne uništavaju betonskim cestama, plaže se ne prekrivaju betonskim sunčalištima. Sve je prirodno, jednostavno, funkcionalno.

Dječja igrališta su zapravo obiteljska okupljališta gdje se vikendom prodaju rabljena dječja kolica, dječja oprema, obuća, odjeća, igračke…Djeca brzo prerastu ono što nose i rabe pa je ovakav način uporabe stvari zapravo konkretizacija cirkularne ekonomije. Na istom mjestu su postavljeni stolovi i klupe, roštilj… sadržaji za djecu i odrasle su mnogobrojni : stolovi za stolni tenis, mini nogometna, hokej igrališta, koševi za košarku, boćališta ali i male atletske staze za skokove u dalj, trku s preponama, skateboard park…Sve se koristi u obiteljskim druženjima i iza sebe čisti.

Tako je i kad iznajmite sobu ili apartman. Posteljinu morate iznajmiti ili donijeti svoju bez obzira kolika je cijena smještaja; iza sebe pospremate, ostavljate sve onako kako ste zatekli. U većini restorana i kafića sami nosite hranu i piće do stola. To je vrlo praktičan odgovor na pomanjkanje radne snage u ugostiteljstvu. Vidi se to i po učestalosti rada studenata, osobito vikendima.

Jedrenje na dasci ili u jedrilici, obilasci otoka kajakom, plovidba motornim brodom, upražnjavaju se u slobodno vrijeme iz brojnih malih marina na obalama grada. Vjenčanje na krstarenju povijesnim brodom, druženja petkom popodne nakon posla na brodovima, sastanci, kongresi, zabave na brodovima…Stockholm zaista živi na moru. https://www.visitstockholm.com/

Zeleno razmišljanje

Političke stranke u cijelom spektru od krajnje ljevice do krajnje desnih jednoglasno zagovaraju brigu o okolišu. Hibridna vozila, vozila na struju već uzimaju prednost nad onima s motorima na fosilna goriva. Obnovljivi izvori energije, pametno zbrinjavanje otpada, smanjenje emisije CO2 ali i brižno čuvanje uporabljivosti stvari na dugi rok…to je već upisano u dnk Šveđana. Očuvane i obnovljene drvene kuće, oprema unutrašnjosti stanova stara desetljećima i odlično očuvana, „second hand trgovine“, „buvljaci“ nisu neobične pojave u ovom gradu. Jedan od razloga su i visoke cijene novoga pa je ono očuvano, rabljeno puno pristupačnije.

Smještaj 2. kod domaćina

Da ne ostane „visjeti u zraku“, par riječi i o korištenom smještaju kod domaćina. Prijatelj je iznajmio preko Airbnb platforme trosoban stan u stambenoj zgradi od vlasnika latinoameričkog porijekla koji je sa svojom obitelji otišao na drugu lokaciju. Stan je opremljen kao i svaki sličan stan srednjeg standarda. Ništa pretjerano uređeno, sve izgleda baš kao da su stanari ostavili stan prijateljima na korištenje. Taj smo stan koristili dvije noći dijeleći ga s prijateljima. Prija nas su u njemu boravili drugi prijatelji. Rezervacija je cijelo vrijeme bila na jedno ime, nismo popunili nikakvu prijavnicu, nismo platili turističku pristojbu. Cijena ovog stana je bila jednaka cijeni kuće za odmor za 6 osoba u posezoni kod nas.

Malo bolje uređeni stanovi koštaju poput vila s bazenom u punoj sezoni kod nas. Primopredaja ključeva i stana obavljena je posredstvom prijatelja vlasnika. Posteljinu smo nosili svoju a čišćenje smo platili posebno. https://hr.airbnb.com/a/stays/stockholm–%C5%A1vedska?c=.pi0.pk15162821277_126222848381&localized_ghost=true&gclid=CjwKCAjwsfuYBhAZEiwA5a6CDNpCLcgC6ZkGOmtNqeCHWvOVZFB28P-sP68iJO3lWmh7gob1va19pRoCH0gQAvD_BwE

Udaljeni smo, jako

Na kraju mogu razliku u društvenom uređenju i društvenim normama usporediti s udaljenošću u kilometrima. U nedjelju su se održali parlamentarni izbori. Izlaznost je veća od 87% iako glasanje nije obavezno. Glasati se na određenim mjestima može i danima prije izbora. 2.200 kilometara razlike. U svakom smislu. Neću uspoređivati klimu i sve ono što nam je Bog dao oko nas. Za više pameti trebat će nam više vremena. Naša se „Vasa“ tek nagnula na bok…
www.nedopinezic.com

Objavljeno

ODRŽIVI TURIZAM – JEDINI MOGUĆI RAZVOJ TURIZMA

 

Definicija i principi održivog razvoja turizma

Koncept održivog razvoja se u znanstvenoj i stručnoj literaturi pojavljuje osamdesetih godina 20. stoljeća kada se, prema definiciji Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development – WCED) sagledava kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe“ (WCED, 1987).

Drugim riječima, održivi razvoj promovira kontrolirani rast,  maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, a u cilju osiguranja dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.

Koncepcija održivog razvoja je posebice naglašena u sektoru turizma, gdje se sagledava kao usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva, a u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio-kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice. Svjetska turistička organizacija definira održivi turizam kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (UNWTO, 2020) .

Za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, ali i snažno političko vodstvo. Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka, uvođenje potrebnih preventivnih i/ili korektivnih mjera. Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.

Prema smjernicama UNWTO-a, razvoj održivog turizma mora sadržavati konkretne mjere, od kojih su najvažnije sljedeće:

Ekonomično, odgovorno i održivo korištenje svih prirodnih resursa koji čine ključne elemente turističkog razvoja;
Očuvanje elementarnih ekoloških procesa i briga za očuvanje prirodnog bogatstva i bioraznolikosti;
Poštivanje socio-kulturne autentičnosti zajednice domaćina, očuvanje naslijeđene i izgrađene kulture življenja lokalne zajednice;
Očuvanje kulturnog bogatstva i tradicijskih vrijednosti lokalne zajednice;
Doprinos međukulturalnom razumijevanju i toleranciji;
Planiranje ekonomskih učinaka na dugo razdoblje uz pružanje socio-ekonomskih koristi svim dionicima turističkog odredišta uz poštenu distribuciju istih;
Planiranje stabilnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti prihoda od turizma kao i koristi društvenog standarda kroz društvene usluge svim domaćinima zajednice;
Doprinos borbi protiv siromaštva.

Smjer održivog turizma posebno je snažno promoviran u proteklih nekoliko godina pod pritiskom jačanja investicija u građevine turističke namjene, velikog pritiska mase turista na poznata, atraktivna turistička odredišta i već evidentnih učinaka globalnog zatopljenja.

Negativan utjecaj krupnog kapitala

Do sada je smjer razvoja održivog turizma bio samo deklarativno istican, a u praksi se zaobilazio pod utjecajem krupnog kapitala. Drugim riječima, održivi turizam je bio samo marginalna pojava s potencijalom stalnog rasta. Međutim, od nastanka i širenja pandemije koronavirusa koja se po prvi puta u znanstvenoj literaturi spominje u prosincu 2019. godine (Hua i Shaw, 2020), održivi turizam naglo postaje potencijalno jedini mogući razvoj turizma u post Covid razdoblju.

Održivi turizam nije više samo poželjan smjer razvoja, to je jedini mogući turizam. Ovo nam postaje sve jasnije osobito nakon COP26 zasjedanja u Glasgowu.

Turizam nije održiv ako nije baziran na očuvanju prirodnog okruženja i kulture življenja lokalnog stanovništva. Jedno od područja koje je ugroženo dosadašnjim načinom razvoja turizma je Jadransko – Jonsko područje. Ovo područje Mediterana izuzetno je bogato kulturnim različitostima lokalnih zajednica i prirodnim fenomenima.

Obalna crta Jadransko-Jonskog područja pod snažnim je pritiskom investicijskog kapitala. To je možda i najveće gradilište u Europi. Da bismo usporili i zaustavili negativne trendove nekontrolirane urbanizacije i devastacije prirodnog okoliša, potreban nam je novi pristup razvoju turizma.

Novi pristup razvoju turizma

Održivi turizam postaje platforma za održiv razvoj ruralnih zajednica. Stil života lokalne zajednice, očuvan okoliš, kulturno nasljeđe, glavni su razlozi rasta interesa turističkih putnika za neko područje. Novi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice. Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiteljima. Fokus je na stavljanje u funkciju svih postojećih resursa. Najuspješniji je razvoj turizma u kojemu ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivaju turiste da im se pridruže.

Usporavanje – „Slowbalisation“

„Slowbalisation“ je novi pojam stvoren kao protuteža globalizaciji. Želi se naglasiti da je došlo vrijeme usporavanja procesa globalizacije. Novi pristup razvoju turizma ide u pravcu „slowbalisationa“: zaposli domaće / lokalne ljude, koristi domaće / lokalno, kupuj domaće / lokalno. Turistički dolasci se više koncentriraju regionalno, kontinentalno (manji CO2 otisak, fleksibilnija putovanja zbog pandemije).

Ponovo se koriste dolasci vlakom, sve više i hibridnim i e-automobilima.
Kod planiranja smještajnih kapaciteta najprije se stavljaju u funkciju svi postojeći smještajni kapaciteti a tek onda se planira gradnja novih ali po „eco friendly“ načelima.

Razvoj održivog turizma

Razvoj održivog turizma na nekom području mukotrpan je i dugotrajan posao. Ovakav razvoj zahtjeva izbalansiran utjecaj lokalne zajednice, nevladinog sektora, lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, mikro, malog i srednjeg privatnog poduzetništva i svih drugih dionika lokalne zajednice. Investicijski kapital izvana dobro je došao ali samo ako se pridržava dostignutih opće prihvaćenih pravila održivog razvoja i plana razvoja lokalne zajednice.

Glavni naglasci u razvoju održivog turizma stavljaju se na  smještaj, gastronomiju, proizvodnju hrane, aktivnosti u prirodi, zatim na prirodne atrakcije i kulturno-povijesne spomenike i životni stil lokalne zajednice. Sve zajedno nazivamo doživljajnim turizmom, u sve se prioritetno uključuje lokalno stanovništvo.
Tako se, silom prilika, razvoj turizma vraća na načela na kojima se prije gotovo 200 godina i počeo razvijati kao opća ljudska potreba.

Nedo Pinezić

www.dantes.com.hr