PUTOVANJE U SREDIŠTE BOSNE

 

S Krka na put kroz “vodeni svijet” središnje Bosne

Kako u tri i pol dana upoznati središnji dio Bosne i Hercegovine ?

Težak zadatak. Ipak prihvaćam izazov. Najvažniji su ljudi. Zato plan putovanja započinje kontaktiranjem prijatelja na zamišljenoj ruti. Može se reći da moje rute vode od čovjeka do čovjeka, domaćina na nekom odredištu. A domaćini su najveće blago  Bosne i Hercegovine. Topli, srdačni ljudi koji se iskreno vesele svakom putniku koji ih počasti dolaskom.

Izabrao sam glavnu temu kratkog putovanja. „Vodeni svijet“ je put koji započinje na Plitvicama, nastavlja se u Bihaću, ide preko Jajca, Visokog, Vareša do Kraljeve Sutjeske. Na ovom putu voda vlada, pojavljuje se u nevjerojatnim oblicima, hrani prirodu i dušu.

Produženi vikend

Ako put počne u četvrtak u 15:30 onda se za nekih četiri i pol sata stiže do prvog prijatelja na noćenje, taman nešto iza Bihaća. Uz put se mora stati, naravno. Sudbina je htjela da prva stanka bude u Otočcu. Tu smo slučajnim odabirom dobru kavu popili u kafiću „Amigo“, vlasnika Petra Kraljića pa smo imali osjećaj da smo uvijek u Skrbčićima, u konobi „Ivinčić“ s našim Petrom Kraljićem.

Dolazak u Vrtoče u etno selo „Čardaklije“, kod obitelji Zorana Radoševića pao je u termin večere. Zoranovi fantastični ćevapi, pljeskavica, metarska i druge kobasice, sirevi, uštipci i kruh od heljdinog brašna…To je bila okrjepa koja se pamti. Sve popraćeno degustacijom domaćih rakija i sokova i Zoranovih šala i viceva. Nakon toga smještaj u „raspršeni hotel“. Mene je dopala kućica na rubu imanja, do same šume. Zaspao sam slatko istog trenutka kad sam dotaknuo udoban krevet. https://cardaklije.com/

Doručak je najvažniji obrok

Kod Zorana u Čardaklijama doručak je više „do večere“ nego „do ručka“. Nema čega nema: uštipci, mješanica, omlet, cicvara, sir, kobasica, kava domaća, domaći sokovi … Nakon ovakve okrijepe nema straha pred izazovima novog dana. Prvi izazov je Štrbački buk. „Kartu čitaj i seljaka pitaj“, stara je uzrečica, pa smo tako i mi nakon pola sata vožnje došli do ulaza u možda najatraktivniji dio Nacionalnog parka Una. Na ulazu nas je dočekao „poglavica“, jedan iznimno upečatljiv čuvar parka s kojim smo srdačno razgovarali o Rijeci, otoku Krku, gdje svatko iz BiH ima nekog svog. Nakon plaćanja ulaznice, nastavljamo s vozilom do parkirališta i onda laganom šetnjom do vidikovaca s kojih se može najbolje doživjeti sva raskoš slapa Štrbački buk. Ono što slijedi teško je opisati riječima. To treba doživjeti. https://npuna.com/strbacki-buk/

Desant na Jajce

Tako se zove poznati ljetni muzički festival koji se svake godine održava ispod znamenitog vodopada. https://stav.ba/vijest/velike-face-muzicke-industrije-u-desantu-na-jajce/18985 Na parkiralištu smo kupili par suvenira i tako došli do sitnih novaca za plaćanje parkinga. Do vodopada smo došli nakon što smo platili ulaznicu. Ulaznice se plaćaju u KM, ne mogu se platiti karticom a li ljubazni naplatničari prihvaćaju i euro. Kurs je jednostavan: 1 euro = 2 KM. Ulaznica baš i nije jeftina ali doživljaj velikog slapa iz neposredne blizine je fantastičan. Osim toga vidljivo je da im svaka KM, svaki euro i te kako dobro dođu. https://www.agencija-jajce.ba/vodopad-u-jajcu/

Nakon Jajca valja put Travnika. Druga putna kava „pala je“ u Donjem Vakufu u kavani na katu gdje su domaći kolači fantastični. E, gdje je, to ćete istražiti sami. Centar.

Travnička kronika

Travnik je jedan sasvim poseban grad. Po mnogo čemu. Neumorna ambasadorica Travnika, Amra Livnjak, uputila nas je na obiteljski hotel https://hotelvezir.ba/en/home/ . Kad smo došli pred hotel, „brdo“ policije u uniformama, u civilu, zaista nismo očekivali takav doček. Ipak to nije bilo zbog nas već zbog najčuvenijeg iftara u cijeloj regiji. Po pristiglim vozilima, zaključili smo da se ovdje okuplja vrh vrhova društvenog, vjerskog i političkog svijeta. Ljubazni domaćini su nam osigurali parkirno mjesto a mi smo krenuli u šetnju gradom sa Suadom Bahtijarevićem, jednim od najpoznatijih vodiča u BiH. Gospodin Suad je specijalist ne samo za BiH već i za Tunis, Maroko i ostale mediteranske afričke zemlje. Travnik je grad kojega valja pomno istražiti. Mi smo, zahvaljujući Amri, na vrijeme rezervirali stol u jednoj od najpoznatijih ćevabdžinica u B i H „Hari“. „Timing“ je bio savršen, 17:45, taman malo prije dolaska brojnih obitelji nakon pucnja ramadanskog topa negdje oko 18:00. Usluga savršena, ćevapi savršeni. Užitak je promatrati brojno osoblje kako „zuje“ poput marljivih pčelica i iznimno brzo i efikasno poslužuju goste u svakom od brojnih prostora lokala. Na velikom roštilju koji se loži ugljenom smještenom u središtu lokala u isto vrijeme rade četiri roštilj – majstorice. Njihova vještina i brzina termičke obrade mesa je zadivljujuća.

Dobro okrijepljeni idemo dalje u šetnju užim središtem grada predvođeni našim vodičem Suadom. Šarena džamija, Plava voda, Elči Ibrahim – pašina medresa, rodna kuća Ive Andrića… Poznate osobe porijeklom iz Travnika poput „trenera svih trenera“, pokojnog Ćire Blaževića, Nikše Bratoša i mnogih drugih. Samostan Guča Gora, planinski centar Vlašić… i još mnogo toga nas čeka za otkrivanje kod budućih dolazaka. Dobra priprema za razumijevanje Travnika čitanje je Andrićevih djela, osobito Travničke kronike. https://travnik.ba/sta-vidjeti-u-travniku/

Put u središte zemlje

Visoko je danas najpoznatije po „Bosanskoj dolini piramida“. Što god tko mislio o tome, vrijedi „zaroniti“ u podzemne tunele u pratnji vodiča. Danas je ovaj impozantni geološki park uređen i organiziran na dobroj razini usluge. Vođenje je profesionalno i stručno. Šetnja podzemljem traje nekih 40 minuta. Što je manja grupa i što se manje komentira, to ostaje više prostora za meditaciju i razmišljanje. Možda ipak ne znamo sve o dalekoj prošlosti ? Kad se uzmu u obzir svi najvažniji elementi za život u ta davna vremena, sigurno je središnja Bosna bila pogodna za razvoj jedne civilizacije koja ima dodirnih točaka s onom vučedolskom. https://bosanskepiramide.ba/

Vareš

Iz Visokog do Vareša stižemo za nekih sat vremena. https://www.dw.com/hr/ako-je-ne%C5%A1to-u-bosni-bosna-to-je-vare%C5%A1/a-58838424 Vareš je srce Bosne. Smještamo se u hostel Mlin, https://mlinvares.ba/ kod Daria Dodika. Tu nas čeka i profesor Admir Čizma, licencirani turistički i planinarski vodič s nizom certifikata. Ali i više od toga, Admir je prava enciklopedija znanja. Kao profesor geografije on poznaje apsolutne sve što se tiče širokog spektra teritorijalnih specifičnosti svojega kraja. On je nasljednik utemeljitelja poratne turističke priče na prostoru općine Vareš, jednog i jedinog Boška Andrića. Rijetki su ljudi poput Boška koji tako gore za afirmaciju svog kraja u izrazito nepovoljnim okolnostima. Za usporedbu, grad Bakar s koksarom i terminalom za ugljen u luci i rafinerijom u zaleđu „mila je majka“ situaciji u kojoj se nakon rata našao Vareš. Hrpa uništene industrije, napuštenih rudnika, zapuštene infrastrukture… Ne znaš od kuda bi počeo. Boško je strpljivo i uporno sa svojom ekipom obnavljao razbijenu sliku nekad sjajnog Vareša i predivnog prirodnog okruženja. Teške rane se dugo liječe i proći će još mnogo vremena da zacijele ali oporavak je zamjetan.

Bobovac – simbol Bosanskog kraljevstva

S Admirom smo krenuli put Bobovca, kraljevskog grada. https://visitvares.com/bobovac/ . Bobovac je srednjovjekovna prijestolnica bosanskih vladara, njihova najznačajnija obrambena utvrda. Smješten na strmom brdu, s dviju strana opasan kanjonima kroz koje teku rijeke, s treće strane zaklonjen u šumovitom planinskom masivu, bio je dobro branjiv. On je otkriven javnosti 1891. a prva ozbiljnija arheološka istraživanja krenula su 1959. Posla ima i danas, ovisno o raspoloživim sredstvima i uloženim naporima. Razgled sa stručnim vodičem daje dobar uvid u povijesni razvoj zbivanja na ovom lokalitet od 1350. pa do njegovog konačnog pada u osmanlijske ruke 1463. godine. Bio je to vrhunac samostalnosti Bosne. Bosansko je kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Kraljevinom je vladala loza Kotromanovića, najpoznatiji su Tvrtko I, Tvrtko II, Stjepan Tomaš ali i dvije kraljice Jelena Gruba i Katarina Kosača. Katarinu i danas narod najviše štuje, osobito u administrativnom sjedištu kraljevstva, Kraljevoj Sutjesci.

Majstori kovači

Vareš i cijeli kraj a nekad i Bosansko kraljevstvo, žive i živjeli su od moćnog rudnog bogatstva. Nema čega nema pod zemljom. Ugljena, željeza, olova, plemenitih metala, osobito srebra… Još od prapovijesnih se vremena tu vazda nešto talilo i kovalo. Rat je ugasio posljednje industrijske visoke peći. Danas spomen na taj povijesni kontinuitet čuvaju majdani u Oćeviji. https://visitvares.com/sta-posjetiti/kovacnice-u-oceviji/ Posljednje kovačnice koje koriste rotore pogonjene vodom za pokretanje teških maljeva. Tu smo imali priliku vidjeti kako se to radi već stoljećima a bome i kupiti nešto od rukom iskovanog alata. Druženje s kovačima završili smo za zajedničkim stolom uz blagovanje finog jela spravljenog ispod peke. Majstori kovači su ujedno i najbolji majstori pekači. Zato se to svake godine održava tradicionalna pekijada. https://www.vijesti.ba/clanak/608730/medjunarodna-pekijada-kod-varesa-takmicenje-u-pripremi-najukusnijeg-jela-ispod-saca . Siti i napiti vratili smo se u naš hostel Mlin u Varešu i zaspali „ko male bebe“.

Kraljeva Sutjeska

Nedjeljno jutro sviće s gustom snježnom zavjesom. Snijeg toliko uporno pada da se polako taloži i zadržava na cesti. Nakon finog doručka krećemo na put prema Kraljevoj Sutjesci, oprezni, laganim tempom. https://kraljeva-sutjeska.com/   Odlučili smo se za okolni put autoputom do Kaknja pa prema Kraljevoj Sutjesci. Danas je Cvjetnica pa smo se mailom najavili gvardijanu samostana Fra Bono, jer bismo nakon mise voljeli razgledati i muzejsku zbirku. Crkva je dupkom puna pa imamo osjećaj da su svi koji slave Cvjetnicu iz ovog kraja tu. Danas je hrvatski dio stanovništva sveden na nešto preko 700 ljudi. Do zadnjeg, nesretnog rata ovdje je živjelo 12.000 Hrvata. To je prava slika onoga što se događa u većoj ili manjoj vjeri svom stanovništvu na Zapadnom Balkanu. Snažna depopulacija. Hrvati odlaze brže i lakše u EU zemlje zbog hrvatske putovnice. Nakon svečanog misnog slavlja – iznenađenje. Fra Bono prilazi propovjedaonici i posebno pozdravlja našu malu grupu od 9 ljudi s otoka Krka. Kakva čast !  Kao da nas ima “tri autobusa”. I to nije sve. Primljeni smo kao posebni gosti, za nas se pripremio ručak, počašćeni smo manirom najboljih domaćini. Uz ugodnu ćakulu i obilazak samostana i muzejske zbirke, teškom mukom smo se rastali od naših divnih domaćina. Prekoračili smo u znatnoj mjeri predviđeno vrijeme za povratak ali nije nam žao. Kraljeva Sutjeska, fra Bono HVALA ! Vratit ćemo se sigurno. https://www.bosnasrebrena.ba/kraljeva-sutjeska-samostan-i-zupa-sv-ivana-krstitelja

Banja Luka u prolazu

Kako smo već u priličnom kašnjenju, nismo više imali vremena za razgled Banja Luke https://www.tourismbih.com/bs/location/banja-luci/   već smo uz kratku pauzu u Doboju i uz pomoć prijatelja Vladislava Jakovljevića , „naciljali“ „Butik mesa Ivančević“ u Banja Luci. Bilo je to već vrijeme večere, u 17 sati i naravno svi smo poželjeli probati poznati banjalučki ćevap. „Mesne pločice“ sastavljene od 4 ćevapa u ukusnoj lepinji, uz malo luka…za prste polizat. Nakon okrijepe krećemo prema Gradiški i uz kraće zadržavanje na graničnom prijelazu dolazimo na autoput prema Zagrebu. Kasni dolazak na Krk nije nam pokvario raspoloženje iako je dan dolaska, ponedjeljak, već radni.

Ostalo je još mnogo, mnogo toga za vidjeti, posjetiti, razgledati, kušati…nekom drugom prilikom. Ovako, za tri i pol dana, bilo je  to  prilično dinamično i sadržajno putovanje. Preporučio bih ga svakome za prvo upoznavanje sa središnjom Bosnom. Ovo je bilo planirano putovanje nakon sličnog kada smo upoznavali Hercegovinu. https://nedopinezic.com/2022/11/07/upoznavanje-hercegovine-u-tri-dana/ Sad imamo bolji dojam cijele zemlje. I naravno još veću želju za nove istraživačke pothvate u susjednoj nam, dragoj Bosni i Hercegovini.

www.nedopinezic.com

ZLATO NA ITBu ZA KRK I KVARNER

BERLINSKI ZLATNI MEDVJED ZA PROMOTIVNE FILMOVE KRKA I KVARNERA

Turistička zajednica otoka Krka dobila je „zlatnog medveda“

Priznanje Golden Star Award 2024. na festivalu turističkog filma The Golden City Gate Award 2024. dobio je film „Echoes of Adventure“ koji promovira outdoor aktivnosti na otoku Krku. Film je producirao je Level 52 iz Labina.

Na istom festivalu u Berlinu, u sklopu Internacionalne Turističke Burze, još jedno priznanje za filmsku produkciju s Kvarnera.  Turistička zajednica Kvarnera je za film „Make your own movie“ u produkciji Filmerije i Kinoteke također osvojila Golden Star Award 2024.

Na Kvarner „putuju“ dva zlatna medvjeda, prestižna priznanja u svijetu produkcije turističkih, promotivnih filmova.

www.nedopinezic.com

SVI PUTOVI VODE U RIM

Dugo sam razmišljao o putovanju u Rim

https://www.comune.roma.it/web/it/welcome.page  Mislio sam da ću se za Rim posebno pripremiti, rezervirat barem tjedan dana za obilazak svih znamenitosti… I onda se dogodi da moja starija kćer Karla ima obranu mastera iz implantologije na medicinskom fakultetu UniCamillus. Dva i pol dana u Rimu ? Zašto ne ?

U dogovoru s ostatkom obitelji Karla je organizirala da dođemo na njenu promociju u Rim. Uz nju su promociju imale i njene prijateljice, kolegice Dora Mahulja i Andrea Lukežić pa nas se okupilo lijepo društvo.

Prijateljice i prijatelji stizali su dan za danom kao potpora laureanticama. Krenuli smo tako na put i mi, moja supruga Ksenija i ja iz zračne luke Trst s kojom je Rim povezan s četiri leta dnevno. https://triesteairport.it/en/#null

Zračna luka Trst ima odlično uređeno parkiralište, sve usluge su vrlo brze i dobro organizirane. Mala zračna luka ali dobro „posložena“. Naša mlađa kći Pavla došla je iz Zagreba preko Splita i našli smo se na Fiumicino aerodromu u Rimu.

S aerodroma biramo prijevoz brzim vlakom „Leonardo express“ https://fiumicino-leonardo-da-vinci-airport-transfers.tickets-rome.com/?gad_source=1&gclid=CjwKCAiAopuvBhBCEiwAm8jaMQ1gUpc8zuamlhRsfE1CI8Z4RPiUgimqdRcBkdsKlDTjJ2wB2Z-h7xoCftwQAvD_BwE  koji prometuje non – stop prema centralnom kolodvoru Termini.

Pola sata vožnje uz cijenu od 14 eura po osobi odnosno 10 eura na grupnu kartu od 4 osobe. Brzo, povoljno i efikasno. Ne treba ni spominjati kako su vlakovi uredni, udobni, moderni.

Prethodno rezerviran smještaj preko platforme booking.com nalazi se blizu kolodvora Termini https://www.rfi.it/it/stazioni/roma-termini.html a pokazalo se i blizu svih najvećih znamenitosti drevnog Rima. I to je jedina njegova prednost uz, za ovaj dio Rima, povoljnu cijenu. Ostalo bolje ne spominjati. Reći ću samo da je smještaj u domaćinstvu u Hrvatskoj i kad nije „najzvjezdaniji“ u rangu premiuma prema ovome u Rimu.

No, smještaj je u drugom planu, to je samo mjesto za spavanje. Sve drugo se događa izvan smještaja. Na primjer – doručak. Ugostiteljski objekti specijalizirani za male obroke u koje spada i doručak izvrsno su organizirani. Rade odlično, vrlo su prometni tijekom cijeloga dana. https://www.paginegialle.it/magazine/food/quali-sono-i-bar-e-caffe-che-fanno-le-migliori-colazioni-di-roma-8406

U tim objektima najviše rade mladi ljudi koji su došli iz druge zemlje, kontinenta, kulture. Izvrsno govore talijanski, vrijedni su i okretni, simpatični; očito dobro motivirani. A možda su oni ili njihovi roditelji riskirali život da bi došli do mjesta koje nudi dobru budućnost.

Drukčije je u pravim, restoranima s tradicijom gdje se traži „stara škola“ ugostiteljstva, iskustvo, poznavanje teritorija, vinske karte, izvornih namirnica i tradicionalnih jela. I tu je usluga izvrsna.Preporučio bih restoran“ Al 34“ https://www.ristoranteal34.it/ To je restoran „stare škole“ ugostiteljstva koji nudi domaće specijalitete. Cijene su na razini naših, hrvatskih a u hrani se primijeti svježina namirnica. Kratki lanci nabave igraju vrlo značajnu ulogu u Rimu. Vrlo plodna okolica živi od plasmana dnevno svježeg povrća, mesa, plodova mora. To je iznimno važno za lokalnu ekonomiju a isto tako važno je i za održavanje visoke razine kvalitete gastronomske ponude.

Po Rimu se može kretati taksijem, Uberom koji je besprijekorno dobro organiziran, električnim romobilom, biciklom, podzemnom željeznicom, autobusom , pješke, ili kombinacijom ovih prijevoza. Naši mladi su isprobali sve opcije a mi smo najviše pješačili. Po dobrom vremenu to je i najbolja opcija jer je doživljaj destinacije potpuniji.

Od atrakcija uspjeli smo vidjet Forum, Koloseum s vanjske strane, posjetili smo Vatikan, najmanju državu na svijetu https://www.vaticanstate.va/it/ . Razgledali smo baziliku Sv. Petra s Petrovom grobnicom, grobnice papa, popeli smo se na kupolu bazilike s koje se pruža veličanstven pogled na uži centar Rima.
Do vrha kupole se dolazi na način da se pola puta putuje liftom ili se sav put prođe pješice stubama (jeftinija ulaznica). U obje varijante negdje na pola puta, na krovu bazilike mjesto je za mali odmor. I tu nas je dočekalo najveće iznenađenje – mali ugostiteljski objekt s pićem i slatko – slanim „ugriscima“ te čist i uredan wc! Cijene su na tom mjestu vrlo pristupačne, usluga odlična a pauza nakon pješačenja strmim stepenicama, više nego dobro došla.

Šetnja Vatikanom je ugodna i iako ima uvijek svijeta, nema osobite gužve jer su trg i korzo prostrani. Ispod hrvatske ambasade se nalazi ugostiteljski objekt s osvježenjima, tu su i suvenir dućani kao i neizbježni ulični (pre)prodavači svega i svačega.

U blizini Vatikana je i Papinski Hrvatski Zavod Sv. Jeronima i sve se to može obići pješice s početne točke Španjolski trg, na primjer;  u blizini kojeg je pametno rezervirati smještaj.

Ukupan dojam je da je sve ono što je najzanimljivije vrlo pristupačno i da se sve može razgledati krećući se pješice. Grad je vrlo vibrantan, ima pozitivnu energiju. U Rimu nećete ostati gladni ni žedni ali dobro je informirati se u naprijed za dobra mjesta jer će vam vjerojatno trebati rezervacija.

Grad nije čist, problemi s otpadom su očito veliki. Smještaj koji je na malo višoj razini ponude zaista je skup a ono jeftinije može biti svakakvo. Za izbor smještaja treba uzeti vremena i dobro proučiti ponudu sa svih strana, pročitati puno osvrta i pogledati ocjene i mišljenja gostiju.

Ostalo nam je još mnogo toga za vidjeti jer cilj našeg dolaska je bio sasvim druge prirode a mali turistički obilazak tek usputni sadržaj. Rim smo tek „načeli“ ali je okus fantastičan i pita još 😊
Svakako ćemo se vratiti i nastaviti s razgledom vječnog grada Rima.

www.nedopinezic.com

ITB BERLIN – VARLJIV OPORAVAK

Internacionalna turistička burza Berlin – ITB

Ovogodišnje izdanje najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu događa se nakon stanke od dvije godine.
U te dvije godine došlo je do ogromnih promjena koje su vidljive već i na samom putovanju prema Berlinu: zrakoplovne linije koje kasne po sat vremena bez obrazloženja i isprike, hoteli u Berlinu koji su veliki dio usluga digitalizirali pa je onaj profesionalno – srdačni prijem nestao, autobusne linije iz centra grada prema sajmu koje su jako reducirane, manji broj izlagača i manje pompozno predstavljanje, kongres bez najvećih svjetskih imena u putovanjima i turizmu, bez prevoditelja… Smanjen je čak i broj „okrjepnih stanica“ po holovima, sve je nekako skromnije u odnosu na 2019. godinu.

Ipak, i dalje je ITB najveća svjetska turistička burza a ITB kongres s 400 govornika u 4 kongresne dvorane također najveći i najznačajniji.
Broj tema je smanjen ali značaj nije.

Kao i do sada kongres se otvara predstavljanjem šire slike kroz uvodno izlaganje prof. dr. Clemens Fuesta, predsjednika IFO instituta – Leibniz instituta za ekonomska istraživanja na Univerzitetu Munchen. Ovaj institut provodi istraživanja svaka tri mjeseca kroz koja iz realnog sektora dobiva vrlo značajne informacije. Praćenjem trendova u tako kratkim intervalima dobiva se vrlo jasna ukupna ekonomska slika. To se stanje odražava na mnoge aspekte profesionalnog i privatnog života kao i na sam turizam.

Ono što je svojevrsni paradoks trenutačne situacije je to da potražna za turističkim putovanjima raste dok u isto vrijeme efekti inflacije i porasta kamata negativno utječu na raspoloživa financijska sredstva za putovanja. To bi moglo dovesti do povećanja potražnje za kraćim putovanjima i dužim ali jeftinijim putovanjima u 2024. godini. U dobrom balansiranju između potreba putnika i ponude turističkih tvrtki sve veću ulogu ima digitalna tehnologija.

Pokušaj vraćanja na „stare postavke“, prije pandemije, dr. Fuest vidi kao pogrešan način razvoja. Potrebne su inovacije, eksperimenti na osnovu iskustva stečenih u kontinuiranom kriznom okruženju. Pandemija Covid 19 nas je pripremila na nove pandemije a kriza koju je izazvao rat u Ukrajini na nove krize osobito u sektoru energetike i hrane.

Digitalizacija, ljudski resursi, održivost, tri su osnovna pojma koja obilježavaju turizam danas.
Digitalizacija se ubrzano razvija i postaje glavni alat ne samo marketinga i prodaje već i upravljanja procesima.

Turizam je ipak, prije svega, ljudska, humana interakcija pa digitalna tehnologija i robotika ne mogu potpuno nadomjestiti ljudsku radnu snagu u turizmu. Ona je vrlo deficitarna u cijeloj Europi.

Tu dolazimo d drugog apsurda. Razvijene zemlje pozivaju i zapošljavaju radnu snagu iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja da bi u isto vrijeme potpomagale programe za bolji život tih zajednica koje ubrzano stare i ostaju bez radno aktivnog, produktivnog stanovništva.

Integracija imigranata je važan proces za razvijene zemlje ali do koje mjere se može „crpiti“ najvažniji dio stanovništva iz krajeva koji već trpe zbog toga ? U budućnosti će se sve više razvijati turistička ponuda na globalnom jugu gdje će se kroz takav razvoj zapošljavati stanovništvo koje bi inače emigriralo. To će stvarati nove probleme na globalnom sjeveru na kojemu će se i dalje osjećati nedostatak radne snage u ugostiteljstvu i turizmu.

Potreban je sasvim nov pristup prema radnicima s puno više fleksibilnosti. Oni koji će i dalje imigranti u globalni sjever trebaju dobiti svu moguću pomoć za integraciju.

Neodrživa održivost

Slično je i s održivošću. Svi govore o održivosti ali isto tako računaju na povećanje broja dolazaka turista, na veći broj dolaznih letova pa se ta kontradikcija želje za što većih stupnjem održivosti uz istovremeno povećanje volumena prometa sve više ocrtava kao paradoks.

U novonastalom održivom pristupu ima i mnogo „zelenog pranja“ gdje se uz korištenje obilatih financijskih fondova prikazuje poslovanje „zelenijim“ nego što ono u stvari i je. U tome prednjače velike turističke kompanije. Ova situacija uz bujanje birokratskog aparata zaduženog za kontrolu i upravljanje pravilima održivosti dovodi u pitanje iskrenost ponuđača a time i povjerenje potrošača, turističkog putnika.

Umjesto ovakvog pristupa tumačenju EU taksonomije, dr. Fuest predlaže mjerenje „ugljičnog otiska“. Smanjenje emisija CO2 konačan je strateški cilj programa dekarbonizacije ali i jedan od važnijih ciljeva održivosti turističkih putovanja.

Turizam se nalazi u stanju transformacije

Turistički sektor i dalje treba prakticirati elastičnost, fleksibilnost u poslovanju i graditi sustav koji je otporan na krizna stanja. Proizvode koje treba prioritetno razvijati  su oni koju su se pokazali najotpornijima u pandemiji. To je svakako planinski turizam, aktivni turizam, turizam manjih grupa, individualni turizam, baby boomersi su financijski najjači, najstabilniji segment putnika.

Polarizacija na one koji imaju dobar budžet za putovanja i one koji su osjetljiviji na cijene dodatno će rasti. Briga za okoliš, jasno prikazivanje svih konkretnih postupaka za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš iznimno su važni u turizmu.

Putovanja željeznicom će rasti, povećavat će se korištenje tekućeg vodika kao goriva, zračni prijevoz će i dalje biti pod snažnim pritiskom za korištenje okolišno prihvatljivog goriva.

Sve nam govori da brojke turističkog prometa koje nas uvjeravaju da se vraćamo na „staro normalno“ mogu biti varljive. Fizički i financijski promet se vraćaju kao posljedica preduge socijalne izolacije u vrijeme pandemije. Međutim poslovni sektor je doživio velike šokove i promjene i nije se operativno ni financijski potpuno oporavio. Kućni proračuni obitelji turističkih putnika bit će u sve većem opterećenju prouzročenom učincima inflacije. Cijene roba i usluga široke potrošnje, osobito energije i hrane će rasti iznad realnog rasta plaća.

Zato unatoč odličnim prognozama za 2023. godinu, turistički se sektor mora već sada pripremati na 2024. i 2025. koje donose nove izazove.
Iz Berlina
Nedo Pinezić

Im memoriam Josip Pinezić Pino 1934. – 2022.

Josip Pinezić Pino
1934. – 2022.
Partil je barba Pino. Još jedno slaganje nacijepanih drva manirom estetike vrhunskog hotelijera, sve na svom mjestu, poravnato, uredno. I odlazak.

Njegov životni put mogao bi biti predložak za dobar film pun emocija i sjete za proteklim vremenima.

Rođen u siromašnoj obitelji, u tada malom i zabačenom selu Skrbčići, Pino je vrlo rano morao preuzeti odgovornost za svoj razvojni put. U dobi od 17 godina u vremenima gladi, krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, nakon kratkog školovanja, već vodi dvije „butige na tesere“. Jedan dan u Vrhu, drugi u Skrbčićima, putujući pješke i biciklom dijelio je mještanima najosnovnije potrepštine u zamjenu za bonove.

Sredinom pedesetih godina kreće stopama mnogih u Šotoventu – na more. Ipak, već tada se usmjerava prema turizmu, ukrcava se kao „mali od kamare“ na putničkim brodovima dužobalne plovidbe Jadranom. Vrijedan kakav je bio ljeti je plovio, zimi se školovao u ugostiteljskoj školi u Opatiji. Nadređeni su prepoznali njegov talent pa mu Jadrolinija omogućava dodatno školovanje ekonomskog usmjerenja uz financijsku podršku. Bila je to odskočna daska za poziciju komesara bijelog osoblja, odnosno „direktora hotela“ na putničkim brodovima.

Uskoro u jadrolinijinu flotu stižu brodovi za duža kružna putovanja. Pino se 1961. ukrcava kao komesar na „Dalmaciju“ ponos flote putničkih brodova tadašnje države. Tu je stekao veliko iskustvo u najprofinjenijem obliku turizma – luksuznim krstarenjima. U to doba su krstarenja bila upravo to – luksuz. Plovidbe Mediteranom, Sjevernim morem, uz obalu Afrike… s gostima iz mnogih zemalja na brodu kapaciteta 300 putnika i danas bi se smatrala posebnim.

Veliko znanje i iskustvo dovelo ga je do prvog direktora najluksuznijeg hotela tadašnje države. 1971. postaje direktor hotela „Palace“ u „Hotelskom gradu Haludovo“. Investitor i vlasnik „Haludova“ , SOUR Brodokomerc sklapa ugovor o poslovnoj suradnji bez presedana u povijesti „hladnog rata“. Veliki poticaj ublažavanju teških dugova Brodokomerca zbog izgradnje velebnog Haludova trebao je donijeti mega poznati strateški partner iz Sjedinjenih Američkih Država – Penthouse.

Svakodnevno je Pino, u ne baš uvijek ugodnim situacijama, rješavao nedostatke siromašnog okruženja za elitnu publiku. “Bijele”, makadamske, prašnjave ceste, nedostatak električne energije, izuzetno loše telefonske linije (za vezu sa SADom čekalo se danima), i mnogih namirnica, nedostatak zabavnih sadržaja poput trgovina luksuznom robom, otmjenih restorana… Trebalo je na dnevnoj bazi ublažavati frustracije zahtjevnih gostiju s nimalo ugodnim Bobom Guccioneom koji je sebe predstavljao kao prvog kapitalističkog lomitelja barijere željezne zavjese. Ikona američkog kapitalizma osvaja Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju.

Pino je zaista pokušavao sve pa i skretanje opskrbnog trgovačkog broda, pa i kruzera iz Trsta na sidro pred Haludovom kako bi se zadovoljilo potražnju VIP gostiju.

Kao čovjek kojega su suradnici i djelatnici iznimno cijenili a partneri poštovali, nakon Haludova preuzeo je upravu „Hoteli Malinska“  a zatim i „Zlatnog otoka“ kako bi unaprijedio uslugu.

Za kraj radnog vijeka ponovo se otisnuo na more na posljednja putovanja svoje „Dalmacije“.

Barba Pino je bio otvoren čovjek, oštra uma,velikog znanja i sjajne memorije. Esteta, hotelijer od formata, pravi gospodin a jednostavan, skoman, pošten i pristupačan.

Tko je htio mogao je od njega puno naučiti, njegovi savjeti su bili uvijek pristupačni, volontirao je u mnogim društvenim tijelima. Turistička zajednica Općine Malinska – Dubašnica, Općinsko vijeće, otočne institucije u kojima je Pino bio aktivan imale su čovjeka znanja i pojave, sjajnog diplomata opće prihvaćenog sugovornika i suradnika.

Život ga nije mazio od najranijeg djetinjstva pa do pozne dobi. Mnogi gubici i teške situacije nisu ga slomili. Podrška njegove supruge Ankice, kćeri Ksenije, unuka Ane, Sanje i Nataše i topla druženja s praunučićima njemu su bili najveće bogatstvo.

Redovne dnevne šetnje i kave s bratom Ivom primjer su bratske povezanosti koju se malo gdje može sresti. Kuda Pino tamo i Ive, kao dva brata blizanca, tijekom cijelog života.

Odlaskom barba Pina zatvara se jedno poglavlje života s turizmom i turizma sa životom svagdanjim kakvog smo željeli i kakvog smo voljeli.

Ostaju sjećanja i pouke s kojima Pino nastavlja živjeti u nama.

Vidi 23. minuta:  https://www.youtube.com/watch?v=tALx6BbZPB4&t=2054s&ab_channel=Qemetiel218

Hrvatska primjer Europskoj komisiji za reguliranje smještaja u domaćinstvu

Kratkoročni najam 

Većina mjera iz Komisijinog prijedloga već postoji u Republici Hrvatskoj koja ima jedan od najuređenijih sustava kratkoročnog najma u Europskoj uniji.

Europska komisija je predstavila prijedog uredbe kojom se prije svega uvodi registracija iznajmljivača, zatim sustav prijave boravka turista odnosno najmoprimca kratkoročnog najma i obaveza plaćanja turističke pristojbe.

Sve ovo Hrvatska već provodi pa i više od toga. U Hrvatskoj postoji razmjerno najveći udio legalnih iznajmljivača  od svih ostalih EU zemalja prema kriterijima koje donosi  uredba.

Upravo zbog ove činjenice nerijetko se spominje veliki smještajni kapacitet koji je u samom vrhu EUa prema broju stanovnika. Stvar je u tome da u mnogo većim zemljama od Hrvatske ova vrsta najma stanova uopće nije registrirana, iznajmljivači nemaju posebna odobrenja, ne postoji registar iznajmljivača a ne plaća se ni turistička pristojba.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

U mnogim EU zemljama stanovi se iznajmljuju putem posredničkih platformi bez obzira na status. Europska komisija želi ujednačiti standarde kratkoročnih najmova u svim EU zemljama. Hrvatska pri tome može poslužiti kao primjer.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

Javno savjetovanje

Prijedlog uredbe je objavljen za javno savjetovanje koje traje do konca studenog. Cjelovit dokument možete pogledati putem ove poveznice : https://mail.google.com/mail/u/0/#all/FMfcgzGqRZXPSsVZXkPNHGqHlfqbqlzr

Pozvani smo svi da damo svoje mišljenje neposredno ili putem svojih predstavničkih tijela.

Europska komisija je7.11. 2022. donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora u svim zemljama Europske unije.

Rezervacije kratkoročnog smještaja donose koristi i iznajmljivačima i turistima ali  one mogu izazvati zabrinutost u određenim lokalnim zajednicama koje se protive povećanju ponude kratkoročnih najmova na štetu dugoročnih najmova. Nerijetko se upravo ovakav trend krivi za povećanje cijena dugoročnih najmova.

Novim pravilima želi se poboljšati prikupljanje i razmjena podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. To bi trebalo poslužiti kao temelj za djelotvorne i razmjerne lokalne politike kojima će se obuhvatiti i prilike i poteškoće povezane sa sektorom kratkoročnog iznajmljivanja.

Prema obrazloženju prijedloga nova predložena pravila pridonijet će povećanju transparentnosti u pogledu identifikacije i aktivnosti iznajmljivača u kratkoročnom smještaju i u pogledu pravila koja moraju poštovati te će olakšati registraciju iznajmljivača.

Prijedlogom rješenja prebacuje se propisana jednoobrazna  obaveza  na internetske platforme pa se očekuje da će se promijeniti trenutačna rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke.  U konačnici novi protokol bi trebao pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Time se želi pridonijeti održivijem turističkom ekosustavu i poduprijeti njegova digitalna tranzicija.

Novi zahtjevi za razmjenu podataka za kratkoročno iznajmljivanje

Ciljevi novog predloženog okvira su:

  • usklađivanje zahtjeva za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje kad ih uvedu nacionalna tijela: sustavi registracije morat će biti u potpunosti dostupni na internetu i prilagođeni korisnicima;  trebao bi biti propisan sličan skup relevantnih informacija o iznajmljivačima i njihovim nekretninama, odnosno „tko”, „što” i „gdje”; pri ispunjavanju registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj
  • pojašnjenje pravila kako bi se osiguralo prikazivanje i provjera registracijskih brojeva: internetske platforme morat će iznajmljivačima olakšati prikazivanje registracijskih brojeva na svojim platformama; morat će i nasumično provjeravati jesu li iznajmljivači registrirani i prikazuju li točne brojeve; javna tijela moći će suspendirati registracijske brojeve i zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila
  • pojednostavljenje razmjene podataka između internetskih platformi i javnih tijela: internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima; za male platforme i mikroplatforme predviđene su jednostavnije mogućnosti izvješćivanja; javna tijela moći će primati te podatke putem nacionalnih „jedinstvenih digitalnih ulaznih točaka”; to će doprinijeti ciljanom oblikovanju politika
  • omogućavanje ponovne uporabe podataka u agregiranom obliku: podaci dobiveni na temelju ovog prijedloga doprinijet će, u agregiranom obliku, statističkim podacima o turizmu koje izrađuje Eurostat i bit će uključeni u predstojeći europski podatkovni prostor za turizam; s pomoću njih razvijat će se inovativne usluge povezane s turizmom
  • uspostava djelotvornog okvira za provedbu: države članice pratit će provedbu tog okvira za transparentnost i uvesti odgovarajuće kazne za nepoštovanje obveza iz ove Uredbe.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće raspravljat će o Prijedlogu Komisije u cilju njegova donošenja.

Nakon donošenja i stupanja na snagu države članice imat će dvije godine za uspostavu potrebnih mehanizama za razmjenu podataka.

Polazna osnova za ovakav prijedlog

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja brzo se razvija u EU-u, uvelike potaknuto ekonomijom platformi.

Smještajne jedinice za kratkoročno iznajmljivanje čine otprilike četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u i njihov se broj znatno povećava u cijelom EU-u. Taj je trend potvrđen za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Broj rezervacija kratkoročnog smještaja tijekom ljeta 2020. i 2021. bio je iznad razine iz 2018. Osim toga, broj rezervacija u prvoj polovini 2022. povećao se za 138 % u odnosu na isto razdoblje 2021. Kratkoročno iznajmljivanje smještaja postalo je neophodno za turistički ekosustav EU-a, uključujući goste i iznajmljivače, te za mnoge zajednice, stvarajući i prilike i izazove.

Prijedlog uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja jedna je od glavnih mjera puta tranzicije za turizam, objavljenog u veljači 2022. Prijedlog je najavljen u Komisijinoj strategiji za MSP-ove iz ožujka 2020. u cilju promicanja uravnoteženog i odgovornog razvoja ekonomije suradnje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz potpuno poštovanje javnih interesa.

Njime će se dopuniti i postojeći instrumenti, posebno Akt o digitalnim uslugama, kojim se uređuju internetske platforme, i pravila iz Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC7).

 

 

 

BUDUĆNOST HOTELIJERSTVA

Accor group, https://group.accor.com/en

Accore grupa je najveća hotelijerska grupacija na svijetu koja zapošljava 230.000 ljudi u 5.300 hotela i 10.000 restorana i barova u 110 zemalja diljem svijeta. Hoteli su im grupirani kao ekonomični, prosječni, premium i Luxury.

CEO Sebastian Bazin

Glavni direktor grupe je Sebastian Bazin, čovjek koji je karijeru gradio u financijskom sektoru na najzahtjevnijim tržištima, New Yorku, Londonu, San Franciscu. Bio je čelni čovjek Hottinguer Rivaud Finances, investicijske banke, pa izvršnim direktorom L’Immobilière Hôtelière, tvrtke za razvoj hotela u Francuskoj.

1997. prešao je u Colony Capital, privatnu tvrtku za ulaganje u nekretnine, kako bi vodio njen europski ogranak i vodio nekoliko akvizicija, uglavnom u ugostiteljskom sektoru (Générale des Eaux, Club Méditerranée, Lucien Barrière, Fairmont & Raffles, Buffalo Grill, Château Lascombes, Stadia Consulting i drugi).

Upravnom odboru Accora pridružio se 2005. i, preko Colony Capitala, postao dioničar Paris Saint-Germaina 2006. i predsjednik kluba 2009.

U kolovozu 2013. dao je ostavku na svoje dužnosti u Colony Capitalu i imenovan je predsjednikom i glavnim direktorom Accora.

Sébastien je potpredsjednik Nadzornog odbora Zaklade Gustave Roussy, a od 2016. član je Upravnog odbora GE-a. * Iz javno objavljenog životopisa.

Richard Quest

Nedavno je gospodin Bazin gostovao kod drugog velikana svjetske ekonomske scene, Richarda Questa u njegovoj megapopularnoj (za poslovni svijet) emisiji Quest Means Business na CNNu, https://edition.cnn.com/shows/quest-means-business.  Ovaj diplomirani pravnik, briljantni novinar koji je karijeru gradio u BBCu zaslužuje da ga malo progooglate, ili još bolje, popratite na CNNu.

Razgovor koji pokazuje put

Basin je u razgovoru s Questom postavio nove smjernice za hotelsku industriju. Njegovo razmišljanje počinje konstatacijom da moramo zaboraviti tradicionalni način poslovanja hotelske industrije jer se svijet duboko promijenio. Najveći izazov industrije je po njemu povratak radne snage koja je otišla u proteklim kriznim godinama.

Hotelijeri moraju prihvatiti da će ljudi za njih radit tri dana u tjednu, odnosno da će, slikovito rečeno, ponedjeljak i utorak raditi u jednoj kompaniji, srijedu i četvrtak biti samozaposleni i raditi na nekom svom projektu a u petak, subotu i nedjelju će raditi u turizmu.

Danas mladi ljude žele imati bolju kvalitetu života, žele se zabaviti i ne razmišljaju o izgradnji karijere na tradicionalan način. Na pitanje o kvalitetnim, školovanim ljudima, odgovorio je da već sada u njihovoj grupaciji rade ljudi bez prethodnog iskustva u struci ali uz dobar trening postižu odlične rezultate i rade samo tri dana u tjednu.

Ključ dobrog menadžera je shvaćanje svakog zaposlenika kao individuu koja ima  specifičnu motivaciju za posao. Vraćanje ljudskosti u industriju podrazumijeva posvećenost svakom zaposleniku u nastojanju da se stvori odgovarajuća motivacija za rad, bio to adekvatan novac, mogućnost profesionalnog razvoja ili prava ravnoteža između posla i privatnog života. Menadžeri koji nađu vremena za svakog zaposlenika ponaosob izgradit će sustav lojalnosti.

Profit je i dalje važan u poslovanju ali ne i maksimiziranje profita na uštrb svih drugih važnih elemenata. Vrijednost za novac ne očekuje samo gost već i zaposlenik. Stabilno, dugoročno poslovanje oslanja se na individualnom pristupu zaposlenicima s razumijevanjem njihovih motivacija i uvažavanjem njihovih osobnosti.

Bleisure travel

Spajanjem poslovnog putovanja s putovanjem radi razonode stvoren je novi način putovanja – bleisure (business + leisure). Međunarodna poslovna putovanja su u opadanju ali domaći segment putnika raste i kompenzira taj manjak. Kad misli na domaća, Basin računa na ona gdje se putuje do pet sati od svoje kuće.

Worcation

Također novi način provođenja vikenda je tako zvani „worcation mode“. Ljudi napuštaju svoj dom u četvrtak na večer, u petak rade „na daljinu“, subotu i nedjelju provode druge aktivnosti, ponedjeljak opet rade „na daljinu“ i vraćaju se kući u utorak. Tu se stvara bolji promet u hotelima vikendom, „miješaju“ se strani i domaći gosti, propulzivnost poslovanja je bolja. Zato je važno imati „vrata hotela otvorena za ljude preko puta“. Bitno je da budemo dio lokalne zajednice.

„Pandemija je promijenila poslovanje hotela na bolje“, zaključio je svoj razgovor s Questom Sebastian Basin, čelni čovjek Accor grupe, najveće hotelske grupacije.

Nedo Pinezić

EDUKACIJE ZA MANAGERE KULTURNIH I PRIRODNIH DOBARA I BUDUĆE INTERPRETORE

 

U okviru EU projekta EMOUNDERGROUNDS (EMOtional technologies for the cultural heritage valorization within transnational UNDERGROUNDS) organiziraju se edukacijska predavanja iz područja održivog turizma i interpretacije baštine.

Edukacija se sastoji od tri ciklusa treninga:

  1. Oživljavanje povijesnih likova kroz interpretaciju baštine
  2. Razvoj kreativnog turizma i inovativni pristup stvaranju kulturno-turističkog proizvoda.
  1. Održivost prirodne i kulturne baštine kroz primjere dobre prakse.

Cilj treninga je povećati znanje stručnjaka, volontera, poduzetnika ili budućih poduzetnika o inovativnom pristupu stvaranja kulturnog-turističkog proizvoda i metodologiji  upravljanja baštinom.

 

Ciklus 1 i 2: Interpretacija i kreativni turizam

Opis: Objedinjena tema “Interpretacija i kreativni turizam” uključuje prva dva ciklusa te kroz projektni rad, mnoštvo praktičnih vježbi i primjera upoznaje sudionike s korištenjem interpretacije baštine u praksi i pri stvaranju kulturno-turističkog proizvoda. Bit će prezentirana široka primjena interpretacije, od naizgled jednostavne dobrodošlice do složenijih interpretacijskih proizvoda i usluga.

Teme ciklusa: oživljena povijest, igrifikacija i interpretacijsko pisanje

Trajanje ciklusa: 80 sati raspoređeno kroz 5 modula

Vrijeme izvedbe: 3. – 21. listopada 2022.

O PREDAVAČICI:

Iva Silla je trenerica vodiča interpretatora organizacije Interpret Europe te certificirani interpretator oživljene povijesti i certificirani interpretacijski pisac iste organizacije, kao i vodič interpretator američke organizacije za interpretaciju NAI. Iskusna je edukatorica u području kreativnog turizma. Aktivno se bavi interpretacijom kao izvođačica i autorica programa (igrificirane i interpretacijske ture) i projekata (mobilne aplikacije, interpretacijske staze, izložbe, brošure). Njeni poduzetnički projekti su tematski razgledi Secret Zagreb, igrificirana istraživanja Playful Croatia te podcast Croatia Underrated.

Više informacija: www.kazivacica.hr. https://questoftales.com/

Način izvedbe: kombinirano – online (putem platforme Microsoft Teams) i uživo

Raspored predavanja:

– 3.10. uvodno predstavljanje i upute za korištenje radnih materijala za pripremne zadatke (online)

– 3.10. – 9.10. vrijeme za samostalnu pripremu uz konzultacije

– 10.10. – 14.10. – predavanja i vježbe uživo (prostor Trsatskog kaštela – Mir

junaka)

o Modul 1: interpretacija baštine i kreativni turizam

o Modul 2: interpretacijsko pisanje

o Modul 3: Igrifikacija

o Modul 4 : Oživljena povijest

o Modul 5: Razvoj proizvoda u kreativnom turizmu

– 17.10. – 20.10. – vrijeme za razradu seminara uz redovne konzultacije

– 21.10. radionica uživo, diskusija i podjela certifikata

 

Ciklus 3: Održivost prirodne i kulturne baštine kroz primjere dobre prakse

Opis: Zadnji ciklus treninga bavi se temom održivog turizma te upravljanjem prirodnom i kulturnom baštinom. Kroz edukacije i primjere dobre prakse, sudionici će imati priliku dobiti konkretne savjete za dodatni razvoj kulturnih dobra te razvoj turizma općenito.

Teme ciklusa: značaj prirodne i kulturne baštine, upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom, aktivnosti za unaprjeđenje promocije i brendiranja prirodne i kulturne baštine.

O PREDAVAČU:

Nedo Pinezić posjeduje više od 30 godina dokazanog uspjeha u planiranju održivog turizma u Hrvatskoj i BiH. Stručnjak je za razvoj, financiranje i upravljanje mikro poduzećima. Iskusan je profesionalac u osmišljavanju, savjetovanju, upravljanju, praćenju i vrednovanju turističkih projekata za turističke udruge i županije diljem Republike Hrvatske. Utemeljitelj je i prvi predsjednik Hrvatske udruge za obiteljski smještaj (najveći u Europi) pri Hrvatskoj Gospodarskoj komori. Bavi se analitikom za ekonomiju turizma istručnjak je u označavanju, turističkom marketingu, promociji i razvoju proizvoda. www.nedopinezic.com, www.dantes.com.hr

Vrijeme izvedbe: 3. – 7.10. 2022. u popodnevnim satima (17:30)

Način izvedbe: online (putem platforme Microsoft Teams)

Raspored predavanja:

– Dan 1: Značaj prirodne i kulturne baštine za privlačenje turističkih putovanja

(UNESCO)

– Dan 2: Upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom (Javne ustanove, javno-

privatno partnerstvo)

– Dan 3. Uključenje lokalne zajednice u turističku ponudu brendiranu baštinom

(Plitvička jezera)

– Dan 4. Pokretanje kreativnih poduzetničkih poduhvata na temeljima utvrđenog branda kulturne i prirodne baštine (Savičenta)

– Dan 5. Manifestacije u funkciji promocije kulturne baštine (Krčki sajam, Fiumare festival)

– Dan 6. Manifestacije u funkciji promocije prirodne baštine (Učkarski sajam, sportske manifestacije)

– Dan 7. Njemačka kao primjer visoko razvijene kulturne destinacije (bavarski dvorci, Oktoberfest…)

NAČIN ODRŽAVANJA EDUKACIJA

Svaki ciklus uključuje teorijska predavanja koja će se odvijati online, putem platforme Microsoft Teams, te praktični dio koji će se odvijati uživo na Trsatskom kaštelu, na adresi Partizanski put 9a, u prostoru Mira junaka.

Jezik održavanja edukacija je hrvatski jezik. Detaljnije upute o online predavanjima bit će dostavljene na mail adresu sudionika.

TROŠKOVI

Radionice su besplatne za sve sudionike.

POTVRDA O SUDJELOVANJU

Nakon svakog odslušanog ciklusa, sudionicima će biti dodijeljena potvrda o sudjelovanju u obliku diplome.

NAČIN PRIJAVE

Prijave se podnose putem Google obrasca (Google forms). Rok za prijavu je: 30. rujna

  1. u 15 sati. Sudionici će dobiti potvrdu o sudjelovanju putem e-mail adrese.

Ovisno o području interesa, sudionici mogu odabrati sudjelovanje između sljedećih opcija:

  1. opcija: Ciklus 1 i 2
  2. opcija: Ciklus 3
  3. opcija: svi ciklusi

Poveznica na prijavni obrazac: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScsjf-OgdArTFOFUqAC_MzZiohcwwBG16vuQ1-2jZ0UGIMEFQ/viewform?fbclid=IwAR1c-NQSPzy3rXQpxMVawtsFMrM_HEoickI3ff9WU_1c9wiateiyS6coXy4

Više informacija: https://visitrijeka.hr/treninzi-iz-podrucja-interpretacije-bastine-i-odrzivog-turizma/?fbclid=IwAR0ApCFzL–0lvHJg1M5Wc69ocSzDFyINODWklDnkda8jR_R1cKnhvzEebg

 

 

 

 

 

(E) BICIKLOM S KRKA NA RAB

Biciklom na otok sreće

Kvarnerski otoci su čudo. Svaki je otok svijet za sebe – geomorfološki, po razvedenosti obale,  po flori i fauni, sastavu tla, povijesti, kulturi življenja… Veliki otoci, relativno dobro dostupni s otoka Krka koji postaje „most poslije mosta“ na plavoj magistrali što povezuje otočni jadranski niz.

Putovanje biciklom, osobito onom pojačanom elektromotorom, u ljetnim mjesecima prvi je izbor za upoznavanje otoka. Tiha, dovoljno brza za dobru dnevnu mobilnost  a opet dovoljno spora za uživanje u pogledu, pogodna za zaustavljanje na svakom mjestu… E bike je ekonomično prijevozno sredstvo za kojega se uvijek nađe mjesta na trajektu pa ne treba strahovati o koloni vozila koja čekaju na ukrcaj.

Živimo u prekrasnom kraju iako zbog radnih obaveza ne uspijevamo ostvariti godišnji odmor u najljepšem dijelu godine, ipak uspijevamo „ukrasti trenutke za sebe“, dapače, „ukrasti dan“.

Nedjelja je bio taj dan kad smo se s Krka uputili na Rab preko trajektnog pristaništa Valbiska. Trajekt kreće u 07:45, cijena putne karte za osobu u jednom smjeru je 45:00 kn kao i za bicikl, 180,00 kn povratna karta. Povratak iz Lopara za Valbisku je u 18:30, plovidba traje sat i četrdeset minuta. Sve je optimalno za izletnički jednodnevni program.

Sama plovidba je već doživljaj. Veliki, komforni trajekt „Lošinj“ sa sjajnom posadom, zaista udobnim salonom, sjajnom kavom i predobrim pogledom na okolne atrakcije s dviju paluba, pravo je mini krstarenje. Ruta prolazi kraj otoka Plavnika, hridi Galun, s pogledom na grad Krk, Staru Bašku, otoke Prvić, Grgur, Goli, Cres, Lošinj, Pag…

Iz Lopara za Rab

U Loparu već na samom pristaništu počinje biciklistička staza koja, uz male prekide, vodi do Gornje Supetarske Drage. Ova staza je dobra, pruža sigurnost biciklistima koji su izdvojeni od ostalog prometa. Na vrhuncu uspone odmorište „Zlatni zalaz“ s predivnim pogledom na arhipelag.

Putovanje iz Supetarske Drage do grada Raba najbolje je nastaviti prometnicom jer kombinirana pješačko – biciklistička staza ima česte prijelaze s jedne na drugu stranu prometnice, iznenadna suženja, nepropisno parkirana vozila …sve to čini vožnju takvom stazom opasnom jer pad na kolnik može biti neugodan a sudar s nadolazećim vozilima neizbježan.

Rab

Vožnja od Lopara do grada Raba traje četrdesetak minuta, nagrada je dolazak u predivni ambijent stare gradske jezgre. Kolač i kava kao nagrada u jednom od lokala „točka je na i“ podužeg pedaliranja. Okrijepljeni novim kalorijama krećemo u šetnju gradom. Šetnja dugom, rodovima bogatom rivom, pravi je doživljaj. Tu srećemo i kapetana Marina Crnčića koji svakodnevno brodom „Tajana“ dovodi turiste iz grada Krka u grad Rab u sklopu cjelodnevnog, vrlo sadržajnog izleta. Tu je i brod „Angiolina“ koji također s otoka Krka, iz Baške dovodi turiste na sličnoj turi u Rab.

Našu je pozornost najviše privukao jedan manji, linijski brod „Rapske plovidbe“ koji spaja Rab i Lun na susjednom Pagu. Lun je nekada bio u sastavu općine Rab. U glavnoj sezoni od 01. 07. do 31. 08. ova linija kreće iz Raba prema Lunu subotom, nedjeljom i ponedjeljkom u 12:00 a utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom u 09:00, 12:00 i 17:00. Iz Luna za Rab prometuje subotom, nedjeljom i ponedjeljkom u 07:30 a ostale dane u 07:30, 10:00 i 16:00. Cijena karte za putnika je 40:00 kn. Na brod se može i biciklom a cijena karte za bicikl je također 40:00 kn. U međusezoni (01.06. – 30.06. i 01.09. – 30.09.) ova linije prometuje iz Raba prema Lunu svakoga dana osim četvrtka s polaskom u 12:00 a četvrtkom još i u 09:00 i 17:00. Isto tako i iz Luna za Rab svakoga dana osim četvrtka u 07:30 a četvrtkom i u 10:00 i u 16:00. U ostalim mjesecima linija prometuje ponedjeljkom, srijedom i petkom s polascima iz Luna u 07:30 i iz Raba u 12:00. Ako se putuje iz Krka s namjerom da se posjeti i Pag, treba računati s noćenjem u Lunu. To može biti sjajan dvodnevni izlet. Vrtove lunjskim maslina (https://www.olive-gardens.eu/)  zgodno je obići na biciklu a delicije restorana Tovarnele već smo isprobali. Ovu ćemo avanturu planirati za jednu drugu zgodu, danas ostajemo na Rabu.

Gornjom ulicom do Rapske katedrale uz povremeno „zavirivanje“ u bočne kale koje se spuštaju prema moru, uživanje u panoramskom pogledu prema Lošinju i Pagu i na koncu kupanje ispod gradskih zidina i Park – šume Komrčar. Rijetko viđen sklad stare gradske jezgre, gradskih zidina, četiri rapska zvonika, park – šume i gradske plaže. Sve je tako prirodno, usklađeno, oku ugodno, mirno, pitomo. More ugodno toplo, morsko dno s velikom oblucima i „prokrčenim“ stazama sitnog šljunka. Uz obalu šetnica s kamenim klupama i proširenjima za sunčanje ili uživanje u hladovini borovih grana. Rab zaista ima onaj „štih“ drevnih turističkih rivijera.

Lopar

Odlučili smo ostatak dana provesti u Loparu. Upućujemo se istim, jedinim putem primjerenim našim gradskim biciklima u Lopar. Glavno odredište i „centar svita“ je Rajska plaža. Ova je plaža rangirana u top 10 jadranskih i top 100 mediteranskih plaža. 1,5 kilometara rajske plaže tek je dio pješčanog svijeta Lopara: Mel, Crikvena, Siće, Ciganka, Sturić, Dubac, Podšilo, Sahara, Podpećine, Stolac, Kaštelina, Livačina, plaža za pse …, ukupno čak 22 plaže se mogu naći na prostoru općine Lopar. Sve su to pješčane plaže u uvalama Loparskog poluotoka koji je u naravi jedan veliki pješčani masiv. Na stranicama J.U. Priroda (www.ju-priroda.hr ) naći ćete sljedeći podatke o poluotoku Lopar:  „Poluotok Lopar na sjevernoistočnom dijelu otoka Raba jedan je od nekoliko primjera zaštićene geološke baštine. Građen je od eocenskih lapora i pješčenjaka koji su nastali u okolišu estuarija pradavne rijeke, prije otprilike 40-50 milijuna godina. Tijekom više tisućljeća, snažne su bure i morski valovi oblikovali reljef Lopara koji je sličan ispruženim prstima na ruci s brojnim uvalama u kojima su pješčani žali. Uz obalu i u unutrašnjosti poluotoka erozija je stvorila zanimljive oblike pješčanih piramida, a cijelo je područje izrazito bogato ostacima ljuštura pradavnih organizama, krednjaka, puževa i školjkaša koji su živjeli u doba nastanka loparskih stijena u eocenu“. Vau ! hodamo, bicikliramo po povijesnim naslagama starim 50 milijuna godina ! Ipak naši gradski bicikli nisu pogodni za vožnju po poluotoku, za to ipak treba imati offroad bicikl. To će nam biti sljedeći izazov.

Baterije naših e bicikala se još uvijek dobro drže ali naša je energija pri kraju, treba nam okrjepa. Upućujemo se u središte zbivanja – na Rajsku plažu. Tu smo se uspjeli izboriti za stol na terasi prepunog plažnog objekta. Brza hrana, brza usluga, simpatično osoblje i pivo pomiješano s mineralnom, „napunjene baterije“ i zadovoljstvo zagarantirano. Još nedostaju kava i sladoled što smo potražili na samom ulazu u Rajsku plažu.

Vrijeme do polaska trajekta odlučili smo iskoristiti za još jedno kupanje na plaži u blizini pristaništa. Kupanje je toliko ugodno da se čovjeku ne da izaći iz mora. Stiže naš „Lošinj“ koji nas vodi s Raba na Krk. Otok,  grad Rab, mjesto Lopar prebogati su povijesnim i prirodnim atraktivnostima i životnim običajima lokalnog stanovništva. Sretni otok nas neodoljivo poziva na novo istraživanje i mi mu se uvijek rado vraćamo. Ovo je bio vrlo ugodan jednodnevni, aktivni izlet kojega rado preporučujemo. www.rab-visit.com

www.nedopinezic.com

PLAVOM MAGISTRALOM S KRKA NA PAG

NA TRI OTOKA U TRI DANA SKUTEROM

Hrvatska je zemlja tisuću otoka. Preciznije 1244 od kojih je naseljeno tek 67. Svaki je otok svijet za sebe a putovanja s otoka na otok predstavljaju poseban doživljaj.

Mi smo se odlučili za putovanje skuterima s otoka Krka do otoka Paga putem „plave magistrale“. „Skok od otoka do otoka“ (Inselhupfen) dobro je poznat turistički proizvod – višednevni aranžman kod kojega se od otoka do otoka putuje brodom a po otocima biciklom. Može li se ovaj vrlo popularan način putovanja organizirati i kao individualno putovanje ? Da li se osim biciklom na sličan način može putovati i mopedom za dvije osobe ? Najbolje je da to sami provjerimo.

Krenuli smo iz trajektne luke „Valbiska“ trajektom „Jadrolinije“ u 7,45 prema Loparu na Rabu. Cijena karte po osobi je 37,00 kn a za moped 72,00 kn. U Lopar stižemo nakon sat i četrdeset minuta ugodne vožnje. Nakon kraćeg zadržavanja uz okrjepu nastavljamo putovanje na drugi kraj otoka do luke Mišnjak. Vožnja traje oko 45 minuta a dobra strana putovanja mopedom je što uvijek ima prednost na trajektu, nema čekanja u redu pa doslovno ulazimo zadnji čas popunjavajući male preostale praznine među automobilima na kraju garaže.  Djelatnici „Rapske plovidbe“ slažu vozila u garažu trajekta kao „Lego kocke“, sve ide brzo i efikasno. 20 minuta plovidbe i evo nas u Stinici.

Od luke Stinica do luke Prizna Jadranskom magistralom putujemo nekih pola sata i pretičući kilometarsku kolonu stižemo s još par motorista „na čelo kolone“ za ukrcaj. Ukrcavamo se na „Jadrolinijin“ trajekt za Žigljen na Pagu. Cijena trajekta kao ona između Mišnjaka i Stinice. 15 minuta plovidbe i stižemo na otok Pag. Od Žigljena do Novalje treba nam dvadesetak minuta vožnje.

Javljamo se u turističku agenciju „Papaya travel“ putem koje smo prethodno rezervirali smještaj u Novalji. Ljubazni djelatnici agencije su nas smjestili u apartman za šest osoba koji se sastoji od dvije dvokrevetne sobe i dnevnog boravka i kuhinje s kaučem na razvlačenje, kupaone, balkona. Cijena je odraz potražnje i spremnosti gosta da plati koliko se od njega traži zbog jakog motiva dolaska. To je najkraće obrazloženje posebnog statusa smještajne ponude Novalje u ljetnim mjesecima. Sretni smo da smo u špici sezone, u vikend pred Velu Gospu uspjeli doći do smještaja koji je za lokalne prilike bio povoljan i na dobroj lokaciji.

Lun i mitske masline

Kao Boduli s Krka, ne volimo imati neiskorišteno vrijeme za novac pa se upućujemo prema Lunu. Cilj su nam Vrtovi lunjskih maslina. Već dobro poznate prastare divlje masline vrijedne su divljenja i uživanja u gotovo nestvarnoj pojavi svakog stabla koje više djeluje kao nevjerojatna skulptura u prostoru. Na očuvanju i prezentaciji Lunjskih maslina učinilo se zaista mnogo posljednjih godina, možda i u zadnji čas. Naravno da ima prostora za unapređenje same organizacije ali posebno velik prostor ima marketinški potencijal.

Sve bi se moglo „vrtjeti“ oko maslina, Lunjske masline zaista mogu brendirati cijelo područje do Novalje: arhitektonski, gastronomski, kulturno… kroz mnoge se teme mogu nametnuti ove jedinstvene ljepotice. Priča koja se može ispričati jednostavno je prejaka da ne bi živjela.

Putovanje, razgledavanje po suncu ubrzano troši zalihe energije pa je dobivanje stola u poznatom Lunjskom restoranu „Tovarnele“ jednako zgoditku na lutriji. Obitelj Makarun s puno ljubavi priprema jela u koja je utkana duga tradicija restorana. Što god izaberete s njihovog jelovnika nećete pogriješiti. Naprosto je sve izvrsno – od predjela, preko glavnih jela do fantastičnih slastica.

Ručak u Lunu, večera u „zlatnom trokutu“

Između Kolana, Mandra i Šimuni, negdje u tom „trokutu“ nalazi se OPG Prtorić.  Mjesto je to izmaknuto od  ljetnih gužvi u obalnim turističkim mjestima. Nekako se ovdje čovjek vraća iskonu Paga i onome po čemu je ovaj otok još uvijek najpoznatiji – paškoj ovci hraniteljici otočana. Zahvaljujući prijatelju Davidu Peraniću stol nam je rezerviran na vrijeme što se ne bi moglo reći za naš dolazak. kasnili smo s ručka na večeru, iz Luna u Šimune. Srećom David i njegova draga obitelj imaju razumijevanja kao pravi domaćini navikli na razne nepodopštine svojih gostiju.  Izvrstan ambijent, ljubazno osoblje i specijaliteti paške unutrašnjosti uz veličanstven pogled na Šimune, zaista veličanstveno.

Zrće

Na povratku iz OPGa Prtorić prema Novalji prolazimo pokraj poznatog Zrća. „Hrvatska Ibiza“, najbolje mjesto u Hrvatskoj za zabavu mladih na dohvatu nam je, pa iako više nismo mladi ne možemo odoljeti a da ne „zavirimo“. Na ruku našeg bodulskog mentaliteta ide nam i to što smo došli između dva festivala pa se ulaznica ne plaća. Ne plaća se ni parkiralište za mopede, dapače, ono je najbliže ulazu u svijet zabave. Tko bi odolio takvoj prilici ? Ulazimo u taj veliki „muzički lunapark“: Aquarius, Papaya, Kalypso, Noa, Euphoria, Backstage beach Bar, Rocks Beach bar, Ice bar, Burra Beach House…za svakoga po nešto. Bili smo, do duše, sami sebi neobični u ambijentu nalik na mega maturalnu zabavu. Posjetitelji koje smo zatekli mahom su u dobi od 16 do 18 godina, gotovo svi Talijani. Ništa neobično za Ferragosto.

Mi smo na odlasku u pola noći a tada tek dolaze stotine mladih, već „zagrijanih“ partijanera koji su na malim fešticama u apartmanima pripremali cijelu večer za noćnu zabavu. Na Zrću se konzumira jedno piće iz litrenog bokala satima, cijene su paprene. Ako nisi već dobro „zafeštan“, zagrijavanje će te poprilično koštati. Trenutno je slika takva. Vjerojatno dolaskom velikih imena iz svijeta elektronske glazbe dolazi i druga publika, ona između 25 i 35 godina, koja raspolaže izdašnijim financijskim sredstvima. U svakom slučaju čovjek se može dobro zabaviti ako voli glazbeni repertoar Zrća i bez velikog trošenja novca na piće. Organizacija je dobra, nekako je sve nakon svih ovih godina „sjelo na svoje mjesto“, kako se čini.

Novalja by night

Obala Petra Krešimira IV u večernjim satima prava je „žila kucavica“ cijelog otoka. Sjesti negdje, popiti piće ili pojesti sladoled i promatrati „modnu pistu“ – izniman je doživljaj. Nadahnute modne  kreacije odabrane za noćni izlazak pravo su umjetničko djelo, isticanja željnih, omladinki i omladinaca. Nije se lako probiti kroz prometnu gužvu ali šteta je propustiti doživljaj Novalje by night. U ostalom na mopedu je mobilnost neusporedivo lakša a dostupnost parkirnih mjesta izvanredna.

Shrvani umorom tonemo u san pri prvom kontaktu glave i jastuka. Noć je mirna ili smo mi tvrdo spavali. U neko doba u zoru kratko buđenje izazvano dolaskom mladih gostiju sa Zrća. Ipak svjesni da nisu sami i da više nisu na Zrću, stišavaju sami sebe, san se nastavlja.

Odličan doručak

Nismo baš za spremanje doručka u apartmanu pa smo se odlučili spustiti na rivu i potražiti mjesto za jutarnju okrjepu. Novalja i tu nudi više izbora. Engleski, kontinentalni doručak, talijanski uz kavu i croissant… što već volite. Dobro okrijepljeni odlučujemo se za nastavak puta prema Pagu uz kupališnu stanku u Šimunima.

Šimuni „centar svita“

Vozimo se do Šimuna opet kroz taj „zlatni trokut“. U Kolanu prilika za posjetiti siranu Gligora. Nedjeljom kušaonica nije otvorena i nema organiziranih razgleda ali je zato otvoren boutique sira i ostalih izvrsnih hrvatskih proizvoda. Na žalost s Paga malo proizvoda, što je inače boljka i na ostalim turističkim odredištima, no izbor izvrsnih proizvoda iz šireg okruženja je odličan, osoblje vrlo ljubazno. Nakon „investiranja u lokalnu ekonomiju“ nastavljamo vožnju do Šimuna. Tu smo našli malu oazu za kupanje negdje na kraju lijepe plaže. Zanimljiv plažni objekt , debela hladovina črnike i ugodna, osvježavajuća temperatura mora… Što još čovjek može poželjeti ?

Pag – grad od soli

Nakon osvježenja u Šimunima nastavljamo za Pag. U Pagu nadopunjujemo spremnike goriva na skuterima. Računi su nam od 50,00 do 70,00 kuna. Još jedna prednost putovanja skuterom – vrlo niska potrošnja goriva. Nakon tankiranja mopeda red je da i mi obnovimo energiju. Već prilično izgladnjeli činimo tipičnu grešku prosječnog turista – odlazimo u restoran u centru mjesta, prvi red do mora. Svjesni smo pogreške ali nemamo snage za istraživanje. No, rezultat konačno i nije bio loš. Okrijepili smo se dovoljno za kraću šetnju gradom Pagom.

S noge na nogu do Trga kralja Petra Krešimira IV, crkve Sv. Marije i deserta u vidu kave i sladoleda. „Siti i napiti“ hitamo preko „paškog mosta“, odnosno mosta Katine do stalne izložbe solarstva u magazinima soli. Slučaj je htio da je naš domaćin bio jedan od najstrastvenijih poznavatelja solarstva u Pagu – Mislav, student fizike i ljetni vodič kroz povijest solarstva. Odlično vođen razgled izložbe oplemenio nas je novim saznanjima o povijesti, tehnologiji proizvodnje soli i o karakteristikama cvijeta soli, krupne i usitnjene soli. Čista petica ! Zaista se samo zbog toga isplatilo doći do Paga.

Ostaje pitanje o boljem korištenju branda soli zahvaljujuć kojoj je nastao i opstao grad Pag. Konačno i znamenita paška čipka svojom strukturom neodoljivo podsjeća na kristale soli, na lakoću, finoću dragocjenost cvijeta soli… O Pagu i soli bi se mogao napisati poduži članak, no ostavimo to za neku drugu priliku.

Kao zavjet zahvale za sve dobro na putu, posjetili smo stari grad Pag i crkvu Sv. Marije iz koje se tradicionalno hodočasti o blagdanu Vele Gospe do crkve Sv. Marije u novom gradu Pagu. Ova zavjetna procesija ima svoje ishodište u 1852. godini kada je Pagom harala kolera. Vizura grada Paga i paške vale s vidikovca na cesti za Šimune ostavlja bez daha. Mi smo „do posljednje zrake sunca“ uživali u Pagu i uputili se natrag u centar, pogađate – u Šimune.

Didova kuća

Još početkom tjedna, pet dana prije putovanja rezervirali smo stol u Didovoj kući u Šimunima. Gotovo da je i to bilo prekasno, uspjeli smo dobiti stol u „drugoj turi“. Ali vridilo je. Sam ambijent Didove kuće koju vodi gospođa Gordana Fabijanić daje do znanja da se nalazite na posebnom mjestu. Didova kuća slavi obiteljsku tradiciju na poseban, upečatljiv način.

Ručno izrađeno suđe, fantastičan domaći kruh, rapsodija otočnih okusa kroz maštovito dizajnirano hladno predjelo a onda glavno domaće, friško sljubljeno iz mora s kopnom i na kraju slatko kojemu se jednostavno ne može odoljeti… Otiđite svakako i doživite sami.

Slijedio je možda najteži dio – treba nakon gastronomskih užitaka sjesti na motor i voziti 20 kilometara po mraku i ne stati na Zrću… Ali uspjeli smo i to. Alkohol smo konzumirali u minimalnim količinama – kao tanku bevandu uz izvrsna riblja jela.

Valja poć leć

Kao i uvijek, u pristojno doba dolazimo „kući“. U susjednim se apartmanima mladi gosti tek zagrijavaju za odlazak u svijet zabave na Zrće. Ulaznice su besplatne do pola noći pa se dobro organizirana mreža taksija naglo aktivira od 23:00 do 24:00 i kao vrijedni mravi voze na relaciji Novalja -Zrće. Tu je i javni prijevoz autobusima, široki nogostup za pješake i bicikliste, može iznajmiti razna vozila od skutera, preko baggia, quadova, automobila, romobila … I tako mi tonemo u san dok „ostatak svita“ „ide u život“. U rano jutro pak mi krećemo na put a svit se vraća doma leć. Suživot različitih generacija s različitim interesima i bioritmom.

Povratak

Kratki pregled apartmana i povrat kaucije pa opet „u sedlo“ i na put. Već uigranim načinom ulazimo prvi na trajekt na relaciji Žigljen – Prizna kao i na onaj Stinica – Mišnjak. Kava je na trajektu doslovno – zlata vrijedna. Za one kojima je bilo rano, nudila se kava u gradu Rabu, prije svete mise u čast Vele Gospe. Rapska katedrala – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je idealno mjesto slavlja ovog velikog hrvatskog blagdana. Nakon mise na sladoled pa na kupanje podno gradskih bedema. Ovo nam je mjesto priraslo srcu i teško možemo zamisliti ljetni đir Rabom bez osvježenja u moru i počinka u sjeni gustih borova.

Sve što je lijepo kratko traje pa i mi moramo prema Loparu na trajekt za Valbisku. Udoban salon Jadrolinijinog trajekta pruža priliku za „pižulot“, polusan, ili meditaciju zatvorenih očiju, rekli bi neki. Nakon sat i četrdeset minuta plovidbe stižemo u Valbisku. Ovdje moram naglasiti da je luka Valbiska u usporedbi s ostalim lukama kroz koje smo prošli : Lopar, Mišnjak, Stinica, Prizna, Žigljen najbolje opremljena, najbolje organizirana luka s najviše sadržaja koji su potrebni putnicima. Valbiska je „benchmark“, odnosno mjerilo usporedbe za sve trajektne luke.

Svugdje je lijepo …

Konac djelo krasi pa tako i naše trodnevno putovanje završava na kućnom pragu u konobi – pizzeriji „Ivinčić“. Ovdje rezimiramo naše trodnevno putovanje na tri kvarnerska otoka (neka se Pažani ne ljute što smo ih posvojili, djelomično su naši) i zaključujemo da smo samo otškrinuli vrata u čudesan svijet KVARNERSKIH OTOKA. Pagu se vraćamo sigurno, tek smo ga počeli otkrivati.

www.nedopinezic.com