PUTOVANJE U SREDIŠTE BOSNE

 

S Krka na put kroz “vodeni svijet” središnje Bosne

Kako u tri i pol dana upoznati središnji dio Bosne i Hercegovine ?

Težak zadatak. Ipak prihvaćam izazov. Najvažniji su ljudi. Zato plan putovanja započinje kontaktiranjem prijatelja na zamišljenoj ruti. Može se reći da moje rute vode od čovjeka do čovjeka, domaćina na nekom odredištu. A domaćini su najveće blago  Bosne i Hercegovine. Topli, srdačni ljudi koji se iskreno vesele svakom putniku koji ih počasti dolaskom.

Izabrao sam glavnu temu kratkog putovanja. „Vodeni svijet“ je put koji započinje na Plitvicama, nastavlja se u Bihaću, ide preko Jajca, Visokog, Vareša do Kraljeve Sutjeske. Na ovom putu voda vlada, pojavljuje se u nevjerojatnim oblicima, hrani prirodu i dušu.

Produženi vikend

Ako put počne u četvrtak u 15:30 onda se za nekih četiri i pol sata stiže do prvog prijatelja na noćenje, taman nešto iza Bihaća. Uz put se mora stati, naravno. Sudbina je htjela da prva stanka bude u Otočcu. Tu smo slučajnim odabirom dobru kavu popili u kafiću „Amigo“, vlasnika Petra Kraljića pa smo imali osjećaj da smo uvijek u Skrbčićima, u konobi „Ivinčić“ s našim Petrom Kraljićem.

Dolazak u Vrtoče u etno selo „Čardaklije“, kod obitelji Zorana Radoševića pao je u termin večere. Zoranovi fantastični ćevapi, pljeskavica, metarska i druge kobasice, sirevi, uštipci i kruh od heljdinog brašna…To je bila okrjepa koja se pamti. Sve popraćeno degustacijom domaćih rakija i sokova i Zoranovih šala i viceva. Nakon toga smještaj u „raspršeni hotel“. Mene je dopala kućica na rubu imanja, do same šume. Zaspao sam slatko istog trenutka kad sam dotaknuo udoban krevet. https://cardaklije.com/

Doručak je najvažniji obrok

Kod Zorana u Čardaklijama doručak je više „do večere“ nego „do ručka“. Nema čega nema: uštipci, mješanica, omlet, cicvara, sir, kobasica, kava domaća, domaći sokovi … Nakon ovakve okrijepe nema straha pred izazovima novog dana. Prvi izazov je Štrbački buk. „Kartu čitaj i seljaka pitaj“, stara je uzrečica, pa smo tako i mi nakon pola sata vožnje došli do ulaza u možda najatraktivniji dio Nacionalnog parka Una. Na ulazu nas je dočekao „poglavica“, jedan iznimno upečatljiv čuvar parka s kojim smo srdačno razgovarali o Rijeci, otoku Krku, gdje svatko iz BiH ima nekog svog. Nakon plaćanja ulaznice, nastavljamo s vozilom do parkirališta i onda laganom šetnjom do vidikovaca s kojih se može najbolje doživjeti sva raskoš slapa Štrbački buk. Ono što slijedi teško je opisati riječima. To treba doživjeti. https://npuna.com/strbacki-buk/

Desant na Jajce

Tako se zove poznati ljetni muzički festival koji se svake godine održava ispod znamenitog vodopada. https://stav.ba/vijest/velike-face-muzicke-industrije-u-desantu-na-jajce/18985 Na parkiralištu smo kupili par suvenira i tako došli do sitnih novaca za plaćanje parkinga. Do vodopada smo došli nakon što smo platili ulaznicu. Ulaznice se plaćaju u KM, ne mogu se platiti karticom a li ljubazni naplatničari prihvaćaju i euro. Kurs je jednostavan: 1 euro = 2 KM. Ulaznica baš i nije jeftina ali doživljaj velikog slapa iz neposredne blizine je fantastičan. Osim toga vidljivo je da im svaka KM, svaki euro i te kako dobro dođu. https://www.agencija-jajce.ba/vodopad-u-jajcu/

Nakon Jajca valja put Travnika. Druga putna kava „pala je“ u Donjem Vakufu u kavani na katu gdje su domaći kolači fantastični. E, gdje je, to ćete istražiti sami. Centar.

Travnička kronika

Travnik je jedan sasvim poseban grad. Po mnogo čemu. Neumorna ambasadorica Travnika, Amra Livnjak, uputila nas je na obiteljski hotel https://hotelvezir.ba/en/home/ . Kad smo došli pred hotel, „brdo“ policije u uniformama, u civilu, zaista nismo očekivali takav doček. Ipak to nije bilo zbog nas već zbog najčuvenijeg iftara u cijeloj regiji. Po pristiglim vozilima, zaključili smo da se ovdje okuplja vrh vrhova društvenog, vjerskog i političkog svijeta. Ljubazni domaćini su nam osigurali parkirno mjesto a mi smo krenuli u šetnju gradom sa Suadom Bahtijarevićem, jednim od najpoznatijih vodiča u BiH. Gospodin Suad je specijalist ne samo za BiH već i za Tunis, Maroko i ostale mediteranske afričke zemlje. Travnik je grad kojega valja pomno istražiti. Mi smo, zahvaljujući Amri, na vrijeme rezervirali stol u jednoj od najpoznatijih ćevabdžinica u B i H „Hari“. „Timing“ je bio savršen, 17:45, taman malo prije dolaska brojnih obitelji nakon pucnja ramadanskog topa negdje oko 18:00. Usluga savršena, ćevapi savršeni. Užitak je promatrati brojno osoblje kako „zuje“ poput marljivih pčelica i iznimno brzo i efikasno poslužuju goste u svakom od brojnih prostora lokala. Na velikom roštilju koji se loži ugljenom smještenom u središtu lokala u isto vrijeme rade četiri roštilj – majstorice. Njihova vještina i brzina termičke obrade mesa je zadivljujuća.

Dobro okrijepljeni idemo dalje u šetnju užim središtem grada predvođeni našim vodičem Suadom. Šarena džamija, Plava voda, Elči Ibrahim – pašina medresa, rodna kuća Ive Andrića… Poznate osobe porijeklom iz Travnika poput „trenera svih trenera“, pokojnog Ćire Blaževića, Nikše Bratoša i mnogih drugih. Samostan Guča Gora, planinski centar Vlašić… i još mnogo toga nas čeka za otkrivanje kod budućih dolazaka. Dobra priprema za razumijevanje Travnika čitanje je Andrićevih djela, osobito Travničke kronike. https://travnik.ba/sta-vidjeti-u-travniku/

Put u središte zemlje

Visoko je danas najpoznatije po „Bosanskoj dolini piramida“. Što god tko mislio o tome, vrijedi „zaroniti“ u podzemne tunele u pratnji vodiča. Danas je ovaj impozantni geološki park uređen i organiziran na dobroj razini usluge. Vođenje je profesionalno i stručno. Šetnja podzemljem traje nekih 40 minuta. Što je manja grupa i što se manje komentira, to ostaje više prostora za meditaciju i razmišljanje. Možda ipak ne znamo sve o dalekoj prošlosti ? Kad se uzmu u obzir svi najvažniji elementi za život u ta davna vremena, sigurno je središnja Bosna bila pogodna za razvoj jedne civilizacije koja ima dodirnih točaka s onom vučedolskom. https://bosanskepiramide.ba/

Vareš

Iz Visokog do Vareša stižemo za nekih sat vremena. https://www.dw.com/hr/ako-je-ne%C5%A1to-u-bosni-bosna-to-je-vare%C5%A1/a-58838424 Vareš je srce Bosne. Smještamo se u hostel Mlin, https://mlinvares.ba/ kod Daria Dodika. Tu nas čeka i profesor Admir Čizma, licencirani turistički i planinarski vodič s nizom certifikata. Ali i više od toga, Admir je prava enciklopedija znanja. Kao profesor geografije on poznaje apsolutne sve što se tiče širokog spektra teritorijalnih specifičnosti svojega kraja. On je nasljednik utemeljitelja poratne turističke priče na prostoru općine Vareš, jednog i jedinog Boška Andrića. Rijetki su ljudi poput Boška koji tako gore za afirmaciju svog kraja u izrazito nepovoljnim okolnostima. Za usporedbu, grad Bakar s koksarom i terminalom za ugljen u luci i rafinerijom u zaleđu „mila je majka“ situaciji u kojoj se nakon rata našao Vareš. Hrpa uništene industrije, napuštenih rudnika, zapuštene infrastrukture… Ne znaš od kuda bi počeo. Boško je strpljivo i uporno sa svojom ekipom obnavljao razbijenu sliku nekad sjajnog Vareša i predivnog prirodnog okruženja. Teške rane se dugo liječe i proći će još mnogo vremena da zacijele ali oporavak je zamjetan.

Bobovac – simbol Bosanskog kraljevstva

S Admirom smo krenuli put Bobovca, kraljevskog grada. https://visitvares.com/bobovac/ . Bobovac je srednjovjekovna prijestolnica bosanskih vladara, njihova najznačajnija obrambena utvrda. Smješten na strmom brdu, s dviju strana opasan kanjonima kroz koje teku rijeke, s treće strane zaklonjen u šumovitom planinskom masivu, bio je dobro branjiv. On je otkriven javnosti 1891. a prva ozbiljnija arheološka istraživanja krenula su 1959. Posla ima i danas, ovisno o raspoloživim sredstvima i uloženim naporima. Razgled sa stručnim vodičem daje dobar uvid u povijesni razvoj zbivanja na ovom lokalitet od 1350. pa do njegovog konačnog pada u osmanlijske ruke 1463. godine. Bio je to vrhunac samostalnosti Bosne. Bosansko je kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Kraljevinom je vladala loza Kotromanovića, najpoznatiji su Tvrtko I, Tvrtko II, Stjepan Tomaš ali i dvije kraljice Jelena Gruba i Katarina Kosača. Katarinu i danas narod najviše štuje, osobito u administrativnom sjedištu kraljevstva, Kraljevoj Sutjesci.

Majstori kovači

Vareš i cijeli kraj a nekad i Bosansko kraljevstvo, žive i živjeli su od moćnog rudnog bogatstva. Nema čega nema pod zemljom. Ugljena, željeza, olova, plemenitih metala, osobito srebra… Još od prapovijesnih se vremena tu vazda nešto talilo i kovalo. Rat je ugasio posljednje industrijske visoke peći. Danas spomen na taj povijesni kontinuitet čuvaju majdani u Oćeviji. https://visitvares.com/sta-posjetiti/kovacnice-u-oceviji/ Posljednje kovačnice koje koriste rotore pogonjene vodom za pokretanje teških maljeva. Tu smo imali priliku vidjeti kako se to radi već stoljećima a bome i kupiti nešto od rukom iskovanog alata. Druženje s kovačima završili smo za zajedničkim stolom uz blagovanje finog jela spravljenog ispod peke. Majstori kovači su ujedno i najbolji majstori pekači. Zato se to svake godine održava tradicionalna pekijada. https://www.vijesti.ba/clanak/608730/medjunarodna-pekijada-kod-varesa-takmicenje-u-pripremi-najukusnijeg-jela-ispod-saca . Siti i napiti vratili smo se u naš hostel Mlin u Varešu i zaspali „ko male bebe“.

Kraljeva Sutjeska

Nedjeljno jutro sviće s gustom snježnom zavjesom. Snijeg toliko uporno pada da se polako taloži i zadržava na cesti. Nakon finog doručka krećemo na put prema Kraljevoj Sutjesci, oprezni, laganim tempom. https://kraljeva-sutjeska.com/   Odlučili smo se za okolni put autoputom do Kaknja pa prema Kraljevoj Sutjesci. Danas je Cvjetnica pa smo se mailom najavili gvardijanu samostana Fra Bono, jer bismo nakon mise voljeli razgledati i muzejsku zbirku. Crkva je dupkom puna pa imamo osjećaj da su svi koji slave Cvjetnicu iz ovog kraja tu. Danas je hrvatski dio stanovništva sveden na nešto preko 700 ljudi. Do zadnjeg, nesretnog rata ovdje je živjelo 12.000 Hrvata. To je prava slika onoga što se događa u većoj ili manjoj vjeri svom stanovništvu na Zapadnom Balkanu. Snažna depopulacija. Hrvati odlaze brže i lakše u EU zemlje zbog hrvatske putovnice. Nakon svečanog misnog slavlja – iznenađenje. Fra Bono prilazi propovjedaonici i posebno pozdravlja našu malu grupu od 9 ljudi s otoka Krka. Kakva čast !  Kao da nas ima “tri autobusa”. I to nije sve. Primljeni smo kao posebni gosti, za nas se pripremio ručak, počašćeni smo manirom najboljih domaćini. Uz ugodnu ćakulu i obilazak samostana i muzejske zbirke, teškom mukom smo se rastali od naših divnih domaćina. Prekoračili smo u znatnoj mjeri predviđeno vrijeme za povratak ali nije nam žao. Kraljeva Sutjeska, fra Bono HVALA ! Vratit ćemo se sigurno. https://www.bosnasrebrena.ba/kraljeva-sutjeska-samostan-i-zupa-sv-ivana-krstitelja

Banja Luka u prolazu

Kako smo već u priličnom kašnjenju, nismo više imali vremena za razgled Banja Luke https://www.tourismbih.com/bs/location/banja-luci/   već smo uz kratku pauzu u Doboju i uz pomoć prijatelja Vladislava Jakovljevića , „naciljali“ „Butik mesa Ivančević“ u Banja Luci. Bilo je to već vrijeme večere, u 17 sati i naravno svi smo poželjeli probati poznati banjalučki ćevap. „Mesne pločice“ sastavljene od 4 ćevapa u ukusnoj lepinji, uz malo luka…za prste polizat. Nakon okrijepe krećemo prema Gradiški i uz kraće zadržavanje na graničnom prijelazu dolazimo na autoput prema Zagrebu. Kasni dolazak na Krk nije nam pokvario raspoloženje iako je dan dolaska, ponedjeljak, već radni.

Ostalo je još mnogo, mnogo toga za vidjeti, posjetiti, razgledati, kušati…nekom drugom prilikom. Ovako, za tri i pol dana, bilo je  to  prilično dinamično i sadržajno putovanje. Preporučio bih ga svakome za prvo upoznavanje sa središnjom Bosnom. Ovo je bilo planirano putovanje nakon sličnog kada smo upoznavali Hercegovinu. https://nedopinezic.com/2022/11/07/upoznavanje-hercegovine-u-tri-dana/ Sad imamo bolji dojam cijele zemlje. I naravno još veću želju za nove istraživačke pothvate u susjednoj nam, dragoj Bosni i Hercegovini.

www.nedopinezic.com

ITB BERLIN – OMAN ZEMLJA PARTNER

„OMANSKI POUČAK“

Oman je bila zemlja partner ovogodišnjeg izdanja ITBa u Berlinu. Prema Wikipediji Oman je: https://hr.wikipedia.org/wiki/Oman . Naše ministarstvo vanjskih poslova objavljuje informacije za putovanje u Oman na svojim službenim stranicama: https://mvep.gov.hr/informacije-za-gradjane-244593/konzularne-informacije-22730/preporuke-za-putovanja-22854/upozorenja/245044?country=101

U Omanu kao i u ostalim zemljama arapskog poluotoka, događa se vrlo intenzivna gospodarska tranzicija kojoj je u prvom planu turizam.  Već dobro poznate investicije u UAE, u Dubaiju, proslavile su ovu novu turističku destinaciju diljem svijeta.

Ogroman novac koji dolazi iz eksploatacije naftnih nalazišta već se godinama investira u izgradnju novih, pametnih građevina i gradova. Hotelski smještaj je upravo u ovoj regiji dobio novu dimenziju do razine sedam zvjezdica. Svaka građevina je turistička atrakcija pa se u pretežito pustinjskom okruženju stvaraju nove oaze života u visokom stilu.

Oman vodi posebnu brigu o očuvanju načela održivosti pa još uvijek odolijeva pritisku investitora za gradnju rezidencijalnih objekata i hotelskih kapaciteta na obalnoj crti. Obala je proglašena općim, javnim dobrom kojemu imaju slobodan pristup svi. Zbog toga je zabranjena gradnja na obali.

S duge strane, Oman gradi u suradnji s investitorima visoko kvalitetne smještajne kapacitete u ruralnom području. Svaki izgrađeni objekt mora poštivati tradiciju tako da danas Oman ima dobar balans između suvremenog i tradicionalnog. Svoju kulturu i tradiciju posebno štuju i čuvaju jer su svjesni da je upravo to jedan od najvećih aduta privlačnosti destinacije. https://www.tripadvisor.in/Attractions-g294006-Activities-Oman.html 

Sporiji i stabilniji razvoj turizma

Razvoj turizma ide sporijim ali uravnoteženim tempom jer se svaki zahvat, svaka investicija propituje u kontekstu čuvanja autentičnosti i donošenja koristi lokalnoj zajednici. Svi novosagrađeni objekti imaju zadovoljavaju visoke kriterije ekoloških normi.

Iako je po svom ustroju Oman sultanat i vlast je centralizirana ipak se razvijaju i civilne inicijative poput posebnih programa planinarenja za žene, zatim boravak u ruralnoj zajednici uz druženje s lokalnim stanovništvom, mladi ljudi se osposobljavaju za razne poslove u turizmu kako u hotelima tako i izvan njih.

Emocije su glavni pokretač turističkih putovanja

Ono na što se u Omanu stavlja naglasak to je emocija koju mogu dati samo ljudi i to lokalni ljudi pa se i u najboljim hotelima pazi na prisutnost i zadovoljstvo domaćih kadrova.

Nezamjenjivost realnog iskustva u usporedbi s virtualnim – ovo je jedna od pouka koje su u Omanu izvukli iz vremena kada je vladala pandemija Covida 19. Zato se čuva autentičnost i brine o uključenosti lokalne zajednice u doživljajni turizam.

www.nedopinezic.com

VIJESTI S ITB-a BERLIN

ITB BERLIN
KRATKI PREGLED ANALIZE PHOCUSWRIGHTA

Nejednak oporavak

Turizam se oporavlja ali ne na svim stranama svijeta jednako. Za 2025. se predviđa lagana stagnacija u Europi i Sjevernoj Americi dok će Južna Amerika i Afričko – pacifička regija imati lagani rast.

Privatni smještaj eksponencijalno raste

Apsolutni pobjednik izlaska iz krize je privatni smještaj, smještaj u domaćinstvu. Od 2021. do 2025. rast bukinga ove vrste smještaja iznosit će 100 % dok će kod hotela rast biti oko 20 %.

To je u svom interviewu naglasio i Glenn Fogel, CEO i predsjednik Booking Holdings. Na provokativno pitanje o zabrinutosti za rast ovog segmenta ponude i kakva je po tom pitanju strategija Booking.coma, on je rekao : „Putnici traže privatni smještaj (kratkoročni najam). Mi želimo imati najbolju i najraznovrsniju ponudu tog smještaja kojega putnici traže. Jedini razlog zašto smo ga izlistali zajedno s hotelima je taj da putnik istovremeno može pretraživat hotele i privatni smještaj. Na taj način može imati pregled svih opcija na jednom mjestu i izabrati sebi najpovoljniju.“

Tri velike prijetnje turizmu

Turizam ima tri velike prijetnje za stabilan rast. To su: geopolitička kriza, povećanje troškova i manjak radnika. Kako jača kriza tako se vidi veće pomanjkanje akcije putnika u smjeru održivosti. Troškovi su u prvom planu kod većine putnika. S druge strane vidimo da su na elemente održivog putovanja osjetljiviji putnici bolje platežne moći. U toj niši je važno isticati održivost ali i svim ostalim putnicima treba jasno komunicirati što ta održivost znači za globalni svijet, za zemlju, za lokalnu zajednicu i pojedinca.

Alati koji koriste umjetnu inteligenciju ubrzavaju razvoj

Razvoj primjene umjetne inteligencije po mjesecima:
– Studeni 2022. lansiran je ChatGPT
– Siječanj 2023. Microsoft ulaže 10 milijardi dolara u OpenAI
– Veljača 2023. Google najavljuje Bard
– Ožujak 2023. Open AI je pustio ChatGPT Enterprise
– Rujan 2023. Open AI dodaje multimodalne mogućnosti
– Listopad 2023. Open AI dodaje mogućnosti rada s PDF-om, podatkovnim datotekama, kreaciji tekstova s fotografijama
– Studeni 2023. DEV Day – GPT – 4 turbo, Assistants API, Customer GPTs, i GPT pohrana, modeli po narudžbi, Copyright zaštita…
– Prosinac 2023. Google lansira Gemini
– Siječanj 2024. dolazi Rabbit
– Veljača 2024.OpenAI predstavlja SARA, tekst i video generaciju…

Umjetna inteligencija je tu, već se koristi. Naša je zadaća da imamo što više vjerodostojnih podataka u virtualnom svijetu jer će to biti presudno za formiranje ponude putem umjetne inteligencije.

Potrošači su  počeli koristiti umjetnu inteligenciju

U USA 22 %, Kanadi 17 %, UK 14 %, Francuskoj i Njemačkoj 13 %, Italiji 14 %, Španjolskoj 18 %… Zanimljivo je da u USA AI najviše koriste osobe 55+ godina, u Kanadi oni od 18 do 34 ravnopravno s generacijom 35 -54, u ostalim navedenim zemljama uvjerljivo najviše koriste korisnici u dobi od 18 do 34 godine.

Planiranje putovanja uz pomoć AI (Artificial intelligence)

AI se koristi za planiranje putovanja i to u USA 50 %, Kanadi 41%, UK 48%, Francuskoj 30 %, Njemačkoj 35 %, Italiji 47 %, Španjolskoj 49%.

AI postaje osobni asistent koji će „narudžbe“ zaprimati glasovnim putem. Međutim dolazi i Web3 koji će objediniti sve operacije kod planiranja putovanja. Booking.com razvija upravo takvu “one stop shop ponudu” na svojim platformama.

Ovo su kratki izvadci iz izvješća konzultantske kuće Phocuswright https://www.phocuswright.com/

www.nedopinezic.com

EUROPA U 2023. TOP DESTINACIJA

ITB BERLIN 2024
EUROPA JE I DALJE SVJETSKA TOP DESTINACIJA

U 2023. Europa je imala 700,4 milijuna internacionalnih dolazaka. Taj rezultat čini 54,5% svih međunarodnih dolazaka prema podacima Svjetske turističke organizacija pri UNu. Unatoč ovako dobrim rezultatima oni su još uvijek za 5,7% manji od dolazaka u 2019. godini.

Najveći broj dolazaka, 307.4 milijuna, odnosi se na mediteranski, južni dio Europe. Ovaj dio Europe je već nadmašio dolaske iz 2019. za 1,1%. Zapadna Europa ima minus od 2,9% dolazaka prema 2019. godini.

Albanija hit destinacija

Prema UNWTO od sječnja do studenog 2023. apsolutni rekorder u povećanju prometa bila je Albanija s plusom od čak 49%, slijedi Andora s povećanjem od 31%, zatim Island i Srbija s 15% povećanja, Portugal 11%, Turska 7%, Grčka 4%, Španjolska 1%. Francuska je ponovila rezultat iz 2019. godine.

EXPO u Srbiji prilika za cijeli Zapadni Balkan, Hrvatski i Sloveniju

Srbija u narednim godinama očekuje značajan utjecaj na dolaske velikog događanja, EXPO, koje će se održati od 15 .5. do 15. 8. 2027. u Beogradu.

Ovo atraktivno događanje bit će dodatan poticaj posjetiteljima EXPOA za produžetak putovanja u zemlje Zapadnog Balkana te u Hrvatsku i Sloveniju.

www.nedopinezic.com

KRATKE VIJESTI S INTERNACIONALNE TURISTIČKE BURZE, ITB BERLIN 2024.

ITB I ŠTRAJK

Ovogodišnji ITB je pod pritiskom štrajka zemaljskog osoblja grupacije Lufthansa i Deutsche Bahna. Sindikat Verdi je iskoristio važan trenutak za pritisak na poslodavce i pokrenuo štrajk koji će paralizirati dobar dio javnog prometa od četvrtka 07. 03. u 04:00 do subote 09. 03. u 07:00.
U tom razdoblju su otkazani svi letovi grupacije Lufthansa a nije moguće putovati ni vlakovima. Sindikat zahtjeva 35 satni radni tjedan s punom plaćom.
Ovakva situacija je unijela veliku nervozu kod svih sudionika ITBa jer su odlasci u petak, dan nakon zatvaranja burze znatno otežani. Umjesto punog fokusa na posao, mnogi su sudionici prisiljeni istovremeno tražiti rješenja za povratak kući.

Ranjivost aviodestinacija

Štrajk je razotkrio i veliku ranjivost avio destinacija kad su u pitanju ovakve sindikalne akcije. Financijske štete će biti ogromne ali i gorak okus nesigurnosti za mnoge sudionike ITBa koji su već po drugi puta u nekoliko godina osjetili posljedice štrajka.

Pad offline aktivnosti

Osim toga primjećuje se značajan pad ekonomskog efekta ITBa. Prije Covida 19 cijeli je grad bio u znaku ITBa,  offline reklame su bile prisutne na svakom koraku,  vijesti s ITBa su se vrtjele na svakoj TV mreži, gotovo svaki hotel u centru je imamo besplatan autobusni prijevoz do sajma, svake večeri su se održavale zabave po hotelima, barovima, sajmeni prostor je „pucao po šavovima“ od izlagača i poslovnih posjetitelja. Još uvijek je ITB najveći, najutjecajniji poslovni turistički sajam u Europi i najveći turistički kongres ali razina ukupnog događanja značajno je manja.

Digitalna tranzicija u Postcovid eri

Post Covid era je donijela mnoge promjene i ubrzala je digitalnu tranziciju. U digitalni marketing, stvaranje velikih baza podataka i implementaciju umjetne inteligencije ulaže se ogroman novac. Zato će u budućnosti ovakva događanja imati sasvim drugi značaj. Ljudi iz branše se moraju susresti u živo barem jednom godišnje a ITB je prilika da se u nekoliko dana susretnete sa svim važnim partnerima iz zemlje i inozemstva na jednom mjestu.

Želja za povoljnim putovanjima

Što se tiče putovanja Nijemaca, želja je i dalje velika. Ono što je prošle godine bilo najavljivano, ove se godine potvrdilo u istraživanjima. Pazit će se više na troškove putovanja. Prema FURovoj Reiseanalyse, 73% ispitanika će sigurno putovati, 41% ispitanika već ima plan putovanja. 43% ispitanika planira isti trošak putovanja kao lani, 7% planira potrošiti manje, 15% ispitanika će potrošiti više ove godine nego lani a 36% još uvijek nisu sigurni koliko će moći potrošiti. 2023. je prosječna potrošnja po osobi i putovanju bila 1337 eura. To je najveći iznos do sada.

Organizirana i individualna putovanja

Organizirana putovanja iz Njemačke su značajno rasla u 2023. u odnosu na 2022. prema istraživanju udruženja DRV, zahvaljujući oporavku kružnih, brodskih putovanja. Ukupan postotak organiziranih putovanja u 2023. iznosio je 47,2% . 2019 je bio na 50%. Individualna putovanja participiraju u ukupnom prometu s 52,8%. Dobar dio razloga za još uvijek manjim prometom organiziranih putovanja prema individualnima leži u poskupljenjima koja su drastično povećala cijenu aranžmana u 2023. godini dok je istovremeno zbog inflacije i sporog rasta plaća kupovna moć putnika pala.
www.nedopinezic.com

ODRŽIVI TURIZAM NA AUSTRIJSKI NAČIN

SKIJAŠKI VIKEND U ALTENMARKTU

Altenamarkt im Pongau https://www.altenmarkt-zauchensee.at/

Altenmarkt je mjesto duge povijesti koje je svoj značaj jačalo od rimskih vremena kada je ovdje bila važna postaja na putu iz pravca juga prema Salzburgu do kojega se stiže za sat vremena vožnje automobilom autocestom A10.
Gdje se je stajalo tu se je i trgovalo pa je i ime dio povijesne baštine (Stara tržnica). Općina Altenmarkt broji 4.691 stanovnika na dan 1. siječnja 2023. Dobna struktura je sljedeća: Djeca do 5 godina čine 6,6% populacije, djeca od 6 do 14 godina čine 9,7% od 15 do 24 godine 11% populacije. Od 25 do 64 godine ima 56,3% stanovništva a starijih od 65 godina 16,4 %. Prosječna starost je 41 godina a demografski plus od 2018. do 2023. iznosi 473 stanovnika.

Danas je ovo mjesto poznato turističko odredište s tradicijom dugom gotovo 100 godina. Ipak pravi zamah zimskog turizma počeo je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se gradi i poznata tvornica Atomic skija https://www.atomic.com/en . Što se turizma tiče oni ovako govore o sebi : „Danas je naša zajednica etablirana kao zvijezda u zimskom turizmu. Primjerice, kao mjesto održavanja brojnih utrka Europskog i Svjetskog kupa. Mnoštvo gostiju koji su pomogli našoj matičnoj zajednici da raste i napreduje tijekom posljednjih nekoliko desetljeća nije samo imalo blagotvoran učinak na lokalno tkivo. Sada je važno pronaći sredinu između vjere u napredak i rast i očuvanja našeg kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.“ Svjesni su da ih je turizam spasio ali da rast standarda i težnja za napredovanjem mogu ugroziti temeljne vrijednosti zajednice.

Turizam Altenmarkta u brojkama – dvije jake sezone

Prema raspoloživim podacima u sezoni 2021/22 u ovoj je općini ostvareno 131 192 dolska (67 578 „zimskih i 63 614 „ljetnih“) i 587 211 noćenja (333.077 „zimskih“ i 254.134 „ljetna“ noćenja). Po stanovniku je ostvareno 128 noćenja.
Altenmarkt sa Zauchensee i susjednim Flachau poznato odredište svjetskog skijaškog kupa i brojnih drugih natjecanja u alpskom skijanju. To je jedan od razloga što je zimska sezona „jača“ od ljetne. Drugi razlog je izvanredna ponuda skijaških staza opremljenih najsuvremenijom mrežom sedežnica i kabinskih vučnica, sve prilagođeno obiteljima s malom djecom, najosjetljivijim skupinama a opet dovoljno izazovno i za zahtjevne skijaše. * Izvor: Službena web stranica općine Altenmarkt

Mijenjanje uloga

Na zimski smo odmor mi s mora počeli odlazit iz jednostavnog razloga što u ljetnim mjesecima nije bilo moguće s djecom ići na odmor, zbog prirode posla. Sljedeće duže školske ferije su one zimske i to je prilika za obitelj da bude na okupu negdje izvan uobičajenog okruženja. Počeli smo skijati, omogućili smo djeci da uče skijanje u skijaškoj školi. Na taj smo način „dobili“ pola dana za sebe a djeci omogućili stjecanje vještine koja ih prati kroz cijeli život.

Tih prvih poratnih godina odricali smo se mnogo čega, putovali smo u grupama, boravili u apartmanima, jeli od kuće spravljena jela među kojima su prednjačile sarme;  posuđivali skijašku opremu od prijatelja…Doslovno smo „uronili“ u ulogu naših gostiju koji su k nama dolazili ljeti na sličan način.

Dobrih deset godina smo odlazili u isto mjesto, baš kao što često i naši gosti redovito dolaze k nama. U Altenmarktu se znalo okupiti i više od stotinu poznatih ljudi iz Rijeke i okolice s djecom. Sve je inicirao Ski klub Silver iz Rijeke.

Naša su djeca u dobi od 6 godina stala na skije vođena nevjerojatno strpljivim učiteljima Brankom Malnar i na žalost pokojnim, Srđanom Vraničićem Vranom. Bila su to lijepa vremena puna vedrine, optimizma, veselih druženja unatoč ,za današnje poimanje, iznimno skromnom načinu života.

Bilo kako bilo, Altenmarkt je 10 godina bio naš „drugi, zimski dom“. Tamo smo se uvijek dobro osjećali, domaćini su nas odlično prihvaćali, uvijek i svugdje. Sve su usluge uvijek bile na razini očekivanja, vrijednost za novac u dobrom srazmjeru. A imali smo i traumatičnih situacija, na žalost i vrlo tužnih epizoda.

Zato nam je godinama nakon završene „epizode Altenmarkt“, to mjesto ostalo na posebnom mjestu u sjećanju. Djeca su odrasla, samostalna su i društvo se polako raspršilo. Boravak na snijegu je kraći, intervali između takvog zimovanja duži.

Idemo u Altenmarkt

Ipak, novu 2024. započinjemo obnavljanjem uspomena. Odlučili smo provesti tri dana, produženi vikend u Altenmarktu. Sve počinje zacrtavanjem termina u kalendaru punom obaveza. „Gađa se“ jeftinija sezona a to je tradicionalno termin iza 6. 01. do 31. 01. Nakon toga slijedi rezervacija smještaja. I ovom prilikom se booking.com pokazao kao jedan od najučinkovitijih alata na strani putnika. Još kad kao „genius“ gost imaš solidan popust…Postaješ kao putnik sve ono što kao domaćin ne voliš. Zanimljiva je ta promjena uloge … U glavnom, tražili smo noćenje s doručkom ali ne u hotelu već u pansionu odnosno B&Bu. Iako jednostavnija usluga, nama je prisniji odnos s domaćinom draži i nekako dolazimo bliže onoj zlatnoj „vrijednosti za novac“.

Uspjeli smo rezervirat B&B Landhaus Steiner u samom centru mjesta. Komforne sobe, bogat doručak, zatvoreni bazen, sauna, grijano spremište za pancerice i skije, besplatno privatno parkiralište…sve za 78 eura po osobi na noć. Cijena nije niska ali je konkurentna u okruženju, pa čak i prema takvoj ponudi kod nas. Putem platforme booking.com dobili smo sve potrebne informacije kao i obrazac za online check in.

Preko online trgovine kupili smo i trodnevne ski karte koje su iznadprosječno skupe jer pokrivaju čak 200 km skijaških staza. Ovisno o terminu jedna skijaška karta za tri dana može koštati od 180 do 220 eura. Skupo ? Da. Što sve stoji iza toga ? Jako puno odlične infrastrukture, kompetentnih i ljubaznih ljudi, sve što je potrebno da dan proveden u skijanju prođe kao odličan doživljaj i da na kraju dana budete zadovoljni.

Da se razumijemo, zimovanje s aktivnim skijanjem u Alpama je jedan od najskupljih oblika turističkih putovanja uopće. Za tri dana provedenih u Altenmarktu može se boraviti sedam dana na Tenerifima sa svim plaćanim troškovima. Ali kad čovjek nešto voli i za to radi, štedi, odriče se nekih drugih užitaka…i takav odmor je moguć. U ostalom, često se kaže: sto ljudi – sto ćudi.

Planinski turizam

I tako smo nakon četiri sata umjerene vožnje autocestom stigli iz Rijeke u Altenmarkt. Na dolasku smo svratili u Intersportov ski servis https://www.intersport-schneider.at/de/  i predali naše skije na servisiranje te obnovili nešto od opreme.

Pred vrata Landhaus Steiner B&Ba stigli smo nešto ranije nego što je bilo planirano. Gospođa Beatrix nas je srdačno dočekala, pokazala sve što nam stoji na raspolaganju i smjestila nas u lijepu, prostranu i ugodnu sobu.

Umorni i gladni od puta, energiju smo obnovili u susjednoj gostionici domaćim specijalitetima, laganim pivom iz bačve i slatkim štrudelom. Cijene hrane ? Prilično visoke, skuplje je nego kod nas u Hrvatskoj pa je preporučljivo pažljivo kombinirati sljedove. No, vrijeme sarmi i sendviča od doma je iza nas, zaslužili smo se malo i počastiti, ostajemo opušteni.

Iduće jutro laganini, u papučama na doručak, uživanje i planiranje dana. Gospođa Beatrix kao da čita moje misli, nudi mi espresso, taman za kraj doručka uz zadnje slatke zalogaje. Dan je dobro počeo ! Autom dolazimo do garaže, ukrcavamo opremu i pravac – Flachau.

Taman par dana nakon velikog natjecanja spuštamo se istim stazama ali u sasvim opuštajućem ritmu. Planinski zrak, kilometri pređenih staza otvaraju apatit za nečim toplim na žlicu. Topla juha iznimno dobro paše na pauzi…i štrudel 😊 Još koji sat skijanja i raniji odlazak u naš Landhaus Steiner. Sauna i bazen odlično relaksiraju tijelo nakon fizičkih aktivnosti u planinama. Odmor pa izlazak na večeru u hotel iza ugla.

I tako iduća dva dana od kojih smo jedan skijali na stazama Altenmarkta a jedan na čuvenom Zauchenseeu gdje nam se priključio ženin nećak, Fran, rođen u Austriji, koji studira turizam u Salzburgu. U Zauchenseeu smo imali sreće parkirati automobil u garaži ispod ciljne arene. Parkirališta na skijalištima su besplatna.

Na kraju dana smo u restoranu u areni upoznali novog prijatelja. Archi je Grk sa Peloponeza čija je mama Austrijanka. U malom turističkom mjestu Tolo na jugu Grčke žive od turizma. I tamo poslovanje traje šest mjeseci pa mora, da bi mogao plaćati sve životne troškove, zimsku sezonu provodit na radnom mjestu u Austriji. Prati ga i supruga i tako ovaj iznimno simpatičan mladi par osigurava sredstva za normalan život u kojemu planiranje obitelji ima svoju cijenu. Izmijenili smo kontakte i možda se ponovo vidimo u Grčkoj ili na Krku.

Održivi turizam usmjeren na dobrobit zajednice

Ono o čemu nećete čitati ili čuti kod nas je da jedan od najboljih modela održivog turizma razvoj bazira na potrebama lokalne zajednice. U Altenmarktu su apartmani, pansioni, hoteli, restorani, dućani…u vlasništvu lokalnih obitelji. Nema korporacijskih resorta iako sezona traje duplo duže a prosjek cijena je viši nego u Hrvatskoj. Nema ni sezonskih radnika iz dalekih, egzotičnih zemalja. Tamo se kao sezonski radnici cijene naši ljudi, iz Hrvatske i zemalja Zapadnog Balkana, iz Mađarske, ali i domaći mladi ljudi rade sezonske poslove. Na poslu su svi povezani kao jedan tim, kao jedna obitelj. To se vidi, to se osjeti.

Tradicija je iznimno važna, poštuje se nasljeđe predaka koje je omogućilo sadašnjim generacijama da rastu, razvijaju se i ostavljaju nasljeđe svojoj djeci. Tako se iz generacije u generaciju stvara čvrsta zajednica ljudi koji međusobno surađuju. Kad nam je trebao smještaj za produženje boravka gospođa Beatrix https://www.landhaus-steiner.at/ je nazvala svoju prijateljicu Heidi https://www.pension-bliem.at/ i mi smo se preselili iz kuće u kuću kao da smo u istoj obitelji. Gospođa Beatrix je iznimno ljubazna, pravo oličenje dobrog domaćina kao i gospođa Heidi koja je morala biti inspiracija za mjuzikl „Mamma mia“ 😊

„Kratki lanci nabave“, kao važna karika održivog turizma, se ovdje mogu vidjeti u štalama zimi, na padinama planina ljeti, u pekarnicama – kavanama, u svakom marketu. Prerađevine poljoprivrednih proizvoda brendirane su regionalnom markicom i imaju posebno mjesto u svakom marketu. Kad, primerice tražite jogurte i putar, naići ćete na domaći brendirani jogurt i putar a onda i na ostale marke. Tako je i s ostalim tradicionalnim prehrambenim proizvodima. Izloženi su na isti način u svakom marketu bio to Spar, Lidl ili neki treći.

Arhitektura je autentična a ugrađena oprema domaća. Smještaj je rasprešen u mjestima gdje se živi, nije koncentriran na skijalištu, ne daj bože na planinskim obroncima, osim na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima.

Domaći autoprijevoznici vrlo frekventnim autobusnim linijama voze skijaše sa svakog autobusnog ugibališta do skijaških staza i to besplatno. Domaće stanovništvo se i dalje bavi preradom drva u vrijedne finalne proizvode, bave se stočarstvom, preradom mlijeka, ostalim zanatskim zanimanjima i svi su uključeni u turističku ponudu.

Odgovor na sve suprotno što se kod nas promovira je jednostavan – Altenmarkt, Austrija. Otiđite i vidite.
Ovdje se puno se može naučiti, nešto i primijeniti kod kuće.

Putovanje je učenje, na putovanju se ne troši novac, ulaže se u nova saznanja i osobni rast i razvoj.
www.nedopinezic.com

PAUŠALNI POREZ NA TURISTIČKI KREVET U DOMAĆINSTVU I UČINCI POVEĆANJA POREZA

1.Porez na turistički krevet se sastoji od :

1. Poreza na dohodak od iznajmljivanja turistima
2. Turističke pristojbe
3. Turističke članarine

Minimalni iznos paušalnog poreza na dohodak po krevetu može iznositi 19,91 eura a najviše 199,08 eura

Minimalni iznos paušalne turističke pristojbe po krevetu može iznositi 46,45 eura a najviši 132,72 eura

Turistička članarina po krevetu iznosi 5,97 eura

Kad govorimo o porezu na uslugu smještaja u domaćinstvu onda govorimo o zbroju ova tri paušalna davanja.

2. Razlika u lokalnim davanjima rezidenata, stanovnika jedinice lokalne samouprave i nerezidenata kada i jedni i drugi imaju registriran, kategoriziran, smještaj u domaćinstvu u istoj jedinici lokalne samouprave

Rezidenti uplaćuju porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) ili samostalne djelatnosti u proračun JLS u kojoj imaju prebivalište svakog mjeseca u godini u iznosu (prosjek) od 117 eura (1.404,00 eura godišnje) i „porez na krevet“ koji je do ove godine iznosio (prosječno) 100,00 eura po krevetu.

Nerezidenti porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti NE plaćaju jedinici lokalne samouprave u kojoj imaju registriran, kategoriziran smještaj već u onoj JLS u kojoj imaju prijavljeno prebivalište odnosno gdje je njihov životni centar (porezna definicija neovisno u Hrvatskoj ili inozemstvu). Oni plaćaju također (prosječno) 100,00 eura po krevetu u proračun lokalne JLS, i u sustav turističke zajednice gdje na lokalnoj razini ostaje oko 65% iznosa od oba davanja.

3.Što plaćaju nerezidenti koji nemaju kategoriziran smještaj već su vlasnici tako zvanog nekomercijalnog turističkog smještaja (stanovi za odmor) ?

Vlasnici nekomercijalnih turističkih kapaciteta plaćaju komunalni „porez na vikendice“ koji može iznositi minimalno 0,6 eura a maksimalno 5 eura po metru kvadratnom stambene površine, odnosno korisnog prostora. Prosječno je to 100 m2 i prosječan iznos kojega će utvrditi JLS bit će ne gdje oko 3,5 eura po m2. To je ukupno oko 350,00 eura godišnje.

Osim toga vlasnici takvog smještaja i članovi uže obitelji plaćaju u paušalnom iznosi 10 eura po osobi godišnje za turističku pristojbu. Prosjek je 4 osobe iznosi 40,00 eura godišnje. Svi posjetitelji takvih stanova koji nisu članovi uže obitelji i ne plaćaju paušalnu turističku pristojbu u iznosu od 10,00 eura po noćenju, trebaju (trebali bi) plaćati turističku pristojbu u iznosu od 1,5 eura po noćenju.

4.Porez na nekretnine kojega plaćaju stranci, građani iz nekih EU zemalja odnosi se i na imovinu (nekretnine ) koje imaju u Hrvatskoj.

Taj se porez uplaćuje prema mjestu prebivališta, odnosno životnog centra, a ono je za nerezidente, strance u gradu, općini i zemlji iz kojih dolaze. Nerezidenti u Hrvatskoj plaćaju samo „porez na vikendice“. Hrvatski građani (još) ne plaćaju porez na imovinu (porez na nekretnine).

5.Vlasnici praznih stanova

Vlasnici praznih stanova (kojih u Hrvatskoj ima oko 200.000), trebali bi plaćati porez na vikendice i to je sve.

6.Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji i lokalnim porezima

Najveći doprinos lokalnoj ekonomiji daje stanovništvo jedinice lokalne samouprave koje pored dohotka od nesamostalnog rada (plaće) stječe i dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima.

Taj dohodak se troši za potrebe kućanstva u lokalnoj samoupravi i time se stvara veća potražnja za proizvodima i uslugama pa se stvara i potreba za većim zapošljavanjem. Svaka zaposlena osoba zbog povećane potražnje proizvoda i usluga opet plaća porez na dohodak koji je najznačajniji proračunski prihod JLS.

Također i turisti koji borave u smještaju u domaćinstvu povećavaju potražnju pa tako potiču dodatna zapošljavanja i novi porez na dohodak. Jedna prosječna domicilna obitelj iz plaće uplaćuje godišnje na ime poreza na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti u proračun JLS 2.800 eura. Ako iznajmljuju dva četverokrevetna apartmana turistima onda plaćaju još dodatnih 800,00 eura godišnje.

S ostvarenih 60 dana popunjenja uprihoduju bruto 9,600 eura. 50% tog iznosa su troškovi (porezi i ostalo) a značajan dio troškova otpada na potrošnju vode (lokalno komunalno društvo), zbrinjavanje otpada (lokalno komunalno društvo), čišćenje, održavanje, pranje posteljine (lokalni servisi za čišćenje), troškovi posredovanja (lokalne turističke agencije)…

Turisti iz tih apartmana, njih 8 x 60 dana ostvaruju 480 noćenja a van smještajna potrošnja po noćenju (osoba/dan) iznosi prosječno 70 eura (hrana, piće, izleti, atrakcije, kupovina, suveniri …), što dodatno donosi 33.600 eura prihoda za lokalno pružene usluge.

Iza tih usluga stoje ljudi koji primaju plaću i plaćaju porez na dohodak (na plaću) koji također ide u proračun JLS. Djeca lokalnog stanovništva idu u vrtić i školu u istoj JLS, zbog čega se zapošljava potrebno osoblje…

7. Zaključno

Svaka dodatna porezna presija koja bi iznajmljivanje smještaja turistima od strane lokalnog stanovništva činila to neisplativim, dovela bi sljedećih scenarija:
– Dugoročno iznajmljivanje nekretnine nerezidentima
– Dugoročan najam stana trgovačkom društvu
– Prodaju nekretnine nerezidentima
– Čuvanje vrijednosti novca u „praznom“ stanu…

Opcija najma stana hrvatskim podstanarima najmanje je izgledna zbog visokih rizika od nepoštivanja ugovora, stvaranja visokih troškova, mogućnosti gubitka prava raspolaganja vlastitom nekretninom na duži rok itd. Sve to zbog loše zaštite prava najmodavca.

Socijalno stanovanje je i inače u ingerenciji jedinica lokalne samouprave u svim razvijenim zemljama. Beč je najbolji primjer takvog angažmana.

Jedinicama lokalne samouprave u interesu je poticati legalan najam nekretnina turistima, osobito onih koje su izvan legalnog sustava, a to mogu samo poticajnim mjerama. Podizanje poreznog opterećenja ne spada u poticajne mjere.
www.nedopinezic.com

TURIZAM DOŽIVLJAJA

Cjeloviti (pravi) doživljaj destinacije

Turizam doživljaja nova je „robna marka“ za održivi turizam. Sve se češće traži autentični doživljaj destinacije na koju se putuje.

Održivi razvoj i održivi turizam

Kao što se i u agendi Svjetske turističke organizacije (UNWTO) naglašava – održivi turizam podrazumijeva usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio – kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice.

Iza ove definicije krije se jednostavna mudrost : voli svoje – poštuj tuđe, razmjenjuj znanje i iskustvo.
Drugim riječima, održivi turizam počiva na lokalnoj zajednici, na lokalnim ljudima, lokalnoj kulturi života. Nemoguće je govoriti o održivom turizmu bez uključenja lokalne zajednice.

Upravo zato su sve usluge u turizmu u kojima turisti dolaze u kontakt s domaćinima ključne za stvaranje autentičnog doživljaja. https://www.facebook.com/kajprofesorotmavrovo/

Biti svoj, biti jedinstven

Moja kćer Pavla stvara personaliziranu odjeću pod nazivom „Mala s kistom“. https://www.fashion.hr/moda/hrvatska-moda/mala-s-kistom-imala-je-koznu-jaknu-koju-nije-nosila-i-od-tad-slika-po-odjeci-151254.aspx?fbclid=IwAR3zTMcEMSMD6p3FIsBi4e0USApoU6Uo2qD3UpixBtlwUfaJAysks2vyFs4 Prema željama vlasnika odjevnih predmeta ona im daje „osobnost“ oslikavanjem željenih motiva. Takvih zahtjeva ima sve više ne samo u ovom slučaju. Ljudi traže način da ne budu dio globalno iskreirane mase. Individualnost, osobnost, polako, gotovo sramežljivo traži svoj put izražaja. To je tim teže što današnju svijest oblikuju digitalni mediji odnosno razni „influenceri“ koji koriste nikad pristupačnije kanale masovne komunikacije. Tako se vijesti, moda, poslovni modeli, recepti za jela… „štancaju“ u ogromnim brojevima ponavljanja. Kopiranje je najbrži i najlakši put do uspjeha. Tu će sasvim sigurno od velike pomoći biti i umjetna inteligencija ako joj damo bezuvjetno povjerenje.

Biti svoj, biti jedinstven i prepoznat složeniji je proces. To iziskuje istraživački pristup. Najprije moraš istražiti samoga sebe, pronaći svoje najjače strane, svoj talent, svoj izričaj. Svatko od nas je „super talent“, posebna osoba s posebnim vještinama, posebnim načinom izražavanja svog unutarnjeg svijeta.
To je odlična podloga za turizam doživljaja. Putovati, susretati ljude i otkrivati, doživljavati destinaciju – pravi je cilj doživljajnog putovanja. Sama riječ sreća dolazi od pojma susretati, susresti se s drugom osobom.

Putovanja pamtimo po ljudima

Kad nekud putujemo, prije ili kasnije trebamo pomoć, asistenciju. Jednostavna pomoć pri odabiru nekog suvenira, ljubazna preporuka restorana, uslužni i ljubazni ugostitelji…To su dijelovi mozaika lijepih sjećanja s putovanja. I ne samo to. Kad jednom doživimo lijepe trenutke na putovanju, rado ih dijelimo sa svojim najbližima. Preporučujemo smještaj, restoran, prijevoz, vodiča, trgovca, slastičara…koji je na nas ostavio pozitivan dojam. Tako se gradi „image“ destinacije.

Klaster dobrih ljudi

Klaster doživljaja, ili turistički klaster zapravo je neformalno udruženje dobrih ljudi, isporučitelja dobara i usluga na jednoj turističkoj ruti. Doživljajno se putovanje planira i odabire upravo prema izjednačenoj kvaliteti ponude svih karika ovakvog klastera. Kad jedan isporučitelj preporuči drugog jer je siguran u kvalitetu njegove ponude i međusobno povjerenje – tad smo i mi sigurni da smo se uputili na pravo mjesto. http://www.kvarnerfamily.hr/

Hrvatski turizam je do sad bio prepoznat i međunarodno priznat upravo po ovoj osobini. Kvaliteta hrvatskog turizma počiva na ljudima iz lokalne zajednice koji svoje goste doživljavaju svojim prijateljima. A prijateljima se uvijek želi samo najbolje, s prijateljima se priča, druži, pjeva, blaguje, prijateljima se pomaže.

Na sličan način se gradi turizam doživljaja u susjednim zemljama Zapadnog Balkana. Gostoprimstvo je na izuzetno visokoj razini. Ulaže se u znanje, stvaraju se međusobne veze među ponuditeljima. Novi klasteri dobrih domaćina postaju doživljajni turistički proizvodi. https://www.facebook.com/spiritofprespa

Doživljajni turizam ima sve više poklonika i postaje pravo utočište, pravi spas od konzumerizma, „površnog“ turističkog putovanja gdje je u centru pažnje objekt a ne subjekt,( materijalna tvorevina -hotel, vila, jahta… a ne susretanje s domaćinima). https://www.visitopatija.com/feel-and-taste-s301

Naravno i objekti i usluga moraju biti kvalitetni, uredni, ugodni ali pored toga, lokalni stil života i interakcija s lokalnom zajednicom dodana su vrijednost koja čini doživljaj potpunim.

www.nedopinezic.com

PUTOVANJE ŽIVOTA – ZAPADNI BALKAN

PUTOVANJE ZAPADNIM BALKANOM – VRIJEDNOST ZA NOVAC

Imajući u vidu velika, inflacijom opravdana ali i neopravdana poskupljenja motivirana ekstra zaradom, prosječan hrvatski turist više obraća pozornost na vrijednost za novac.

Hrvatska je definitivno izgubila jednu od svojih komparativnih prednosti – niže cijene proizvoda i usluga od svojih zapadnih susjeda. Sada počinje borba na tržištu višeg „platnog razreda“ gdje je konkurencija oštra. Uspoređujući u istoj valuti cijenu i kompleksnost, odnosno razinu kvalitete usluge, strani turistički putnici „stavljaju u isti koš“ Italiju, Španjolsku, Grčku pa čak i Francusku na Mediteranu odnosno Baltičko more i rivijere u Poljskoj i Njemačkoj s Hrvatskom. Domaći turisti vični inozemnim putovanjima već imaju takvu praksu od ranije a oni koji su isključivo putovali prema hrvatskoj obali Jadrana, sada traže alternativu.

Hrvatskoj istočne zemlje postaju sve više predmetom interesa hrvatskih turista. Morske rivijere Crne Gore i Albanije više nisu tako stran pojam ali sve više ima interesa i za unutrašnjost svih zemalja Zapadnog Balkana. Planine, jezera, rijeke, osobito u periodu nepodnošljivih vrućina, postaju sve zanimljivija odredišta u srcu ljeta.

ULAZ U BIH PREKO PLITVICA

Meni je jedna  od najdražih ruta ona koja kombinira putovanje kroz BiH s obaveznom pauzom u Sarajevu https://www.visitsarajevo.ba/

Put može voditi preko Plitvičkih jezera https://np-plitvicka-jezera.hr/ , Bihaća https://www.visitbihac.com/bs/sadrzaj/historija-grada/38 , Jajca https://jajce.ba/turizam/ , Andrićevog i Ćirinog Travnika https://www.opcinatravnik.com.ba/ba/   pa preko Viteza do Sarajeva. U blizini su mistične, tako zvane “Bosanske piramide”, u Visokom https://bosanskepiramide.ba/ . Nešto dalje put vodi prema centralnoj Bosni, prema Varešu https://visitvares.com/ i planini Zvijezda https://trail.viadinarica.com/bs/point/vrh/zvijezda/16693734/ , tu su Bobovac https://bihamk.ba/bs/magazine/novosti/putovanja/destinacije/bobovac-u-zemlji-kraljeva/462 , Kraljeva Sutjeska… https://kraljeva-sutjeska.com/ 

SARAJEVO – RASKRŠĆE PUTOVA

Iz Sarajeva vode putovi na sve strane. Možete nastaviti putovanje prema Mostaru  https://www.mostar.ba/ , prema jednoj drugoj  Sutjesci https://sutjeskanp.com/ i Trebinju  https://trebinje.rs.ba/o-trebinju/?script=lat ili prema Višegradu https://hr.wikipedia.org/wiki/Vi%C5%A1egrad ako želite nastaviti prema Crnoj Gori, odnosno Srbiji.

Naravno u BiH ima još zanimljivih područja koja treba istražiti na nekoj novoj ruti. Ako izaberete put u Crnu Goru preko zapadne Srbije, na putu će vam se naći Priboj, nekada poznat po tvornici kamiona FAP https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-50238561 .

U blizini je i jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u Srbiji – Zlatibor https://www.zlatibor.org/ . Prema Crnoj Gori put vodi putem Prijepolja https://www.gradprijepolje.com/prijepolje/ . Bijelo Polje https://www.globtourmontenegro.com/me/destinacije/bijelo-polje-86 je svojevrsni „Hub“ sjeverne Crne Gore.

U Mojkovcu https://www.mojkovac.travel/ svakako planirajte pauzu. Za svaku peporuku je smještaj u Camping resortu Tara Rabrenović https://www.camping.info/hr/mjesto-za-kampiranje/camp-rabrenovic .

Kućica na stablu, hobitska kućica, robinzonski turizam, sobe, apartmani, kamp parcele…i vrlo ljubazni i zanimljivi domaćini koji vas mogu uputiti u otkrivanje znamenitosti, to se ne propušta.

Berane, Rožaje, Plav … Nacionalni park Prokletije http://nparkovi.me/edukativni-kutak/prokletije.php privlači svojom divljom, neukrotivom ljepotom.

PRIŠTINA

Priština, glavni grad Kosova, nezaobilazan je  cilj na ovoj ruti https://www.kosovo-info.com/kosovo-cities/pristina/ . Iz Prištine autoput vodi prema Albaniji i Tirani https://www.roughguides.com/articles/why-visit-tirana-albania/  ali i prema Sjevernoj Makedoniji i Skopju. https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/skopje/ .

SKOPJE

Iz Skopja jedan od putova vodi prema Ohridu https://macedonia-timeless.com/cro/gradovi-regije-hr/gradovi/ohrid/ i Prespanu https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/vid/jezera/prespansko-jezero .

MAVROVO

Ipak, prije velikih jezera svojom se privlačnošću nameće Nacionalni park Mavrovo https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/aktivnosti/nacionalni-parkovi/mavrovo i jedno od najslikovitijih sela koje možete zamisliti – Galičnik https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/galicnik .

VEVČANI I OHRID

Na putu za Ohrid još je jedno posebno mjesto – Vevčani https://macedonia-timeless.com/cro/aktivnosti-hr/osjetite-makedoniju-kroz-sjetila/miris/sela/vevcani .

Iz Ohrida možete za Albaniju u Pogradec https://albania.al/destinations/pogradec/ .

TIRANA

Iz Pogradeca preko Elbasana https://albania.al/destinations/elbasan/ za Tiranu. Durres , najveća albanska luka ali i poznato kupališno mjesto tek je tridesetak kilometara udaljen od Tirane https://albania.al/destinations/durres/ .

Prema sjeverozapadu Albanije put nas vodi uz Kruje, samo srce albanske suvremene povijesti https://albaniavisit.com/destinations/kruje/ .

https://www.mrizizanave.al/ kultno je mjesto albanskog ruralnog razvoja. Nalazi se blizu grada Lezhe https://albaniavisit.com/destinations/lezhe/ .

Prema sjeveru se jednostavno mora proći kroz Shkodru https://albania.al/destinations/shkodra/ .

SHKODR

Skadarsko jezero najveće je na Balkanu. Pravo „malo more“ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56357 .

Prelaskom graničnog prijelaza zanimljivog imena Hani Hotit, put vodi do Podgorice, glavnog grada Crne gore https://podgorica.me/istrazi-podgoricu . Iz Podgorice prirodan zov mora vabi prema Boki Kotorskoj https://www.dinarskogorje.com/boka-kotorska.html .

BOKA – DUBROVNIK

Iz Boke putujemo prema Konavlima https://tzdubrovnik.hr/get/dubrovacko_neretvanska_zupanija/62123/konavle.html , Dubrovniku https://tzdubrovnik.hr/# i hrvatskoj obali Jadrana.

Put nas može voditi i preko BiH https://tkh.ba/ ili preko Pelješca, nove fantastične ceste i impozantnog istoimenog mosta do Ploča https://ploce.hr/ i autocestom „Dalmatinom“ prema konačnom odredištu u Hrvatskoj.

Ovo je samo jedan prijedlog kružnog putovanja Zapadnim Balkanom  kojim sam prošao i  koje za mene predstavlja putovanje života. U svakoj zemlji ima još puno zanimljivih odredišta koja treba postupno otkrivati.

U svakom slučaju, osim što je cijenovno prihvatljiv i pruža odličan balans vrijednosti za novac, Zapadni Balkan je „zvijezda u usponu“ europskog turizma. Kao i kod drugih odredišta, dobro je otkrivati ih u početku njihovog razvoja prema vrhu. Kad postanu popularna poput Hrvatske tada će i cijene biti više od sadašnjih. Zato nemojte čekati, isplanirajte svoje avanturističko putovanje života Zapadnim Balkanom. Nadam se da će vam iznesene sugestije biti od pomoći.

O detaljima ponude pisat ću u idućem nastavku.

www.nedopinezic.com

STIGMATIZACIJA “IZNAJMLJIVAČA”

ŠTO JE TO PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU ?

LEGALNI I POREZNI STATUS OVE USLUGE I  NJENA POVIJEST

Smještaj u domaćinstvu / kućanstvu označava ugošćavanje turista u obiteljskoj kući ili stanu gdje imamo na raspolaganju sobu, apartman, kuću za goste, kamp parcelu ili slično.

Jednostavnim rječnikom rečeno, radi se o mjestu gdje možemo primiti goste / turiste na noćenje. Ta se usluga plaća a ima status  usluge turistima pa je, za razliku od stanodavstva, posebno zakonski regulirana.

Još se 1937. godine u drugom broju časopisa „Glasnik udruženja jadranske straže“, piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima“. Ovaj oblik usluge tada se naziva „kućnom radinošću“. „Kada se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom“.

„Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pomoć članova porodice, u prostorijama svog stana, ne potpada pod Zakon o radnjama“.

SMJEŠTAJ U DOMAĆINSTVU – ODRŽIVI TURIZAM

Od tada pa do danas sačuvao se je ovaj održivi način ugošćavanja gostiju u već postojećim, izgrađenim stambenim objektima u s izuzetkom, u Hrvatskoj neopravdano ukinutog, pansiona u domaćinstvu.

Jedno od načela održivog turizma je upravo to da se kod razvoja turističkih kapaciteta najprije uzme u obzir sve što je već izgrađeno, pa čak napušteno i ruinirano, kako bi se stavilo u funkciju turizma.

Izgradnja novih objekata koji bi služili isključivo turizmu, mora biti po najstrožim ekološkim normama ali i njihovo funkcioniranje usklađeno s pravilima održivog turizma.

Takvi objekti ne smiju štetiti okolišu i moraju donositi korist lokalnoj zajednici, zapošljavati lokalne ljude, koristiti lokalne namirnice i usluge a sve po „fair trade“ uvjetima – uz plaćanje poštene naknade.

Ipak pod pritiskom kapitala grade se i dalje pretežito objekti koji ne udovoljavaju navedenim normama. Većina tih objekata ne služi za stanovanje već za provođenje slobodnog vremena vlasnika koji prebivalište nemaju u istoj jedinici lokalne samouprave u kojoj su vlasnici takvog objekta.

NERAZUMIJEVANJE TEMATIKE

Kad ne poznajete dobro tematiku a imate informaciju samo iz jednog izvora, onda je mogućnost pogrešnog tumačenja velika. To se upravo događa u zadnje vrijeme. Zato svjedočimo javno komuniciranim prijedlozima za dodatno oporezivanje upravo domicilnog stanovništva. Domicilno stanovništvo  živi, plaća poreze i doprinosi održivosti lokalne zajednice a za uzvrat bi od svoje jedinice lokalne samoprave trebali dobiti dodatni porez.

DISKRIMINACIJA LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Ovakav prijedlog je diskriminatoran zbog toga što bi se njime diskriminiralo jednu grupaciju stjecatelja dohotka od imovine i imovinskih prava.  Diskriminirani bi bili  oni građani koji pretežito imaju prebivalište u mjestu u kojemu pružaju uslugu najma smještaja turistima i već plaćaju porez na prvi dohodak jedinici lokalne samouprave u kojoj iznajmljuju smještaj turistima.

Za razliku od te grupacije imamo i grupaciju građana koji imaju u vlasništvu nekomercijalni turistički smještaj u stanovima za provođenje slobodnog vremena u JLS u kojoj nemaju prebivalište. Oni svojim porezom na prvi dohodak ne pridonose proračunskim sredstvima JLS-a u kojem imaju takav smještaj.

Također, svi drugi stjecatelji dohotka od imovine i imovinskih prava tim se prijedlogom ne razmatraju. Nadalje, svako novo troškovno i porezno opterećenje utjecat će na smanjivanje obujma legalnog, registriranog najma smještaja turistima, a povećavati sivu zonu, u kojoj već imamo 300.000 stanova, većinom u stranom vlasništvu.

U toj se sivoj zoni ne plaća turistička pristojba, osim manjeg dijela paušala za vlasnike po 10 eura na godinu, a ne plaća se ni porez na (drugi) dohodak .

KOLIKO POREZA PLAĆAJU DOMAĆINI ?

Vlasnici stanova koje iznajmljuju turistima najizdašniji su platitelji PDV-a jer zbog iznajmljivanja imaju povećane troškove energetskih, komunalnih usluga, usluga održavanja, povećanu potrebu trošenja potrošnog materijala… Na sve to plaća se PDV bez prava povrata.

Paušalni porez,  sastoji se od tri djela: paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe i turističke članarine te iznosi prosječno 100 eura po krevetu.

Dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u grupi je dohodaka od imovine i imovinskih prava, što je tzv. drugi dohodak. Takav porezni status ‘iznajmljivača‘ ne može se izdvojiti od ostalih iz te porezne grupe (dohodak od iznajmljivanja stanova, poslovnih prostora, vrijednosnica, dividendi i sl.).

IZNAJMLJIVANJE PRAVNOG SUBJEKTA ZA DRŽAVU NEPOVOLJNIJE

Ako bi vlasnik stan unio u trgovačko društvo kao dugotrajnu imovinu imao bi pravo obračuna amortizacije po stopi od pet posto na 20 godina. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa prinosa na uloženi kapital u stan koji se iznajmljuje turistima šest posto, ostatak vrijednosti za oporezivanje bez obračuna troškova iznosio bi jedan posto godišnje na vrijednost nekretnine.

Kad bi se knjigovodstveno oduzeli svi pripadajući troškovi poslovanja, porezne osnovice ne bi ni bilo. Ako bi vlasnik stana bio u sustavu PDV-a od početka investicije mogao bi ‘prebijati‘ PDV ulaznih s izlaznim računima pa ne bi plaćao ni PDV.

To je što se fiskalnih i parafiskalnih davanja tiče. Što se tiče koristi za nacionalnu ekonomiju, turist na smještaj troši 25 do 35 posto svojega proračuna za putovanje. Ostatak  troši na transport, hranu, kupnju, zabavu i sl. Što znači da svaki turist iz smještaja u domaćinstvu obilato ‘podmazuje‘ nacionalnu ekonomiju potrošnjom, gdje, naravno, plaća i PDV.

INVESTICIJA VELIKA A ZARADA MALA

Dohodak koji se ostvaruje pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu nije dovoljan za podmirenje svih životnih troškova jedne obitelji i za održavanje objekta te plaćanje svih davanja vezanih uz stjecanje tog dohotka.

Prosječno smo u 2019. imali po domaćinstvu šest kreveta i ostvarivali bruto 6000 eura dohotka.

No, bez tog dohotka velika većina iznajmljivača ne bi mogla podmirivati sve životne troškove, što zbog malih mirovina, što zbog porasta troškova života jedne višečlane obitelji.

Možemo reći da se od iznajmljivanja ne može živjeti, ali i da se bez iznajmljivanja – ne može preživjeti.

Ulaganja u turistički smještaj su velika. Uzme li se u obzir da je godišnji prinos na uloženi novac od iznajmljivanja smještaja turistima šest posto, da su troškovi i davanja dosegli 50 posto prihoda, da investicijsko održavanje iznosi jedan do dva posto godišnjeg prihoda, odnosno da se svakih deset godina smještaj mora temeljito obnoviti, povrat investicije je dugoročan i očekivan tek za 15 do 20 godina.

NAJISPLATIVIJA TRANSAKCIJA – PRODAJA

Ono što je prava vrijednost to nije iznajmljivanje već vrijednost nekretnine, koja se materijalizira u trenutku prodaje objekta, a to je sve učestalija pojava. Kod takvih transakcija sve češće kupci postaju stranci. Čak 80% kupaca nekretnina na atraktivnim područjima jadranske Hrvatske su stranci.

Što to znači za jedinice lokalne samouprave ? Ljudi koji nemaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj su vlasnici nekretnina ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i mirovina toj JLS, njihova djeca ne idu u vrtiće i škole u toj sredini, oni ne borave tamo svih 12 mjeseci i njihov se doprinos održavanju života lokalne zajednice ne može mjeriti s obiteljima koje tu stalno žive.

Osim toga dijelovi naselja u kojima su vlasnici stanova stranci većim su djelom godine prazni. To nije poticajno okruženje za pokretanje gospodarskih uslužnih djelatnosti a sama atmosfera u takvom naselju nije dobra za privlačenje turista tijekom cijele godine. Zbog izgradnje takvih stanova dodatno je opterećena komunalna infrastruktura  pa nerijetko dolazi do “sloma sustava” kod vršnih opterećenja.

NAJBOLJE REGULIRANO IZNAJMLJIVANJE U EUROPI

Kada govorimo o evidentiranom i neevidentiranom smještaju u domaćinstvu često se stječe dojam da Hrvatska ima u Europi najveći postotak smještaja u domaćinstvu prema ostalim vrstama.

Stvarnost je zapravo sasvim drugačija. U puno većim zemljama od Hrvatske evidencija smještaj u domaćinstvu, legalni smještaj je tek u povojima. Te zemlje imaju daleko više smještaja u domaćinstvu od Hrvatske ali on je apsolutno u sivoj zoni.

Jedini smo, ili među rijetkima, osim sustava kategorizacije, uspostavili sustav eVisitor. To je informacijski sustav koji uz prijavu i odjavu gostiju omogućuje obračun i kontrolu naplate turističke pristojbe, obradu i analizu podataka te izvještavanje u statističke svrhe.

Osim toga, eVisitor sadrži i registar svih pružatelja usluga smještaja i njihovih smještajnih objekta na području Hrvatske, odnosno sve bitne podatke o iznajmljivačima uključujući prihod.

Legalni smještaj u domaćinstvu ima znatan udio u ukupnim turističkim rezultatima Hrvatske. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je ostvareno oko 105 milijuna noćenja, od čega najviše u privatnom smještaju, oko 47 milijuna.

UMJESTO POTICANJA LEGALIZACIJE – STIGMATIZACIJA

Iz svega navedenog jasno je da je interes države, jedinica lokalne i regionalne samouprave imati što veći legalan obuhvat iznajmljivanja smještaja turistima.

U suprotnom, od istog ili većeg broja turista bit će manje prihoda za javni sektor. Neće biti moguća kontrola kvalitete niti marketing ili bilo koji oblik legalnog poslovanja drugih subjekta poput turističkih agencija, s takvim, nelegalnim turističkim smještajem.

Treba imati na umu i to da hrvatski i građani europske unije imaju slobodu kretanja i boravka bilo gdje u EU 90 dana u 180 dana. To znači da stranci vlasnici nekretnine i njihovi prijatelji mogu boraviti tri mjeseca bez plaćanja davanja i bez prijave boravka u Hrvatskoj na sasvim legalan način.

NAJVEĆI KUPCI DOMAĆE KOMPONENTE

Domaćini su najveći kupci domaćih proizvoda i usluga; oni bukvalno hrane tisuće dobavljača namještaja, sanitarija, bijele tehnike, digitalne tehnologije, posteljine, suđa i posuđa, bazenske opreme, agencijskog posredništva, financijskog poslovanja, osiguranja… ali i tisuće malih i srednjih poduzetnika u građevinarstvu, unutrašnjem i vanjskom uređenju, hortikulturi… Ulaganja u objekte turističke namjene su velika i stalna.

Zbog značaja za mnoge strukovne grupacije “iznajmljivači” su svjevremeno bili objeručke prihvaćeni kao Zajednica obiteljskog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zbog iznimnog interesa njenih članica za ovo najjače hrvatsko tržište proizvoda i usluga za smještajne objekte u turizmu, bilo je pokrenuto međusektorsko povezivanje s Zajednicom obiteljskog turizma kroz platformu HGK.

Ukidanje ZOTa dogodilo se u isto vrijeme kad je pokrenuta i kampanja stigmatizacije smještaja u domaćinstvu. Vrijeme će pokazati da li je to bio dobar potez u procesu razvoja i unapređenja turizma s hrvatskim predznakom.

www.nedopinezic.com