Objavljeno

Hrvatska primjer Europskoj komisiji za reguliranje smještaja u domaćinstvu

Kratkoročni najam 

Većina mjera iz Komisijinog prijedloga već postoji u Republici Hrvatskoj koja ima jedan od najuređenijih sustava kratkoročnog najma u Europskoj uniji.

Europska komisija je predstavila prijedog uredbe kojom se prije svega uvodi registracija iznajmljivača, zatim sustav prijave boravka turista odnosno najmoprimca kratkoročnog najma i obaveza plaćanja turističke pristojbe.

Sve ovo Hrvatska već provodi pa i više od toga. U Hrvatskoj postoji razmjerno najveći udio legalnih iznajmljivača  od svih ostalih EU zemalja prema kriterijima koje donosi  uredba.

Upravo zbog ove činjenice nerijetko se spominje veliki smještajni kapacitet koji je u samom vrhu EUa prema broju stanovnika. Stvar je u tome da u mnogo većim zemljama od Hrvatske ova vrsta najma stanova uopće nije registrirana, iznajmljivači nemaju posebna odobrenja, ne postoji registar iznajmljivača a ne plaća se ni turistička pristojba.

https://dantes.com.hr/ugostiteljske-usluge-u-domacinstvu-fiskalne-obaveze-iznajmljivaca/

U mnogim EU zemljama stanovi se iznajmljuju putem posredničkih platformi bez obzira na status. Europska komisija želi ujednačiti standarde kratkoročnih najmova u svim EU zemljama. Hrvatska pri tome može poslužiti kao primjer.

https://dantes.com.hr/kako-zapoceti-s-pruzanjem-ugostiteljskih-usluga-u-domacinstvu/

Javno savjetovanje

Prijedlog uredbe je objavljen za javno savjetovanje koje traje do konca studenog. Cjelovit dokument možete pogledati putem ove poveznice : https://mail.google.com/mail/u/0/#all/FMfcgzGqRZXPSsVZXkPNHGqHlfqbqlzr

Pozvani smo svi da damo svoje mišljenje neposredno ili putem svojih predstavničkih tijela.

Europska komisija je7.11. 2022. donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora u svim zemljama Europske unije.

Rezervacije kratkoročnog smještaja donose koristi i iznajmljivačima i turistima ali  one mogu izazvati zabrinutost u određenim lokalnim zajednicama koje se protive povećanju ponude kratkoročnih najmova na štetu dugoročnih najmova. Nerijetko se upravo ovakav trend krivi za povećanje cijena dugoročnih najmova.

Novim pravilima želi se poboljšati prikupljanje i razmjena podataka od iznajmljivača i internetskih platformi. To bi trebalo poslužiti kao temelj za djelotvorne i razmjerne lokalne politike kojima će se obuhvatiti i prilike i poteškoće povezane sa sektorom kratkoročnog iznajmljivanja.

Prema obrazloženju prijedloga nova predložena pravila pridonijet će povećanju transparentnosti u pogledu identifikacije i aktivnosti iznajmljivača u kratkoročnom smještaju i u pogledu pravila koja moraju poštovati te će olakšati registraciju iznajmljivača.

Prijedlogom rješenja prebacuje se propisana jednoobrazna  obaveza  na internetske platforme pa se očekuje da će se promijeniti trenutačna rascjepkanost načina na koje internetske platforme razmjenjuju podatke.  U konačnici novi protokol bi trebao pomoći u sprječavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Time se želi pridonijeti održivijem turističkom ekosustavu i poduprijeti njegova digitalna tranzicija.

Novi zahtjevi za razmjenu podataka za kratkoročno iznajmljivanje

Ciljevi novog predloženog okvira su:

  • usklađivanje zahtjeva za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje kad ih uvedu nacionalna tijela: sustavi registracije morat će biti u potpunosti dostupni na internetu i prilagođeni korisnicima;  trebao bi biti propisan sličan skup relevantnih informacija o iznajmljivačima i njihovim nekretninama, odnosno „tko”, „što” i „gdje”; pri ispunjavanju registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj
  • pojašnjenje pravila kako bi se osiguralo prikazivanje i provjera registracijskih brojeva: internetske platforme morat će iznajmljivačima olakšati prikazivanje registracijskih brojeva na svojim platformama; morat će i nasumično provjeravati jesu li iznajmljivači registrirani i prikazuju li točne brojeve; javna tijela moći će suspendirati registracijske brojeve i zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila
  • pojednostavljenje razmjene podataka između internetskih platformi i javnih tijela: internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima; za male platforme i mikroplatforme predviđene su jednostavnije mogućnosti izvješćivanja; javna tijela moći će primati te podatke putem nacionalnih „jedinstvenih digitalnih ulaznih točaka”; to će doprinijeti ciljanom oblikovanju politika
  • omogućavanje ponovne uporabe podataka u agregiranom obliku: podaci dobiveni na temelju ovog prijedloga doprinijet će, u agregiranom obliku, statističkim podacima o turizmu koje izrađuje Eurostat i bit će uključeni u predstojeći europski podatkovni prostor za turizam; s pomoću njih razvijat će se inovativne usluge povezane s turizmom
  • uspostava djelotvornog okvira za provedbu: države članice pratit će provedbu tog okvira za transparentnost i uvesti odgovarajuće kazne za nepoštovanje obveza iz ove Uredbe.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće raspravljat će o Prijedlogu Komisije u cilju njegova donošenja.

Nakon donošenja i stupanja na snagu države članice imat će dvije godine za uspostavu potrebnih mehanizama za razmjenu podataka.

Polazna osnova za ovakav prijedlog

Kratkoročno iznajmljivanje smještaja brzo se razvija u EU-u, uvelike potaknuto ekonomijom platformi.

Smještajne jedinice za kratkoročno iznajmljivanje čine otprilike četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU-u i njihov se broj znatno povećava u cijelom EU-u. Taj je trend potvrđen za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Broj rezervacija kratkoročnog smještaja tijekom ljeta 2020. i 2021. bio je iznad razine iz 2018. Osim toga, broj rezervacija u prvoj polovini 2022. povećao se za 138 % u odnosu na isto razdoblje 2021. Kratkoročno iznajmljivanje smještaja postalo je neophodno za turistički ekosustav EU-a, uključujući goste i iznajmljivače, te za mnoge zajednice, stvarajući i prilike i izazove.

Prijedlog uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja jedna je od glavnih mjera puta tranzicije za turizam, objavljenog u veljači 2022. Prijedlog je najavljen u Komisijinoj strategiji za MSP-ove iz ožujka 2020. u cilju promicanja uravnoteženog i odgovornog razvoja ekonomije suradnje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz potpuno poštovanje javnih interesa.

Njime će se dopuniti i postojeći instrumenti, posebno Akt o digitalnim uslugama, kojim se uređuju internetske platforme, i pravila iz Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC7).

 

 

 

Objavljeno

UPOZNAVANJE ZAPADNE HERCEGOVINE U TRI DANA

 

Kulturna ruta „Franciscana“

Pomalo je slikovito izgledala namjera stanovnika sela Skrbčići i Pinezići na otoku Krku, gdje se štuju Sv. Franjo i Sv. Fuska, krenuti na kombiniranu studijsko, kulturno, duhovno, zabavnu turu upoznavanja Zapadne Hercegovine rutom „Franciscana“. Ispalo je da „složenac“ koji ima red učenja kulture, red duhovnosti i red zabave ostavlja dugo vremena dobar „okus u ustima“.

„Franciscana“ je kulturna biciklistička ruta osmišljena u sklopu razvoja ciklo-turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj „Cycling Rural“, koji je provodio Ured za europske integracije ŽZH, a sufinanciran od strane Europske unije u okviru programa Prekogranične suradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Cilj projekta „Franciscana“ je razviti tematsku biciklističku rutu koja će uvezivati Franjevačke samostane i s njima povezane kulturne institucije odnosno muzeje/galerije/etno zbirke/knjižnice i kroz koju će se na jedinstven način vrednovati franjevačka kulturno-povijesna baština u BiH. https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/hercegovacki-biciklisti-pokrenuli-rutu-franciscana-duga-je-450-kilometara-i-povezuje-franjevacke-znamenitosti/206132/

Kako upoznati Zapadnu Hercegovinu ?

Iz ove dobre ideje koja je krenula putem aktivnog turizma nastala je još jedna varijanta putovanja motornim vozilima u manjim grupama. Putovanje u neku zemlju, regiju, grad ima onaj obavezni dio upoznavanja lokalne kulture. Izravnim kontaktom s dionicima lokalne zajednice mijenjaju se predrasude, stereotipi o nekom turističkom odredištu i sve dobiva novi značaj i dobru vrijednost. Meni je jedini ispravan način putovanja upravo ovakav.

Kada se govori o Hercegovini kao jednoj od regija susjedne Bosne i Hercegovine prve asocijacije su kamen, krš, duhan, hajduci, iseljenički kraj, turbulentno područje, Međugorje, Mostar…Naravno svatko od nas razvija svoje, osobne asocijacije temeljene na prikupljenim informacijama. Malo detaljnije poznavanje Hercegovine u prvi plan stavlja i franjevce.

I tako je naše društvo od dvadeset ljudi s tri kombija krenulo u avanturu otkrivanja Zapadne Hercegovine.

Sveti Franjo Asiški i njegova ostavština

Ovaj popularni svetac, utemeljitelj reda franjevaca, po mnogo čemu je blizak i današnjem vremenu. Sveti Franjo je bio iz bogate obitelji, imao je status viteza, vojnika, vodio je buran život u obilju. Preobraćenjem postaje skroman, ponizan, na usluzi najpotrebnijima. Njegova učenost bila je i do danas ostala u službi puka. Čistoća, poslušnost, poniznost i siromaštvo temelj je naukovanja Sv. Franje. On se stavlja u funkciju duhovne pomoći ljudima i živi od milosti onih koji osjećaju potrebu podržati ovakva plemenita nastojanja.

FRANJEVCI SU UVIJEK PRUŽALI UTOČIŠTE U OLUJI NEDAĆA 

Olujno područje

Područje Bosne i Hercegovine moglo bi se usporediti s olujnim područjem nad kojim se stalno izmjenjuju ciklone koje haraju s istoka i zapada. Periodi „lijepog vremena“ su kratki a oluje dramatične. Narod je više – manje prepušten sam sebi na brigu, ljudi su u stalnoj potrazi za skloništem a za najtežih nepogoda prisiljeni su napuštati svoj kraj. Od prvog misionarskog dolaska na područje Bosne i Hercegovine, 1291. godine, franjevci su do današnjeg dana pružali duhovno ali i fizičko utočište. Poučavanje poljoprivrednim i zanatskim vještinama, opismenjavanje, liječenje i njega, duhovna skrb, bili su uvijek dostupni svakom potrebitom.

Franjevci su ostali i opstali na područjima gdje su ojačale zajednice kršćana – katolika i pomogli da se one u suživotu s ostalim vjeroispovijedima održe. Zato kažemo da su franjevci čuvari baštine i identiteta hrvatskog naroda. Ako želimo saznati više o povijesti, kulturi, načinu života Hrvata u Bosni i Hercegovini ali i naučiti pravi smisao riječi suživot, onda moramo putovanje započeti u franjevačkom utočištu.

Duhovno i svjetovno prožimanje

Nakon dugog puta s otoka Krka, najprije nam trebaju predah i okrijepa. Nju smo, zahvaljujući našoj voditeljici putovanja Stanislavi Borovac, pronašli u Wine Club Smokva u Ljubuškom. Priča o Hercegovini kroz vinske sorte i najboljim ambasadorima Blatini i Žilavki, uz malo svježih zalogaja , dobar je početak. https://www.facebook.com/smokvawineclub/

Hercegovina – zemlja duhana, to je legenda koja i danas živi iako uzgoja i otkupa duhana više nema. No spretni su se ljudi sjetili spojiti jednu gotovo pa muzejsku zbirku posvećenu duhanu i odličan ugostiteljski objekt u bivšoj tvornici duhana. https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/

Iza jedne i druge odlične priče stoji jedan poseban čovjek, dizajner i vizionar Robert Alilović.

Nakon stjecanja temeljnih znanja od duhana do vina vrijeme je za duhovnu stranu pa se upućujemo u Samostan Sv. Ante Padovanskog na Humcu.

Tu se nalazi najstariji  spomenik u BiH koji je pisan na hrvatskom jeziku. Franjevci kažu da je to njihova „Bašćanska ploča“ . https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/https://www.jabuka.tv/prvi-muzej-duhana-otvoren-u-ljubuskom/

Franjevački samostan na Humcu krije još jednu slabo poznatu tajnu – umjetničku galeriju posvećenu majci. Ova zbirka sadrži 250 umjetničkih djela s tematikom majke među kojima su i mnoga poznatih hrvatskhi umjetnika. Radi se o izuzetno vrijednoj zbrci koja zavređuje pozornost baš kao i povijesna – arheološka zbirka u podrumu samostana. https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/https://franjevci-humac.net/franjevacka-galerija-majka/

Majka se voli i štuje

Hercegovke su jake žene, čvrstog karaktera, velike snage i ljubavi za svoju obitelj. Ima jedan vic koji kaže kako žena, Hercegovka čuva novac od muža: jednostavno stavi novac na stol i kaže mužu – „ajd uzmi ako smiješ“.  U svakoj šali ima i nešto zbilje, no majka, žena se zaista štuje.

Nakon posjeta galeriji „Majka“ još uvijek pod dojmom , zapućujemo se u Međugorje.

U Međugorju po običaju puna crkva hodočasnika iz mnogih zemalja ali i domaćih ljudi. Dovoljno je biti samo kratko ispred crkve Sv. Jakova i primiti tu pozitivnu energiju. Divan je taj osjeća.

U blizini crkve „nema čega nema“, vjerski turizam cvjeta. Najnovija ponuda, odlično osmišljena, zove se galerija „Naša majka“.

Galerija je zapravo neka vrsta centra za posjetitelje gdje se mogu saznati informacije o nastanku fenomena Međugorja. Prva ukazanja, njihovo djelovanje na pojedince i zajednicu, poruke i ta uvijek prisutna majčinska skrb.

Suvremeno zdanje uz modernu tehnologiju daje priliku da se bolje shvati ovo mjesto. Tu je i neizostavna trgovina suvenirima, privatni projekt ima svoju održivost. https://muzejnasamajka.com/https://muzejnasamajka.com/

Smještaj kod franjevaca

Domus panis et spiritus, kuća kruha i duha DOMPES, studentski je dom, pučka kuhinja i centar za dijalog pod jednim krovom. Taj krov nudi i svim ostalim putnicima – namirnicama u dvokrevetnim sobama na razini hotela s četiri zvjezdice.

Lijep je osjećaj  boraviti u takvom smještaju kojega održavaju studenti i dati doprinos održivosti ove plemenite kuće. https://dompes-mo.com/

Kompleks samostana i crkve Sv. Petra u Mostaru danas je simbol ponovnog rađanja života i suživota zajednice nakon razornog ratnog stradanja. Crkva je bila raketirana i uništena od strane JNA na samom početku ratnih zbivanja kao i zvonik. Nova se crkva gradila od temelja a Mostarski zvonik mira ima ulogu neizostavnog turističkog, panoramskog punkta s pogledom na cijeli grad.

Uz zvonik tu je i odlično uređeno parkiralište za autobuse i osobna vozila posjetitelja, suvremeni sanitarni čvor, kafe bar, suvenirnica … pravi ogledni primjer turističke polazne točke za razgled grada. baš onako kako to treba biti.

Franjevci u mostaru njeguju dijalog i komunikaciju sa svim vjerskim zajednicama, međusobno se posjećuju i štuju. Kripta crkve ima širom otvorena vrata za razne terapijske  grupe, kulturna događanja, gostujuća predavanja… O njihovom radu i njihovim zamislima pisati ću jednom drugom prilikom jer to svakako zaslužuju.

Ante Raić, divan čovjek i vrhunski domaćin, udara temelje jednog novog hotelijerstva, mogli bismo reći.

Na kraju dana za okrjepu smo odabrali još jedan krasan, novi objekt – hotel „Buna“.https://www.hotelbuna.com/ https://www.hotelbuna.com/ Predivan ambijent, profesionalno osoblje, dobra hrana. Što više da čovjek poželi ?

Od svjetske galerije preko vrhunskih vina do ćevapa

Ovako bismo najkraće mogli opisati naš dan u kišom opranom Mostaru. Galerija fondacije MTA na vrlo pristupačan i neposredan način prezentira 70 vrhunskih umjetnina svjetskih majstora procijenjenih na 150 milijuna eura. Impresionizam, fovizam, geometrijska apstrakcija, Matis, Chagall, Modigliani, Degas… u centru Mostara. Impresivno i vrlo pozitivno za grad. https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937https://www.vecernji.ba/kultura/otvorenje-the-hub-of-fine-arts-28-svibnja-2022-1589937

Šetnja do starog mosta u Mostaru uvijek je veliki izazov. Na putu su mnogi lokali, radnje s privlačnom ponudom. Ženski svijet „zapinje“ za modne dodatke a muški za ćevape… ali most je prvi i najvažniji cilj. Pored mosta, uz sam temelj, nalazi se jedna mala, simpatična kuća na kat u kojoj „stanuje“ simpatična radnja  „The Spirits of Hercegovina “. https://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostarhttps://bonjour.ba/the-spirit-of-herzegovina-concept-store-stari-most-mostar

Ovdje se mogu kušati i kupiti izvrsna vina i drugi autohtoni proizvodi. Degustacija s pogledom na stari most i Neretvu uz opet tu sveprisutnu žensku energiju utjelovljenu u Mirni Jelčić. Mirna je sve samo ne mirna, uz našu Stanislavu ostavlja dojam te snažne poduzetnosti, velike energije i neizmjerne ljubavi za svoj kraj. Čista ženska snaga.

Legenda kaže da je većina proizvoda koji se nude ženskih ruku djelo a i ono što još nije, bit će uskoro jer kćeri poznatih vinara sve više ulaze u taj posao.

Na kraju ćevapi, petica u somunu za ponijet, kod Tima – Irme i Rote. Onako, studentski, u hodu, jer kratki su dani, mrak pada već u 16:30 a valja stići do svih odredišta.

Franjevački samostan u Širokom Brijegu

Franjevački samostan i župa uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, mjesto je stradanja dvanaestorice fratara franjevaca koje su partizani ubili 1945. godine. Na sličan način je stradalo još 54 fratara diljem Hercegovine. Smatra se da je takav pogrom rezultat mišljenja da će se narod likvidacijom svojih zaštitnika, franjevaca, potpuno pokoriti ideologiji nastupajućeg režima. Strašan je zločin dao suprotni rezultat. Žrtva je ujedinila narod i potaknula do tada neviđeni odaziv za duhovna zvanja.

Predivan kompleks samostana na Gospinom brigu ostavlja gorak trag ali i nadu da se nakon velikog zla događa veliko dobro. I danas je takva misao vrlo aktualna u kontekstu ratnih zbivanja u Ukrajini.

Nada nam daje nadu

Nada Šarić, „žena koja razgovara s biljkama“, rođena u planini, poznaje svaku travku. Nada i njena obitelj žive s prirodom, pravi su gorštaci meka srca. Nadini pripravci liječe tijelo i dušu jer pored ljekovitih krema ona kreira i prirodne parfeme.

Nada zaista ulijeva nadu da ćemo biti bolji prijatelji s prirodom koja nas krijepi i liječi. Narcis je glavni lik ove predivne priče. Možda je narcisoidan ali zasluženo nosi naslov prvaka među samoniklim velikanima parka prirode Blidinje.

Nije moguće Nadu i njeno djelo opisati riječima, nju jednostavno treba doživjeti. To bi bila preporuka broj 1. http://www.narcisnada.com/index.php/kontakthttp://www.narcisnada.com/index.php/kontakt

U DANAŠNJEM TEMPU ŽIVOTA GUBE SE TEMELJNE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI,  LJUDIMA S VREMENA NA VRIJEME TREBA MIRNA LUKA 

Masna Luka – mirna luka

Pojam luka u planinama veže se za planinski usjek. Masno je nekada u lokalnom dijalektu značilo močvarno pa bi se u slobodnom prijevodu ovaj lokalitet mogao nazvati močvarnim planinskim usjekom. Iznad Masne luke se uzdiže planinski masiv Čvrsnica s najvišim vrhom Pločno.

Upravo na ovome mjestu nastala je „mirna luka“, Franjevačka kuća molitve. Ovaj moderan kompleks sa smještajem izgrađen je 2014. godine na ostacima nekadašnje stojne kuće, jednostavne kamene kuće pokrivene slamom koja je služila kao sklonište fratrima kad su odlazili u obilazak kućanstava u planinama.

Mir, mir, samo mir i reski planinski zrak na 1.200 metara iznad mora jednostavno zaustavljaju tok misli. Smještaj je odličan kao i gostoprimstvo fra Josipa i njegove male zajednice. Oni nastavljaju misiju svojeg utemeljitelja: „Tu već 40 godina živi i radi fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Sve je to počelo u Masnoj luci, ali ne bez razloga baš tu. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu. https://www.vrleti.com/masna-luka/https://www.vrleti.com/masna-luka/

Hajdučke vrleti

www.vrleti.com

Hajdučke vrleti su utemeljene kao ugostiteljski objekt, restoran i hotel prema zamisli svog prerano preminulog tvorca Vinka Vukoja – Lastvić, no to je tek jedan, najvidljiviji dio ove originalne ideje. Hajdučka republika i mnogobrojna događanja vezana uz ovaj fenomen odraz su nevjerojatnog smisla za interpretaciju povijesti kraja na suvremen, turizmu prihvatljiv način.

Hajdučkim vrletima i danas snažno vlada duh Vinka Vukoje – Lastvića. Njegove „produžene ruke“ su supruga Albina i kćer Marija. Ovdje smo našli mjesto za okrjepu uz fantastičnu domaću hranu u jedinstvenom ambijentu. A zahvaljujući onom već spomenutom duhu, negdje pred kraj večere pridružio nam se i harmonikaš iz susjedne sale, maestro tamburaškog orkestra s područja Grada Čapljine. Rastanak je bio težak ali poštovanje prema vrijednim djelatnicama i djelatnicima Hajdučkih vrleti dovoljan motiv za odlazak na počinak u luku mira – Masnu Luku.

Nedjeljna misa kod naših domaćina franjevaca, čašica razgovora nakon mise s fra Josipom, vrsnim poznavateljem hodočasničih puteva  pa i ovog našeg Camino  na otoku Krku.

Odlazak iz Masne Luke do nekropole stećaka zaštićenih kao UNESCO svjetska baština bio je svojevrstan „kulturni safari“. Stećci još dan danas nisu potpuno razjašnjeni kao fenomen područja BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Iako prevladava mišljenje da se radi o nadgrobnim spomenicima, moguće je da su oni zapravo kolektivni spomenici neke zajednice na nekom prostoru. Dovode se u vezu i s Bogumilima odnosno vjerskim zajednicama koje su bile odvojene od prevladavajućih kršćanskih crkvi, katoličke i pravoslavne. U svakom slučaju radi se monumentalnim spomenicima u svojoj ukupnosti i kao takvi uvršteni su na popis UNESCO svjetske baštine.

Bosiljna i Kravice

Na putu iz Blidinja do vodopada Kravice pala je odluka za okrjepu u restoranu Bosiljna. Odluka je bila, kao i sve do sada, dobra što i ne čudi kad o svemu brine Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za Europske integracije Zapadnohercegovačke županije. Tomo i njegov tim su nas zaista osnažili fantastičnom domaćom hranom od juhe, preko peke do uštipaka i sira.

„Natankani“ novom energijom krećemo put Ljubuškog i sada već dobro poznatih Kravica. Lepezasti, vodopad raširen preko sadrenih barijera ostavlja onaj „vau“ efekt na svakog posjetitelja.

To je mjesto koje se mora posjetiti, gdje se mora dobrom fotografijom ovjekovječiti trenutak. I tu je naša Stanislava Borovac pravi ekspert. Kao vodič na vodi, u kajaku, gumenom čamcu, na supu, jednako se dobro snalazi i na kopnenoj turi a fotografija je njen potpis svakog putovanja.

Hercegovina se prostire i istočno i zapadno od Zapadnohercegovačke i Mostarsko – Neretvanske županije. Ostaje nam od Ravnog preko Vjetrenice do Trebinja poći i na zapad do Tomislavgrada i Livna a onda dalje…Prvom idućom prilikom.

„Franciscana“ je jedna od mogućih kulturnih ruta u BiH i ima mnogo izvedenica.  Ovo je bila jedna od kraćih i sadržajnijih varijanti. Vraćamo se domu svom bogatiji za jedno životno iskustvo i znanje uzeto s izvora.

Ako planirate izlet u Hercegovinu, obavezno se javite Stanislavi. Vaše je samo da dođete do Hercegovine: borovac.stana@gmail.com https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#https://ero-travel.com/hr/personnel/stanislava-borovac/#

www.nedopinezic.com

Objavljeno

„OD A DO Ž“ TRENINZI ZA IZNAJMLJIVAČE ZADARSKE ŽUPANIJE 17.-19.10.

 

Zadarska županija predvodi organizirani razvoj obiteljskog smještaja

2015 godine TZ Zadarske županije u suradnji sa sustavom lokalnih turističkih zajednica pokrenula je program unapređenja obiteljskog smještaja pod brandom „Welcome“.

Osnova programa su dobrovoljno prihvaćeni standardi i mjerila kojima se želi stvoriti nova osnova za povezivanje nositelja obiteljskog smještaja.

Ova svojevrsna „natkategorizacija“ je zapravo marketinški sporazum između dviju strana, s jedne strane iznajmljivača i s druge strane sustava turističkih zajednica Zadarske županije predvođenih županijskom turističkom zajednicom. Prema marketinškim metodama sporazumno prihvaćanje dodatnih sadržaja i usluga služe kao nadopuna postojećem sustavu kategorizacije  s ciljem povećanja konkurentnosti, prepoznatljivosti i razine kvalitete apartmana, soba i kuća koje se privatno iznajmljuju.

Turistička zajednica Zadarske županije je i kroz ovaj projekt dokazala da se u svojem radu i planiranju aktivnosti rukovodi načelima destinacijskog menadžmenta. Svojim upravljačkim aktivnostima TZ Zadarske županije usmjeruje razvoj ponude ka što produktivnijem diferenciranju i raznovrsnosti i time samu regiju čini bolje pozicioniranom na tržištu. Posebnom posvećenošću ponudi s visokim a još ne ostavrenim potencijalom zadarske regije, TZ Zadarske županije ostvaruje ulogu upravljačkog mehanizma razvoja odredišta. Rezultat je isticanje konkurentske prednosti turističke regije Zadarske županije

Obiteljski smještaj ima strateški značaj za hrvatski turizam

Obiteljski smještaj (smještaj u domaćinstvu)  na ovim prostorima odlikuje briga o gostu, susretljivost, obiteljsko ozračje boravka kod domaćina te lojalnost gostiju koji upravo zbog prethodnih karakteristika spojenih s prirodnim i stvorenim atrakcijama borave generacijama u obiteljskom smještaju Zadarske županije.

Sve navedeno upućuje na zaključak kako obiteljski smještaj ima veliki, strateški značaj za turizam i gospodarstvo, standard građana  Republike Hrvatske pa tako i Zadarske županije.

 Obiteljski je smještaj uistinu produkt poduzetničkog duha naših građana prema danim im mogućnostima. Općenito se nedovoljno pozornosti posvećuje problematici vezanoj uz ovu djelatnost, te prevladava dojam kako je sektor prepušten sam sebi.

Zbog toga je projekt „Welcome“ i pokrenut kao glavni „alat“ unapređenja kvalitete usluge u smislu usmjeravanja investicija, specijalizacije ponude, isticanja prednosti nad nesmiljenom konkurencijom novih investicija u smještajne kapacitete. Izgradnja i kupovina novih objekata od strane investitora  s boljim pristupom investicijskom kapitalu izlaže domicilno stanovništvo nelojalnoj konkurenciji.

Kroz edukaciju i stimulaciju pomaže se vlasnicima objekata za uslugu smještaja u domaćinstvu da održavaju visoki standard smještaja i da budu neizostavni dio doživljaja u Zadarskoj županiji. Kontakti s ljudima, uključenje u lokalni stil života, najvažniji su elementi suvremenog doživljajnog, održivog turizma. Jednostavno rečeno – bez ljudi nema života.

Ciljevi „Welcome“ programa

Ciljevi programa „Welcome“ su da se udruživanjem ponude pod „krovnim brandom Welcome“, sa zajedničkom razinom kvalitete usluge i marketinškim istupom:

– poveća  kvaliteta turističke ponude obiteljskog smještaja,

– ostvari dodatna promidžba putem: službenih internetskih stranica Turističke zajednice Zadarske županije, turističkih sajmova ili prezentacija, te tiskanih materijala

–  jača vidljivost segmenta te time i prepoznatljivost,

– potiče  specijalizacija prema različitim ciljnim skupinama;

–  stvori značajna strateška prednost;

– ostvare  preduvjeti za produženje sezone i cjelogodišnje poslovanje

Put do navedenih ciljeva vodi kroz sljedeće korake :

1.EDUKACIJA,

2.STANDARDIZACIJA

3.MARKETINŠKO OBLIKOVANJE,

4.CERTIFICIRANJE

5.DODJELA OZNAKA,

6.PROMIDŽBA putem: službenih internetskih stranica; turističkih sajmova ili prezentacija; tiskanih materijala.

7. PROGRAM KREDITIRANJA WELCOME SMJEŠTAJA

8.WELCOM NAGRADE ZA NAJBOLJE IZNAJMLJIVAČE

Edukacija za iznajmljivače „od A do Ž“

Edukacija je na prvome mjestu. Prikupljanjem informacija započinjemo svaki projekt, kako privatni, obiteljski tako i poduzetnički i javni. U današnje vrijeme turbulentnih promjena u svijetu koje utječu na naš svakodnevni život pa tako i na turistička putovanja, jednostavno više ne možemo ništa planirati ni na rok od godinu dana ako ne pratimo trendove.

Investicije u turizmu su srednjoročne i dugoročne. Sve što namjeravamo danas poduzeti mora biti održivo najmanje sljedećih deset godina.

Cilj održavanja serije trening radionica u organizaciji Turističke zajednice Zadarske županije je upravo upoznavanje građana – poduzetnika ali i ostalih gospodarstvenika u turizmu, turističkih profesionalaca s rastućim trendovima. Ti trendovi su nastali kroz stasanje novih generacija putnika. Nove generacije mijenjaju navike, imaju nove stavove i novi pristup u kreiranju i ostvarenju turističkog putovanja. Posljedica je to velikog broja utjecajnih faktora, da spomenemo samo najznačajnije : klimatske promjene, Pandemija covid 19, rat u Ukrajini.

Posebno mi je drago što ćemo sveobuhvatni trening kojega smo radno nazvali „Za iznajmljivače od A do Ž“ održati 17.10. od 12 sati u dvorani Općine Sali, 18.10. od 10:30 u u dvorani Doma na žalu, Preko i od 17:00 u Kneževoj palači u Zadru. 19.10 smo od 10:00 u Benkovcu u dvorani Zavičajnog muzeja i od 15:00 u Gračacu u dvorani Općine Gračac.

Upoznavanje s uslugama u domaćinstvu

Pripremili smo zaista najsveobuhvatnije predavanje do sada. Namijenjeno je svima – postojećim mikro i malim poduzetnicima u turizmu, onima koji tek razmišljaju o pokretanju posla, turističkim profesionalacima iz svih sektora u turizmu, zaposlenicima i čelnicima javnog sektora, pripadnicima akademske zajednice koji se bave temom turizma kao i predstavnicima medija.

Svjedoci smo iznenađujućeg nerazumijevanja same prirode mikropoduzetništva u turizmu zakonski imenovanog kao pružanje ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu. Sve su češći javni istupi kroz koje pojedinci potpuno pogrešno tumače zakonske osnove ali i prirodu ove vrste mikropoduzetništva. Bit će nam posebno drago ako budemo imali priliku odgovoriti na takva pitanja „u živo“.

Turizam se mijenja i donosi novitete

Noviteta ima mnogo, počevši od načina putovanja gdje moramo predvidjeti punjače za elekrične automobile uz smještaj, preko sve većeg zahtjeva za privatnošću u smještaju, rastuće promjene načina ishrane povezane sa zdravstvenim problemima, sve veće potrebe za aktivnim odmorom kao posljedice porasta svijesti o potrebi jačanja imuniteta itd

Promjena Zakona i nova neizvjesnost

Najveći problem iznajmljivača je nerazumijevanje njihove važnosti od strane nositelja javnog mijenja. Osobito na ruralnim područjima ali zapravo i u gotovo svim gradovima s izuzetkom Zagreba, ostvarenje drugog dohotka kroz ovako organiziran i društveno koristan oblik mikropoduzetništva jedan je od važnih oslonaca za ostanak ljudi u tim krajevima; snažna je to populacijska mjera za one koji razumiju bit stvari.

Postojeća zakonska regulativa je, s izuzetkom nekoliko unazađujućih rješanja poput ukidanja pansiona u domaćinstvu, među boljima u Europi. Međutim tendencija je da se degradiraju pozitivni dosezi regulacije pa registriranim iznajmljivačima koji su u manjini u odnosu na vlasnike objekata za nekomercijalni smještaj u turizmu, prijeti „tjeranje“ u sivu zonu.

O ovim pitanjima također otvoreno razgovaramo, to je jedini način da dođe do shvaćanja problema i izbjegavanja štetnih poteza.

Stimulativne nagrade iznajmljivačima

Zadarska županija objavila je i ove godine javni poziv za dodjelu „Welcome“ nagrada za najbolje iznajmljivače. Projekt „Welcome“ predstavlja odličnu priliku za nagrađivanje svih onih iznajmljivača koji su dobri domaćini te su ostvarili hvalevrijedne iskorake u kvaliteti i originalnosti svoje ponude.

Vrijedne nagrade  dodjeljuju se s ciljem motiviranja privatnog turističkog sektora za poboljšanje kvalitete promocije destinacije i poticanje uvođenja inovacija, poticanje kreiranja i razvoja novih proizvoda kao i turističke promocije te priznavanja uloženih napora od strane sudionika u promociji obiteljskog smještaja kroz prikaz najboljih dostignuća u turizmu Zadarske županije.

Nagrade će se dodijeliti za tri glavne kategorije smještaja: sobe, apartmani/studio apartmani i kuće za odmor.

Pobjednici, u svakoj od kategorija osvajaju:

  • 1. nagrada: 15.000,00 kuna i zlatnu plaketu,
  • 2. nagrada: 10.000,00 kuna i srebrnu plaketu,
  • 3. nagrada: 5.000,00 kuna i brončanu plaketu.

Javni poziv otvoren je do 31. listopada 2022. godine, a detaljnije informacije o potrebnoj dokumentaciji te prijavni obrazac dostupni su na mrežnoj stranici Zadarske županije

Nedo Pinezić

Objavljeno

OTKRIVANJE STOCKHOLMA U DVA DANA

Naravno da se Stockholm ne može vidjeti u dva dana. Toliko je potrebno za prvo upoznavanje s ovom „Venezijom sjevera“, predivnim gradom na sjeveru Europe.

Polazak iz Zračne luke „Rijeka“ s otoka Krka

Imamo zaista dobru priliku letjeti s otoka Krka izravno u Švedsku prijestolnicu pa je šteta ne iskoristiti produženi vikend za jedan poseban izlet. Zrakoplovi niskotarifnog avio prijevoznika Ryanaira prometuju prema Stockholmu četvrtkom i nedjeljom. Kupili smo kartu četiri mjeseca prije putovanja i to nas je koštalo po osobi sto eura za dva smjera. Kako imamo prijatelje u Stockholmu smještaj i boravak su nam organizirani na najbolji mogući način.
S male zračne luke „Rijeka“ u Omišlju na otoku Krku, simpatično je odlaziti na putovanja jer se u pravilu ne čeka dugo na sigurnosne provjere i nema trčanja od terminala do terminala. https://www.ryanair.com/flights/gb/en/flights-from-rijeka-to-stockholm

Sam ukrcaj sličniji je odlasku na brod. U ZL „Rijeka“ rade mladi, ljubazni ljudi, trude se svi izvući najbolje od zadanih im okvira. Tako je i mali „duty free shop“ na terminalu simpatično opremljen dobrim izborom hrvatskih proizvoda, onako, malo u retro stilu. Cijela je zgrada zapravo vintage, pa je to najbolja „karta“ na koju se može igrati.

Ono što nije baš na razini, to je sustav informiranja. LCD ekrana s informacijama o letu ni za lijek. Istina je da u isto vrijeme leti samo jedan zrakoplov, ili maksimalno dva jedan iza drugog, ali kad let kasni sat vremena a informacija nema jer nema ni ekrana niti se putnici obavještavaju putem razglasa, to baš i nije ugodna situacija. Konačno putnike netko ispraća i netko čeka, čekaju se informacije o dolasku a njih nema.

Slična neočekivana manjkavost događa se na dolaznom terminalu. Tamo pak putnici zrakoplova koji je sletio čekaju kontrolu osobnih isprava pod vedrim nebom, na kraju piste. Zatvoreni prostor je skučen, može prihvatiti tek tridesetak putnika po zrakoplovu a prilazna rampa nije natkrivena a kamo li zatvorena. U slučaju kiše putnici s ručnom prtljagom osuđeni su na čekanje pod kišobranom pola sata, možda i više. Ni  kad uprži sunce nije ništa ugodnije. Putovnice kontroliraju tri službenice / službenika i zaista se trude ali propusna moć je daleko ispod potrebnog kapaciteta. Ako je već zgrada retro, ne mora takva biti i organizacija posla. http://www.rijeka-airport.hr/

Stockholm

Zračna luka Arlanda udaljena je svojih četrdesetak minuta vožnje do grada. Prijevoz je odlično organiziran redovitim autobusnim linijama, vlakom, taksi prijevozom. Karta za prijevoz autobusom se također može kupiti online kao i avio karta. Autobusi su prilagođeni putnicima s prtljagom pa imaju stalaže za prtljagu u prostoru za putnike kao i klasične autobusne prtljažnike. Naravno da je sve dobro iskomunicirano putem ekrana u autobusu na kojemu se prikazuje redoslijed stanica, trenutna pozicija autobusa i sljedeća stanica. Vozači najavljuju svaku stanicu a u slučaju kad se putnici zbune i izađu na krivoj stanici, poput nas, spremno izlaze iz autobusa i objasne zabunu te doprate izgubljene putnike natrag u autobus. https://www.flygbussarna.se/en/arlanda

Smještaj 1.

Švedska je uređena država, kraljevina, koja baštini demokratski ustroj još od 1921. godine kada su održani prvi parlamentarni izbori. Posljednjih 200 godina nije bila u ratu a njena povijest je takva da je stalno unapređivala svoj društveni ustroj. Izuzetno su predani učenju, znanju, poštuju znanje i vještine i jako puno ulažu u znanost. Zbog toga su otvoreni za prihvat znanstvenika iz cijeloga svijeta. Za njih imaju spremne stambene četvrti u kojima mogu povoljnije stanovati dvije godine dok ne riješe svoj status na sveučilištu i ne pronađu drugo stambeno rješenje. Svaka takva zgrada ima određeni broj soba s kupatilom za posjetitelje stranih znanstvenika, stanara, po povlaštenoj cijeni najma. Takvu sobu svaki stanar može rezervirati najviše sedam dana mjesečno. Tu smo mogućnost i mi iskoristili putem svojih prijatelja.

Hrana i prijevoz vrlo dostupni

U Stockholmu čovjek ne može ostati gladan ni žedan. Ugostiteljski su lokali na svakom koraku. Nude se jela iz cijelog svijeta. Mi smo po preporuci posjetili „Eataly“, restoran u bivšem kazalištu. To zapravo nije restoran već jedan „komadić Italije“. Talijanska jela, najviše pizze i paste, talijanska pića ali i izbor najboljih talijanskih delicija koje se mogu kupiti čine ovaj hram jela nezaboravnim doživljajem. Cijena ? Prava sitnica, pizza od 20 eura itd. https://www.eataly.se/en/

Mobilnost

Za kretanje milijunskim gradom dovoljan je bicikl ili romobil, običan ili električni. Ako nemate svog možete koristiti sharing sustav bukvalno na uglu svake ulice. Stockholm je „bike friendly“ grad. Biciklističke staze su ravnopravne s mrežom cesta za kretanje motornih vozila. Isto je i  s pješačkim stazama. Kretanje gradom jednako je efikasno javnim prijevozom, kombinacijom autobusa, tramvaja, podzemne željeznice i brodova. Kombinirana karta se može kupiti na dnevnoj osnovi, tjednoj ili mjesečnoj, godišnjoj… Ako nemate karte, umjesto nje na senzor prislonite kreditnu karticu i to je to. Skuplje ali efikasno. Kontrole su učestale i sustav odlično funkcionira. Preporuka je čak kupiti sedmodnevnu kartu za manji broj dana, više se isplati. Sedmodnevna karta košta 30 eura a svaka vremenski ograničena vožnja na 40 min 3,5 eura.

Vasa i Vasin poučak

Doći u Stockholm a ne vidjeti Vasu, to se zaista ne smije dogoditi. Ratni jedrenjak Vasa najbolje je očuvani brod iz sedamnaestog stoljeća na svijetu. Vasa je porinuta u more 10.08. 1628. i potopila se nakon samo 25 min plovidbe na ruti od jedne nautičke milje. Potonula je na 30 metara dubine, 120 metara od kopna, u boćatoj vodi na ulazu u luku. Razlog potonuću bila je greška u projektiranju, odnosno u gradnji. Dimenzije trupa, stabilitet nisu usklađeni s visinom i težinom broda koji je nosio dva reda teških topova. Na muljevitom dnu provela je 333 godine. Zbog karakteristika vode i mulja trup broda i svi dijelovi ostali su odlično očuvani.

Samo vađenje broda trajalo je četiri godine, čišćenje, istraživanje, prikupljanje svih dijelova još nekoliko godina, sastavljanje svih komponenti od 14 000 dijelova sve zajedno desetak godina. Od kada je Andreas Franzen 1956. otkrio olupinu pa do današnjeg načina prezentacije broda koja je dovršena 1990. prošlo je mnogo godina u marljivom nastojanju da se očuva ovo nemjerljivo blago.

1962. kad je na posebno izrađenom brodogradilištu počela obnova Vase već je razgled bio moguć. Ulaznice su se prodavale cijelo vrijeme obnove broda. 17 godina se drvo tretiralo polietilen – glikolom koji je nadomještao vodu istisnutu iz drva. Drvo se naime ne smije naglo sušiti jer puca, uništava se. Trebala su desetljeća do dostizanja optimalne vlažnosti drva.

To nije sve. 50 godina od spašavanja olupine na brodu se i dan danas izvode radovi, pažljivo se prate svi parametri koji utječu na uništenje strukture broda. Zbog toga je konstruirana posebna klimatizacijska mašinerija za muzej, zamijenjeni su svi stari čavli, novim prokromskim, konstrukcija je olakšana za četiri tone… Toliko je detalja vezano uz ovaj brod muzej, jedan od 10 najpoznatijih na svijetu ove vrste, da bi se o svemu moglo ispisati na desetke stranica. https://www.vasamuseet.se/en

Ono što stoji iza ovog monumentalnog pothvata je nevjerojatno strpljenje, predanost, marljivost, poštivanje struke, učenje na greškama, proučavanje, ulaganje u znanost i povjerenje prema znanosti…
Kad nabrojite samo nekoliko svjetski poznatih švedskih dostignuća baziranih na ovim vrijednostima slika postaje jasnija : Nobel i dinamit, IKEA, Volvo, Ericsson, Saab, Electrolux, Securitas, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, AtlasCopco, Skype, Spotify, AstraZeneca, ABBA… Švedska danas izvozi više po glavi stanovnika od SADa, Kine, Grčke i Italije zajedno. https://www.nobelprize.org/about/nobel-museum/

Grad na moru i na jezeru

Stockholm je grad koji se ravnopravno pozicionirao na jezeru Maralen i zaljevu Baltičkog mora. Grad se rasprostire na 14 otoka i nekoliko poluotoka koji su međusobno povezani s pedesetak mostova i brojnim brodskim, tramvajskim, autobusnim linijama i podzemnom željeznicom. Nije čudno što ga nazivaju „Venecijom Sjevera“.

Iako s gravitirajućom aglomeracijom broji gotovo 2,5 milijuna stanovnika, Stockholm je daleko od betonskog megapolisa. Zelene, netaknute oaze imaju status božanstva, moglo bi se reći. Poštuje se svako drvo, svaki grm. Zelene površine „razbijaju“ urbanizirane dijelove pa svaki kvart, gotovo svaka ulica ima svoje parkove, zelene šetnice, pješčane plaže ali i „grote“ poput naših primorskih do kojih vode „kozje staze“ i „viseće šetnice“, nadodane na stijene jer se stijene ne ruše, ne uništavaju betonskim cestama, plaže se ne prekrivaju betonskim sunčalištima. Sve je prirodno, jednostavno, funkcionalno.

Dječja igrališta su zapravo obiteljska okupljališta gdje se vikendom prodaju rabljena dječja kolica, dječja oprema, obuća, odjeća, igračke…Djeca brzo prerastu ono što nose i rabe pa je ovakav način uporabe stvari zapravo konkretizacija cirkularne ekonomije. Na istom mjestu su postavljeni stolovi i klupe, roštilj… sadržaji za djecu i odrasle su mnogobrojni : stolovi za stolni tenis, mini nogometna, hokej igrališta, koševi za košarku, boćališta ali i male atletske staze za skokove u dalj, trku s preponama, skateboard park…Sve se koristi u obiteljskim druženjima i iza sebe čisti.

Tako je i kad iznajmite sobu ili apartman. Posteljinu morate iznajmiti ili donijeti svoju bez obzira kolika je cijena smještaja; iza sebe pospremate, ostavljate sve onako kako ste zatekli. U većini restorana i kafića sami nosite hranu i piće do stola. To je vrlo praktičan odgovor na pomanjkanje radne snage u ugostiteljstvu. Vidi se to i po učestalosti rada studenata, osobito vikendima.

Jedrenje na dasci ili u jedrilici, obilasci otoka kajakom, plovidba motornim brodom, upražnjavaju se u slobodno vrijeme iz brojnih malih marina na obalama grada. Vjenčanje na krstarenju povijesnim brodom, druženja petkom popodne nakon posla na brodovima, sastanci, kongresi, zabave na brodovima…Stockholm zaista živi na moru. https://www.visitstockholm.com/

Zeleno razmišljanje

Političke stranke u cijelom spektru od krajnje ljevice do krajnje desnih jednoglasno zagovaraju brigu o okolišu. Hibridna vozila, vozila na struju već uzimaju prednost nad onima s motorima na fosilna goriva. Obnovljivi izvori energije, pametno zbrinjavanje otpada, smanjenje emisije CO2 ali i brižno čuvanje uporabljivosti stvari na dugi rok…to je već upisano u dnk Šveđana. Očuvane i obnovljene drvene kuće, oprema unutrašnjosti stanova stara desetljećima i odlično očuvana, „second hand trgovine“, „buvljaci“ nisu neobične pojave u ovom gradu. Jedan od razloga su i visoke cijene novoga pa je ono očuvano, rabljeno puno pristupačnije.

Smještaj 2. kod domaćina

Da ne ostane „visjeti u zraku“, par riječi i o korištenom smještaju kod domaćina. Prijatelj je iznajmio preko Airbnb platforme trosoban stan u stambenoj zgradi od vlasnika latinoameričkog porijekla koji je sa svojom obitelji otišao na drugu lokaciju. Stan je opremljen kao i svaki sličan stan srednjeg standarda. Ništa pretjerano uređeno, sve izgleda baš kao da su stanari ostavili stan prijateljima na korištenje. Taj smo stan koristili dvije noći dijeleći ga s prijateljima. Prija nas su u njemu boravili drugi prijatelji. Rezervacija je cijelo vrijeme bila na jedno ime, nismo popunili nikakvu prijavnicu, nismo platili turističku pristojbu. Cijena ovog stana je bila jednaka cijeni kuće za odmor za 6 osoba u posezoni kod nas.

Malo bolje uređeni stanovi koštaju poput vila s bazenom u punoj sezoni kod nas. Primopredaja ključeva i stana obavljena je posredstvom prijatelja vlasnika. Posteljinu smo nosili svoju a čišćenje smo platili posebno. https://hr.airbnb.com/a/stays/stockholm–%C5%A1vedska?c=.pi0.pk15162821277_126222848381&localized_ghost=true&gclid=CjwKCAjwsfuYBhAZEiwA5a6CDNpCLcgC6ZkGOmtNqeCHWvOVZFB28P-sP68iJO3lWmh7gob1va19pRoCH0gQAvD_BwE

Udaljeni smo, jako

Na kraju mogu razliku u društvenom uređenju i društvenim normama usporediti s udaljenošću u kilometrima. U nedjelju su se održali parlamentarni izbori. Izlaznost je veća od 87% iako glasanje nije obavezno. Glasati se na određenim mjestima može i danima prije izbora. 2.200 kilometara razlike. U svakom smislu. Neću uspoređivati klimu i sve ono što nam je Bog dao oko nas. Za više pameti trebat će nam više vremena. Naša se „Vasa“ tek nagnula na bok…
www.nedopinezic.com

Objavljeno

ODRŽIVI TURIZAM – JEDINI MOGUĆI RAZVOJ TURIZMA

 

Definicija i principi održivog razvoja turizma

Koncept održivog razvoja se u znanstvenoj i stručnoj literaturi pojavljuje osamdesetih godina 20. stoljeća kada se, prema definiciji Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development – WCED) sagledava kao „razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe“ (WCED, 1987).

Drugim riječima, održivi razvoj promovira kontrolirani rast,  maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, a u cilju osiguranja dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.

Koncepcija održivog razvoja je posebice naglašena u sektoru turizma, gdje se sagledava kao usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva, a u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio-kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice. Svjetska turistička organizacija definira održivi turizam kao „turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije“ (UNWTO, 2020) .

Za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, ali i snažno političko vodstvo. Dostizanje održivosti turizma trajan je proces koji traži stalno praćenje učinaka, uvođenje potrebnih preventivnih i/ili korektivnih mjera. Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.

Prema smjernicama UNWTO-a, razvoj održivog turizma mora sadržavati konkretne mjere, od kojih su najvažnije sljedeće:

Ekonomično, odgovorno i održivo korištenje svih prirodnih resursa koji čine ključne elemente turističkog razvoja;
Očuvanje elementarnih ekoloških procesa i briga za očuvanje prirodnog bogatstva i bioraznolikosti;
Poštivanje socio-kulturne autentičnosti zajednice domaćina, očuvanje naslijeđene i izgrađene kulture življenja lokalne zajednice;
Očuvanje kulturnog bogatstva i tradicijskih vrijednosti lokalne zajednice;
Doprinos međukulturalnom razumijevanju i toleranciji;
Planiranje ekonomskih učinaka na dugo razdoblje uz pružanje socio-ekonomskih koristi svim dionicima turističkog odredišta uz poštenu distribuciju istih;
Planiranje stabilnog zaposlenja i stabilnih mogućnosti prihoda od turizma kao i koristi društvenog standarda kroz društvene usluge svim domaćinima zajednice;
Doprinos borbi protiv siromaštva.

Smjer održivog turizma posebno je snažno promoviran u proteklih nekoliko godina pod pritiskom jačanja investicija u građevine turističke namjene, velikog pritiska mase turista na poznata, atraktivna turistička odredišta i već evidentnih učinaka globalnog zatopljenja.

Negativan utjecaj krupnog kapitala

Do sada je smjer razvoja održivog turizma bio samo deklarativno istican, a u praksi se zaobilazio pod utjecajem krupnog kapitala. Drugim riječima, održivi turizam je bio samo marginalna pojava s potencijalom stalnog rasta. Međutim, od nastanka i širenja pandemije koronavirusa koja se po prvi puta u znanstvenoj literaturi spominje u prosincu 2019. godine (Hua i Shaw, 2020), održivi turizam naglo postaje potencijalno jedini mogući razvoj turizma u post Covid razdoblju.

Održivi turizam nije više samo poželjan smjer razvoja, to je jedini mogući turizam. Ovo nam postaje sve jasnije osobito nakon COP26 zasjedanja u Glasgowu.

Turizam nije održiv ako nije baziran na očuvanju prirodnog okruženja i kulture življenja lokalnog stanovništva. Jedno od područja koje je ugroženo dosadašnjim načinom razvoja turizma je Jadransko – Jonsko područje. Ovo područje Mediterana izuzetno je bogato kulturnim različitostima lokalnih zajednica i prirodnim fenomenima.

Obalna crta Jadransko-Jonskog područja pod snažnim je pritiskom investicijskog kapitala. To je možda i najveće gradilište u Europi. Da bismo usporili i zaustavili negativne trendove nekontrolirane urbanizacije i devastacije prirodnog okoliša, potreban nam je novi pristup razvoju turizma.

Novi pristup razvoju turizma

Održivi turizam postaje platforma za održiv razvoj ruralnih zajednica. Stil života lokalne zajednice, očuvan okoliš, kulturno nasljeđe, glavni su razlozi rasta interesa turističkih putnika za neko područje. Novi pristup razvoju turizma počinje stavljanjem na prvo mjesto čovjeka, stanovnika lokalne zajednice. Najprije moramo upoznati ljude, njihove vještine i mogućnost interakcije s posjetiteljima. Fokus je na stavljanje u funkciju svih postojećih resursa. Najuspješniji je razvoj turizma u kojemu ljudi nastavljaju živjeti svoj stil života i spremno pozivaju turiste da im se pridruže.

Usporavanje – „Slowbalisation“

„Slowbalisation“ je novi pojam stvoren kao protuteža globalizaciji. Želi se naglasiti da je došlo vrijeme usporavanja procesa globalizacije. Novi pristup razvoju turizma ide u pravcu „slowbalisationa“: zaposli domaće / lokalne ljude, koristi domaće / lokalno, kupuj domaće / lokalno. Turistički dolasci se više koncentriraju regionalno, kontinentalno (manji CO2 otisak, fleksibilnija putovanja zbog pandemije).

Ponovo se koriste dolasci vlakom, sve više i hibridnim i e-automobilima.
Kod planiranja smještajnih kapaciteta najprije se stavljaju u funkciju svi postojeći smještajni kapaciteti a tek onda se planira gradnja novih ali po „eco friendly“ načelima.

Razvoj održivog turizma

Razvoj održivog turizma na nekom području mukotrpan je i dugotrajan posao. Ovakav razvoj zahtjeva izbalansiran utjecaj lokalne zajednice, nevladinog sektora, lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, mikro, malog i srednjeg privatnog poduzetništva i svih drugih dionika lokalne zajednice. Investicijski kapital izvana dobro je došao ali samo ako se pridržava dostignutih opće prihvaćenih pravila održivog razvoja i plana razvoja lokalne zajednice.

Glavni naglasci u razvoju održivog turizma stavljaju se na  smještaj, gastronomiju, proizvodnju hrane, aktivnosti u prirodi, zatim na prirodne atrakcije i kulturno-povijesne spomenike i životni stil lokalne zajednice. Sve zajedno nazivamo doživljajnim turizmom, u sve se prioritetno uključuje lokalno stanovništvo.
Tako se, silom prilika, razvoj turizma vraća na načela na kojima se prije gotovo 200 godina i počeo razvijati kao opća ljudska potreba.

Nedo Pinezić

www.dantes.com.hr

 

Objavljeno

PLANINARENJE ZA POČETNIKE NA OTOKU KRKU

 

Krk dio Dinarida

S prvim promjenama vremena koncem kolovoza i početkom rujna kada se počinju izmjenjivati kratke nevere i bura, atraktivnost kupanja u moru naglo splašnjava. Ostaju samo oni najuporniji ljubitelji plivanja, neki s ovom aktivnošću nastavljaju i do kasne jeseni a rijetki plivaju u moru tijekom cijele godine. Plivanje svakako spada u aktivni odmor iako se neopravdano svrstava kao kupanje – sunčanje u neaktivni oblik provođenja slobodnog vremena. No ostavimo ovu temu za neku drugu prigodu, vraćamo se planinarenju.
Otok Krk ima svoj „planinski“ dio, dapače spada u skupinu visokih jadranskih otoka. Što više, ako niste znali, Krk pripada Dinarskom gorju, Dinarskim Alpama ili Dinaridima :

Južni Krk

„Južni se Krk prostire na području južno od linije Vrbnik – Dunat u Puntarskoj dragi. Ta je linija ujedno i najuži dio otoka sa samo 6 kilometara širine. Južnim Krkom dominiraju dva paralelna gorska lanca s najvišim otočnim vrhovima te Bašćanskom dolinom između njih. U ovu cjelinu ulazi i razvedena zapadna obala koja je oko mjesta Punat (Puntarska draga) niska i pristupačna, a oko Stare Baške viša i manje pristupačna. Istočna je obala južnog dijela Krka potpuno nepristupačna i izrazito strma.

Krajolikom dominiraju ogoljeli pašnjaci ograđeni pastirskim međama – suhozidima, tj. gromačama, te poneki dijelovi plodne zemlje koji su tim istim suhozidima čuvani od erozije, ispiranja od snažnih bujičnih nanosa vode koji se za jakih kiša spuštaju s brda. Iznimke od te ogoljelosti kojoj osim vapnenaca doprinosi jaka i česta bura, su maleno polje u blizini Punta, Sus, i Bašćanska dolina. Oba su nekad bila intenzivno obrađivana, a danas su pretežno zapuštena. Bašćanska dolina nastavak je osnovne sinklinale otoka: Omišaljski zaljev – Omišaljsko polje – Dobrinjsko polje – Vrbničko polje – Bašćanska dolina – Bašćanska draga. Tom flišnom udolinom teče najveći vodeni tok na otoku, Suha Ričina ili Vela Rika.

Krajnji dio Bašćanske doline je potopilo more i stvorilo Bašćansku dragu koja se uvukla u otok 3 kilometra. Istočni dio čini brdski masiv koji se pruža paralelno s Vinodolskim hrbatom na kopnu. Dio tog gorovitog lanca su vrhovi Kozlja (464 m), Diviška (471 m), Hlam (461 m). Između istočnog i zapadnog dijela pruža se neprekinuta udolina također smjera sjeverozapad – jugoistok. Nju čine Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko polje, a Omišaljski zaljev na sjeveru te Bašćanska draga na jugu zapravo su potopljeni dijelovi te udoline. Zatim slijedi zapadni gorski lanac s najvišim otočnim vrhovima Obzova (568 m), Veli vrh (541 m), Orljak (537 m), Veli (482 m) i Mali Hlam (446 m), a na jugu nastavak tog masiva predstavlja otok Prvić.“ https://www.dinarskogorje.com/krk.html

Mala planinarska avantura

Znači imamo sve za potpun planinarski ugođaj: dva brdska masiva, kanjon između njih, borovu šumu, potok i jedan od najzanimljivijih zip line pravaca https://zipline-edison-krk.com/hr/zipline/ .
Kao potpuni amateri izabrali smo komotniju turu do vrha otoka. Krećemo s prijevoja Treskavac gdje smo već na pola puta do ciljanog vrha Obzova (568 m). U pripremi ove male ture dobro su nam došle informacije prikupljene s blogova na internetu ali i putem izvrsne karte „Krk hike“ u izdanju Turističke zajednice otoka Krka https://www.krk.hr/wp-content/uploads/2022/04/KrkOutdoor_GbDe.pdf .

Shvatili smo da od obuće moramo imati prave, čvrste planinarske cipele s pravim pješačkim čarapama, zaštitu od sunca na glavi, naravno zaštiti izložene dijelove tijela kremom za sunčanje, ponijeti dosta vode, barem 1 do 1,5 l po osobi i odjeću za presvlačenje.

Krenuli smo u 16:30 s označenog parkirališta na samom prijevoju asfaltiranom cestom skoro pola sata hoda do markirane planinarske staze prema vrhovima Krka. Staza je uska, „ukrašena“ nazubljenim kamenjem, pravim malim škrapama pa su koncentracija i oprez pri hodanju preporučljivi. Prolazimo kraj malog OPGa, prave male zelene oaze usred krša. Lijepa loza, obrađena zemlja, uredan okoliš, zaista lijep prizor. Uskoro nam se „ukazuje“ prvi od „three summits“, Veli vrh. Tako blizu a tako daleko. Iako se čini da bi poprječni put bio brži, kao savjesni amateri držimo se dobro označene rute koja je ujedno, u suprotnom smjeru, završna dionica Camino Krk rute.

Osjećaj zadovoljstva osvajanjem prvog vrha je neopisiv. Nagrada stiže u vidu prekrasnog pogleda na Puntarsku valu, grad Krk, susjedne otoke Plavnik, Cres, Lošinj, Rab, Pag, na jezero Ponikve, Gorski kotar, Velebitski masiv…
Prikupili smo snagu i krećemo dalje misleći da je sljedeći vrh konačan cilj – Obzova. Nakon pola sata hodanja stižemo do vrha Brestovica s jedinstvenih 555 metara nadmorske visine. Vidimo treći vrh, Obzovu koja nam se, već prilično umornima, čini daleko. Ipak „doći u Rim i ne vidjeti Papu“ nema smisla pa nastavljamo dalje sljedeći oznake.

Hodali smo dobrih četrdeset minuta i konačno stigli do Obzove. Prizor je veličanstven ! Pogled na sve strane otoka Krka u istom trenutku pruža mogućnost praćenja trajektnih linija Stinica – Mišnjak, Lopar – Valbiska i Merag – Valbiska. Veličanstven pogled prema kanjonu i drugom brdskom masivu koji se „stapa“ s brdovitim kopnom. Veličanstveni otoci Prvić, Grgur i Goli „kao na dlanu“, Pag, Rab, Lošinj, Cres, Plavnik, Učka, čak i Istra koja se vidi „kroz sedlo“ , prijevoj iznad Belog na Cresu, Rijeka, Crikvenica, Novi Vinodololski …sve se odlično vidi golim okom po ne baš najbistrijem vremenu.

Nakon nezaobilaznog „foto sessiona“ vraćamo se žurnim korakom praćeni suncem na zalazu. Taman na križanju putova „Žičevo“ i nekog budućeg skretanja za Punat, sunce već polako nestaje iza Cresa i Učke a mi za još uvijek danjeg svjetla stižemo do parkiranog automobila. Mokri od znoja i ugodno umorni zaključujemo još jednu malu, bodulsku avanturu prilagodljivu „svačijem džepu“. Ovaj izlet bi svakako svaki domaćin trebao preporučiti svojim gostima. Kratki izlet može se produžiti na cijeli dan ako se još uklopi avantura na ziplineu Edison, posjet interpretacijskom centru Sv. Lucije u Jurandvoru, kupanje ili šetnja Baškom i degustacija žlahtine u Vrbniku.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

PLAVOM MAGISTRALOM S KRKA NA PAG

NA TRI OTOKA U TRI DANA SKUTEROM

Hrvatska je zemlja tisuću otoka. Preciznije 1244 od kojih je naseljeno tek 67. Svaki je otok svijet za sebe a putovanja s otoka na otok predstavljaju poseban doživljaj.

Mi smo se odlučili za putovanje skuterima s otoka Krka do otoka Paga putem „plave magistrale“. „Skok od otoka do otoka“ (Inselhupfen) dobro je poznat turistički proizvod – višednevni aranžman kod kojega se od otoka do otoka putuje brodom a po otocima biciklom. Može li se ovaj vrlo popularan način putovanja organizirati i kao individualno putovanje ? Da li se osim biciklom na sličan način može putovati i mopedom za dvije osobe ? Najbolje je da to sami provjerimo.

Krenuli smo iz trajektne luke „Valbiska“ trajektom „Jadrolinije“ u 7,45 prema Loparu na Rabu. Cijena karte po osobi je 37,00 kn a za moped 72,00 kn. U Lopar stižemo nakon sat i četrdeset minuta ugodne vožnje. Nakon kraćeg zadržavanja uz okrjepu nastavljamo putovanje na drugi kraj otoka do luke Mišnjak. Vožnja traje oko 45 minuta a dobra strana putovanja mopedom je što uvijek ima prednost na trajektu, nema čekanja u redu pa doslovno ulazimo zadnji čas popunjavajući male preostale praznine među automobilima na kraju garaže.  Djelatnici „Rapske plovidbe“ slažu vozila u garažu trajekta kao „Lego kocke“, sve ide brzo i efikasno. 20 minuta plovidbe i evo nas u Stinici.

Od luke Stinica do luke Prizna Jadranskom magistralom putujemo nekih pola sata i pretičući kilometarsku kolonu stižemo s još par motorista „na čelo kolone“ za ukrcaj. Ukrcavamo se na „Jadrolinijin“ trajekt za Žigljen na Pagu. Cijena trajekta kao ona između Mišnjaka i Stinice. 15 minuta plovidbe i stižemo na otok Pag. Od Žigljena do Novalje treba nam dvadesetak minuta vožnje.

Javljamo se u turističku agenciju „Papaya travel“ putem koje smo prethodno rezervirali smještaj u Novalji. Ljubazni djelatnici agencije su nas smjestili u apartman za šest osoba koji se sastoji od dvije dvokrevetne sobe i dnevnog boravka i kuhinje s kaučem na razvlačenje, kupaone, balkona. Cijena je odraz potražnje i spremnosti gosta da plati koliko se od njega traži zbog jakog motiva dolaska. To je najkraće obrazloženje posebnog statusa smještajne ponude Novalje u ljetnim mjesecima. Sretni smo da smo u špici sezone, u vikend pred Velu Gospu uspjeli doći do smještaja koji je za lokalne prilike bio povoljan i na dobroj lokaciji.

Lun i mitske masline

Kao Boduli s Krka, ne volimo imati neiskorišteno vrijeme za novac pa se upućujemo prema Lunu. Cilj su nam Vrtovi lunjskih maslina. Već dobro poznate prastare divlje masline vrijedne su divljenja i uživanja u gotovo nestvarnoj pojavi svakog stabla koje više djeluje kao nevjerojatna skulptura u prostoru. Na očuvanju i prezentaciji Lunjskih maslina učinilo se zaista mnogo posljednjih godina, možda i u zadnji čas. Naravno da ima prostora za unapređenje same organizacije ali posebno velik prostor ima marketinški potencijal.

Sve bi se moglo „vrtjeti“ oko maslina, Lunjske masline zaista mogu brendirati cijelo područje do Novalje: arhitektonski, gastronomski, kulturno… kroz mnoge se teme mogu nametnuti ove jedinstvene ljepotice. Priča koja se može ispričati jednostavno je prejaka da ne bi živjela.

Putovanje, razgledavanje po suncu ubrzano troši zalihe energije pa je dobivanje stola u poznatom Lunjskom restoranu „Tovarnele“ jednako zgoditku na lutriji. Obitelj Makarun s puno ljubavi priprema jela u koja je utkana duga tradicija restorana. Što god izaberete s njihovog jelovnika nećete pogriješiti. Naprosto je sve izvrsno – od predjela, preko glavnih jela do fantastičnih slastica.

Ručak u Lunu, večera u „zlatnom trokutu“

Između Kolana, Mandra i Šimuni, negdje u tom „trokutu“ nalazi se OPG Prtorić.  Mjesto je to izmaknuto od  ljetnih gužvi u obalnim turističkim mjestima. Nekako se ovdje čovjek vraća iskonu Paga i onome po čemu je ovaj otok još uvijek najpoznatiji – paškoj ovci hraniteljici otočana. Zahvaljujući prijatelju Davidu Peraniću stol nam je rezerviran na vrijeme što se ne bi moglo reći za naš dolazak. kasnili smo s ručka na večeru, iz Luna u Šimune. Srećom David i njegova draga obitelj imaju razumijevanja kao pravi domaćini navikli na razne nepodopštine svojih gostiju.  Izvrstan ambijent, ljubazno osoblje i specijaliteti paške unutrašnjosti uz veličanstven pogled na Šimune, zaista veličanstveno.

Zrće

Na povratku iz OPGa Prtorić prema Novalji prolazimo pokraj poznatog Zrća. „Hrvatska Ibiza“, najbolje mjesto u Hrvatskoj za zabavu mladih na dohvatu nam je, pa iako više nismo mladi ne možemo odoljeti a da ne „zavirimo“. Na ruku našeg bodulskog mentaliteta ide nam i to što smo došli između dva festivala pa se ulaznica ne plaća. Ne plaća se ni parkiralište za mopede, dapače, ono je najbliže ulazu u svijet zabave. Tko bi odolio takvoj prilici ? Ulazimo u taj veliki „muzički lunapark“: Aquarius, Papaya, Kalypso, Noa, Euphoria, Backstage beach Bar, Rocks Beach bar, Ice bar, Burra Beach House…za svakoga po nešto. Bili smo, do duše, sami sebi neobični u ambijentu nalik na mega maturalnu zabavu. Posjetitelji koje smo zatekli mahom su u dobi od 16 do 18 godina, gotovo svi Talijani. Ništa neobično za Ferragosto.

Mi smo na odlasku u pola noći a tada tek dolaze stotine mladih, već „zagrijanih“ partijanera koji su na malim fešticama u apartmanima pripremali cijelu večer za noćnu zabavu. Na Zrću se konzumira jedno piće iz litrenog bokala satima, cijene su paprene. Ako nisi već dobro „zafeštan“, zagrijavanje će te poprilično koštati. Trenutno je slika takva. Vjerojatno dolaskom velikih imena iz svijeta elektronske glazbe dolazi i druga publika, ona između 25 i 35 godina, koja raspolaže izdašnijim financijskim sredstvima. U svakom slučaju čovjek se može dobro zabaviti ako voli glazbeni repertoar Zrća i bez velikog trošenja novca na piće. Organizacija je dobra, nekako je sve nakon svih ovih godina „sjelo na svoje mjesto“, kako se čini.

Novalja by night

Obala Petra Krešimira IV u večernjim satima prava je „žila kucavica“ cijelog otoka. Sjesti negdje, popiti piće ili pojesti sladoled i promatrati „modnu pistu“ – izniman je doživljaj. Nadahnute modne  kreacije odabrane za noćni izlazak pravo su umjetničko djelo, isticanja željnih, omladinki i omladinaca. Nije se lako probiti kroz prometnu gužvu ali šteta je propustiti doživljaj Novalje by night. U ostalom na mopedu je mobilnost neusporedivo lakša a dostupnost parkirnih mjesta izvanredna.

Shrvani umorom tonemo u san pri prvom kontaktu glave i jastuka. Noć je mirna ili smo mi tvrdo spavali. U neko doba u zoru kratko buđenje izazvano dolaskom mladih gostiju sa Zrća. Ipak svjesni da nisu sami i da više nisu na Zrću, stišavaju sami sebe, san se nastavlja.

Odličan doručak

Nismo baš za spremanje doručka u apartmanu pa smo se odlučili spustiti na rivu i potražiti mjesto za jutarnju okrjepu. Novalja i tu nudi više izbora. Engleski, kontinentalni doručak, talijanski uz kavu i croissant… što već volite. Dobro okrijepljeni odlučujemo se za nastavak puta prema Pagu uz kupališnu stanku u Šimunima.

Šimuni „centar svita“

Vozimo se do Šimuna opet kroz taj „zlatni trokut“. U Kolanu prilika za posjetiti siranu Gligora. Nedjeljom kušaonica nije otvorena i nema organiziranih razgleda ali je zato otvoren boutique sira i ostalih izvrsnih hrvatskih proizvoda. Na žalost s Paga malo proizvoda, što je inače boljka i na ostalim turističkim odredištima, no izbor izvrsnih proizvoda iz šireg okruženja je odličan, osoblje vrlo ljubazno. Nakon „investiranja u lokalnu ekonomiju“ nastavljamo vožnju do Šimuna. Tu smo našli malu oazu za kupanje negdje na kraju lijepe plaže. Zanimljiv plažni objekt , debela hladovina črnike i ugodna, osvježavajuća temperatura mora… Što još čovjek može poželjeti ?

Pag – grad od soli

Nakon osvježenja u Šimunima nastavljamo za Pag. U Pagu nadopunjujemo spremnike goriva na skuterima. Računi su nam od 50,00 do 70,00 kuna. Još jedna prednost putovanja skuterom – vrlo niska potrošnja goriva. Nakon tankiranja mopeda red je da i mi obnovimo energiju. Već prilično izgladnjeli činimo tipičnu grešku prosječnog turista – odlazimo u restoran u centru mjesta, prvi red do mora. Svjesni smo pogreške ali nemamo snage za istraživanje. No, rezultat konačno i nije bio loš. Okrijepili smo se dovoljno za kraću šetnju gradom Pagom.

S noge na nogu do Trga kralja Petra Krešimira IV, crkve Sv. Marije i deserta u vidu kave i sladoleda. „Siti i napiti“ hitamo preko „paškog mosta“, odnosno mosta Katine do stalne izložbe solarstva u magazinima soli. Slučaj je htio da je naš domaćin bio jedan od najstrastvenijih poznavatelja solarstva u Pagu – Mislav, student fizike i ljetni vodič kroz povijest solarstva. Odlično vođen razgled izložbe oplemenio nas je novim saznanjima o povijesti, tehnologiji proizvodnje soli i o karakteristikama cvijeta soli, krupne i usitnjene soli. Čista petica ! Zaista se samo zbog toga isplatilo doći do Paga.

Ostaje pitanje o boljem korištenju branda soli zahvaljujuć kojoj je nastao i opstao grad Pag. Konačno i znamenita paška čipka svojom strukturom neodoljivo podsjeća na kristale soli, na lakoću, finoću dragocjenost cvijeta soli… O Pagu i soli bi se mogao napisati poduži članak, no ostavimo to za neku drugu priliku.

Kao zavjet zahvale za sve dobro na putu, posjetili smo stari grad Pag i crkvu Sv. Marije iz koje se tradicionalno hodočasti o blagdanu Vele Gospe do crkve Sv. Marije u novom gradu Pagu. Ova zavjetna procesija ima svoje ishodište u 1852. godini kada je Pagom harala kolera. Vizura grada Paga i paške vale s vidikovca na cesti za Šimune ostavlja bez daha. Mi smo „do posljednje zrake sunca“ uživali u Pagu i uputili se natrag u centar, pogađate – u Šimune.

Didova kuća

Još početkom tjedna, pet dana prije putovanja rezervirali smo stol u Didovoj kući u Šimunima. Gotovo da je i to bilo prekasno, uspjeli smo dobiti stol u „drugoj turi“. Ali vridilo je. Sam ambijent Didove kuće koju vodi gospođa Gordana Fabijanić daje do znanja da se nalazite na posebnom mjestu. Didova kuća slavi obiteljsku tradiciju na poseban, upečatljiv način.

Ručno izrađeno suđe, fantastičan domaći kruh, rapsodija otočnih okusa kroz maštovito dizajnirano hladno predjelo a onda glavno domaće, friško sljubljeno iz mora s kopnom i na kraju slatko kojemu se jednostavno ne može odoljeti… Otiđite svakako i doživite sami.

Slijedio je možda najteži dio – treba nakon gastronomskih užitaka sjesti na motor i voziti 20 kilometara po mraku i ne stati na Zrću… Ali uspjeli smo i to. Alkohol smo konzumirali u minimalnim količinama – kao tanku bevandu uz izvrsna riblja jela.

Valja poć leć

Kao i uvijek, u pristojno doba dolazimo „kući“. U susjednim se apartmanima mladi gosti tek zagrijavaju za odlazak u svijet zabave na Zrće. Ulaznice su besplatne do pola noći pa se dobro organizirana mreža taksija naglo aktivira od 23:00 do 24:00 i kao vrijedni mravi voze na relaciji Novalja -Zrće. Tu je i javni prijevoz autobusima, široki nogostup za pješake i bicikliste, može iznajmiti razna vozila od skutera, preko baggia, quadova, automobila, romobila … I tako mi tonemo u san dok „ostatak svita“ „ide u život“. U rano jutro pak mi krećemo na put a svit se vraća doma leć. Suživot različitih generacija s različitim interesima i bioritmom.

Povratak

Kratki pregled apartmana i povrat kaucije pa opet „u sedlo“ i na put. Već uigranim načinom ulazimo prvi na trajekt na relaciji Žigljen – Prizna kao i na onaj Stinica – Mišnjak. Kava je na trajektu doslovno – zlata vrijedna. Za one kojima je bilo rano, nudila se kava u gradu Rabu, prije svete mise u čast Vele Gospe. Rapska katedrala – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je idealno mjesto slavlja ovog velikog hrvatskog blagdana. Nakon mise na sladoled pa na kupanje podno gradskih bedema. Ovo nam je mjesto priraslo srcu i teško možemo zamisliti ljetni đir Rabom bez osvježenja u moru i počinka u sjeni gustih borova.

Sve što je lijepo kratko traje pa i mi moramo prema Loparu na trajekt za Valbisku. Udoban salon Jadrolinijinog trajekta pruža priliku za „pižulot“, polusan, ili meditaciju zatvorenih očiju, rekli bi neki. Nakon sat i četrdeset minuta plovidbe stižemo u Valbisku. Ovdje moram naglasiti da je luka Valbiska u usporedbi s ostalim lukama kroz koje smo prošli : Lopar, Mišnjak, Stinica, Prizna, Žigljen najbolje opremljena, najbolje organizirana luka s najviše sadržaja koji su potrebni putnicima. Valbiska je „benchmark“, odnosno mjerilo usporedbe za sve trajektne luke.

Svugdje je lijepo …

Konac djelo krasi pa tako i naše trodnevno putovanje završava na kućnom pragu u konobi – pizzeriji „Ivinčić“. Ovdje rezimiramo naše trodnevno putovanje na tri kvarnerska otoka (neka se Pažani ne ljute što smo ih posvojili, djelomično su naši) i zaključujemo da smo samo otškrinuli vrata u čudesan svijet KVARNERSKIH OTOKA. Pagu se vraćamo sigurno, tek smo ga počeli otkrivati.

www.nedopinezic.com

 

Objavljeno

TURISTIČKO TRŽIŠTE ZAPADNOG BALKANA I PUT SVILE

Turističko tržište Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.

Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.

Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.

U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.

U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.

Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna „golim okom“. Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.

Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaju dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.

Kriza nije gotova

Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.

Zapadni put svile

Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.

Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.

O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: „A gdje smo tu mi?“ ;može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Turizam na ruralnom području

Turizam – alat razvoja ruralnih područja

Čini mi se da se u interpretaciji turizma previše rabe industrijski, profitni pokazatelji i premalo naglašava njegov ekonomski utjecaj na razvoj lokalne zajednice
Danas ćete o turizmu najviše čuti dva oprečna stajališta:
1. Turizam je industrija koja raste i kojoj treba prostor za investicijska ulaganja jer samo izgradnja novih visoko vrijednih smještajnih kapaciteta stvara novu vrijednost
2. Turizam je „gutač prostora“, „uništivač okoliša“, „krivac“ za sve jade jednog društva u razvoju.

Svako od ovih stajališta formirano je iz kuta gledišta neke grupacije s posebnim interesima.

Prvo stajalište je odraz želja grupacije koja raspolaže investicijskim kapitalom i želi „igrati na sigurno“. U već dobro posjećena turistička odredišta želi uložiti novac koji će osigurati brz povrat. Bez emocija, s čistom profitnom računicom rente i ostatka vrijednosti pri prodaji smještajnih objekata. Takvih primjera ima mnogo, od običnih stanova, preko vila do hotela.
Ovo drugo stajalište se formira u grupaciji koja nema izravnih koristi od turizma ili ne vidi i ne priznaje takve koristi. Ovoj grupaciji nerijetko smeta povećani broj ljudi u nekom odredištu, remećenje nekog zamišljenog idealnog mira, neke situacije u kojoj bi se uživao dobar životni standard ali ne bi bilo turističkog prometa . Nerijetko je ovakvo stajalište odraz frustracije zbog neorganiziranog društva koje nije u stanju kontrolirati i sankcionirati svaku zloporabu prostora, svaku nelegalnu gradnju, svako onečišćenje, prekomjerno emitiranje buke i slično.

Što je zapravo turizam ?

I tu ima mnogobrojnih definicija. Meni najbliže objašnjenje je ono koje tretira turizam kao društveno-ekonomsku pojavu ili fenomen. Na strani potražnje turistička putovanja zaista postaju životna potreba suvremenog čovjeka. Ljudima treba odmor „za dušu i tijelo“. Potvrda ovakvog trenda došla nam je upravo u pandemijskim godinama gdje je želja za putovanjem bila i još uvijek je jača od svih prepreka za putovanje.

Na strani ponude danas se turističkom putniku u prvom planu nudi doživljaj, novo iskustvo, „stapanje“ s lokalnom zajednicom na turističkom odredištu.
Kada tako promatramo turizam onda ga možemo zamisliti kao jednu veliku platformu putem koje se kao doživljaj nudi apsolutno sve vezano uz životni stil, kulturu života lokalne zajednice. Turistički putnik promatra i istražuje prirodne fenomene, povijesne spomenike, životni ritam lokalne zajednice, njene dnevne rutine, običaje, modu, ispijanje kave, gastronomiju, arhitekturu, poljoprivredu, umjetnost, odnos prema okolišu … U cijenu turističkih usluga „ugrađen“ je i taj vrijednosni dio jednog odredišta.

Taj vrijednosni dodatak ujedno je i najjači argument privlačnosti turističkog odredišta. Radi se o neopipljivoj vrijednosti koja u različitim dijelovima svijeta ima različitu moć privlačnosti.

Ekonomski utjecaj turizma

Upravo zahvaljujući tome da turističko odredište ima „ono nešto“ s tim „nešto“, neopipljivom privlačnošću, ono postaje sve popularnije. Ponuda reagira na potražnju pa se povećanjem interesa počinju nuditi i novi sadržaji. Obično se počinje sa smještajem, slijede hrana i piće, zatim pekarski proizvodi, suveniri, nakit, modna odjeća, prijevoz, ponuda aktivnosti u prirodi, vođene ture, liečilišne i terapijske usluge, rekreacija, meditacija, radionice, vjerska hodočašća, aktivnosti na vodi i pod vodom, muzeji, zbirke, galerije, vinske ceste, ceste sira i maslinovog ulja, ceste pekmeza i meda, povijesne ture, fortifikacijske ture, aktivnosti za djecu, kampovi za mlade, relax program za ljude najboljih godina…i mogao bih nabrajati u nedogled.
Turisti koriste i plaćaju energiju, vodu, telefonske impulse, cestarinu, parkirališta…

Iza svake ove aktivnosti stoje ljudi koji ih organiziraju, vode i izvode. Svi oni iz takvih aktivnosti dobivaju prihod, dohodak, plaću. Spiralno širenje i uključivanje novih dionika u ekonomski dobitak ima svoje ishodište u stvorenoj privlačnosti odredišta.

Glavno „sidro“ ove „ekonomske spirale“ je smještaj. Smještaj je osnovna usluga u turizmu i razlog zašto turist ostvaruje potrošnju u destinaciji. Kad ne bi izabrao smještaj na određenom području, ne bi se zadržavao pa ne bi ni imao mogućnosti istraživanja, otkrivanja i trošenja predviđenog budžeta za tu namjenu.

Što je to uspješan turizam ?

Uspješan i poželjan je onaj turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici. Uspješnost se mjeri omjerom domaće „komponente“ u „potrošačkoj košarici“ turističkog dolaska i turističkih boravaka. Počevši od rezervacija i provizija preko prijevoza i smještaja do konzumacije hrane, pića, kupovine suvenira… Svi ovi elementi mogu biti strani, uvozni ili domaći. Oprema u smještaju može biti uvozna ili domaća, ljudi koji rade u turizmu mogu biti domaći ili strani. Sve to utječe na ostatak vrijednosti koji ostaje u zemlji ili se „vraća“ u inozemstvo.

U lokalnoj zajednici kao užem turističkom odredištu može ostati više ili manje prihoda od turizma ovisno o tome koliki je udio lokalne komponente u ukupnoj potrošnji. Krumpir na tanjuru može biti lokalni, s nekog drugog područja u državi ili uvozni. Isto tako krevet i posteljina mogu biti izrađeni u lokalnoj zajednici, u državi ili uvezeni iz inozemstva. Ljudi koji rade u turizmu mogu biti lokalni, iz drugih krajeva države ili iz inozemstva itd.

Upravljanje turizmom

Upravljanje turizmom danas znači puno više od upravljanja prostorom kroz urbanističke prostorne planove. Uspješnost upravljanje se mjeri postizanjem omjera u kojemu prevladava domaća komponenta. To zapravo znači da se uz brojanje noćenja (koje je apsolutno važno kao podatak mjerenja turističkog prometa), mjeri i udio „domaće komponente“ u potrošačkoj košarici turista.
Za takvo upravljanje su razvijene metode brendiranja destinacije i ponude u destinaciji, kreiranja vrijednosnih lanaca i modela suradnje u destinaciji.

O tim metodama, između ostalog,  govorimo ovih dana na radionicama u organizaciji USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia & Hercegovina – Turizam i na radionicama u Hrvatskoj u organizaciji turističkih zajednica.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Nastavak trening radionica u Bosni i Hercegovini

U organizaciji USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u Bosni i Hercegovini se održavaju edukacijske radionice za pružatelje smještaja i doživljaja na ruralnom području.

Radionice počinju 17. 5. i traju do 27.5. Održat će se u Bihaću 17., Jajcu 18., Travniku 19., Tuzli 20., Sarajevu 23., Konjicu 24., Mostru 25., Ljubuškom 26. i u Livnu 27. 5.

Na radionicama će se govoriti o svim koracima koje trebaju poduzeti početnici pružanja usluga, o zakonskoj regulativi, zatim o standardima i specijalizaciji ponude, o turističkim kretanjima 2021. i 2022. godine, o načinu formiranja cijena, o modelima podizanja vrijednosti i cijene usluge o modelima udruživanja na jednom turističkom području o taktikama u digitalnom marketingu, o upravljanju promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama i drugim zanimljivim temama iz područja obiteljskog mikropoduzetništva u turizmu.
Radionicu drže Nedo Pinezić i Harun Bavčić uz pomoć Amjada Tal at Sawalha, Davida Peranića, Rube Velagić, i cijelog projektnog tima USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam pod vodstvom Ibrahima Oste.

Čast je sudjelovati u ovom velikom projektu koji pomaže Bosni i Hercegovini, njenim žiteljima da se bolje pozicioniraju na svjetskoj turističkoj mapi.
Naš mali dio doprinosa predstavlja „komadić mozaika“ složenog sustava izgradnje turističke ponude i upravljanja procesima rasta i razvoja turizma na održivim osnovama.

Naš je zajednički cilj pomoći ljudima da ostanu živjeti u kraju kojega najviše vole a da pri tome svojim obiteljima osiguraju pristojan život. Pri tome koriste svoj životni stil, svoju lokalnu kulturu, običaje kao visoko vrijedne elemente ukupnog doživljaja na turističkom putovanju.

Sa svakog susreta s dragim ljudima odlazimo bogatiji za nova saznanja, nova iskustva koja opet prenosimo na sljedeće susrete. Tako učimo i rastemo zajedno.
www.nedopinezic.com