OBITELJSKI SMJEŠTAJ – HRVATSKI SUPERBRAND

NA KRAJU 2017. GODINE SVIM DOMAĆINIMA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA ŽELIM SRETAN BOŽIĆ I PUNO OSOBNOG DOPRINOSA U 2018. SA CILJEM DA SE IZBORIMO ZA MJESTO KOJE NAM PRIPADA U HRVATSKOM DRUŠTVU

 

OBITELJSKI SMJEŠTAJ U BROJKAMA

Prema posljednjim dostupnim podacima u Hrvatskoj je registrirano 87.000 domaćinstava koja imaju smještajni kapacitet od 609.000 postelja. U pružanje usluga smještaja u domaćinstvu uključeno je neposredno 350.000 ljudi. U kolovozu je u obiteljskom smještaju ostvareno 4 milijuna noćenja više nego u svim hotelima i kampovima zajedno. Do konca listopada u obiteljskom smještaju je boravilo 6.873.005 gostiju (povećanje od 20% na 2016. i 41 % udjela u dolascima) i 40.528.799 noćenja (povećanje od 15% na 2016. i udio od 47% u noćenjima).

SAMO HOTELI PRODUŽUJU SEZONU ?

Prema podacima objavljenim na stranicama Ministarstva turizma, u listopadu je u obiteljskom smještaju boravilo 166.984 gostiju (povećanje 30% na 2016. i udio od 19,64% u dolascima) koji su ostvarili 631.022 noćenja (povećanje od 21% na 2016. i udio od 25,08% u noćenjima). U istom razdoblju u kampovima je boravilo 40.322 gostiju (+12,4%, udio 6,94% u dolascima. ) koji su ostvarili 174.498 noćenja (+19,5% i udio od 6,94% u noćenjima). Hoteli su zabilježili rast dolazaka od 10% (581.022, udio u dolascima od 68,33%) sa povećanjem noćenja od 7,57% (1.511.695, udio u noćenjima 60,09 %). Zapravo je ovo pitanje iz naslova neumjesno jer niti jedna vrsta smještaja ne može biti glavni razlog dolaska gostiju u odredište. Tome će zasigurno posvjedočiti rezultati turističkog prometa u prosincu gdje će se vidjeti koja odredišta u Hrvatskoj privlače goste u dubokoj posezoni i zašto.

VELIKA VRIJEDNOST

Prema procjeni obiteljski će smještaj do konca godine biti zaslužan za generiranje ukupnog turističkog prometa u iznosu od 2,5 milijardi eura. Vrijednost registriranog kapaciteta se procjenjuje na 15 milijardi eura. Domaćini obiteljskog smještaja godišnje investiraju u tekuće održavanje 120 milijuna eura (na bazi minimalnih 200 eura po postelji). Na dodatne sadržaje poput bazena, opreme za wellness, cikloturizam, sadržaje za djecu, uređenje hortikulture, na marketing i sl. domaćinstva godišnje ulažu dodatnih 130 milijuna eura.

ZAKON VELIKIH BROJEVA

Generiranim prihodom obiteljski smještaj stvara 208.000 radnih mjesta (bruto plaća 1.000 eura x 12 mjeseci) u raznim djelatnostima koje „prate” obiteljski smještaj. Na prosječnih 7 postelja po domaćinstvu potreban rad iznosi 16 sati dnevno, odnosno 112 sati tjedno. To izravno angažira 2 osobe po domaćinstvu u periodu od 70 dana što donosi dodatnih 174.000 sezonskih radnih mjesta.

BORAVIŠNA PRISTOJBA, ČLANARINA I POREZ NA DOHODAK

Do konca 2017. godine hrvatski će građani temeljem svoje privatne imovine i njenog stavljanja u funkciju općeg dobra, u državni proračun uplatiti 200 milijuna kuna poreza na dohodak. Isto će toliko (200 milijuna kuna) uplatiti u sustav Hrvatske turističke zajednice kao i dodatnih 60 milijuna kuna turističke članarine. Međutim jedino obiteljski smještaj nema svojih predstavnika u tijelima vijeća turističkih zajednica na svim razinama, od općina do HTZa. Oni koji najviše doprinose dohotku sustava turističkih zajednica isključeni su iz sustava upravljanja tim sredstvima.

MARKETINŠKA VRIJEDNOST

U 10 mjeseci ove godine u obiteljskom je smještaju boravilo 6,8 milijuna gostiju. Oni su sa svojim domaćinima ostvarili najmanje 13,6 milijuna P2P komunikacija (prosječno 3 po dolasku). Svaki je gost najmanje dva puta neposredno komunicirao sa svojim domaćinom (jednom na dolasku i jednom na odlasku), ukupno 13,6 milijuna puta. Gosti obiteljskog smještaja su objavili najmanje 3 milijuna recenzija što na društvenim mrežama, što na booking platformama, što usmeno prijateljima. Gosti obiteljskog smještaja su utiske o smještaju, o domaćinima, o destinaciji objavili najmanje 20 milijuna puta na društvenim mrežama (facebook, instagram, twitter …). Te se objave se množe za najmanje 2 puta a doseg ciljanog pregleda objave je zapravo neprocjenjiv, radi se o stotinama i tisućama članova jedne mreže po gostu – objavljivaču. Takvu komunikaciju i takvu produkciju sadržaja sa ciljanom isporukom zainteresiranom korisniku ne može se kupiti. Takav učinkovit marketinški alat se ni jednim novcem ne može platiti. Marketinški doprinos domaćina obiteljskog smještaja svojoj zemlji je neprocjenjiv.

POVIJEST HRVATSKOG TURIZMA POČINJE SA SMJEŠTAJEM U DOMAĆINSTVU

I za vrijeme Dubrovačke republike također je postojao neki način obiteljskog smještaja jer u Dubrovniku nije bilo oficijelnog konačišta no ipak su razni trgovci, putnici iz dalekih zemalja boravili i odsjedali kod dubrovačkih obitelji koje su im za neku naknadu izdavale svoje domove. U Dubrovnik su dolazile mnoge važne osobe, ali vrijedno je spomenuti da prvi pisani trag od nekog tko je boravio kod neke dubrovačke obitelji a koji se može usporediti sa onim što je današnje novovremeno „izdavanje soba“  dogodio se  24. svibnja 1818  godine kad je  Dubrovnik posjetio  austrijski  Car Franjo I . Car je tom prilikom odsjeo u kući obitelji Gozza i ostvio pisani trag o svom boravku koji bi se mogao usporediti sa današnjim ocjenjivanjem smještaja na društvenim mrežama. Ovakvih primjera je bilo u svim poznatim zimovalištima i ljetovalištima gdje se je smještaj razvijao razvojem same potražnje. Obiteljski smještaj je bio prvi smještaj i ostao je u funkciji od početka razvoja suvremenog turizma do današnjih dana. Danas zvuči nevjerojatno da su vlasti u FNRJ i SFRJ poticale smještaj u domaćinstvu, tadašnju „kućnu radinost“ kao i da su ovim smještajem sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća upravljala turistička društva. Tajnici turističkih društava su obilazili domaćinstva i „kategorizirali“ kapacitete, podučavali građane pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu. Redovito su se održavali „skupovi iznajmljivača“ pred sezonu. Nakon sezone su se također „iznajmljivači“ okupljali na poziv turističkog društva, organizirali su se i izleti, radne akcije za uređenje mjesta, parkova i plaža.

DRUŠTVENA HOTELSKA PODUZEĆA I OBITELJSKI SMJEŠTAJ

Ulogu recepcije „kućne radinosti“ početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća preuzimaju društvena hotelska poduzeća. Preko njih ide i organizirani plasman smještajnih kapaciteta, potpisuju se alotmanski ugovori. Temeljem takve suradnje mnogi su djelatnici tadašnjih hotelskih poduzeća izgradili svoje obiteljske kuće. Dapače hotelska poduzeća su aktivno sudjelovala u stambenom zbrinjavanju svojih djelatnika a država je plasirala namjenske „turističke kredite“. Korisnici tih stambenih kredita bili su u obavezi kod izgradnje kuće planirati i smještajni kapacitet za turiste. Tradicionalno niske plaće u turizmu nadopunjavale su se prihodom kroz „kućnu radinost“ ali i plasmanom poljoprivrednih proizvoda putem „tržnog otkupa“ od strane hotelskih poduzećia. Na taj su način hoteli osiguravali kvalitetne djelatnike koje su još i stipendirali kod školovanja i zapošljavali na neodređeno. Višak radnih sati iz sezone preraspoređivao se na zimske mjesece, što se uglavnom odnosilo na 3 do 4 mjeseca, jer su tada hoteli imali dužu sezonu nego danas.

POVRATAK TURIZMA NAKON RATA

Nakon svakog rata na ovim prostorima, turizam bi bio doveden na „niske grane“. Tako je bilo osobito nakon 2. svjetskog rata i Domovinskog rata. U ratovima, osobito Domovinskom, gosti obiteljskog smještaja bili su izuzetno angažirani kao lobisti za priznavanje neovisnosti Republike Hrvatske, sakupljali su humanitarnu pomoć, udomili su prognanike i izbjeglice,  pomagali su čak i novčano svoje domaćine, prvi su se vratili kao turisti u Hrvatsku po završetku rata.

OBITELJSKI SMJEŠTAJ U SUVERENOJ HRVATSKOJ

U suverenoj Republici Hrvatskoj obiteljski smještaj nastavlja sa stečenim pravima uz povremene „eksperimente“vladajućih struktura. Tako je bilo uvedeno plaćanje boravišne pristojbe i poreza po noćenju, nakon što smo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća imali paušal. Pokušalo se je i ograničiti maksimalan broj postelja na 6, uvjetovati mogućnost poslovanja obaveznim posredovanjem domaćih agencija, pokušavalo se je nametnuti „industrijsku“ cijenu, vode, smeća, električne energije, energetske certifikate, još se pokušava nametnuti dodatno plaćanje RTV pretplate … kao odgovor na brojna pitanja regulacije ove djelatnosti, priznavanja njenog značaja i borbe za smanjenjem sivog tržišta , 1997. se osniva prva strukovna organizacija obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Rijeci. 2008. se osniva nacionalna Zajednica obiteljskog smještaja i turizama HGK. 2010. strukovna organizacija mijenja svoj naziv kao Zajednica obiteljskog turizma – ZOT HGK. 2014. u suradnji sa Ministarstvom turizma ZOT sudjeluje u izradi prvog Nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja. Ova svojevrsna strategija razvoja obiteljskog smještaja dio je Strategije razvoja turizma RH.

NAJBOLJI U EUROPI

2017. ZOT HGK postaje punopravnom članicom EHHAe – Europian Holiday Home Association. Iste godine ZOT sudjeluje u dodjeli Europian Holiday Home Awaru. Hrvatska je imala veliki broj prijavljenih sudionika i najviše finalista da bi na koncu hrvatske kuće za odmor pobjedile u čak četiri od osam kategorija. Vila Vista Zamask iz Istre u kategoriji najoriginalnije kuće za odmor, Vila Sreser sa Pelješca najbolja kuća na obali, Vila Falcon Rook iz Konavala za obiteljski odmor i Vila Vadedij iz Istre u kategoriji wellness šampioni su europskog obiteljskog smještaja 2017.

NAJBOLJI DOMAĆINI NA SVIJETU

2015. godine gosti koji koriste jednu od najvećih svjetskih platformi za posredovanje u smještaju, booking.com, dodijelili su velikom broju hrvatskih domaćina – 9.310 domaćinstva – prosječnu ocjenu 8,9 od maksimalnih 10. Time su svi ovi domaćini zaslužili posebno priznanje „guest review award“.Inače u toj akciji je bilo na svjetskoj razini ocjenjeno 280.000 smještajnih objekata iz 196 zemalja . U takvoj konkurenciji, posebno priznanje za 10 vodećih smještajnih objekata na svijetu dobila su čak 3 hrvatska domaćina i to u kategoriji „najtoplija dobrodošlica”- Aparthotel Bellevue Trogir, „doručak šampiona“- Apartmani villa Harmonie Crikvenica i „najbolji domaćin“-Kuća za odmor Ankora Skradin.

EDUKACIJA, BRENDIRANJE, SPECIJALIZACIJA

ZOT HGK je u posljednje tri godine najveću pažnju posvetio ostvarenju nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja. Svake se godine organizira 10 regionalnih i jedan nacionalni forum obiteljskog smještaja koje posjećuje 6.000 sudionika. Na tim se skupovima prezentiraju najnovije informacije, trendovi, stvaraju se B2B kontakti, prezentiraju se najnoviji proizvodi i usluge za obiteljski smještaj. Do sada su Istarska, Primorsko goranska, Ličko senjska, Zadarska i Šibensko kninska županija pokrenule svoj program brendiranja obiteljskog smještaja. Kroz ove klubove kvalitete dodatno se implementiraju smjernice nacionalne strategije razvoja obiteljskog smještaja. Istarska županija je uvela i dodjelu bespovratnih sredstava za specijalizaciju Bed & bike ponude a Primorsko goranska županija osigurava povoljne mikro kredite za unapređenje usluge u sustavu „Kvarner family“. Prioritet se stavlja na proaktivnu tržišnu orjentaciju i nišni marketing. Još nam uvijek nedostaje stručna hotelijerska (petogodišnja) škola po uzoru na Austriju, kao ključno rješenje za sustavno strukovno osposobljavanje mladih generacija  obiteljskog mikropoduzetništva u turizmu.

ČEKAJU SE POTICAJNE MJERE MINISTARSTVA TURIZMA

Dugo najavljivane poticajne mjere koje bi išle u pravcu ostvarenja ciljeva Nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja, još nisu ugledale svjetlo dana. Usklađivanje kategorizacijskih standarda i povoljno subvencionirano kreditiranje putem HBORa koje je najavilo Ministarstvo turizma  2016. godine još uvijek nije pokrenuto.

TURIZAM IDE PUTEM POLJOPRIVREDE ?

Čini se da su zastupnici špekulativnog kapitala nikada kao do sada došli do centara političke moći i zauzeli pozicije u savjetodavnim tijelima Ministarstva turizma. Njihov interes je smanjenje legalnog obiteljskog smještaja kako bi time isposlovali prostor u prostornim planovima za izgradnju novih turističkih kapaciteta. Sve pod firmom „nepovoljne strukture smještaja“. Kada se istisne domicilno stanovništvo iz legalnog poslovanja i participacije u dobiti od turizma, onda će se nekretninskim  “krupnim ribama“ širom otvoriti vrata za gradnju nizova „vila“, apartmana, condominiuma, kampova sa mobilnim kućicama i sve će se opravdati potrebom za  smještajem više kvalitete. Naravno i većim prihodom od turizma po gostu, po postelji, po noćenju, po metru kvadratnom. Pri tome nije važno kamo ide taj prihod. Nije važno što to neće biti prihod lokalne zajednice čak ni prihod Republike Hrvatske, već samo prolazna stavka do bankovnih računa van granica RH. Na koncu bi se takvom politikom i okrupnjavanjem portfelja u hotelijerstvu mogao dogoditi novi, turistički „Agrokor“. Ako je uspjelo u poljoprivredi, zašto ne bi i u turizmu ?

nedopinezic.com