Kategorija: Putovanje

Objavljeno

TIJEK TURISTIČKE SEZONE 2026. NA KVARNERU

Početak sezone na Kvarneru

Prema javno objavljenim podacima, lipanj – kao prvi kupališni mjesec – podbacio je u odnosu na 2025. godinu za 9% u dolascima i 8% u noćenjima. Iako se rezultati u lipnju razlikuju od godine do godine ovisno o rasporedu blagdana u emitivnim zemljama, ovaj snažniji pad upućuje na izostanak organiziranih autobusnih grupa. Riječ je pretežito o umirovljenicima iz Austrije i Njemačke koji u ovom razdoblju tradicionalno popunjavaju
hotelske kapacitete.

Srpanjsko upozorenje

U srpnju se ostvaruje prosječno 26 do 28% ukupnoga godišnjeg turističkog prometa,zbog čega je svaki postotak plusa ili minusa iznimno važan. Jednako je važan i trend u razdoblju od dvije do tri godine, a na Kvarneru, nažalost, bilježimo negativan trend.
Pad broja dolazaka i noćenja nastavlja se i u prva dva tjedna srpnja. Bilježimo 1,9% manje dolazaka i 1,2% manje noćenja, što znači da je došlo 6.283 gosta manje, uz manjak od 26.140 noćenja. Kada se ostvarenja u prvih 15 dana srpnja usporede s 2024. godinom, pad je još izraženiji: iznosi minus od 7,5% u dolascima i 3,4% u noćenjima. U samo dvije godine, u istom smo razdoblju izgubili 32.509 gostiju i 100.366 noćenja.
Slikovito rečeno, u prvih 15 dana srpnja 2026. ostao nam je prazan 6.691 krevet u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine. Pretočeno u hotelske kapacitete, uz prosječnu veličinu hotela od 150 kreveta, to znači da su u prvoj polovici srpnja u našoj županiji „prazna ostala 44 hotela“.

Cro kartica

Upravo je razdoblje takozvane „srpanjske rupe“ onaj dio glavne sezone koji zahtijeva proaktivan pristup resornog ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u stimuliranju prometa domaćih gostiju. U tom je kontekstu već gotovo zaboravljen projekt „Cro kartice“, koji je imao upravo tu zadaću.

Na posebnoj internetskoj stranici nudila se ponuda s popustima u određenim terminima, a kartica je trebala zaokružiti paket koji uključuje jeftinije cestarine na autocestama, trajektne karte Jadrolinije te avionske karte Croatia Airlinesa. Međutim, institucije koje su osmislile i promovirale ovu akciju u međuvremenu su na nju potpuno zaboravile. Na spomenutoj se stranici danas nude aranžmani za 2023. i 2024. godinu.

Kriza razuma i identiteta

Dok druge zemlje, poput Italije, bilježe značajan rast turističkog prometa u prvom polugodištu upravo zahvaljujući domaćim gostima, naše se ministarstvo i HTZ bave nečim sasvim drugim – izbacivanjem 50% hrvatske turističke ponude s tržišta. Ako čelnik HTZ-a izjavi da je struktura smještaja koja sustavu turističkih zajednica osigurava gotovo 60 milijuna eura prihoda (bez obzira na ostvareni promet) nepovoljna te da ju treba smanjiti, jasno je da se hrvatska turistička politika nalazi u ozbiljnoj krizi razuma i identiteta.
Okomiti se na sugrađane koji jedini pružaju uslugu s hrvatskim predznakom i
proglašavati ih suvišnima znači upravo to – brisanje hrvatskog identiteta iz turističke ponude. Zagovarati smanjenje legalnog smještaja koji donosi znatan dio prihoda sustavu koji ga želi ugasiti potpuno je nerazumno. Tim više što nekomercijalnog smještaja, koji tom istom sustavu ne donosi nikakve prihode, ima dvostruko više. No, to trenutno nije tema.

Nepromišljeni potezi

Osim toga, nepromišljeni marketinški potezi također su narušili poziciju Hrvatske na emitivnim tržištima. Izjava ministra o obvezi ishođenja dodatnoga registracijskog broja samo za smještaj u domaćinstvu, plasirana neposredno prije špice sezone, pokrenula je lavinu otkazivanja rezervacija zbog straha gostiju da ne završe u nelegalnom smještaju.
Budući da stupa na snagu tek 2027. godine, ta je najava mogla pričekati jesen.
Izjave o skupoći i stalni apeli za smanjenje cijena također su zapečatili imidž Hrvatske kao skupe destinacije. Pritom se krivnja prebacivala isključivo na smještaj i ugostiteljstvo. U isto vrijeme, gosti se opravdano žale na previsoke cijene namirnica u trgovinama, koje su dosegnule i prestigle cijene u Italiji, Austriji, Njemački, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, pa čak i u Švicarskoj.

Uzimajući u obzir ukupnu političko-ekonomsku situaciju u Europi i svijetu, praćenu krizom domaće turističke politike, zabrinutost stanovništva na obali i otocima za vlastitu egzistenciju potpuno je opravdana.

Na kraju dolazimo do logičnog pitanja: što možemo učiniti?
Primorsko-goranska županija mora mapirati svoje najbolje resurse te, suočena s ovim prijetnjama, hitno pokrenuti operativni plan revitalizacije turizma. To mora biti plan „od stotinu koraka“, bez fige u džepu, bez političkog kadroviranja i uz vrhunsku koordinaciju stručnjaka koji u svojim područjima mogu dati doprinos zajednici. Ovo možda zvuči utopijski, ali Unija Kvarnera od početka županijskog mandata nudi upravo takav pristup izvršnoj vlasti.

Ako ne promijenimo pristup i ne prestanemo slijepo ponavljati floskule koje interesni krugovi plasiraju kroz sustav turističkih vlasti, negativni trendovi će se produbiti dorazine ozbiljne i nepovratne krize.

Objavljeno

TRNJAK FEST LJUBUŠKI – VELIKO FINALE #ROMANSWINEDANUBE EU PROJEKTA

Završila su trodnevna događanja u Ljubuškom na temu vinske kulture i održivog turizma u sklopu #RomansWineDanube projekta. Sjajan mozaik koji je bio okvir završne konferencije dao je sudionicima uvid u kontinuitet životnog stila utemeljenog još u rimsko doba.

Svaki narod, svaka nova populacija donosila je nešto novo, svoje i preuzimala najbolje od starog sustava. Ti su procesi trajali stoljećima. Ono što je konstanta još od starogrčkih vremena a oblikovano i organizirano u rimsko doba, to je vinska kultura. Ona je sastavni dio zapadne civilizacije i njena sveobuhvatna primjena zapravo čuva temeljne vrijednosti te civilizacije. Što se više od nje odmičemo to se više gubimo u poremećajima suvremenog svijeta.

I kako nas je poučio sjajni master somellier https://stefanneumann.co.uk/de/ : „Vino čovjek ne pije sam već u dobrom društvu i uz dobru hranu.“ To stvara atmosferu pozitivnih emocija a uparivanje vina, hrane, posebne prilike i društva ugodan je izazov za svakog domaćina. Vinska scena Hercegovine je snažna, posebna a Trnjak apsolutni šarmer, “balerina s boksačkim rukavicama” kako ga je slikovito opisao Stefan.

Od konferencije, preko posjete vinskim podrumima, vrhunske radionice Stefana Neumanna pa sve do fantastičnog Trnjak festa, – ovo je bila prava vinska akademija u organizaciji Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije. Hvala svima na uloženoj energiji i trudu – Vridilo je !

https://www.eui-zzh.ba/

#Trnjakfest

 

Objavljeno

ROMANS WINE DANUBE , ZAVRŠNA KONFERENCIJA

ROMANS WINE DANUBE – INTERREG PROJEKT 10 ZEMALJA, 12 PARTNERA

Kako različitost ponude povezati u jedan jaki, svjetski poznat turistički proizvod?

Osnova na kojoj smo razmatrali ovo pitanje na završnoj konferenciji u Ljubuškom , u Županiji Zapadnohercegovačkoj 18.6. o.g. je ostavština Rimskog carstva.

Rimsko carstvo – temelj zapadne civilizacije

Rimsko carstvo je u svojim najsjajnijim godinama „Pax Romane“ koje je započelo vladavinom cara Augustusa a završilo smrću cara Marka Aurelija, postavilo temelje civilizacije zapadne hemisfere koje i danas baštinimo. U to je vrijeme Rim bio prvi grad u ljudskoj povijesti koji je brojio milijun stanovnika.

Život je bio organiziran tako da je grad opskrbljen pitkom vodom putem akvadukata, izgrađene su stambene četvrti s višekatnim stambenim zgradama i poslovnim prostorima u prizemlju, organizirani su transportni putovi, logistički pravci. Izgrađena su javna kupališta, njih 800 od kojih je najveće moglo primiti 17.000 posjetitelja. Patricijske kuće su bile grijane „centralnim podnim grijanjem“, izgrađena je najveća „sportska“ arena Coloseum kapaciteta 50.000 gledatelja sa sustavom podzemnih prostorija i liftova i fantastičnim sustavom evakuacije kroz brojne izlaze. Rim je dao zapadnom svijetu i brojne druge inovacije a u vojnom smislu imao je jednu od najbolje organiziranih vojnih komponenti ikada.

Svi smo mi “Rimljani”

Ono što je za ovaj projekt važno to je da su sve zemlje u „prstenu oko Mediterana“ bile u to doba (27 godina prije Krista do 180 god. nove ere) pod rimskom upravom. Dunav je bio sjeverna granica carstva i tu dolazimo do poveznice s nazivom projekta „Romans wine Danube“. U Rimskom carstvu vino je bilo glavna prehrambena namirnica uz kruh. Vino je bilo dostupno svima – od plemstva do robova. Naravno nisu svi konzumirali istu kvalitetu vina. Vino se inače nije ni pilo čisto već pomiješano s vodom, octom, medom, raznim začinima a samo najprivilegiraniji su mogli piti čisto, vrhunsko vino. Svaki vojnik, svaki rob, svaki gladijator imao je svoju dnevnu „porciju“ vina.

Održavale su se i vinske svečanosti „Vinalie“ i to dva puta godišnje u travnju i kolovozu. Vino je bilo iznimno cijenjeno, na poseban način skladišteno, transportirano. Amfore s vinom su imale utisnute podatke proizvođača, teritorija, godine proizvodnje, sorte.

Dunavski limes – poveznica

Dunavsko područje je bilo i ostalo vinorodno područje a kultura vina je zahvaljujući rimskoj pedantnosti i organiziranosti „zarazila“ cijelo područje tadašnjeg rimskog carstva. Mi danas živimo sličnim životnim stilom kojega smo prihvatili u nasljeđe. Vino je dio kulture života zajednica uz Dunav ali na ostalim područjima nekadašnjeg Rimskog carstva.

Vino povezuje ljude

U svakoj kapljici vina iz određenog područja „živi“ specifičnost ne samo zemlje, grožđa, načina proizvodnje već i tradicije vinara, njegovog karaktera, njegove životne filozofije.

Vino povezuje ljude. Razgovori uz čašu dobrog vina „otvaraju“ komunikaciju, ruše barijere, stvaraju mostove među različitim narodima, ljudima, kulturama.

Proizvodnja vina je prije svega ručni rad, zanatska vještina kojoj uvelike pomaže tehnologija ali iza svake boce vina stoje ljudi sa strašću za stvaranjem posebnog vina. Ta strast obuzima cijelu obitelj i prenosi se s koljena na koljeno. Svaka vinarska obitelj ima svoju povijest, svoju priču. Vinari se međusobno poštuju, druže se, razmienjuju iskustva. Vinoljupci vole istraživati upravo te posebnosti i uz priču o vinu upoznati kraj i zajednicu koja u njemu živi.

Susret čovjeka s čovjekom

Tu dolazimo do krucijalnog uvjeta za uspjeh opstanka vinske kulture i ovakvih projekata. Ništa ne može zamijeniti izravan kontakt s ponuditeljima autohtonih proizvoda a među njima je vino najpoznatije. Doći na mjesto proizvodnje upoznati obitelj, čuti njihove poruke, sjesti s njima za isti stol, kušati te proizvode – to je nezamjenjivo iskustvo koje ostavlja duboki emotivni trag kod svakog putnika – istraživača.

Mali projekti koji su, poput „Feel & Taste“, „Welcome taste & buy“ vrlo brzo polučili ovakve rezultate su zapravo smjerokazi kojim putem treba ići. Na svakom koraku razvoja potrebno je uključiti članove lokalne zajednice koji će s ponosom prezentirati ono svoje najvrjednije i za to biti nagrađeni. Što se ekonomska korist šire raspoređuje u zajednici to će ljudi iz zajednici više prihvaćati sugestije i pozive na suradnju. U isto vrijeme posjetitelji će biti nagrađeni autentičnim doživljajem. Ovo se jednako odnosi na manifestacije, planirane rute kao i na promotivne aktivnosti.

Sreća dolazi od riječi SRETATI. Sretni smo kad srećemo druge ljudi, kad s njima uspostavimo komunikaciju a vino je katalizator dobrih odnosa i moglo bi se reći začin jednostavnoj a istinskoj ljudskoj sreći.

Želimo da sudionici projekta nastave druženja kroz i mimo projekata, da nastave misiju povezivanja ljudi u zajednici ali i preko granica te da u suradnji s turoperatorima i blogerima promoviraju „Rimsku vinsku kulturu“ ne samo kroz dunavsku regiju već gdje god ona i dalje živi.

Čestitke svim partnerima na uspješno završenom projektu i hvala Uredu  Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije na odličnoj organizaciji završne konferencije i na pozivu za sudjelovanje.

https://interreg-danube.eu/projects/romanswinedanube

https://www.eui-zzh.ba/

Nedo Pinezić

www.nedopinezic.com

The “Romans Wine Danube” project connects the legacy of the Roman Empire, which established a widespread wine culture across the Mediterranean and the Danube region, with modern tourism, according to the project’s closing conference in Ljubuški. The initiative emphasises authentic, person-to-person experiences where wine acts as a catalyst for connecting people, encouraging collaboration among winemakers and local communities to promote a “Roman Wine Culture” [https://interreg-danube.eu/projects/romanswinedanube]. More information on the project and its partners is available at the Interreg Danube website.

Objavljeno

OD ŠARGANA DO DIVČIBARA

 

Ovo nije kratki putopis nekog egzotičnog putovanja. Ovo su posebno lijepa i zanimljiva odredišta u našem susjedstvu.

Šargan je naziv za zmiju riđovku u Bosni i Hercegovini ali u Srbiji je to naziv parka prirode: Šargan–Mokra gora je naziv zaštićenog područja u zapadnoj Srbiji, na području Zlatiborskog upravnog okruga.  „Divčibare su gradsko naselje i poznato turističko mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu na planini Maljen. Prema popisu iz 2011. bilo je 141 stalno naseljenih stanovnika. Nalazi se 38 kilometara južno od Valjeva, a 107 kilometara od Beograda. Pruža se od Crnog vrha, Paljbe, Golupca do Velikog brda. Nalazi se na visini od 980 metara nadmorske visine, najviši vrh – 1095m. Visoravan je dobila naziv Divčibare iliti „devojačke bare“ u spomen na tragičnu smrt jedne mlade devojke. Prema narodnom predanju, mlada čobanica se nesrećnim slučajem udavila, u nabujaloj Crnoj kamenici.“ * Wikipedija

Šargananska osmica, koja podsjeća na šargana u B i H, je: „Takozvana Šarganska osmica je dio pruge uzanog kolosijeka između Užica i Višegrada, odnosno Mokre Gore i Kremana, preko brda Šargana. Ova pruga ima veliki broj mostova i 19 tunela od kojih je najduži Šarganski: 1660,80 m. Po broju mostova i tunela, i usponu od 18 promila, Šarganska osmica je jedinstvena u Evropi. Šarganska osmica je jedna od turističkih atrakcija Zlatibora.Pošto lokomotiva parnog voza ne može da savlada uspon, pruga na izvjestan način ide preko brda u zavijenim krugovima, i tako pravi figuru broja osam.“ *Wikipedia

Mokra Gora je mjesto u kojemu se nalazi „glavni kolodvor“ uskotračne pruge „šarganske osmice“, prenoćište, biljetarnica, restoran… sve u duhu prošlih vremena. Vrlo solidan smještaj, restoran i glavna atrakcija cijelog kraja – retro vlak na uskotračnoj pruzi iz 1926. godine. Godišnje tim vlakom putuje 100.000 putnika na turističkoj turi „Šarganska osmica“ https://putnikofer.hr/mjesta/sarganska-osmica/  .

Iznad Mokre Gore niknuo je „Drvengrad“ bajkovito etno selo Emira Kusturice https://putnikofer.hr/mjesta/etno-selo-drvengrad-srbija-emir-kusturica/  na Mećavniku.  Čudesna priroda, gostoljubivi ljudi i mnoga još neotkrivena zanimljiva mjesta, stavljaju ovu destinaciju na mapu putovanja iz Sarajeva ili Tuzle prema Zlatiboru ili u našem slučaju preko Bajine Bašte do Mionice. A ima se što doživjeti : https://bookaweb.com/sr/blog/mokra-gora-turisticki-najatraktivnije-selo-srbije .

Bio distrikt Kolubara je prva regija na Zapadnom Balkanu i susjednim zemljama koja se jasno opredijelila za ekološku, biodinamičku proizvodnju hrane, očuvanje starih sorata i općenito za očuvanje kulture zemlje https://organskobastovanstvo.rs/postovi/biodistrikt-kolubara-od-ideje-do-realizacije-selo-tolic-mionica/ .

Divni ljudi, „odmetnici od grada“ kako sami za sebe govore, napravili su uz pomoć krovne nacionalne organizacije „Serbia organica“ https://serbiaorganica.info/?lang=en/  , odlučujući korak i povezali se u zajednicu europskih bio distrikta. Korak po korak, godinu za godinom razvijaju svoje zamisli i učvršćuju veze svoje male zajednice.

Polako se razvijaju i agroturistička domaćinstva kao prirodan spoj poljoprivrede i turizma. Finalni konzumni proizvodi su zaista vrhunski, počevši od brašna starih sorti žitarica, preko posnih kolačića do matičnog soka aronije, soka od jabuke, borovnica, jagoda …

U okolici Mionice nalaze se i toplice / toplice Vrujci https://termevrujci.com/ kao i brojna zanimljiva mjesta https://vodenicadren.rs/sta-sve-vredi-posetiti-u-mionici-skriveni-dragulji-zapadne-srbije/ . Mionica je i polazna točka za Divčibare https://bookaweb.com/sr/divcibare .

I sve ovo samo sat vožnje suvremenom autocestom od Beograda.

Preporučena petodnevna tura iz Hrvatske:

Tuzla https://tztz.ba/ba/    – Mokra Gora – Bajina Bašta https://bookaweb.com/sr/blog/sta-videti-i-raditi-u-bajinoj-basti-i-okolini    – Užice https://www.turizamuzica.org.rs/  – Mionica – Beograd https://www.tob.rs/sr

Preporučena sedmodnevna tura iz Hrvatske:

Sarajevo https://www.visitsarajevo.ba/bs/pocetna/  – Višegrad https://visitvisegrad.com/  – Mokra Gora – Bajina Bašta – Užice – Mionica – Valjevo https://bookaweb.com/sr/valjevo  – Beograd

Ovo su samo dvije od desetaka mogućih kombinacija za putovanja prepuna istinskih doživljaja gdje ljude stavljamo na prvo mjesto.

Sretan put !

www.nedopinezic.com

www.krckakuca.com

 

 

Objavljeno

24 SATA U GRAZU

Skraćeni vikend
Graz, glavni grad Austrijske Savezne države Štajerske udaljen je od Rijeke isto koliko i Zadar – 3 i pol sata umjere vožnje autoputom. To je glavni razlog za donošenje odluke „u zadnji čas“ za „skraćeni vikend“ u Grazu (Zadarsku smo županiju na sličan način posjetili vikend prije. U petak popodne krećemo za Graz.

Za smještaj smo odabrali „dog friendly“ hotel u južnom predgrađu jer s nama ide i naš kućni ljubimac Fred. Hotel je dobar, čist, uredan, s ljubaznim osobljem a cijena od 160 eura za dvokrevetnu sobu s doručkom uključuje i korištenje wellnessa s bazenom, infracrvenom i finskom saunom.

Nakon što smo se smjestili odlazimo u centar grada. Neisplanirana šetnja ulicama i trgovima s “chriskindlesmarkt” štandovima uvela nas je u prvi adventski vikend. Prevladava ponuda suvenira, upotrebnih predmeta, namirnica iz kućne radinosti i seljačkih domaćinstava. Ugostiteljska ponuda je skromna – kuhano vino, kuhani džin, žestoka pića, slatki zagrisci, kobasice, krumpir… Ali zato svi restorani popunjeni. Bez rezervacije nema mjesta niti u jednom restoranu.

Muzika tiha, decentna, mnoštvo ljudi se druži u petak navečer nakon posla i škole, živo razgovaraju, griju se „Gluhweinom“. U restoranima se okupljaju društva s posla iz obitelji, prijatelji… Grad je prije svega lijepo održavan, čist. Pročelja povijesnih zgrada renovirana u autentičnom ruhu. Sve je na svom mjestu, drvena visoko kvalitetna stolarija, reklame od kovanog željeza, kameni pločnici …Dobra ponuda brojnih dućana i vođene grupice turista upućuju na važnost turizma za grad.

Graz ima odlično organiziran javni prijevoz tramvajima, trolejbusima, autobusima. Cijena cjelodnevne kombinirane karte je 7 eura a subotom je sav javni prijevoz besplatan. Dovoljan broj dobro raspoređenih javnih garaža omogućava pronalazak slobodnog mjesta u petak navečer. U subotu popodne će biti, kako su nam rekli, puno teže.

U potrazi za restoranom utjehu smo našli u kineskom samoposlužnom ugostiteljskom objektu. Kao i kod mnogih drugih stvari i ovdje je izbor bio dobar, jela ukusna a cijena vrlo prihvatljiva. Tako je to kod Kineza. Uz to dobili smo i priliku da se malo ugrijemo od kontinentalne hladnoće koja se „uvlači u kosti“. Nakon lagane večere obilazak štandova, slatki trenuci s nogu i naravno kuhano vino. Iste večeri smo iskoristili wellness za „detoksikaciju“ u sauni.

Subota

Subota je dan koji počinje sporijim tempom i naravno wellnessom 😊 (Boduli smo pa da ne propadne). S novom energijom na doručak kojega smo zbog psa blagovali na izdvojenim stolovima kraj recepcije. Odjavili smo se u hotelu ali smo dogovorili da jedan automobil ostane na hotelskom parkingu koji je besplatan (garaža se plaća). Krećemo u centar grada baš na vrijeme prije „špice“. Prva stvar je „pravi espresso“ u talijanskom baru, bolje rečeno na ogradi terase koju miluje skromno sunce. Odličan početak nagovješćuje i dobar nastavak dana.

Penjemo se povijesnim uskim ulicama Graza prema „Schlossbergu“, ostacima utvrde iznad gradske jezgre. Sama utvrda je demolirana po nalogu Napoleona . Ostao je samo toranj sa satom, danas simbolom Graza. Do vrha brda se može ići pješice, uspinjačom ili liftom. Mi idemo pješice i usput, poučeni jučerašnjim iskustvom, rezerviramo stol za ručak u jednom zanimljivom rustikalnom restoranu.

Na prostoru „malog grada“, Gradeca po kojemu je grad i dobio ime, organiziran je odličan adventski sajam. Sunčan dan kao stvoren za šetnju, izmamio je mnogobrojne posjetitelje na otkrivanje ponude. Ovdje ima domaće hrane, domaćih pića, rukotvorina svake vrste, sve izvrsno uz izrazito simpatične ponuditelje. Stali smo na štandu s rakijama koje proizvodi jedan OPG iz okruga. Izvrsni likeri i rakije koje se mogu probati po principu platiš jedan dobiješ dva momentalno stvaraju dobru atmosferu pojačanu zvucima dijatonske, harmonike i gitare u izvedbi omladine iz Slovenije.

Gradonačelnica Graza iz ne uobičajene stranke

Maribor je blizu a Slovenaca inače ima kao nacionalne manjine u Grazu kao i primjetan broj Hrvata ali danas i sve više drugih nacija sa svih strana svijeta. U Grazu je inače na vlasti gradonačelnica iz stranke Komunističke partije Austrije (KPO), gospođa Elke Kahr. Rođena je u Grazu, dužnost obnaša od 2021. godine. Ali pustimo politiku. Graz danas ima oko 289.000 stanovnika prema  i drugi je po veličini grad u Austriji.

Gospodarstvo Graza

Glavne gospodarske grane su automobilska industrija (Magna Steyr), tehnologija i informatika, zdravstvo i biomedicina, obrazovanje i istraživanje, turizam. Graz stvara više od trećine industrijske proizvodnje Štajerske i zapošljava 40% radne snage pokrajine. No ono što se inače čuje među ljudima je i to da je Graz „lakši“ grad za živjeti od Beča a ljudi su topliji, komunikativniji. U svakom slučaju preporučujem adventski sajam na Schlossbergu.

Ručak u “kućnoj radinosti”

Ručali smo u restoranu koji je neka vrsta „kućne radinosti“. U staroj, obiteljskoj kući, svaka prostorija zadržala je većinu svojih povijesnih gabarita ali i namještaja. Ljubazne domaćice su žene, sestre i rodbina u najboljim godinama. Sve ide polako, „po domaću“ a hrana je autentična, ukusna. Uspjeli smo „oteti“ i zadnje komade doma rađenog štrudela s jabukama. Dobra je vijest da se restoran nalazi na pola brda pa je povratak u grad – nizbrdo. Lakše se „kotrljati“ na dolje nakon dobrog ručka.

I tako s noge na nogu, živopisnim ulicama grada došlo je vrijeme povratka. Točno 24 sata smo proveli u ovom lijepom gradu, od 17:00 u petak do 17:00 u subotu. Bilo je lijepo, ugodno, drugačije. Adventski ugođaj, Došašće nije vrijeme korizme ali niti ushićenog slavlja. Došašće je vrijeme susreta s ljudima, dijeljenja lijepih trenutaka, vrijeme opraštanja, humanitarnih djela, vrijeme iščekivanja radosnog trenutka nakon kojega kreće veliko slavlje. Tako je to u Grazu.
www.nedopinezic.com
www.krckakuca.com

Objavljeno

ĐIR ZADARSKOM ŽUPANIJOM ZA SVAKO DOBA GODINE

 

Welcome Taste & Buy – novi turistički proizvod Zadarske županije

Petak , 21.11. Najava „armagedonskog  (ne)vremena“. Pregledom vremenskih prognoza, karata, i dobre volje svakoga od nas, zaključujemo da nam „ništa neće ovi dan pokvarit“. U 16:00 krećemo nas dvanajstero odlučnih s odmorišta kraj Krčkog mosta na put prema Zadarskoj županiji. Kako se pokazalo, to nam je bila jedna od boljih odluka ove godine 😊

Visoko postavljena letvica agroturizma Plavica

Smještaj smo rezervirali u https://www.maskovicahan.hr/hr . S ljubaznim osobljem dogovorili smo kasni dolazak, način preuzimanja ključeva soba i sve ostale detalje. Prvi cilj nam je lagana degustacijska večera na https://www.plavica.hr/ . U 19:30 pomalo umorni od radnog tjedna stižemo na odredište. Ono što nas je dočekalo nadišlo je sva naša očekivanja. Obitelj Stojanov iskreno živi ono što nudi: toplo gostoprimstvo u konobi koja spaja tradiciju i moderno doba, kamin kao središte okupljanja s neizostavnim gradelama i pekom, izvrsne namirnice s vlastitog polja i iz morskog ulova. Sve začinjeno vlastitim šampionskim maslinovim uljem, kruhom spravljenim od domaćeg brašna iz vlastitog mlina dobivenog iz vlastitog polja žitarica. Sve začinjeno ekološkim vinom kao poveznicom svih gastronomskih delicija. Slatko – trpki desert, naranče iz vlastitog uzgoja, prhki kroštuli, suhe smokve… Sve plod rada ruku ove vrijedne peteročlane obitelji.

Prošlost u sadašnjosti

Noćenje u Maškovića Hanu je poput vremeplova koji nas na romantičan način vraća u vrijeme nedosanjanog sna velikog admirala osmanske vojske Jusufa Maškovića. Nešto više od 400 godina kasnije, uživanje u najvrijednijem zdanju osmanske arhitekture na tlu Hrvatske prepušteno je putnicima – namirnicima, turistima, gostima, avanturistima. Doručak – jedan od najboljih koje možete dobiti u nekom hotelu kao i usluga. Zapravo ovdje se čovjek osjeća kao doma, privatno kod samog Maškovića – posebno, ekskluzivno a opet sasvim prirodno i ugodno.

Bijeg od oluje

Subota je „Dan D“ na cijelom Jadranu. Snažna olujna, orkanska bura i snijeg, paralizirali su promet sjeverno i južno od naše pozicije. „Naš“ trajekt iz Biograda na moru do Tkona plovi uredno prema plovidbenom redu. Bez gužve i čekanja, po normalnim cijenama,  stižemo na Pašman. Zahvaljujemo posadi Jadrolinijinog trajekta i hitamo prema, po našem mišljenju a prema preporuci iskusnog turističkog stručnjaka Damira Hordova, na recepciju otoka.

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana stoji na jednoj posebnoj koti, brdu Ćokovac, koja dominira okolnim krajem. https://samostan-cokovac.hr/  Ovdje su od najranije poznatih vremena bile važne građevne strukture vezane uz osmatranje i život na osami. Samostan ima burnu prošlost a 2029. će proslaviti 900 godina od dolaska benediktinaca na ovo mjesto. Prijem, predstavljanje povijesti benediktinskog reda i lokaliteta ne mogu se opisati riječima. Vrijeme provedeno na ovome mjestu ubraja se u one neprocjenjive trenutke intime, meditacije, sabranosti, molitve za svakoga koji se prepusti toj nježnoj snazi mjesta.

Nagrađeni novim znanjem krećemo u istraživanje otočja Pašman – Ugljan.

Neizostavna točka od interesa u obližnjem Pašmanu je OPG Matulić. https://opgmatulic.com/  Ana i Krsto Matulić pravi su primjer vrijednih i upornih otočnih ljudi. Od gotovo ničega, svojom vizijom, inovativnošću, upornošću i velikim radom dosegli su svjetske vrhunce u proizvodnji delikatesnih proizvoda. Ljuti umak Pašmanero i balzamični ocat od smokve Pašman Libre kao i aceto Maraška postali su nadaleko poznati nositelji branda Matulić i donijeli ovoj obitelji prestižne nagrade u europskim metropolama: – „Great Taste Golden Forks“ u Londonu i u Parizu. Na European natural beauty awards natjecanju nagradu Excellence Award dobila njihova krema Eternelle. Ima tu u njihovoj maloj butigi na obali „svašta nešto“ pa je „pao“ i dobar predblagdanski shopping.

S i iz Pašmana idemo na Ugljan.

Na putu prelazimo preko čuvenog mosta u mjestu Ždrelac. Kanal između Pašmana i Ugljana predstavlja od strane Zadra najbliža vrata za svijet Kornata.

Ovoga smo puta otočni svijet odlučili bolje upoznati druženjem s lokalnim ribarima i maslinarima. Baš u pravo vrijeme za okrjepu pokucali smo na vrata obitelji Kolega vlasnicima ribarskog obrta “Moćun“. https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/zadar-plus/uspjesna-biznis-prica-u-jednoj-od-najbogatijih-opcina-u-hrvatskoj-marko-kolega-u-kalima-ima-obrt-mocun-ustajemo-u-5h-ali-radim-ono-sto-volim-1404829  Marko i Katarina dočekali su na svojim zaraznim širokim osmjesima. U konobi – kušaonici ribarski „arti“, zapakirani plodovi mora najviše kvalitete a po zidovima – prava delicija. Na sušilima se suši riba. Proces sušenja traje godinu dana kao i proces sazrijevanja slane ribe. E, to je tajna rapsodije ukusa kad se spravljaju jednostavna jela poput riblje juhe i brodeta. Jednostavno, brzo spravljeno a moćno. Druga tajna, koju bi rijetko tko rado kopirao,  je ručni rad ovo dvoje vrijednih ljudi. Sva prerada ribe ide „kroz njihove ruke“. A radi se o tonama.

Kanuata

Okrijepljeni i snabdjeveni kod dragih Kolega nastavljamo u pratnji Ine, direktorice Turističke zajednice općine  Kali do iduće konobe. U konobi obitelji Ivoš dočekao nas je Krsto. Obiteljska tvrtka Mrotine d.o.o. bavi se ribarstvom i maslinarstvom. https://www.mrotine.hr/ . Ponosni su vlasnici ribarskog broda – plivarice „Ivoš“ koji je doplovio preko Atlantika u Kali kao još jedna poveznica Kaljana i ribarenja na oceanima. Kratko priča o brodu „Ivoš“ je sljedeća : „– Nakon uragana Katrina, koji je 2005. pogodio južnu obalu SAD-a, saznali smo od posrednika da tamo ima mnogo odbačenih ribarskih brodova koje su lokalci počeli prodavati kako bi se pokušali barem malo financijski oporaviti. Odlučili smo jedan kupiti i dovesti ga u Kali, pojašnjava Krsto te dodaje kako su ga morali kompletno renovirati, no, danas im je itekako drago jer dobro obavlja posao za koji je doveden.“

U konobi Mrotine lijepa, topla atmosfera, odlična prezentacija obiteljskog posla uz degustaciju marinirane i slane ribe sljubljene s izvrsnim maslinovim uljem i vinom vlastite proizvodnje. Krsti Ivošu je „svaka rič na mistu“ i kad govori i kad pjeva. U obitelji svi pjevaju pa smo se i mi na kratko pridružili pjesmi u hotelu „Kali“ gdje se održala Kanuata – fešta za kraj sezone branja maslina uz amatersko ocjenjivanje kvalitete ulja.

Kanuata je prava lokalna fešta uz dobru spizu, gitare i pismu, ćakule, druženja i dobar okrugli stol o maslinarstvu te zanimljivo amatersko ocjenjivanje maslinovih ulja. Nama je to bio pun pogodak. Ovaj događaj treba svakako staviti u planer. Teška smo se srca, odvojili od dragih Kaljana i zaputili putem Preka preko u Zadra. Bolje rečeno, trajektom smo „zagazili“ u Gaženicu i onda nakon par kilometara stigli u sjajno pozicionirani hotel „Kolovare“.https://hotel-kolovare.com/ 

Nedjeljno jutro uz sramežljivo sunce čini se idealnim za laganu šetnju iz hotela Kolovare preko Foše do katedrale Sv. Stošije na poluotoku. Tu smo se našli s našim zadarskim domaćinom Hordov Damirom koji nas je proveo starom gradskom jezgrom uz sjajno tumačenje burne povijesti prelijepog grada Zadra.

Craft proizvodi

Prema planu smo iz Zadra krenuli za mjesto Poljice na O.P.G. „Šinjorina smokva“. https://www.sinjorinasmokva.com/galeria Sandra i Alan su nas dočekali s rakijicom dobrodošlice koja nas je dobro zagrijala na „zubatom suncu“. Cijela priča oko pokretanja „namaza“, odnosno marmelade od smokava koji ima samo jedan sastojak – smokvu, djeluje kao i priče ostalih junaka naše avanture, gotovo nestvarno. Početi ni od čega, od „ledine“ i ostvariti svoj san kroz dugogodišnju borbu sa svime i svačime mogu samo ljudi koji su iznimno „jaki u glavi“ ali i u rukama jer i ovdje sve počiva na ručnom radu. I ovo je „craft proizvod“.

Umijeće sljubljivanja dijametralno suprotnih okusa, Sandrin je specijalitet. I nezaobilazna marmelada ne samo od smokve već i od šljive i mandarine u svemu i svačemu. Bio je to pravi cooking show u koji su se uključile i naše nježnije polovice. Alan je sveprisutno pomagao a mi ostali smo u glavnom – guštali. Na kraju smo svi zajedno s našim dragim domaćinima nastavili dalje do legende općine Vrsi do Mladena Maraša i njegove supruge Anite.

Priča kako svaki uspješan posao počinje iz garaže ovdje se doslovno primjenjuje. „Pjegula, pijat i pot“ je vinotočje S.O.P.G.-a obitelji Maraš gdje se kušaju izvrsna vina. Ta su vina mladi Maraši usavršili slijedom obiteljske tradiciji koja je ujedno zaslužna za šokol, pršut, pancetu dok sir dolazi naravna sa susjednog Paga. Kruh se peče ispod peke kao i još ponešto ako „slučajno“ tu upadne. Izvrsnost na djelu u „odijelu“ minimalizma. https://zadarskilist.novilist.hr/infoteka-turizma/sva-ljepota-dalmatinske-kuhinje-u-pjeguli-i-pjatu/ . Ma ostali bismo mi i duže što se nerijetko dogodi u ovoj vinotoči da nas „dužnost“ ne zove.

Čeka nas profesor Dušević Mate s titulom iz dokazane prakse. Jedan od najpoznatijih hrvatskih maslinara – uljara koji se ne eksponira previše ali čija su ulja vrhunska. U kušaonici obitelji Dušević najpametnije je proći mali tečaj kušanja maslinovog ulja. Dobro je slušati i pitati sve što vas zanima o uljima, maslinama, procesima sadnje, rezidbe, branja, tiješnjenja ploda i čuvanja ulja. Sve to uz domaću spizu i izvrsne likere i vina O.P.G. Dušević Mate. https://www.opgdusevic.hr/ .

Obogaćeni novim znanjem, opskrbljeni zalihama izvrsnih proizvoda zapućujemo se u kasnim popodnevnim satima prema otoku Krku. Raspoloženje je na vrhuncu, svi smo zadovoljni što smo u dva i pol dana doživjeli dio zadarske županije na jedinstven način.

Dostupna avantura za tijelo i dušu

Druženje s domaćinima, kušanje izvrsnih proizvoda vrijednih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, obilazak drevnog Zadra i kružno putovanje otocima Pašman i Ugljan uz završnicu u burovitim predjelima prema otoku Pagu ima učinak višednevnog putovanja na puno širem prostoru. U tome i je ljepota ove ture. Ona je dostižna iz raznih dijelova Hrvatske u dva i pol dana i mikroklimatski je pogodna za avanturistička putovanja tijekom cijele godine.

Projekt Turističke zajednice Zadaraske županije https://www.zadar.hr/hr   Welcome Taste & Buy „stavio je na mapu“ točke od interesa čijim se povezivanjem mogu kreirati razne varijante „vikend bijega od kuće“. Za svaku preporuku 😊 https://www.novilist.hr/uspjeh-hrvatskog-turizma/predstavljamo-atraktivnu-brosuru-welcome-taste-buy-za-sirenje-vidika-kroz-nova-iskustva/

www.nedopinezic.com

www.krckakuca.com

Objavljeno

PET FRIENDLY FORUM SPLIT 26. 11.

https://petfriendlyforum.com/

U Splitu se u organizaciji „Autentica green marketing & consulting“ održava prvi forum o turističkim putovanjima s kućnim ljubimcima. Forum će se održati 26. 11. u Tehnološkom parku s početkom u 9 sati.

 

Organizatorica ovog događanja, Nastja Logar o motivima koji su ju potaknuli na organizaciju prvog pet friendly foruma u Hrvatskoj : „Već deset godina radim na razvoju i marketingu održivog turizma, a posljednje tri i na organizaciji evenata. Prateći rast putovanja s kućnim ljubimcima, vidjela sam koliko potražnja nadmašuje ponudu — i koliko je prostora za napredak. Forum sam pokrenula s idejom da stvorim događaj sa srcem i dušom — mjesto koje otvara nove perspektive, donosi svježe ideje i ruši predrasude o pet-friendly turizmu. Uz podršku partnera i suradnika koji dijele istu viziju, Forum danas postaje prostor edukacije, inovativnosti, kreativnosti i povezivanja.

Gosti i teme foruma su vrlo zanimljivi kao i prateća ponuda. Ovo je zaista pravo mjesto za sve zainteresirane za ovaj segment putovanja .

TURISTIČKA PUTOVANJA S KUĆNIM LJUBIMCIMA

Zašto su kućni ljubimci, osobito psi, sve češći pratitelji različitih „persona“ turističkih putnika ? Sve više domaćinstava ima kućnog ljubimca s kojim se kreće van svoga doma u slobodno vrijeme. Tržišni potencijal vlasnika kućnih ljubimaca raste iz godine u godinu. Još 2009. godine javno objavljeni podaci predstavljali su respektabilnu osnovu za specijalizaciju ponude prema „pet friendly“ putnicima.

Prema podacima za 2009. godinu bilo je registrirano kućnih ljubimaca mačaka u Njemačkoj 8,2 mil., Austriji 1,5 mil., Švicarskoj 1,4 mil. Registriranih pasa je bilo u Njemačkoj 5,4 mil, u Austriji 581.000, u Švicarskoj 490.000.

Tada se računalo da samo u Njemačkoj 23 milijuna domaćinstava ima jednog kućnog ljubimca, odnosno da svaki četvrti Nijemac posjeduje kućnog ljubimca. Danas već svaki drugi stanovnik Europske unije posjeduje kućnog ljubimca.

Već tada je istraživanje javnog mijenja dalo vrlo zanimljive rezultate: vlasnik se loše osjeća ako putuje bez ljubimca, vlasnicima više nedostaju ljubimci nego osobna računala, društvene mreže i igrice.

Kućni ljubimci su postali ravnopravni članovi obitelji, osobito psi i mačke. Njih jednako vole djeca, roditelji kao i parovi bez djece, parovi koje su djeca napustila pa onda mladi parovi koji započinju zajednički život ali i samci u svim generacijama.

Najčešće kućne ljubimce udomljuju Nijemci i to u dobi od 47 do 49 godina.

ŠTO TRAŽE NA TURISTIČKOM PUTOVANJU VLASNICI KUĆNIH LJUBIMACA ?

Vlasnici kućnih ljubimaca su redovni putnici na turističkim putovanjima, pretežito individualnog karaktera. Kod planiranja putovanja interesiraju se o mogućnostima pristupa određenih sadržaja kao što su smještaj, restoran, trgovina, plaža i slično ljubimcima. Tamo gdje se dobro osjećaju sa svojim ljubimcem tamo ostaju vjerni gosti.

S druge strane u Hrvatskoj su takvi sadržaji prilično suženi, još uvijek nismo „pet friendly“ destinacija poput Italije na primjer.

Vlasnici kućnih ljubimaca preferiraju izravan kontakt s vlasnikom smještaja pa je prvi izbor smještaj u apartmanima i kućama za odmor a 1/3 putnika s ljubimcima kao destinaciju biraju ruralni prostor (više mira, više slobodnog prostora oko smještaja, veća mogućnost šetnje s ljubimcem…).

Vlasnik „pet friendly“ smještaja mora poznavati potrebe kućnih ljubimaca, poput dostupnosti dobre veterinarske usluge, preporuke restorana koji primaju ljubimce, dostupnost dobre plaže za pse i slično. Sam smještaj također nudi neke pogodnosti za ljubimce poput poslastica za dobrodošlicu, posude za hranu i vodu, uredne podmetače za krevete za ljubimce, ograđen prostor izvan smještaja i slično.

Vlasnici kućnih ljubimaca u pravilu ranije planiraju putovanje i duže ostaju u pogodnoj destinaciji. Najrazvijenija „pet friendly“ destinacija je Istra koja privlači 1/3 svih putnika s ljubimcem. Slijedi Sjeverna Dalmacija s 1⁄4 putnika i Kvarner s 11% pet friendly putnika. Ono što je posebno važno, vlasnici kućnih ljubimaca rado putuju izvan špice glavne ljetne turističke sezone.

Preporučujem https://petfriendlyforum.com/#program 😊

www.nedopinezic.com

www.krckakuca.com

 

Objavljeno

Obiteljski smještaj u turizmu

 

Kako dalje 2 – bitka za opstanak

Koncem prošle, 2024. godine i u prvom tromesječju ove 2025. godine prezentirali smo u nizu predavanja pod naslovom „Kako dalje ?“ nove okolnosti poslovanja s kojima se suočava obiteljski smještaj.

Izazovi u 2026.

Neki noviteti, poput povećanog paušalnog poreza na dohodak, postupnog ukidanja mogućnosti iznajmljivanja smještaja u zgradama već su stupili na snagu. Ovih dana na naplatu stižu i prva rješenja o porezu na nekretnine. U idućoj godini će se napraviti planovi upravljanja destinacijom za sva odredišta prve skupine, očekuje se usvajanje izmjena Zakona o gradnji s rješenjima za ili protiv mogućnosti etažiranja smještajnih jedinica u hotelima;  mogući su i novi porezni „udari“ na iznajmljivače koji su već najavljeni…

Istodobno svjedočimo o blagom padu potražnje za ponudom smještaja u Hrvatskoj u srpnju i kolovozu. Osjećamo i pritisak na cijene, odnosno cjenovnu osjetljivost turista. Vještina određivanja pravog  omjera vrijednosti za novac nešto je što sve više dolazi do izražaja.

Praktična rješenja

Kako se snaći u svemu tome i preživjeti ? Neka moguća rješenja prezentirana su u sklopu ovogodišnjih predavanja „Kako dalje ?“. Za početak iduće godine pripremamo novo predavanje pod naslovom „Obiteljski smještaj – kako dalje? 2“ s podnaslovom „Bitka za opstanak.

Pripremamo analizu turističke sezone 2025. ,osvrt na međunarodna geopolitička kretanja, osobito u Europi, pregled stanja na nama najznačajnijim emitivnim tržištima i prijedlog  kratkoročnih i srednjoročnih mjera za opstanak obiteljskog smještaja na razini općine, grada ali i jedne obitelji.

Mjere dijelimo na društvene / komunalne u okviru izrade plana upravljanja destinacijom i individualne na razini svakog nositelja rješenja o kategorizaciji smještaja u domaćinstvu.

Što može napraviti općina, grad da zadrži visoku razinu legalnog smještaja, da poboljša uvjete poslovanja svojih obiteljskih mikropoduzetnika u turizmu ?

Što može napraviti iznajmljivač da poboljša svoju tržišnu poziciju i smanji troškove poslovanja ?

S prezentacijama krećemo odmah nakon Nove Godine, rezervirajte svoj termin na vrijeme 😊

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Veza OTA platformi i “malog turizma” – “trn u oku” “velikima”

Promjena “igre”

Pojavom OTA platformi, među kojima su booking.com i Airbnb najznačajnije,  potpuno se promijenilo okruženje za turističko poslovanje osobito malih poslovnih subjekata. Od tog trenutka svaka je ponuda u istoj prilici da bude prepoznata na tržištu. Sami ponuditelji uzimaju u svoje ruke alat za trženje svoje ponude.

Više nije ključna premium pozicija u najistaknutijoj destinaciji da bi se postigla vidljivost i potražnja. Osim toga OTA platforme su na polju edukacije ponuditelja napravile ogroman napredak. Jednostavno gosti kroz ocjene i recenzije daju do znanja što treba i na koji način unaprijediti u ponudi.

Obiteljski, privatni smještaj je vrlo fleksibilan, širinom i različitošću ponude nezamjenjiv. Smještaj kod malih iznajmljivača vrlo brzo reagira na povećanu ponudu a domaćini se brzo prilagođavaju na nove okolnosti. To je bilo posebno istaknuto za vrijeme trajanja pandemije „Covid 19“.

Obiteljski smještaj + OTA platforme = revolucija u turizmu

Obiteljski je smještaj u suradnji s OTA platformama pokrenuo najveći val zapošljavanja diljem svijeta ikada. Svaki smještaj se mora opremiti, urediti, održavati a gosti iz smještaja većinu svog budžeta troše van smještaja na razne sadržaje u destinaciji, na prijevoz, hranu, kupovinu i slično. Ta povećana potražnja generira nove poslove a te poslove obavljaju velikom djelom ljudi iz socijalno najosjetljivijih skupina društva.

Socijalno prihvatljiv, cjenovno pristupačan, sadržajno dovoljan, smještaj u domaćinstvu, obiteljski smještaj raste i zauzima sve veći dio „kolača“ tržišta turističkog smještaja.

Veliki smještajni sustavi lobiraju protiv malih

Zato je “trn u oku” velikom smještajnim sustavima. Cijela priča oko porezne politike i zakonskih ograničenja zapravo je pokušaj uplitanja zakonodavnih tijela u tržišne odnose a na poticaj snažnih lobija velikih smještajnih sustava. U konačnici njihov je cilj učiniti posredovanje OTA platformi kod “malog smještaja” neisplativim. Zato EU komisija razmatra uvođenje PDV-a od 13% na ukupnu cijenu aranžmana preko OTA platformi do 2028. godine a mnogi veliki gradovi diljem EU svojim restriktivnim odlukama nastoje smanjiti ili potpuno onemogućiti ovu vrstu usluge.

Mali turizam nije problem već rješenje brojnih problema

Iskustva iz New Yorka, Amsterdama, Pariza i mnogih drugih gradova pokazuju da se ograničavanjem slobode ponude smještaja kod domaćina postižu suprotni efekti od deklariranih. Posljedice su rast cijena smještaja u hotelima, smanjenje turističkih dolazaka, rast stopa nezaposlenosti, porast siromaštva, rast stopa općeg kriminaliteta.

„Mali turizam“ nije problem, već rješenje za mnoge probleme u društvu. Booking.com, Airbnb i ostale OTA platforme su  poželjan socijalni partner svakoj vlasti. Ove platforme su najveći neformalni poslodavac u turizmu i poluga za postizanje stabilnosti u društvu pogotovo ako to društvo nema druge čvrste ekonomske oslonce za široki spektar populacije, osim turizma.

Turizam je najučinkovitija platforma za održivi razvoj zajednice.  Osnove za uspjeh turizma, osim brige za okoliš i zajednicu, su promicanje mira, prijateljstva, suradnje među svim ljudima bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost i „boju kože“. Zato je turizam kao društvena pojava i najučinkovitija platforma mira među različitim ljudima, narodima, kulturama.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

HERCEGOVINA – NEISTRAŽENA DESTINACIJA

 

Hercegovina je danas jedna od najperspektivnijih turističkih destinacija u zaleđu jadranskog mora. Taj prostor „hinterlanda“ udaljenje samo pola sata vožnje od turistički najrazvijenijeg dijela Hrvatske. Ako se odlučite, možete krenuti iz Dubrovnika ili Splita prema Trebinju, Mostaru, Čapljini ili Međugorju na poludnevni izlet automobilom ili cjelodnevni biciklom. Toliko je taj prelijepi kraj blizu najvećoj koncentraciji turista i najprometnijim aerodromima na hrvatskoj obali.

Hercegovina je još uvijek svoja

Za razliku od brojnih turističkih destinacija koje su pod navalom investicija počele gubiti svoju autentičnost, Hercegovina još uvijek živi i čuva svoj autentični stil života.

Bile su rane 80-e 20.stoljeća. Šestero djece, Ivanka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović doživjelo je ukazanje Majke Božje na brdu Crnica. U tadašnjoj Socijalističkoj Jugoslaviji ovakva pojava koja je prouzročila sve veći interes hodočasnika iz svih tadašnjih republika nije dočekana dobro. Ubrzo je fra Jozo Zovko uhićen a sadržaj Svetog Pisma iz Biblije korišten je kao „dokazni materijal“ u namještenom procesu. Naravno da je sve to još više povećalo interes za putovanje u Međugorje. Tako je i naša obitelj krenula na tada nepoznat i prilično naporan put Jadranskom magistralom s otoka Krka, prelazeći nedavno otvoren „Titov most“ (sada Krčki most).

U Čitluku smo dočekani kao rodbina, primljeni u obiteljsku kuću na noćenje, poslužen nam je krjepki obrok od domaćih namirnica. Idućeg dana isto, bogat doručak, fina večera. Plaćanje ? Ništa ! U tada izuzetno siromašnom kraju skromni su  ljudi podijelili s nama koji smo došli s razvijenog turističkog otoka Krka, sve najbolje što su imali.

Desetljećima kasnije, nakon teških ratnih i poratnih vremena, Međugorje je ostalo svjetionikom vjere – u dobro, u ljude, u zdravlje, u sreću…Iako je Međugorje danas razvijeno turističko odredište s bogatom ponudom smještaja u hotelima, kampovima, apartmanima, taj duh blaženstva još uvijek „lebdi u zraku“. Barem ja imam takav osjećaj a dijelim ga sa stotinama tisuća ljudi iz cijeloga svijeta koji dolaze i vraćaju se zbog tog „hercegovačkog osjećaja“.

Zanimljivo je da sam isti osjećaj imao i na mnogim drugim mjestima u Hercegovini bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost ljudi na tom mjestu.

Susret s ljudima posebnog kova

Park prirode Blidinje. Jedno posebno mjesto u predivnom prirodnom okruženju. Masna Luka, franjevačko utočište za svakoga tko traži obnavljanje veze sa sobom ili Planinarski dom na Via Dinarica dužinskoj stazi ili „Hajdučke vrleti“…sve su to posebna mjesta s posebnim ljudima. Hotel i restoran „Hajdučke vrleti“ nastao je „iz inata“ na tromeđi županija, „ničijoj zemlji“. Podigao ih je poseban čovjek, vizionar koji je vidio svjetlu budućnost na kraju pogubnog rata. „Hajdučka krv“ Vinka Vukoja Lastvić, prerano preminulog poduzetnika, utrla je temelje jednog boljeg, s prirodom sljubljenog života njegovih nasljednika. Njegova kćer Marija Vukoja Lastvić ambasadorica je pravog hercegovačkog gostoprimstva temeljenog na izvornim vrijednostima ove posebne regije. Uz nju tu su još mnogi drugi dragi ljudi koji su zadržali onaj topli duh iz vremena prvih hodočasnika u Međugorje. Nada Šarić, „šaptačica biljkama“ koja u suradnji s prirodom, sa svojom obitelji proizvodi pripravke za dušu i tijelo, jedna je od osoba koje nose brand Hercegovine. Ako vas pak put nanese u Ljubuški, hotel „Bigeste“ ugodno će vas iznenaditi kvalitetom usluge ne samo smještaja već i restorana, slastičarne i ljubaznošću osoblja mentoriranog od strane vrsnog ugostiteljskog pedagoga i znalaca Stjepana Primorca.

Hercegovačka vinska cesta

Hercegovačka vinska scena zlatna je nit koja povezuje cijelu Hercegovinu. Nedavno su na Decanteru Bosanskohercegovačka vina osvojila čak 48 medalja, od čega 10 srebrnih i 38 brončanih. Blatina, Trnjak, Žilavka, „trolist“ iz Hercegovine okićen je svjetskim srebrom. Od Istočne Hercegovine i vinara udruženih u udrugu „Vinos“ pa preko „Vinske ceste Hercegovine“, od Trebinja, Ljubuškog do Crvenog Grma, sve brojniji i izvrsniji vinari nude „Hercegovinu u čaši“. Vinska kultura dio je „kulture stola“ u Hercegovini a najupućenije poznavateljice vinske scene su sjajne promotorice Hercegovine Stanislava Borovac, Mirna Jelčić i Ruba Velagić. Da su hercegovačke žene poduzetne i odrješite to je na daleko poznato ali i muškarci su ravnopravni u tom pozitivnom natjecanju. Može se reći da su vinari čvrstog karaktera kao i njihova vina. A sva su vina  dobra do izvrsna. Hercegovina, nekad „domovina“ cijenjenog duhana, danas postaje sve cjenjenija vinska i maslinarska regija. Sljubljivanje domaće autohtone hrane počevši od kruha i uštipaka do raznih pita, ovčjeg i kravljeg sira (poznati livanjski sir), mesa ispod saća / peke ili janjetine na ražnju, pastrve na žaru, pure, variva od raštike, juhe od bundeve… s odabranim vinima zaokružuje hercegovački gastronomski doživljaj za pamćenje.

Domaćinski smještaj

Moj prvi izbor je, kad god je to moguće, smještaj kod domaćina. Time dobivam ne samo udoban smještaj već i interakciju s predstavnicima lokalne zajednice. Kad te netko primi u svoj dom to je u zapadnoj kulturi najviši stupanj gostoprimstva. U vlastiti se dom pozivaju samo najbolji prijatelji. U Hercegovini ćete naći izvrsne domaćine u obiteljskim restoranima, obiteljskom smještaju, obiteljskim pansionima i hotelima. Treba priznati da se ovdje dobra usluga pruža i u većim hotelima i turističkim kampovima i naseljima. Svugdje su prisutni ta gostoljubivost i „izlaženje u susret gostu“ i više nego što to nalažu uobičajene norme.

Aktivni turizam

Ako je po nečemu zaista posebna, Hercegovina kao i cijela BiH idealna je destinacija za aktivan odmor. Planinarenje, bicikliranje, rafting, najrašireniji su oblici aktivnog turizma. Cikloturizam se oslanja na izvrsno organizirane biciklističke klubove i udrugu „Hercegovina Bike“ čiji članovi su i najbolji Ciklo vodiči. Najpoznatiji „biciklistički guru“ je Toni Zorić, aktualni predsjednik Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine. Toni i ljudi vezani uz biciklizam u BiH već godina podižu „letvicu“ vrhunskih sportskih biciklističkih događanja ali i organiziranih „biciklijada za svakoga“ od kojih je ona trasom nekadašnje „Ćirine pruge“ najpoznatija. Uz Anu Soldo, Ivana Jurilja, Renatu Kolobarić i suradnike, cikloturizam je u Hercegovini zaživio kao jedan od najboljih načina za upoznavanje destinacije. U tome su pomogli i brojni međunarodni projekti razvoja aktivnog i održivog turizma koje su ovi vrijedni ljudi znali dobro iskoristiti.

Planinarenje u BiH  je nešto kao što je „šetnja po rivi“ kod nas na otoku. U Hercegovini kao i u cijeloj BiH djeluju brojna odlično organizirana planinarska društva. Iz redova planinara „regrutiraju“ se i volonteri – spasitelji organizirani u Gorsku službu spašavanja. Planinarenje je postalo i turistički atraktivno pa su ljudi koji vole i poznaju planine pokrenuli avanturističke turističke agencije koje nude razne ture, od jednodnevnih do višednevnih, od jednostavnijih do izazovnih. Jedna od najpoznatijih ruta je „Via Dinarica“, dužinska planinarska transverzala koja počinju u Sloveniji i završava u Albaniji. Za cijelu stazu potrebni su mjeseci pješačenja ali najzanimljivije dionice se mogu, uz pomoć turističkih agencija, propješačiti za nekoliko dana. Green Visions https://greenvisions.ba/en    je jedna od prvih ako ne i prva osnovana agencija za ovu vrstu aktivnog odmora. Od velike pomoći za snalaženje u okolišu  je i platforma Outdooractive https://www.outdooractive.com/en/   koja u svoj sustav uvrštava  brojne točke od interesa aktivnih turista.

Prirodne ljepote i atrakcije Hercegovine

Da budem iskren, meni je sve u Hercegovini lijepo. Trebinje, Mostar, Široki Brijeg, Blagaj, Žitomislići, Stolac, Počitelj, Livno … Neretva, vodopad Kravice, spilja Vjetrenica prvi prirodni fenomen Hercegovine upisan na listu UNESCO-a , Peć – Mlini, Ravlića pećina, Trebižat, Buna, Stećci,Daorson, Humac, Hutovo blato… već spomenuto Međugorje, Blidinje. Ako ste raspoloženi za istraživanje, u Hercegovini možete provesti dane i dane u otkrivanju uvijek nečeg posebnog. Od velike pomoći u istraživanju bit će vam Stanislava Borovac, vodič i ambasador Hercegovine. Stanislavu možete vrlo jednostavno naći – zaustavite prvog stanovnika u nekom mjestu i pitajte za Stanu ali bolje da joj se u naprijed najavite mailom, jer Stana živi i radi „100 na sat“: stanislava@hercegovinabike.ba .

Ljudi

Možda ste već zaključili da žene u Hercegovini imaju jako važnu ulogu. I u pravu ste. One su posebne. Muškarci također. Nije neobično naći se u društvu gdje su oko vas momci viši od 190 cm, sportaši, pasionirani biciklisti, planinari, speleolozi, raftingaši, ljubitelji prirode, vinogradari i vinari, vrsni ugostitelji. Svi će vas srdačno primiti kao dragog gosta. Pored svih ljepota Hercegovine druženje s ljudima na kraju ostaje najdublje urezano u sjećanje. Zbog njih se i vraćamo u Hercegovinu na nastavak istraživanja. Hercegovina je još neispričana priča. Svaki posjetitelj svojim utiscima kreira dio priče o neistraženoj destinaciji u zaleđu hrvatskog Jadrana, samo pola sata vožnje od Dubrovnika ili Splita. A kad ste već tamo …

Nedo Pinezić