U krizi gledamo u budućnost

Što nam donosi bliska budućnost ?

U trenutačnom stanju jakog drugog vala pandemije Covida 19, malo se tko usudi govoriti o budućnosti. Kako će se razvijati gospodarski trendovi ? Tko su dobitnici a tko gubitnici velikih promjena ? Što se već neko vrijeme događa a osvijestili smo to pojavom pandemije ? Puno je otvorenih pitanja a malo pravih odgovora.

Već neko vrijeme pratim izlaganja dr. Petera Fiska. On je danas jedan od najcjenjenijih mislilaca i savjetnika za moderno poslovanje. Surađivao je s najvećim brendovima u industrijama transporta, sporta, slobodnog vremena i mnogim drugima.
Po zanimanju nuklearni fizičar, postao je najtraženiji marketinški guru sa sposobnošću pogleda u budućnost. Ako vas zanima nešto više informacija o Peteru možete ih naći ovdje: https://www.thegeniusworks.com/peter-fisk/about-me/career/

Posljednju Peterovu knjigu kupio sam putem Amazona baš neposredno prije izbijanja pandemije Covida 19. recentni događaji su me udaljili od tog štiva i slikovitih prikaza stanja promjena u globalnom gospodarstvu. Trebalo mi je neko vrijeme, kao i njemu, da se priberem i počnem ponovo slijediti niti promjena. Prije nekoliko tjedana Peter je objavio zanimljiva zapažanja.
Svijet se u 10 mjeseci toliko dramatično promijenio kao što se do sada mijenjao u 10 godina.
Mijenja se iz temelja poslovni model.

Manageri novog doba su nositelji novih poslovnih modela.

5 megatrendova
1. Životni vijek čovjeka se produžio. Došlo je do demografskih promjena u korist starije populacije.
2. Azija raste i preuzima vodstvo na globalnom planu.
3. Kognitivna tehnologija, umjetna inteligencija postaje okosnica 4. industrijske revolucije.
4. Svijet se reorganizira od zajednica nacija prema zajednicama megagradova.
5. Okolišne promjene usmjeravaju ekonomiju prema cirkularnom modelu.
4. industrijska revolucija
Digitalna industrijska revolucija omogućava rast BDPa uz istodobni pad emisije štetnog CO2. to pokazuju podaci o kretanjima BDPa i emisije CO2 u najrazvijenijim zemljama u posljednjih nekoliko godina. P2p edukacija (škola na daljinu) zapravo postaje globalna pojava. Svi se druže, sastaju, posluju sa svakim putem interneta. Susreti u živo (kontaktni susreti) potvrđuju beskontaktno postignute dogovore. Veliki brendovi u krizi zauzimaju veći prostor povjerenja kod kupaca. U krizi se „igra na sigurno, na provjereno“. Tu se može pratiti eksploziju rasta Amazona, Zooma, PayPala i sličnih digitalnih kompanija čiji je rast akceleriran pojavom pandemije Covida 19.

Tesla je sličan slučaj. Kod Tesle je došlo do velike transformacije od branda automobila do branda za energiju. Sustav baterijskog pohranjivanja električne energije i upravljanje potrošnjom danas je najznačajniji proizvod Tesle.
Pored ovih dobitnika kriznog razdoblja sve su jasniji i gubitnici. Poslovni prostori svih namjena i nekretninski business vezan uz njih, aviokompanije, rent a car, industrija nafte, industrija zabave… dio su industrija teško pogođenih ovom krizom. Zanimljiv je pad kozmetičke industrije prouzrokovan obavezom nošenja zaštitnih maski.

66. dana za prilagodbu

Praćenjem navika ljudi i prilagodbe na nove okolnosti došlo se do famoznih 66 dana u kojima ljudi prihvaćaju nove navike. To je to, tako zvano „novo normalno“.
Tvrtkama treba duže vrijeme. Neke se prilagode, imaju volju za inovacijama a neke ne uspijevaju na vrijeme promijeniti poslovni model. U svim dosadašnjim krizama nastajale su uspješne kompanije. Čak 57% uspješnih kompanija nastalo je u silaznoj putanji tako zvanog Schumpeterovog vala.

Promjena poslovne filozofije

Kompanije koje slijede trendove mijenjaju svoju poslovnu filozofiju i svoj poslovni model. Tako je Danone od proizvođača hrane u fokus stavio brigu o zdravlju svojih kupaca. Ide se ka personaliziranoj hrani. Cilj je putem dnk analize klijenta sastaviti hranu od sastojaka koji najviše odgovaraju organizmu kupca. Razvijaju se učinkoviti proizvođači hrane na vertikalnim farmama. Neki proizvođači su se orijentirali na zbrinjavanje ostataka hrane. Tako Kellogg ostatke pahuljica prerađuje u pivo. Veliki supermarketi poput Walmarta prenamjenjuju svoja parkirališta u drive in kina. S jedne je strane pao broj kupaca u velikim marketima a s druge su se strane zatvorile kino dvorane, sve pod utjecajem pandemije, i stvorila se nova poslovna prilika. Istovremeno se namirnice naručuju digitalnim putem a preuzimaju se u „Pick up caffe“ lokalima.

Kineski zmajevi

Već sam pisao o kineskim digitalnim divovima http://nedopinezic.com/2019/03/08/dramaticni-preokret-kinezi-preuzimaju-primat-u-globalnom-turizmu/ . Dianping Meituan je najveća kompanija za dostavu svega i svačega. Njena najveća snaga je u bazi podataka. Oni o svojim klijentima znaju doslovno sve. „Čitajući“ želje svojih kupaca nude mu upravo ono što on želi, ono što mu treba. Da li je to novac, zdravstvena usluga, putovanje ili pizza, nebitno.
Pinduoduo je također kineska kompanija koja se svrstala na drugo mjesto klasičnih web kataloga, odmah iza Alibabe. Međutim otišli su korak dalje. Oni putem društvenih mreža, igrica, oglasnika, i svih ostalih načina online okupljanja interesnih grupacija, „okrupnjavaju“ narudžbe. Većim brojem istovrsnih narudžbi postižu nižu cijenu za pojedinačnu robu ili uslugu. Imajuću u vidu veličinu domaćeg tržišta i potencijal susjednih tržišta u Aziji, ovi „kineski zmajevi“ nemaju konkurencije u svijetu.

„Vođe budućnosti“

Poslovni model personalizirane medicine usavršila je Anne Wojcicki. Ona nudi putem svoje platforme 23andMe dnk analizu putem koje se pristupa personaliziranom liječenju, odabiru ciljanih lijekova.
Zhang Ruimin je inovirao iznajmljivanje bijele tehnike. Njegova Haier grupa jedan je od najvećih proizvođača bijele tehnike. Unaprjeđuju poslovanje dostavom hrane na kućne adrese i skladištenjem u hladnjake koje su platili proizvođači hrane …
Emily Weiss je blogerica koja se je počela baviti personaliziranim proizvodima za ljepotu putem svoje tvrtke Glossier. Jim Hagemann Snabe predsjednik je tvrtke Siemens & Maersk. On je s timom stručnjaka inovirao „pametne kontejnere“ koji „sami komuniciraju“ s opskrbnim lancem, skraćuju proces dostave i optimiziraju skladištenja. To su vodeći ljudi novog doba razvoja ekonomije.

Ključna pitanja za poduzetnike

Biti poduzetnik danas ultimativno znači biti i inovativan. Poduzetnik mora imati strast za napredak i mora tražiti više ciljeve svojih pothvata. Zašto pokrenuti neki posao ? Treba se „staviti u cipele potrošača“. Glavni cilj pokretanja nekog posla trebao bi biti rješavanje nekog problema – energetskog, ekološkog, zdravstvenog …U procesu stvaranja novog proizvoda ili usluge mora se ubrzati put od ideje do akcije. Svaku inovaciju treba testirati, nešto naučiti, popraviti pa ponovo testirati i tako redom dok se ne postigne željeni učinak. Ključna karakteristika modernog poduzetnika je bolji pregled budućnosti. Mentalni sklop rješavanja problema i želja za napretkom i rastom karakteristike su vodećih managera moderne ekonomije.
Nedopinezic.com

Na marginama konferencije Može li hrvatski turizam 365

 

https://www.turizam365.com/

Post Covid izazovi i razvoj

Ovo je bio naslov panel rasprave.  Možda je prerano razgovarati o razvoju.
Izazove bih u svakom slučaju stavio daleko ispred razvoja iz jednostavnog razloga što još nemamo “svjetlo na kraju tunela”. Trenutačno Europom hara drugi val pandemije Covid 19. U svijetu nije ništa bolja situacija.

Za sada se čini da nam slijedi ponavljanje scenarija ove godine u idućoj. Nadamo se da neće biti velikog zatvaranja ali sve druge mjere će i dalje biti na snazi.

Bez predsezone i posezone

Ovogodišnje predsezone nije ni bilo a posezona je naprasno prekinuta znamo iz kojih razloga. Funkcionirali smo negdje od početka srpnja do kraja prvog tjedna kolovoza relativno dobro a onda, kao u sportu kada se veselimo prije kraja utakmice, situacija je počela izmicati kontroli. Izgubili smo sigurnih milijardu i pol eura prihoda samo zbog toga.

Oporavak i razvoj još nisu na vidiku

Organiziranih, grupnih putovanja i dalje nema, bilo cestom, zrakom ili morem. Kongresni turizam je u zastoju. Pod znakom pitanja su Advent i Nova Godina kao i karneval.

O razvoju možemo razmišljati tek kada zaokružimo jednogodišnji ciklus poslovanja i zbrojimo sve učinke po kvartalima. Ako tada dođe do smirivanja pandemije i njenog prestanka iz bilo kojeg razloga, možemo, poučeni dotadašnjim iskustvom planirati daljnji razvoj. Sigurno će se neki sada naglašeni trendovi zadržati i u buduće ali zaista još uvijek imamo cijeli set otvorenih pitanja, osobito onih vezanih za van europska tržišta.

Zaista se ne bih usudio prognozirati smjer niti tempo razvoja. Trenutačno smo sretni što smo preživjeli, što smo zdravi, što nismo ovršeni, što ćemo nekako, na “iglene uši” uspjeti platiti obaveze i podmiriti troškove tekućeg održavanja.

Ostanimo odgovorni i postanimo učinkoviti

Borimo se cijelo vrijeme svim snagama prvo da nas se prati regionalno, što se stanja rizika od Covida tiče i s druge strane da se zaista svi dionici jedne regije ponašaju odgovorno kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku. To je osnovni preduvjet za bilo kakvo turističko kretanje. Bez toga nema turizma u ovim okolnostima.
Treća stvar za koju se zalažemo to je da naše turističke vlasti pokrenu domaće tržište koristeći “pokvareni alat” crokartice kao modificirano sredstvo za ostvarivanje popusta u javnom servisu. Tu prije svega mislimo na autoceste, trajekte, zrakoplovne linije, autobusne linije, vlakove… svu onu prometnu infrastrukturu kojom upravlja država. Cijena transporta unutar Hrvatske je previsoka za prosječnog putnika. Ona iznosi i više od jedne trećine troškova turističkog putovanja.

To je jedan ključ za pokretanje domaćeg tržišta . Drugi ključ je raspored školskih praznika. Treći je dodatak na dohodak naših građana sa svrhom trošenja na turističke sadržaje. Taj dodatak ne može biti prebačen isključivo na teret poslodavca. U našem fiskalnom i parafiskalnom bazenu ima prostora za zagrabiti u dodatne olakšice za turistička putovanja.

Razvoj upravljačkog mehanizma

U konačnici ako govorimo o nekom razvoju, potreban nam je , prije svega, razvoj novih turističkih proizvoda, novih sezona i efikasno upravljanje tim novim proizvodima. Trenutno nemamo efikasnog upravljačkog mehanizma nigdje pa ni ondje gdje se donekle razvilo nove turističke proizvode poput cikloturizma. Svi pružatelji usluga noćenja i hrane zainteresirani su za ovo pitanje. To je ključno pitanje nekog budućeg razvoja hrvatskog turizma. Destinacijski proizvodi po godišnjim dobima, ciljnim skupinama, geo tržištima…

Nedopinezic.com