Ovo stanje je usporedivo s razdobljem pandemije
Aktualni se sukob nadovezuje na već postojeće globalne napetosti. Svijet je ušao u razdoblje povećane nesigurnosti, koje se u određenoj mjeri može usporediti s razdobljem pandemije koronavirusa.
NiTko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija razvijati ni kada bi sukob mogao završiti. Već sada vidimo posljedice u zračnom prometu jer su čvorišta poput Dubaija ključne tranzitne točke za putnike i robu između Europe i Dalekog istoka.
Istodobno raste i cijena energenata zbog napetosti oko Hormuškog tjesnaca, što dodatno poskupljuje putovanja. Sve to ima i snažan psihološki učinak na turiste. Pogotovo ako ste putnik koji je ostao zarobljen na udaljenoj destinaciji. To stvara oprez pri planiranju budućih putovanja i kod mnogih budi sjećanja na razdoblje pandemije.
Rast cijena energenata povećava pritisak na kućne budžete, pa se u takvim okolnostima često bilježi i blagi pad interesa za masovna ljetna putovanja. Sve zajedno ne stvara osobito optimističnu sliku za turistička kretanja u kratkom roku.
Hrvatska bi mogla imati prednost
Hrvatska bi u takvim okolnostima mogla imati i prednost u odnosu na neke druge destinacije.
Hrvatski adut je u tome što je prije svega autodestinacija. Tu bi Hrvatska mogla izvući benefit. Gosti koji dolazi automobilom ne planiraju mjesecima unaprijed putovanja. U situacijama globalne nesigurnosti turistima je važan i osjećaj kontrole, činjenica da se u slučaju potrebe mogu vratiti kući.
Treba nuditi povoljne opcije
Ponavlja se situacija kao s covidom ili u onim postcovidnim godinama, kad su turisti dolazili u Hrvatsku. A tu su i one famozne 2022. i 2023., kad ljudi nisu putovali niti izlazi iz domova za vrijeme lockdowna pa su imali novac za potrošiti, što je dovelo do viših cijena.
Sad bi jedino moglo biti više suzdržavanja u potrošnji uz nesigurnost oko energenata. Hrvatska bi mogla profitirati, ali ponajprije u segmentima koji nude povoljniji omjer vrijednosti za novac, poput kampova i privatnog smještaja srednje kategorije.
Što se tiče Grčke i Turske na istočnom Mediteranu i njihovog položaja, oni imaju specifičnu situaciju. Turska ima sličan turistički proizvod kao Španjolska i to rivalstvo traje već godinama. Sada bi Španjolska mogla profitirati od krize na Bliskom istoku koja je na domak Turskoj.
Grčka ima turistički proizvod koji je u određenoj mjeri sličan našem. Sjever Grčke ima stabilna tradicionalna tržišta, snažno je vezan uz Balkan, osobito uz Srbiju i Makedoniju. Taj dio tržišta vjerojatno će i dalje funkcionirati bez većih promjena.
Mi već i bez ove situacije privlačimo brojne goste višeg srednjeg sloja iz Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske koji biraju hrvatski Jadran umjesto Grčke. Podbacio nam je niži srednji sloj iz Njemačke zbog ekonomske situacije.
Albanija posljednjih godina snažno ulaže u turizam i bila je jedna od najbrže rastućih destinacija u Europi. Za dio gostiju koji traže povoljniji omjer cijene i kvalitete, Albanija može postati alternativa.
Koje su zemlje konkurencija Hrvatskoj ?
Hrvatska se i cijenama već svrstala u viši segment i danas smo po osnovnim turističkim uslugama usporedivi s Italijom i Francuskom. U segmentu individualnog dolaska automobilom naša su stvarna konkurencija prije svega destinacije poput Italije, Francuske ali i Austrija i južna Njemačka, čak i Baltik u srpnju, koje sve više privlače goste tijekom ljeta.
Hrvatska bi ipak mogla zadržati rezultate na razini prošle godine
I bez ovih zbivanja već se postavljalo pitanje hoće li se ponoviti rezultati prošlogodišnje sezone. U ovakvoj situaciji Hrvatska bi ipak mogla imati određenu prednost jer dio turista odustaje od dalekih avionskih putovanja i, slično kao u razdoblju pandemije, okreće se bližim autodestinacijama poput Jadrana.
Zato očekujem rezultate približno na razini prošle godine, uz mogućnost manjih pomaka. No treba imati na umu da nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći kako će se razvijati ratna zbivanja. Postoje pitanja na koja zasad nema odgovora”