Hercegovina je danas jedna od najperspektivnijih turističkih destinacija u zaleđu jadranskog mora. Taj prostor „hinterlanda“ udaljenje samo pola sata vožnje od turistički najrazvijenijeg dijela Hrvatske. Ako se odlučite, možete krenuti iz Dubrovnika ili Splita prema Trebinju, Mostaru, Čapljini ili Međugorju na poludnevni izlet automobilom ili cjelodnevni biciklom. Toliko je taj prelijepi kraj blizu najvećoj koncentraciji turista i najprometnijim aerodromima na hrvatskoj obali.
Hercegovina je još uvijek svoja
Za razliku od brojnih turističkih destinacija koje su pod navalom investicija počele gubiti svoju autentičnost, Hercegovina još uvijek živi i čuva svoj autentični stil života.
Bile su rane 80-e 20.stoljeća. Šestero djece, Ivanka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović doživjelo je ukazanje Majke Božje na brdu Crnica. U tadašnjoj Socijalističkoj Jugoslaviji ovakva pojava koja je prouzročila sve veći interes hodočasnika iz svih tadašnjih republika nije dočekana dobro. Ubrzo je fra Jozo Zovko uhićen a sadržaj Svetog Pisma iz Biblije korišten je kao „dokazni materijal“ u namještenom procesu. Naravno da je sve to još više povećalo interes za putovanje u Međugorje. Tako je i naša obitelj krenula na tada nepoznat i prilično naporan put Jadranskom magistralom s otoka Krka, prelazeći nedavno otvoren „Titov most“ (sada Krčki most).
U Čitluku smo dočekani kao rodbina, primljeni u obiteljsku kuću na noćenje, poslužen nam je krjepki obrok od domaćih namirnica. Idućeg dana isto, bogat doručak, fina večera. Plaćanje ? Ništa ! U tada izuzetno siromašnom kraju skromni su ljudi podijelili s nama koji smo došli s razvijenog turističkog otoka Krka, sve najbolje što su imali.
Desetljećima kasnije, nakon teških ratnih i poratnih vremena, Međugorje je ostalo svjetionikom vjere – u dobro, u ljude, u zdravlje, u sreću…Iako je Međugorje danas razvijeno turističko odredište s bogatom ponudom smještaja u hotelima, kampovima, apartmanima, taj duh blaženstva još uvijek „lebdi u zraku“. Barem ja imam takav osjećaj a dijelim ga sa stotinama tisuća ljudi iz cijeloga svijeta koji dolaze i vraćaju se zbog tog „hercegovačkog osjećaja“.
Zanimljivo je da sam isti osjećaj imao i na mnogim drugim mjestima u Hercegovini bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost ljudi na tom mjestu.
Susret s ljudima posebnog kova
Park prirode Blidinje. Jedno posebno mjesto u predivnom prirodnom okruženju. Masna Luka, franjevačko utočište za svakoga tko traži obnavljanje veze sa sobom ili Planinarski dom na Via Dinarica dužinskoj stazi ili „Hajdučke vrleti“…sve su to posebna mjesta s posebnim ljudima. Hotel i restoran „Hajdučke vrleti“ nastao je „iz inata“ na tromeđi županija, „ničijoj zemlji“. Podigao ih je poseban čovjek, vizionar koji je vidio svjetlu budućnost na kraju pogubnog rata. „Hajdučka krv“ Vinka Vukoja Lastvić, prerano preminulog poduzetnika, utrla je temelje jednog boljeg, s prirodom sljubljenog života njegovih nasljednika. Njegova kćer Marija Vukoja Lastvić ambasadorica je pravog hercegovačkog gostoprimstva temeljenog na izvornim vrijednostima ove posebne regije. Uz nju tu su još mnogi drugi dragi ljudi koji su zadržali onaj topli duh iz vremena prvih hodočasnika u Međugorje. Nada Šarić, „šaptačica biljkama“ koja u suradnji s prirodom, sa svojom obitelji proizvodi pripravke za dušu i tijelo, jedna je od osoba koje nose brand Hercegovine. Ako vas pak put nanese u Ljubuški, hotel „Bigeste“ ugodno će vas iznenaditi kvalitetom usluge ne samo smještaja već i restorana, slastičarne i ljubaznošću osoblja mentoriranog od strane vrsnog ugostiteljskog pedagoga i znalaca Stjepana Primorca.
Hercegovačka vinska cesta
Hercegovačka vinska scena zlatna je nit koja povezuje cijelu Hercegovinu. Nedavno su na Decanteru Bosanskohercegovačka vina osvojila čak 48 medalja, od čega 10 srebrnih i 38 brončanih. Blatina, Trnjak, Žilavka, „trolist“ iz Hercegovine okićen je svjetskim srebrom. Od Istočne Hercegovine i vinara udruženih u udrugu „Vinos“ pa preko „Vinske ceste Hercegovine“, od Trebinja, Ljubuškog do Crvenog Grma, sve brojniji i izvrsniji vinari nude „Hercegovinu u čaši“. Vinska kultura dio je „kulture stola“ u Hercegovini a najupućenije poznavateljice vinske scene su sjajne promotorice Hercegovine Stanislava Borovac, Mirna Jelčić i Ruba Velagić. Da su hercegovačke žene poduzetne i odrješite to je na daleko poznato ali i muškarci su ravnopravni u tom pozitivnom natjecanju. Može se reći da su vinari čvrstog karaktera kao i njihova vina. A sva su vina dobra do izvrsna. Hercegovina, nekad „domovina“ cijenjenog duhana, danas postaje sve cjenjenija vinska i maslinarska regija. Sljubljivanje domaće autohtone hrane počevši od kruha i uštipaka do raznih pita, ovčjeg i kravljeg sira (poznati livanjski sir), mesa ispod saća / peke ili janjetine na ražnju, pastrve na žaru, pure, variva od raštike, juhe od bundeve… s odabranim vinima zaokružuje hercegovački gastronomski doživljaj za pamćenje.
Domaćinski smještaj
Moj prvi izbor je, kad god je to moguće, smještaj kod domaćina. Time dobivam ne samo udoban smještaj već i interakciju s predstavnicima lokalne zajednice. Kad te netko primi u svoj dom to je u zapadnoj kulturi najviši stupanj gostoprimstva. U vlastiti se dom pozivaju samo najbolji prijatelji. U Hercegovini ćete naći izvrsne domaćine u obiteljskim restoranima, obiteljskom smještaju, obiteljskim pansionima i hotelima. Treba priznati da se ovdje dobra usluga pruža i u većim hotelima i turističkim kampovima i naseljima. Svugdje su prisutni ta gostoljubivost i „izlaženje u susret gostu“ i više nego što to nalažu uobičajene norme.
Aktivni turizam
Ako je po nečemu zaista posebna, Hercegovina kao i cijela BiH idealna je destinacija za aktivan odmor. Planinarenje, bicikliranje, rafting, najrašireniji su oblici aktivnog turizma. Cikloturizam se oslanja na izvrsno organizirane biciklističke klubove i udrugu „Hercegovina Bike“ čiji članovi su i najbolji Ciklo vodiči. Najpoznatiji „biciklistički guru“ je Toni Zorić, aktualni predsjednik Biciklističkog saveza Bosne i Hercegovine. Toni i ljudi vezani uz biciklizam u BiH već godina podižu „letvicu“ vrhunskih sportskih biciklističkih događanja ali i organiziranih „biciklijada za svakoga“ od kojih je ona trasom nekadašnje „Ćirine pruge“ najpoznatija. Uz Anu Soldo, Ivana Jurilja, Renatu Kolobarić i suradnike, cikloturizam je u Hercegovini zaživio kao jedan od najboljih načina za upoznavanje destinacije. U tome su pomogli i brojni međunarodni projekti razvoja aktivnog i održivog turizma koje su ovi vrijedni ljudi znali dobro iskoristiti.
Planinarenje u BiH je nešto kao što je „šetnja po rivi“ kod nas na otoku. U Hercegovini kao i u cijeloj BiH djeluju brojna odlično organizirana planinarska društva. Iz redova planinara „regrutiraju“ se i volonteri – spasitelji organizirani u Gorsku službu spašavanja. Planinarenje je postalo i turistički atraktivno pa su ljudi koji vole i poznaju planine pokrenuli avanturističke turističke agencije koje nude razne ture, od jednodnevnih do višednevnih, od jednostavnijih do izazovnih. Jedna od najpoznatijih ruta je „Via Dinarica“, dužinska planinarska transverzala koja počinju u Sloveniji i završava u Albaniji. Za cijelu stazu potrebni su mjeseci pješačenja ali najzanimljivije dionice se mogu, uz pomoć turističkih agencija, propješačiti za nekoliko dana. Green Visions https://greenvisions.ba/en je jedna od prvih ako ne i prva osnovana agencija za ovu vrstu aktivnog odmora. Od velike pomoći za snalaženje u okolišu je i platforma Outdooractive https://www.outdooractive.com/en/ koja u svoj sustav uvrštava brojne točke od interesa aktivnih turista.
Prirodne ljepote i atrakcije Hercegovine
Da budem iskren, meni je sve u Hercegovini lijepo. Trebinje, Mostar, Široki Brijeg, Blagaj, Žitomislići, Stolac, Počitelj, Livno … Neretva, vodopad Kravice, spilja Vjetrenica prvi prirodni fenomen Hercegovine upisan na listu UNESCO-a , Peć – Mlini, Ravlića pećina, Trebižat, Buna, Stećci,Daorson, Humac, Hutovo blato… već spomenuto Međugorje, Blidinje. Ako ste raspoloženi za istraživanje, u Hercegovini možete provesti dane i dane u otkrivanju uvijek nečeg posebnog. Od velike pomoći u istraživanju bit će vam Stanislava Borovac, vodič i ambasador Hercegovine. Stanislavu možete vrlo jednostavno naći – zaustavite prvog stanovnika u nekom mjestu i pitajte za Stanu ali bolje da joj se u naprijed najavite mailom, jer Stana živi i radi „100 na sat“: stanislava@hercegovinabike.ba .
Ljudi
Možda ste već zaključili da žene u Hercegovini imaju jako važnu ulogu. I u pravu ste. One su posebne. Muškarci također. Nije neobično naći se u društvu gdje su oko vas momci viši od 190 cm, sportaši, pasionirani biciklisti, planinari, speleolozi, raftingaši, ljubitelji prirode, vinogradari i vinari, vrsni ugostitelji. Svi će vas srdačno primiti kao dragog gosta. Pored svih ljepota Hercegovine druženje s ljudima na kraju ostaje najdublje urezano u sjećanje. Zbog njih se i vraćamo u Hercegovinu na nastavak istraživanja. Hercegovina je još neispričana priča. Svaki posjetitelj svojim utiscima kreira dio priče o neistraženoj destinaciji u zaleđu hrvatskog Jadrana, samo pola sata vožnje od Dubrovnika ili Splita. A kad ste već tamo …
Nedo Pinezić
