Objave

Objavljeno

PLANINARENJE ZA POČETNIKE NA OTOKU KRKU

 

Krk dio Dinarida

S prvim promjenama vremena koncem kolovoza i početkom rujna kada se počinju izmjenjivati kratke nevere i bura, atraktivnost kupanja u moru naglo splašnjava. Ostaju samo oni najuporniji ljubitelji plivanja, neki s ovom aktivnošću nastavljaju i do kasne jeseni a rijetki plivaju u moru tijekom cijele godine. Plivanje svakako spada u aktivni odmor iako se neopravdano svrstava kao kupanje – sunčanje u neaktivni oblik provođenja slobodnog vremena. No ostavimo ovu temu za neku drugu prigodu, vraćamo se planinarenju.
Otok Krk ima svoj „planinski“ dio, dapače spada u skupinu visokih jadranskih otoka. Što više, ako niste znali, Krk pripada Dinarskom gorju, Dinarskim Alpama ili Dinaridima :

Južni Krk

„Južni se Krk prostire na području južno od linije Vrbnik – Dunat u Puntarskoj dragi. Ta je linija ujedno i najuži dio otoka sa samo 6 kilometara širine. Južnim Krkom dominiraju dva paralelna gorska lanca s najvišim otočnim vrhovima te Bašćanskom dolinom između njih. U ovu cjelinu ulazi i razvedena zapadna obala koja je oko mjesta Punat (Puntarska draga) niska i pristupačna, a oko Stare Baške viša i manje pristupačna. Istočna je obala južnog dijela Krka potpuno nepristupačna i izrazito strma.

Krajolikom dominiraju ogoljeli pašnjaci ograđeni pastirskim međama – suhozidima, tj. gromačama, te poneki dijelovi plodne zemlje koji su tim istim suhozidima čuvani od erozije, ispiranja od snažnih bujičnih nanosa vode koji se za jakih kiša spuštaju s brda. Iznimke od te ogoljelosti kojoj osim vapnenaca doprinosi jaka i česta bura, su maleno polje u blizini Punta, Sus, i Bašćanska dolina. Oba su nekad bila intenzivno obrađivana, a danas su pretežno zapuštena. Bašćanska dolina nastavak je osnovne sinklinale otoka: Omišaljski zaljev – Omišaljsko polje – Dobrinjsko polje – Vrbničko polje – Bašćanska dolina – Bašćanska draga. Tom flišnom udolinom teče najveći vodeni tok na otoku, Suha Ričina ili Vela Rika.

Krajnji dio Bašćanske doline je potopilo more i stvorilo Bašćansku dragu koja se uvukla u otok 3 kilometra. Istočni dio čini brdski masiv koji se pruža paralelno s Vinodolskim hrbatom na kopnu. Dio tog gorovitog lanca su vrhovi Kozlja (464 m), Diviška (471 m), Hlam (461 m). Između istočnog i zapadnog dijela pruža se neprekinuta udolina također smjera sjeverozapad – jugoistok. Nju čine Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko polje, a Omišaljski zaljev na sjeveru te Bašćanska draga na jugu zapravo su potopljeni dijelovi te udoline. Zatim slijedi zapadni gorski lanac s najvišim otočnim vrhovima Obzova (568 m), Veli vrh (541 m), Orljak (537 m), Veli (482 m) i Mali Hlam (446 m), a na jugu nastavak tog masiva predstavlja otok Prvić.“ https://www.dinarskogorje.com/krk.html

Mala planinarska avantura

Znači imamo sve za potpun planinarski ugođaj: dva brdska masiva, kanjon između njih, borovu šumu, potok i jedan od najzanimljivijih zip line pravaca https://zipline-edison-krk.com/hr/zipline/ .
Kao potpuni amateri izabrali smo komotniju turu do vrha otoka. Krećemo s prijevoja Treskavac gdje smo već na pola puta do ciljanog vrha Obzova (568 m). U pripremi ove male ture dobro su nam došle informacije prikupljene s blogova na internetu ali i putem izvrsne karte „Krk hike“ u izdanju Turističke zajednice otoka Krka https://www.krk.hr/wp-content/uploads/2022/04/KrkOutdoor_GbDe.pdf .

Shvatili smo da od obuće moramo imati prave, čvrste planinarske cipele s pravim pješačkim čarapama, zaštitu od sunca na glavi, naravno zaštiti izložene dijelove tijela kremom za sunčanje, ponijeti dosta vode, barem 1 do 1,5 l po osobi i odjeću za presvlačenje.

Krenuli smo u 16:30 s označenog parkirališta na samom prijevoju asfaltiranom cestom skoro pola sata hoda do markirane planinarske staze prema vrhovima Krka. Staza je uska, „ukrašena“ nazubljenim kamenjem, pravim malim škrapama pa su koncentracija i oprez pri hodanju preporučljivi. Prolazimo kraj malog OPGa, prave male zelene oaze usred krša. Lijepa loza, obrađena zemlja, uredan okoliš, zaista lijep prizor. Uskoro nam se „ukazuje“ prvi od „three summits“, Veli vrh. Tako blizu a tako daleko. Iako se čini da bi poprječni put bio brži, kao savjesni amateri držimo se dobro označene rute koja je ujedno, u suprotnom smjeru, završna dionica Camino Krk rute.

Osjećaj zadovoljstva osvajanjem prvog vrha je neopisiv. Nagrada stiže u vidu prekrasnog pogleda na Puntarsku valu, grad Krk, susjedne otoke Plavnik, Cres, Lošinj, Rab, Pag, na jezero Ponikve, Gorski kotar, Velebitski masiv…
Prikupili smo snagu i krećemo dalje misleći da je sljedeći vrh konačan cilj – Obzova. Nakon pola sata hodanja stižemo do vrha Brestovica s jedinstvenih 555 metara nadmorske visine. Vidimo treći vrh, Obzovu koja nam se, već prilično umornima, čini daleko. Ipak „doći u Rim i ne vidjeti Papu“ nema smisla pa nastavljamo dalje sljedeći oznake.

Hodali smo dobrih četrdeset minuta i konačno stigli do Obzove. Prizor je veličanstven ! Pogled na sve strane otoka Krka u istom trenutku pruža mogućnost praćenja trajektnih linija Stinica – Mišnjak, Lopar – Valbiska i Merag – Valbiska. Veličanstven pogled prema kanjonu i drugom brdskom masivu koji se „stapa“ s brdovitim kopnom. Veličanstveni otoci Prvić, Grgur i Goli „kao na dlanu“, Pag, Rab, Lošinj, Cres, Plavnik, Učka, čak i Istra koja se vidi „kroz sedlo“ , prijevoj iznad Belog na Cresu, Rijeka, Crikvenica, Novi Vinodololski …sve se odlično vidi golim okom po ne baš najbistrijem vremenu.

Nakon nezaobilaznog „foto sessiona“ vraćamo se žurnim korakom praćeni suncem na zalazu. Taman na križanju putova „Žičevo“ i nekog budućeg skretanja za Punat, sunce već polako nestaje iza Cresa i Učke a mi za još uvijek danjeg svjetla stižemo do parkiranog automobila. Mokri od znoja i ugodno umorni zaključujemo još jednu malu, bodulsku avanturu prilagodljivu „svačijem džepu“. Ovaj izlet bi svakako svaki domaćin trebao preporučiti svojim gostima. Kratki izlet može se produžiti na cijeli dan ako se još uklopi avantura na ziplineu Edison, posjet interpretacijskom centru Sv. Lucije u Jurandvoru, kupanje ili šetnja Baškom i degustacija žlahtine u Vrbniku.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

(E) BICIKLOM S KRKA NA RAB

Biciklom na otok sreće

Kvarnerski otoci su čudo. Svaki je otok svijet za sebe – geomorfološki, po razvedenosti obale,  po flori i fauni, sastavu tla, povijesti, kulturi življenja… Veliki otoci, relativno dobro dostupni s otoka Krka koji postaje „most poslije mosta“ na plavoj magistrali što povezuje otočni jadranski niz.

Putovanje biciklom, osobito onom pojačanom elektromotorom, u ljetnim mjesecima prvi je izbor za upoznavanje otoka. Tiha, dovoljno brza za dobru dnevnu mobilnost  a opet dovoljno spora za uživanje u pogledu, pogodna za zaustavljanje na svakom mjestu… E bike je ekonomično prijevozno sredstvo za kojega se uvijek nađe mjesta na trajektu pa ne treba strahovati o koloni vozila koja čekaju na ukrcaj.

Živimo u prekrasnom kraju iako zbog radnih obaveza ne uspijevamo ostvariti godišnji odmor u najljepšem dijelu godine, ipak uspijevamo „ukrasti trenutke za sebe“, dapače, „ukrasti dan“.

Nedjelja je bio taj dan kad smo se s Krka uputili na Rab preko trajektnog pristaništa Valbiska. Trajekt kreće u 07:45, cijena putne karte za osobu u jednom smjeru je 45:00 kn kao i za bicikl, 180,00 kn povratna karta. Povratak iz Lopara za Valbisku je u 18:30, plovidba traje sat i četrdeset minuta. Sve je optimalno za izletnički jednodnevni program.

Sama plovidba je već doživljaj. Veliki, komforni trajekt „Lošinj“ sa sjajnom posadom, zaista udobnim salonom, sjajnom kavom i predobrim pogledom na okolne atrakcije s dviju paluba, pravo je mini krstarenje. Ruta prolazi kraj otoka Plavnika, hridi Galun, s pogledom na grad Krk, Staru Bašku, otoke Prvić, Grgur, Goli, Cres, Lošinj, Pag…

Iz Lopara za Rab

U Loparu već na samom pristaništu počinje biciklistička staza koja, uz male prekide, vodi do Gornje Supetarske Drage. Ova staza je dobra, pruža sigurnost biciklistima koji su izdvojeni od ostalog prometa. Na vrhuncu uspone odmorište „Zlatni zalaz“ s predivnim pogledom na arhipelag.

Putovanje iz Supetarske Drage do grada Raba najbolje je nastaviti prometnicom jer kombinirana pješačko – biciklistička staza ima česte prijelaze s jedne na drugu stranu prometnice, iznenadna suženja, nepropisno parkirana vozila …sve to čini vožnju takvom stazom opasnom jer pad na kolnik može biti neugodan a sudar s nadolazećim vozilima neizbježan.

Rab

Vožnja od Lopara do grada Raba traje četrdesetak minuta, nagrada je dolazak u predivni ambijent stare gradske jezgre. Kolač i kava kao nagrada u jednom od lokala „točka je na i“ podužeg pedaliranja. Okrijepljeni novim kalorijama krećemo u šetnju gradom. Šetnja dugom, rodovima bogatom rivom, pravi je doživljaj. Tu srećemo i kapetana Marina Crnčića koji svakodnevno brodom „Tajana“ dovodi turiste iz grada Krka u grad Rab u sklopu cjelodnevnog, vrlo sadržajnog izleta. Tu je i brod „Angiolina“ koji također s otoka Krka, iz Baške dovodi turiste na sličnoj turi u Rab.

Našu je pozornost najviše privukao jedan manji, linijski brod „Rapske plovidbe“ koji spaja Rab i Lun na susjednom Pagu. Lun je nekada bio u sastavu općine Rab. U glavnoj sezoni od 01. 07. do 31. 08. ova linija kreće iz Raba prema Lunu subotom, nedjeljom i ponedjeljkom u 12:00 a utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom u 09:00, 12:00 i 17:00. Iz Luna za Rab prometuje subotom, nedjeljom i ponedjeljkom u 07:30 a ostale dane u 07:30, 10:00 i 16:00. Cijena karte za putnika je 40:00 kn. Na brod se može i biciklom a cijena karte za bicikl je također 40:00 kn. U međusezoni (01.06. – 30.06. i 01.09. – 30.09.) ova linije prometuje iz Raba prema Lunu svakoga dana osim četvrtka s polaskom u 12:00 a četvrtkom još i u 09:00 i 17:00. Isto tako i iz Luna za Rab svakoga dana osim četvrtka u 07:30 a četvrtkom i u 10:00 i u 16:00. U ostalim mjesecima linija prometuje ponedjeljkom, srijedom i petkom s polascima iz Luna u 07:30 i iz Raba u 12:00. Ako se putuje iz Krka s namjerom da se posjeti i Pag, treba računati s noćenjem u Lunu. To može biti sjajan dvodnevni izlet. Vrtove lunjskim maslina (https://www.olive-gardens.eu/)  zgodno je obići na biciklu a delicije restorana Tovarnele već smo isprobali. Ovu ćemo avanturu planirati za jednu drugu zgodu, danas ostajemo na Rabu.

Gornjom ulicom do Rapske katedrale uz povremeno „zavirivanje“ u bočne kale koje se spuštaju prema moru, uživanje u panoramskom pogledu prema Lošinju i Pagu i na koncu kupanje ispod gradskih zidina i Park – šume Komrčar. Rijetko viđen sklad stare gradske jezgre, gradskih zidina, četiri rapska zvonika, park – šume i gradske plaže. Sve je tako prirodno, usklađeno, oku ugodno, mirno, pitomo. More ugodno toplo, morsko dno s velikom oblucima i „prokrčenim“ stazama sitnog šljunka. Uz obalu šetnica s kamenim klupama i proširenjima za sunčanje ili uživanje u hladovini borovih grana. Rab zaista ima onaj „štih“ drevnih turističkih rivijera.

Lopar

Odlučili smo ostatak dana provesti u Loparu. Upućujemo se istim, jedinim putem primjerenim našim gradskim biciklima u Lopar. Glavno odredište i „centar svita“ je Rajska plaža. Ova je plaža rangirana u top 10 jadranskih i top 100 mediteranskih plaža. 1,5 kilometara rajske plaže tek je dio pješčanog svijeta Lopara: Mel, Crikvena, Siće, Ciganka, Sturić, Dubac, Podšilo, Sahara, Podpećine, Stolac, Kaštelina, Livačina, plaža za pse …, ukupno čak 22 plaže se mogu naći na prostoru općine Lopar. Sve su to pješčane plaže u uvalama Loparskog poluotoka koji je u naravi jedan veliki pješčani masiv. Na stranicama J.U. Priroda (www.ju-priroda.hr ) naći ćete sljedeći podatke o poluotoku Lopar:  „Poluotok Lopar na sjevernoistočnom dijelu otoka Raba jedan je od nekoliko primjera zaštićene geološke baštine. Građen je od eocenskih lapora i pješčenjaka koji su nastali u okolišu estuarija pradavne rijeke, prije otprilike 40-50 milijuna godina. Tijekom više tisućljeća, snažne su bure i morski valovi oblikovali reljef Lopara koji je sličan ispruženim prstima na ruci s brojnim uvalama u kojima su pješčani žali. Uz obalu i u unutrašnjosti poluotoka erozija je stvorila zanimljive oblike pješčanih piramida, a cijelo je područje izrazito bogato ostacima ljuštura pradavnih organizama, krednjaka, puževa i školjkaša koji su živjeli u doba nastanka loparskih stijena u eocenu“. Vau ! hodamo, bicikliramo po povijesnim naslagama starim 50 milijuna godina ! Ipak naši gradski bicikli nisu pogodni za vožnju po poluotoku, za to ipak treba imati offroad bicikl. To će nam biti sljedeći izazov.

Baterije naših e bicikala se još uvijek dobro drže ali naša je energija pri kraju, treba nam okrjepa. Upućujemo se u središte zbivanja – na Rajsku plažu. Tu smo se uspjeli izboriti za stol na terasi prepunog plažnog objekta. Brza hrana, brza usluga, simpatično osoblje i pivo pomiješano s mineralnom, „napunjene baterije“ i zadovoljstvo zagarantirano. Još nedostaju kava i sladoled što smo potražili na samom ulazu u Rajsku plažu.

Vrijeme do polaska trajekta odlučili smo iskoristiti za još jedno kupanje na plaži u blizini pristaništa. Kupanje je toliko ugodno da se čovjeku ne da izaći iz mora. Stiže naš „Lošinj“ koji nas vodi s Raba na Krk. Otok,  grad Rab, mjesto Lopar prebogati su povijesnim i prirodnim atraktivnostima i životnim običajima lokalnog stanovništva. Sretni otok nas neodoljivo poziva na novo istraživanje i mi mu se uvijek rado vraćamo. Ovo je bio vrlo ugodan jednodnevni, aktivni izlet kojega rado preporučujemo. www.rab-visit.com

www.nedopinezic.com

Objavljeno

PLAVOM MAGISTRALOM S KRKA NA PAG

NA TRI OTOKA U TRI DANA SKUTEROM

Hrvatska je zemlja tisuću otoka. Preciznije 1244 od kojih je naseljeno tek 67. Svaki je otok svijet za sebe a putovanja s otoka na otok predstavljaju poseban doživljaj.

Mi smo se odlučili za putovanje skuterima s otoka Krka do otoka Paga putem „plave magistrale“. „Skok od otoka do otoka“ (Inselhupfen) dobro je poznat turistički proizvod – višednevni aranžman kod kojega se od otoka do otoka putuje brodom a po otocima biciklom. Može li se ovaj vrlo popularan način putovanja organizirati i kao individualno putovanje ? Da li se osim biciklom na sličan način može putovati i mopedom za dvije osobe ? Najbolje je da to sami provjerimo.

Krenuli smo iz trajektne luke „Valbiska“ trajektom „Jadrolinije“ u 7,45 prema Loparu na Rabu. Cijena karte po osobi je 37,00 kn a za moped 72,00 kn. U Lopar stižemo nakon sat i četrdeset minuta ugodne vožnje. Nakon kraćeg zadržavanja uz okrjepu nastavljamo putovanje na drugi kraj otoka do luke Mišnjak. Vožnja traje oko 45 minuta a dobra strana putovanja mopedom je što uvijek ima prednost na trajektu, nema čekanja u redu pa doslovno ulazimo zadnji čas popunjavajući male preostale praznine među automobilima na kraju garaže.  Djelatnici „Rapske plovidbe“ slažu vozila u garažu trajekta kao „Lego kocke“, sve ide brzo i efikasno. 20 minuta plovidbe i evo nas u Stinici.

Od luke Stinica do luke Prizna Jadranskom magistralom putujemo nekih pola sata i pretičući kilometarsku kolonu stižemo s još par motorista „na čelo kolone“ za ukrcaj. Ukrcavamo se na „Jadrolinijin“ trajekt za Žigljen na Pagu. Cijena trajekta kao ona između Mišnjaka i Stinice. 15 minuta plovidbe i stižemo na otok Pag. Od Žigljena do Novalje treba nam dvadesetak minuta vožnje.

Javljamo se u turističku agenciju „Papaya travel“ putem koje smo prethodno rezervirali smještaj u Novalji. Ljubazni djelatnici agencije su nas smjestili u apartman za šest osoba koji se sastoji od dvije dvokrevetne sobe i dnevnog boravka i kuhinje s kaučem na razvlačenje, kupaone, balkona. Cijena je odraz potražnje i spremnosti gosta da plati koliko se od njega traži zbog jakog motiva dolaska. To je najkraće obrazloženje posebnog statusa smještajne ponude Novalje u ljetnim mjesecima. Sretni smo da smo u špici sezone, u vikend pred Velu Gospu uspjeli doći do smještaja koji je za lokalne prilike bio povoljan i na dobroj lokaciji.

Lun i mitske masline

Kao Boduli s Krka, ne volimo imati neiskorišteno vrijeme za novac pa se upućujemo prema Lunu. Cilj su nam Vrtovi lunjskih maslina. Već dobro poznate prastare divlje masline vrijedne su divljenja i uživanja u gotovo nestvarnoj pojavi svakog stabla koje više djeluje kao nevjerojatna skulptura u prostoru. Na očuvanju i prezentaciji Lunjskih maslina učinilo se zaista mnogo posljednjih godina, možda i u zadnji čas. Naravno da ima prostora za unapređenje same organizacije ali posebno velik prostor ima marketinški potencijal.

Sve bi se moglo „vrtjeti“ oko maslina, Lunjske masline zaista mogu brendirati cijelo područje do Novalje: arhitektonski, gastronomski, kulturno… kroz mnoge se teme mogu nametnuti ove jedinstvene ljepotice. Priča koja se može ispričati jednostavno je prejaka da ne bi živjela.

Putovanje, razgledavanje po suncu ubrzano troši zalihe energije pa je dobivanje stola u poznatom Lunjskom restoranu „Tovarnele“ jednako zgoditku na lutriji. Obitelj Makarun s puno ljubavi priprema jela u koja je utkana duga tradicija restorana. Što god izaberete s njihovog jelovnika nećete pogriješiti. Naprosto je sve izvrsno – od predjela, preko glavnih jela do fantastičnih slastica.

Ručak u Lunu, večera u „zlatnom trokutu“

Između Kolana, Mandra i Šimuni, negdje u tom „trokutu“ nalazi se OPG Prtorić.  Mjesto je to izmaknuto od  ljetnih gužvi u obalnim turističkim mjestima. Nekako se ovdje čovjek vraća iskonu Paga i onome po čemu je ovaj otok još uvijek najpoznatiji – paškoj ovci hraniteljici otočana. Zahvaljujući prijatelju Davidu Peraniću stol nam je rezerviran na vrijeme što se ne bi moglo reći za naš dolazak. kasnili smo s ručka na večeru, iz Luna u Šimune. Srećom David i njegova draga obitelj imaju razumijevanja kao pravi domaćini navikli na razne nepodopštine svojih gostiju.  Izvrstan ambijent, ljubazno osoblje i specijaliteti paške unutrašnjosti uz veličanstven pogled na Šimune, zaista veličanstveno.

Zrće

Na povratku iz OPGa Prtorić prema Novalji prolazimo pokraj poznatog Zrća. „Hrvatska Ibiza“, najbolje mjesto u Hrvatskoj za zabavu mladih na dohvatu nam je, pa iako više nismo mladi ne možemo odoljeti a da ne „zavirimo“. Na ruku našeg bodulskog mentaliteta ide nam i to što smo došli između dva festivala pa se ulaznica ne plaća. Ne plaća se ni parkiralište za mopede, dapače, ono je najbliže ulazu u svijet zabave. Tko bi odolio takvoj prilici ? Ulazimo u taj veliki „muzički lunapark“: Aquarius, Papaya, Kalypso, Noa, Euphoria, Backstage beach Bar, Rocks Beach bar, Ice bar, Burra Beach House…za svakoga po nešto. Bili smo, do duše, sami sebi neobični u ambijentu nalik na mega maturalnu zabavu. Posjetitelji koje smo zatekli mahom su u dobi od 16 do 18 godina, gotovo svi Talijani. Ništa neobično za Ferragosto.

Mi smo na odlasku u pola noći a tada tek dolaze stotine mladih, već „zagrijanih“ partijanera koji su na malim fešticama u apartmanima pripremali cijelu večer za noćnu zabavu. Na Zrću se konzumira jedno piće iz litrenog bokala satima, cijene su paprene. Ako nisi već dobro „zafeštan“, zagrijavanje će te poprilično koštati. Trenutno je slika takva. Vjerojatno dolaskom velikih imena iz svijeta elektronske glazbe dolazi i druga publika, ona između 25 i 35 godina, koja raspolaže izdašnijim financijskim sredstvima. U svakom slučaju čovjek se može dobro zabaviti ako voli glazbeni repertoar Zrća i bez velikog trošenja novca na piće. Organizacija je dobra, nekako je sve nakon svih ovih godina „sjelo na svoje mjesto“, kako se čini.

Novalja by night

Obala Petra Krešimira IV u večernjim satima prava je „žila kucavica“ cijelog otoka. Sjesti negdje, popiti piće ili pojesti sladoled i promatrati „modnu pistu“ – izniman je doživljaj. Nadahnute modne  kreacije odabrane za noćni izlazak pravo su umjetničko djelo, isticanja željnih, omladinki i omladinaca. Nije se lako probiti kroz prometnu gužvu ali šteta je propustiti doživljaj Novalje by night. U ostalom na mopedu je mobilnost neusporedivo lakša a dostupnost parkirnih mjesta izvanredna.

Shrvani umorom tonemo u san pri prvom kontaktu glave i jastuka. Noć je mirna ili smo mi tvrdo spavali. U neko doba u zoru kratko buđenje izazvano dolaskom mladih gostiju sa Zrća. Ipak svjesni da nisu sami i da više nisu na Zrću, stišavaju sami sebe, san se nastavlja.

Odličan doručak

Nismo baš za spremanje doručka u apartmanu pa smo se odlučili spustiti na rivu i potražiti mjesto za jutarnju okrjepu. Novalja i tu nudi više izbora. Engleski, kontinentalni doručak, talijanski uz kavu i croissant… što već volite. Dobro okrijepljeni odlučujemo se za nastavak puta prema Pagu uz kupališnu stanku u Šimunima.

Šimuni „centar svita“

Vozimo se do Šimuna opet kroz taj „zlatni trokut“. U Kolanu prilika za posjetiti siranu Gligora. Nedjeljom kušaonica nije otvorena i nema organiziranih razgleda ali je zato otvoren boutique sira i ostalih izvrsnih hrvatskih proizvoda. Na žalost s Paga malo proizvoda, što je inače boljka i na ostalim turističkim odredištima, no izbor izvrsnih proizvoda iz šireg okruženja je odličan, osoblje vrlo ljubazno. Nakon „investiranja u lokalnu ekonomiju“ nastavljamo vožnju do Šimuna. Tu smo našli malu oazu za kupanje negdje na kraju lijepe plaže. Zanimljiv plažni objekt , debela hladovina črnike i ugodna, osvježavajuća temperatura mora… Što još čovjek može poželjeti ?

Pag – grad od soli

Nakon osvježenja u Šimunima nastavljamo za Pag. U Pagu nadopunjujemo spremnike goriva na skuterima. Računi su nam od 50,00 do 70,00 kuna. Još jedna prednost putovanja skuterom – vrlo niska potrošnja goriva. Nakon tankiranja mopeda red je da i mi obnovimo energiju. Već prilično izgladnjeli činimo tipičnu grešku prosječnog turista – odlazimo u restoran u centru mjesta, prvi red do mora. Svjesni smo pogreške ali nemamo snage za istraživanje. No, rezultat konačno i nije bio loš. Okrijepili smo se dovoljno za kraću šetnju gradom Pagom.

S noge na nogu do Trga kralja Petra Krešimira IV, crkve Sv. Marije i deserta u vidu kave i sladoleda. „Siti i napiti“ hitamo preko „paškog mosta“, odnosno mosta Katine do stalne izložbe solarstva u magazinima soli. Slučaj je htio da je naš domaćin bio jedan od najstrastvenijih poznavatelja solarstva u Pagu – Mislav, student fizike i ljetni vodič kroz povijest solarstva. Odlično vođen razgled izložbe oplemenio nas je novim saznanjima o povijesti, tehnologiji proizvodnje soli i o karakteristikama cvijeta soli, krupne i usitnjene soli. Čista petica ! Zaista se samo zbog toga isplatilo doći do Paga.

Ostaje pitanje o boljem korištenju branda soli zahvaljujuć kojoj je nastao i opstao grad Pag. Konačno i znamenita paška čipka svojom strukturom neodoljivo podsjeća na kristale soli, na lakoću, finoću dragocjenost cvijeta soli… O Pagu i soli bi se mogao napisati poduži članak, no ostavimo to za neku drugu priliku.

Kao zavjet zahvale za sve dobro na putu, posjetili smo stari grad Pag i crkvu Sv. Marije iz koje se tradicionalno hodočasti o blagdanu Vele Gospe do crkve Sv. Marije u novom gradu Pagu. Ova zavjetna procesija ima svoje ishodište u 1852. godini kada je Pagom harala kolera. Vizura grada Paga i paške vale s vidikovca na cesti za Šimune ostavlja bez daha. Mi smo „do posljednje zrake sunca“ uživali u Pagu i uputili se natrag u centar, pogađate – u Šimune.

Didova kuća

Još početkom tjedna, pet dana prije putovanja rezervirali smo stol u Didovoj kući u Šimunima. Gotovo da je i to bilo prekasno, uspjeli smo dobiti stol u „drugoj turi“. Ali vridilo je. Sam ambijent Didove kuće koju vodi gospođa Gordana Fabijanić daje do znanja da se nalazite na posebnom mjestu. Didova kuća slavi obiteljsku tradiciju na poseban, upečatljiv način.

Ručno izrađeno suđe, fantastičan domaći kruh, rapsodija otočnih okusa kroz maštovito dizajnirano hladno predjelo a onda glavno domaće, friško sljubljeno iz mora s kopnom i na kraju slatko kojemu se jednostavno ne može odoljeti… Otiđite svakako i doživite sami.

Slijedio je možda najteži dio – treba nakon gastronomskih užitaka sjesti na motor i voziti 20 kilometara po mraku i ne stati na Zrću… Ali uspjeli smo i to. Alkohol smo konzumirali u minimalnim količinama – kao tanku bevandu uz izvrsna riblja jela.

Valja poć leć

Kao i uvijek, u pristojno doba dolazimo „kući“. U susjednim se apartmanima mladi gosti tek zagrijavaju za odlazak u svijet zabave na Zrće. Ulaznice su besplatne do pola noći pa se dobro organizirana mreža taksija naglo aktivira od 23:00 do 24:00 i kao vrijedni mravi voze na relaciji Novalja -Zrće. Tu je i javni prijevoz autobusima, široki nogostup za pješake i bicikliste, može iznajmiti razna vozila od skutera, preko baggia, quadova, automobila, romobila … I tako mi tonemo u san dok „ostatak svita“ „ide u život“. U rano jutro pak mi krećemo na put a svit se vraća doma leć. Suživot različitih generacija s različitim interesima i bioritmom.

Povratak

Kratki pregled apartmana i povrat kaucije pa opet „u sedlo“ i na put. Već uigranim načinom ulazimo prvi na trajekt na relaciji Žigljen – Prizna kao i na onaj Stinica – Mišnjak. Kava je na trajektu doslovno – zlata vrijedna. Za one kojima je bilo rano, nudila se kava u gradu Rabu, prije svete mise u čast Vele Gospe. Rapska katedrala – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije bila je idealno mjesto slavlja ovog velikog hrvatskog blagdana. Nakon mise na sladoled pa na kupanje podno gradskih bedema. Ovo nam je mjesto priraslo srcu i teško možemo zamisliti ljetni đir Rabom bez osvježenja u moru i počinka u sjeni gustih borova.

Sve što je lijepo kratko traje pa i mi moramo prema Loparu na trajekt za Valbisku. Udoban salon Jadrolinijinog trajekta pruža priliku za „pižulot“, polusan, ili meditaciju zatvorenih očiju, rekli bi neki. Nakon sat i četrdeset minuta plovidbe stižemo u Valbisku. Ovdje moram naglasiti da je luka Valbiska u usporedbi s ostalim lukama kroz koje smo prošli : Lopar, Mišnjak, Stinica, Prizna, Žigljen najbolje opremljena, najbolje organizirana luka s najviše sadržaja koji su potrebni putnicima. Valbiska je „benchmark“, odnosno mjerilo usporedbe za sve trajektne luke.

Svugdje je lijepo …

Konac djelo krasi pa tako i naše trodnevno putovanje završava na kućnom pragu u konobi – pizzeriji „Ivinčić“. Ovdje rezimiramo naše trodnevno putovanje na tri kvarnerska otoka (neka se Pažani ne ljute što smo ih posvojili, djelomično su naši) i zaključujemo da smo samo otškrinuli vrata u čudesan svijet KVARNERSKIH OTOKA. Pagu se vraćamo sigurno, tek smo ga počeli otkrivati.

www.nedopinezic.com

 

Objavljeno

Planirani razvoj turizma

Događanje turizma

Često smo čuli da nam se „turizam događa“. Atraktivno područje privlači najprije jednodnevne izletnike, zatim se traži hrana, nakon toga smještaj pa iz godine u godinu raste promet. Sve se to događa „samo od sebe“.
Rezultat ovakvog neplanskog razvoja može biti vrlo štetan za okoliš i lokalnu zajednicu. Konačno takav razvoj može donijeti potpuno suprotne rezultate od željenih.

Kako bi trebalo započeti planiranje ?

Ako turizam shvaćamo kao društveno – ekonomsku pojavu koja na ruralnom prostoru, gospodarski nerazvijenom prostoru, može očuvati život, pružiti priliku lokalnoj zajednici da preživi, onda upravo tu počinje planiranje.

Prvi korak

Prvi korak je zapravo praćenje demografske slike zajednice. Prema broju stalnog stanovništva, broju obitelji, broju djece u obitelji, može se predvidjeti mogućnost rasta zajednice u srednjoročnom razdoblju od 20 godina. Ako želimo sačuvati razinu radno sposobnih, produktivnih članova zajednice onda upravo kroz planiranje razvoja turizma možemo kreirati poslove za tu djecu, mlade ljude, za narednu generaciju.

Drugi korak

Urbanističko planiranje je sljedeći korak koji se temelji na demografskim pokazateljima. Praktički svaki maloljetni član obitelji treba u budućnosti imati mogućnost stvaranja obitelji u svojoj zajednici. Veličina građevnih parcela, veličina stambenih objekata i njihova polivalentnost proizlaze iz potrebnih usluga u turizmu koji se bazira na lokalnoj zajednici.

Treći korak

Infrastruktura koja prati urbanizaciju se također planira kroz duže vremensko razdoblje. Osnovna infrastruktura je tekuća, pitka voda, zatim kanalizacijski sustavi, električna energija, cestovna mreža, parkirališta, sustav zbrinjavanja otpada, internet, signal mobilne telefonske mreže … Sve navedeno mora se planirati za vršna opterećenja u trenutku dosegnute krajnje točke planiranog razvoja.

Četvrti korak

Planiranje razvoja i širenja kapaciteta socijalnih i komercijalnih usluga koje su potrebne lokalnom stanovništvu i turistima. U tu kategoriju spadaju proizvodnja hrane, trgovina hranom i kućanskim potrepštinama, servisne obrtničke usluge, vrtići, škole, zdravstvena skrb, vatrogastvo, osiguranje javnog reda i mira, prevencija općeg kriminaliteta…

Peti korak

Edukacija lokalnog stanovništva za pružanje usluga u turizmu, usmjeravanje djece u škole koje ih osposobljavaju za spektar usluga vezanih uz potrebe lokalnog stanovništva i turista. Stalno praćenje razine kvalitete usluge, usavršavanje, specijalizacija, treninzi, edukacija…

Šesti korak

Marketinške aktivnosti kojima se izgrađuje i unapređuje turistički proizvod, promovira turističko odredište, upravlja dolascima i ekonomskim koristima lokalne zajednice kroz plasman proizvoda i usluga u turizmu.

Lokalno stanovništvo – ljudi s prebivalištem u turističkom odredištu

Ovih šest osnovnih koraka idu „ruku pod ruku“ u planiranom razvoju i oni su stalno „u pogonu“. Naravno u cijeli se proces mogu uključiti i novi stanovnici turističkog odredišta – u svakom trenutku. Lokalno stanovništvo je ono koje ima prebivalište u turističkom odredištu. Temeljem tog prebivališta porez na dohodak ostaje većim dijelom u jedinici lokalne samouprave kao i turistička pristojba. Stalno stanovništvo ili stanovništvo s prebivalištem osnova je lokalne ekonomije. U sezonskim poslovima kako u poljoprivredi tako i u turizmu lokalnoj zajednici pomažu „sezonci“ .

„Pokrij se koliko ti je pokrivač dug“

Svako odstupanje od navedenih zakonitosti planiranog razvoja proizvest će probleme kojima upravo svjedočimo na mnogim turistički razvijenim područjima u Hrvatskoj. Nestašica pitke vode, zagađenja mora, gomilanje nezbrinutog otpada, pad energetskih sustava, nedostatak radne snage, neizdrživa opterećenja komunalnog sustava i veliko povećanje cijene održavanja tog sustava… Samo su neki od simptoma neplaniranog razvoja i turizma koji „nam se događa“. Nerijetko se zamjenjuju teze kada se piše o ovoj problematici pa se upravo na lokalno stanovništvo upire prstom kao na krivce kriznog razvoja stanja. Istina je zapravo to da je lokalno stanovništvo izostavljeno kao faktor planiranog razvoja već se sve događalo na temelju prostora, rasta potražnje i zainteresiranih investitora, bili oni veliki ili mali.
Konačan rezultat je povećanje turističkog prometa, povećanje financijskog prihoda uz istovremeno iseljavanje stanovništva, demografski pad, čak i krah, pretvaranje mjesta u sezonska odmarališta bez života u ostatku dijela godine.

Da li je razvoj turizma radi stjecanja dobiti ulagača ispravan put ?

Apsolutno ne. To se može usporediti s bilo kojom drugom prirodnom pogodnosti, poput recimo ekstremno plodne zemlje koju dajemo u zakup ili vlasništvo pojedincima i kompanijama izvan lokalne zajednice. Oni će tu zemlju iscrpiti, težiti maksimalnom prinosu, koristitiće sva moguća i nemoguća sredstva kako bi povećali profitabilnost. Kad nestanu takve okolnosti, napustit će zatrovanu zemlju a lokalno stanovništvo ostat će na margini, bez prihoda, bez uključenosti u proizvodnju ili samo kao potplaćena radna snaga dok se ne stvori mogućnost za odlazak. Tako je i s turizmom koji se bazira na stranim investitorima. Oni su, naravno, uvijek dobro došli ako se uklope u pravila koja je odredila lokalna zajednica. A ne obratno.

Pozitivnih i negativnih primjera iz prakse ima dovoljno pa ćemo ih u sljedećim nastavcima obraditi.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Private Accommodation as the Core of Rural Tourism Development

 

Why is it important to encourage the development of private household accommodation in the rural area?

  • Rural areas throughout Europe and especially in the Western Balkans are strongly influenced by emigration.
  • The population emigrates first to the capitals of regions and countries and then to one of the EU member states.
  • As a result, there are problems with the disappearance of the population in rural areas and excessive pressure on the infrastructure in the capitals of regions and states.
  • When the number of working, reproductive population in an area falls below the limit of self-sustainability, then we are talking about demographic collapse and the demise of a region, place, village.

Circle of life

  • Without people, there is no life, no experience that today’s tourists are looking for.
  • Without an active, reproductive population, there is no stable income from taxes, communal taxes for the local community. Without these revenues, the municipality cannot function.
  • That is why it is important to encourage the stay and livelihoods of the domicile population first and then the return of families that have moved away.
  • The family is the basic social and economic “cell” of society. Due to families with children, kindergartens and schools are being opened, new jobs are being created, and services that every household needs are being launched.
  • In such a situation, we also have generational solidarity. Parents take care of their children and when children grow up and parents grow old, then children take care of their parents.

The life cycle is closed in a dignified way, life has a quality worthy of a human being.

Economic activities in the rural area are mostly related to: agriculture, livestock, farming, horticulture, fruit growing, aquaculture, wood processing in the mountains and crafts.

The local population with this activities covers basic living needs for a modest lifestyle

There is a lack of higher income that would enable quality education of family members, achieving a higher standard of living and finally travel to other parts of the region, of the country, the continent and to other communities.

Tourism as an added value – A chance for better life

  • Thanks to a combination of primary economic activities and tourism, it is also possible to achieve a standard of living in rural areas that was once only possible in cities.
  • Through tourism, the municipality also obtains significantly higher revenues, so investments in a higher communal standard become possible.
  • Tourism needs good final products such as processed milk, meat and cured meat products, wool clothing, wooden furniture etc.
  • In addition to traditional products, tourism needs the services of economic activities related to construction and maintenance of facilities, digital technology, transport etc.
  • Why would you decide to engage in this activity? What do you achieve with that?
  • Why not just go somewhere else if we want a better life?
  • Of course these options are always there. However, people are social and emotional beings, so individual happiness is related to socializing with other people.
  • The language we communicate with, the songs we sing, the jokes we make, the customs that bring us together… it is a mosaic of happiness and happiness is greatest in the homeland.
  • Many emigrants around the world, after many years spent away from home, are beginning to feel “homesick“ and long for their homeland.
  • Due to the demand created by tourism, primary and secondary economic activities are improving.Final products of good quality and design achieve a good price and become sought after outside the tourist place.Through tourism, new products and services become competitive in the wider market.

Alpine Model of Rural Development

  • After the plague of the Second World War, European Alpine countries managed to revitalize areas with very unfavorable living conditions.
  • Tourism has brought life back and made it more enjoyable.
  • The type of tourism that has helped the recovery of the hilly and mountainous regions of Austria, Italy, Bavaria, France, Switzerland is tourism based on the local community, on the local population.
  • In these areas, accommodation is almost entirely organized as private household aToday, alpine tourism is a globally recognized brand. Mountains are a symbol of vitality, regeneration of body and mind.The mountains are the last oases of pure nature, clean air and balance between people and the environment.When planning sustainable development, we start with people living in such an area, their needs but also their lifestyle.

    These are the main elements for development of tourism, which we call family tourism.ccommodation: rooms, apartments and small family hotels.

Sustainable development

  • “Development that meets the needs of the present generation without diminishing the ability of future generations to meet their own needs” (WCED-1987).
  • World Commission on Environment and Development (WCED)
  • Sustainable development promotes controlled growth, maximum conservation and rational use of resources, in order to ensure long-term economic and social development.
  • The World Tourism Organization defines sustainable tourism as: “tourism that takes full account of current and future economic, social and environmental impacts, takes care of the needs of visitors, sectors, the environment and destinations” (UNWTO, 2020).
  • Sustainable tourism requires informed participation of all relevant stakeholders,
  • Strong political leadership
  • Economical, responsible and sustainable use of all natural resources that are key elements of tourism development;
  • Conservation of elementary environmental processes and care for the preservation of natural wealth and biodiversity;
  • Respect for the socio-cultural authenticity of the host community, preservation of the inherited and built culture of the local community;
  • Preservation of cultural wealth and traditional values of the local community;
  • Contributing to intercultural understanding and tolerance;
  • Planning economic effects for the long term while providing socio-economic benefits to all stakeholders of the tourist destination with a fair distribution of the benefits;
  • Planning stable employment and stable opportunities for income from tourism as well as benefits for the social standard by offering social services to all community hosts;
  • Contributes to fight poverty.

European green deal

  • at least 50% of the investment must be focused on mitigation or adaptation to climate change
  • The investment must contribute to at least one climate / environmental goal
  • Regulation 2020/852 on Taxonomy (Article 9 defines 6 objectives)
  • Investments comply with the principle of “Do no significant harm” (DNSH)
  • Applicants who apply for support will be required to provide a statement / proof that they will not use the allocated funds to invest in activities that could potentially harm the environment or adversely affect the climate.

It is extremely important to harmonize strategy and business with the principles of sustainable development!

Family accommodation makes people stay

  • The basic service of sustainable, family tourism is accommodation. We call such accommodation family accommodation.
  • Legislation has recognized this type of accommodation as accommodation in the household and on the family farm.
  • In 2021, the pandemic year, there were 13.8 million arrivals and 84.1 million overnight stays in Croatia. Compared to the results of the record, pre-pandemic, 2019, in 2021 we achieved 67 % of arrivals and 77 % of overnight stays of those achieved in 2019. According to the type of accommodation, most overnight stays were in households (32.1 million). Almost half less stays (17.4 million) and turnover (15.7 million) was generated in campsites and hotels, than in households.

Visible results – the Island of Krk as an example

According to the recently completed 2021 census, the island of Krk has positive demographic rates, a total of about 3% rise in population at the island in general and 10% rise in the City of Krk in a period of 10 years.

Compared to the overall results in Croatia (-9.25%) and especially in areas where there has been no stronger development of family tourism, the island of Krk has reason for optimism.

Good transport connections and well-developed tourism, mostly family tourism, bring good results.

The island of Krk participates with 6% in the total tourist turnover of Croatia and with 35% in the total tourist turnover of Kvarner, Primorje – Gorski Kotar County.

This is our moto

  • Tourism does not tolerate phobias, intolerance, environmental destruction, pollution, conflicts and wars.
  • There are no grumpy, neglected, messy people in tourism.
  • These are goals that everyone would want.
  • Be proud of your region, your customs, culture, your way of life and be ready to share it with tourists, with guests you will receive as best friends.

 

www.nedopinezic.com

 

Objavljeno

TURISTIČKO TRŽIŠTE ZAPADNOG BALKANA I PUT SVILE

Turističko tržište Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan ili Jugoistočna Europa naziv je za skupinu zemalja koju čine : Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Bosna i Hercegovina. Kad se ovim zemljama priključe Hrvatska i Slovenija, ova europska regija ima negdje oko 23,4 milijuna stanovnika.

Turistička putovanja danas, u okolnostima globalne zdravstvene krize i sigurnosne krize u Europi, velikim se dijelom oslanjaju na domaće putnike. Jačanje domaćeg tržišta vrlo konkretno i učinkovito pomaže čvršćoj otpornosti turizma na krize.

Zemlje u kojima je unutrašnje turističko tržište najjače su Kina, USA, Brazil. Španjolska i Italija čak 50% turističkog prometa ostvaruju na unutrašnjem tržištu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka imaju vrlo značajan udio domaćih turista u ukupnom turističkom prometu.

U pravilu većinu turističkog prometa turistička zemlja ostvaruje putem domaćeg turizma uz dolaske iz susjednih zemalja i zemalja koje su susjedne susjednima. Tako je to na svim kontinentima.

U svim zemljama se upravo u ove dvije pandemijske godine bilježi značajan porast domaćeg turizma dok su se strani dolasci prioritetno odvijali s bližih, tradicionalnih tržišta po prije navedenom principu.

Čak kad se i ne bilježe statistički, ova domaća putovanja kao i putovanja iz susjednih zemalja su zamjetna „golim okom“. Rodbinska povezanost i prijateljstva generiraju čak 25% svih turističkih putovanja na globalnoj razini. Ni zemlje Zapadnog Balkana nisu izuzetak.

Sve navedeno dovoljno upućuje na potrebu za jačom promocijom novih turistički atraktivnih sadržaja međusobno među zemljama Zapadnog Balkana. Marketinška razmjena donosi korist svima. Angažiraju se specijalizirane agencije za vanjska putovanja i za prihvat gostiju, novi sadržaju dobivaju bolju vidljivost, domaći turisti iz svake zemlje imaju veći izbor vrijednosti za novac. Možda najbolji primjer konkretnih poteza bio je onaj skijaškog centra Jahorina u BiH koji je dobrom promotivnom kampanjom privukao značajan broj skijaša iz Hrvatske u situaciji kada je odlazak na skijališta u alpske zemlje bio znatno otežan.

Kriza nije gotova

Ekonomska kriza je nova prilika za plasman cjenovno povoljnijih sadržaja aktivnog turizma u svim godišnjim dobima. Tu su i drugi atraktivni sadržaji poput toplica, banja, lječilišta, kulturnih i gastronomskih tura…
S druge strane područje, regija Zapadnog Balkana + Hrvatska + Slovenija postaje zanimljivo u svim godišnjim dobima za susjedne zemlje i zemlje susjedne susjednim zemljama na zapadu ali i na istoku. Na primjer podatak da je zbog dobre avio veze Crnu Goru posjetilo 30 000 Kazahstanaca a Hrvatsku samo nekoliko njih, dovoljno govori koliko još ima neiskorištenog potencijala za privlačenje turističkih dolazaka kroz cijelu godinu u cijelu regiju. Inače Kazahstan kao zemlja s 18 milijuna stanovnika značajno je inicijativno turističko tržište za Tursku. U pravilu kad se već pokrene proces za dobivanje turističke vize, isplativije je i atraktivnije uzeti vizu za više susjednih zemalja i posjetiti ih.
Ovakvom pristupu shvaćanja tržišta Zapadnog Balkana + Hrvatska+Slovenija u značajnoj mjeri pomažu programi poput Via Dinarice i Puta Svile na Zapadnom Balkanu. To su marketinške poveznice koje prirodno povezuju ovo područje i ističu ga na turističkoj karti svijeta.

Zapadni put svile

Izazovna vremena zahtijevaju trasiranje novih putova za prevladavanje poteškoća. Jedan takav je upravo predstavljen na Konferenciji o razvoju kulturne turističke rute Zapadni put svile. Konferenciju je organizirao USAID Economic Development, Governance, and Enterprise Growth (EDGE) projektni tim sa sjedištem u Skopju. Voditeljica projekta gospođa Jasminka Varnalieva zajedno sa svojim timom ugostila je vrhunske stručnjake za razvoj održivog turizma. Bili su tu: Tim Clancy Senior Tourism Expert USAID EDGE Project kao moderator skupa, Patrick Fritz, Director of the Silk Road Programme Department UNWTO, Nikolaos Gkolfinopoulos, senior Project Specialist Tehnical Cooperation and Silk Road Department UNWTO, karat Sadvakassov, Deputi Chairman of kazakh Tourism; Silk Road Representative, Dr. Prof. Stella Kostopoulou, President of Europian Interdisciplinary Silk Road Tourism Center, Ljupka Polizovski, GIZ Project manager, Nedo Pinezić, Community based tourism development advisor.

Predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora iz svih zemalja Zapadnog Balkana pratili su u živo i putem digitalnog prijenosa konferenciju koja je predstavila daljnji razvojni put povezivanja cijelog područja kulturnom rutom Put svile.

O samom Putu svile pisat ćemo u daljnjim nastavcima jer iako su u njega već duže vrijeme uključene poznate destinacije poput Venecije i Valencije, još uvijek prevladava mišljenje da je Put svile ograničen na područje Srednje Azije. Najbolji odgovor na pitanje: „A gdje smo tu mi?“ ;može nam dati životni put Marca Pola.
U svakom slučaju dobro je biti na Putu svile.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Turizam na ruralnom području

Turizam – alat razvoja ruralnih područja

Čini mi se da se u interpretaciji turizma previše rabe industrijski, profitni pokazatelji i premalo naglašava njegov ekonomski utjecaj na razvoj lokalne zajednice
Danas ćete o turizmu najviše čuti dva oprečna stajališta:
1. Turizam je industrija koja raste i kojoj treba prostor za investicijska ulaganja jer samo izgradnja novih visoko vrijednih smještajnih kapaciteta stvara novu vrijednost
2. Turizam je „gutač prostora“, „uništivač okoliša“, „krivac“ za sve jade jednog društva u razvoju.

Svako od ovih stajališta formirano je iz kuta gledišta neke grupacije s posebnim interesima.

Prvo stajalište je odraz želja grupacije koja raspolaže investicijskim kapitalom i želi „igrati na sigurno“. U već dobro posjećena turistička odredišta želi uložiti novac koji će osigurati brz povrat. Bez emocija, s čistom profitnom računicom rente i ostatka vrijednosti pri prodaji smještajnih objekata. Takvih primjera ima mnogo, od običnih stanova, preko vila do hotela.
Ovo drugo stajalište se formira u grupaciji koja nema izravnih koristi od turizma ili ne vidi i ne priznaje takve koristi. Ovoj grupaciji nerijetko smeta povećani broj ljudi u nekom odredištu, remećenje nekog zamišljenog idealnog mira, neke situacije u kojoj bi se uživao dobar životni standard ali ne bi bilo turističkog prometa . Nerijetko je ovakvo stajalište odraz frustracije zbog neorganiziranog društva koje nije u stanju kontrolirati i sankcionirati svaku zloporabu prostora, svaku nelegalnu gradnju, svako onečišćenje, prekomjerno emitiranje buke i slično.

Što je zapravo turizam ?

I tu ima mnogobrojnih definicija. Meni najbliže objašnjenje je ono koje tretira turizam kao društveno-ekonomsku pojavu ili fenomen. Na strani potražnje turistička putovanja zaista postaju životna potreba suvremenog čovjeka. Ljudima treba odmor „za dušu i tijelo“. Potvrda ovakvog trenda došla nam je upravo u pandemijskim godinama gdje je želja za putovanjem bila i još uvijek je jača od svih prepreka za putovanje.

Na strani ponude danas se turističkom putniku u prvom planu nudi doživljaj, novo iskustvo, „stapanje“ s lokalnom zajednicom na turističkom odredištu.
Kada tako promatramo turizam onda ga možemo zamisliti kao jednu veliku platformu putem koje se kao doživljaj nudi apsolutno sve vezano uz životni stil, kulturu života lokalne zajednice. Turistički putnik promatra i istražuje prirodne fenomene, povijesne spomenike, životni ritam lokalne zajednice, njene dnevne rutine, običaje, modu, ispijanje kave, gastronomiju, arhitekturu, poljoprivredu, umjetnost, odnos prema okolišu … U cijenu turističkih usluga „ugrađen“ je i taj vrijednosni dio jednog odredišta.

Taj vrijednosni dodatak ujedno je i najjači argument privlačnosti turističkog odredišta. Radi se o neopipljivoj vrijednosti koja u različitim dijelovima svijeta ima različitu moć privlačnosti.

Ekonomski utjecaj turizma

Upravo zahvaljujući tome da turističko odredište ima „ono nešto“ s tim „nešto“, neopipljivom privlačnošću, ono postaje sve popularnije. Ponuda reagira na potražnju pa se povećanjem interesa počinju nuditi i novi sadržaji. Obično se počinje sa smještajem, slijede hrana i piće, zatim pekarski proizvodi, suveniri, nakit, modna odjeća, prijevoz, ponuda aktivnosti u prirodi, vođene ture, liečilišne i terapijske usluge, rekreacija, meditacija, radionice, vjerska hodočašća, aktivnosti na vodi i pod vodom, muzeji, zbirke, galerije, vinske ceste, ceste sira i maslinovog ulja, ceste pekmeza i meda, povijesne ture, fortifikacijske ture, aktivnosti za djecu, kampovi za mlade, relax program za ljude najboljih godina…i mogao bih nabrajati u nedogled.
Turisti koriste i plaćaju energiju, vodu, telefonske impulse, cestarinu, parkirališta…

Iza svake ove aktivnosti stoje ljudi koji ih organiziraju, vode i izvode. Svi oni iz takvih aktivnosti dobivaju prihod, dohodak, plaću. Spiralno širenje i uključivanje novih dionika u ekonomski dobitak ima svoje ishodište u stvorenoj privlačnosti odredišta.

Glavno „sidro“ ove „ekonomske spirale“ je smještaj. Smještaj je osnovna usluga u turizmu i razlog zašto turist ostvaruje potrošnju u destinaciji. Kad ne bi izabrao smještaj na određenom području, ne bi se zadržavao pa ne bi ni imao mogućnosti istraživanja, otkrivanja i trošenja predviđenog budžeta za tu namjenu.

Što je to uspješan turizam ?

Uspješan i poželjan je onaj turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici. Uspješnost se mjeri omjerom domaće „komponente“ u „potrošačkoj košarici“ turističkog dolaska i turističkih boravaka. Počevši od rezervacija i provizija preko prijevoza i smještaja do konzumacije hrane, pića, kupovine suvenira… Svi ovi elementi mogu biti strani, uvozni ili domaći. Oprema u smještaju može biti uvozna ili domaća, ljudi koji rade u turizmu mogu biti domaći ili strani. Sve to utječe na ostatak vrijednosti koji ostaje u zemlji ili se „vraća“ u inozemstvo.

U lokalnoj zajednici kao užem turističkom odredištu može ostati više ili manje prihoda od turizma ovisno o tome koliki je udio lokalne komponente u ukupnoj potrošnji. Krumpir na tanjuru može biti lokalni, s nekog drugog područja u državi ili uvozni. Isto tako krevet i posteljina mogu biti izrađeni u lokalnoj zajednici, u državi ili uvezeni iz inozemstva. Ljudi koji rade u turizmu mogu biti lokalni, iz drugih krajeva države ili iz inozemstva itd.

Upravljanje turizmom

Upravljanje turizmom danas znači puno više od upravljanja prostorom kroz urbanističke prostorne planove. Uspješnost upravljanje se mjeri postizanjem omjera u kojemu prevladava domaća komponenta. To zapravo znači da se uz brojanje noćenja (koje je apsolutno važno kao podatak mjerenja turističkog prometa), mjeri i udio „domaće komponente“ u potrošačkoj košarici turista.
Za takvo upravljanje su razvijene metode brendiranja destinacije i ponude u destinaciji, kreiranja vrijednosnih lanaca i modela suradnje u destinaciji.

O tim metodama, između ostalog,  govorimo ovih dana na radionicama u organizaciji USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia & Hercegovina – Turizam i na radionicama u Hrvatskoj u organizaciji turističkih zajednica.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Nastavak trening radionica u Bosni i Hercegovini

U organizaciji USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u Bosni i Hercegovini se održavaju edukacijske radionice za pružatelje smještaja i doživljaja na ruralnom području.

Radionice počinju 17. 5. i traju do 27.5. Održat će se u Bihaću 17., Jajcu 18., Travniku 19., Tuzli 20., Sarajevu 23., Konjicu 24., Mostru 25., Ljubuškom 26. i u Livnu 27. 5.

Na radionicama će se govoriti o svim koracima koje trebaju poduzeti početnici pružanja usluga, o zakonskoj regulativi, zatim o standardima i specijalizaciji ponude, o turističkim kretanjima 2021. i 2022. godine, o načinu formiranja cijena, o modelima podizanja vrijednosti i cijene usluge o modelima udruživanja na jednom turističkom području o taktikama u digitalnom marketingu, o upravljanju promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama i drugim zanimljivim temama iz područja obiteljskog mikropoduzetništva u turizmu.
Radionicu drže Nedo Pinezić i Harun Bavčić uz pomoć Amjada Tal at Sawalha, Davida Peranića, Rube Velagić, i cijelog projektnog tima USAID developing sustainable tourism in Bosnia and Hercegovina – Turizam pod vodstvom Ibrahima Oste.

Čast je sudjelovati u ovom velikom projektu koji pomaže Bosni i Hercegovini, njenim žiteljima da se bolje pozicioniraju na svjetskoj turističkoj mapi.
Naš mali dio doprinosa predstavlja „komadić mozaika“ složenog sustava izgradnje turističke ponude i upravljanja procesima rasta i razvoja turizma na održivim osnovama.

Naš je zajednički cilj pomoći ljudima da ostanu živjeti u kraju kojega najviše vole a da pri tome svojim obiteljima osiguraju pristojan život. Pri tome koriste svoj životni stil, svoju lokalnu kulturu, običaje kao visoko vrijedne elemente ukupnog doživljaja na turističkom putovanju.

Sa svakog susreta s dragim ljudima odlazimo bogatiji za nova saznanja, nova iskustva koja opet prenosimo na sljedeće susrete. Tako učimo i rastemo zajedno.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Uskrs i turizam

Uskrs daje nadu turizmu

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek „tinjajućoj“ pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.
Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti „ostane u igri“.

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci „nose“ većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne „Cvrčak i mrav“. I u najboljim vremenima nije bilo lako „premostiti“ onih jesensko / zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo „spajali kraj s krajem“. Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se „istopiti“ do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje „viška“ prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na „krilima“ inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture „hraniteljice“ poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca…kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika „kraljice zimske kuhinje“. Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti „taktiku marljivog mrava“ ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Dalekosežne posljedice rata u Ukrajini

 

Turizam, hrana, energija, voda

Rat se u Ukrajini, na žalost, nastavlja. Brutalnost ruske invazije i svih posljedica rata svakim danom postaju sve veći. Izgubljeni su mnogi ljudski životi, milijuni ljudi su protjerani iz svog doma i bore se za čistu egzistenciju. Kraj se još ne nazire, vojni stručnjaci predviđaju „produženo trajanje ratnih djelovanja“, spominju se godine…

Svima je jasno da se svijet mijenja, iako mnogi misle da je to samo privremeno. Međutim svaki rat a naročito rat u Europi u koji su uključene najveća zemlja svijeta i najveća europska zemlja proizvodi više posrednih poremećaja u bližem i širem okruženju.

Turizam

Svjetska turistička putovanja se još nisu ni počela oporavljati od posljedica pandemije koja je u dvije godine devastirala sektor a već je nova kriza počela uzimati danak. Zračni prijevoz je prvi osjetio zabranu letova između zapadnog svijeta i Rusije, te obavezu zaobilaženja zračnih koridora iznad Rusije. Dva važna emitivna tržišta, Ukrajina i Rusija „izbačena su iz igre“ a turistički dolasci u susjedne zemlje su se prepolovili. U značajnom padu je i interes za ljetovanje na istočnoj obali Mediterana (Turska, Grčka). Daleka, prekomorska, tržišta su također zastala s rezervacijama za Europu. Iz SADa se za sada rezervacije za zapadni Mediteran (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija) odvijaju dobrim tempom, ostatak Mediterana nije „otpisan“, stavljen je „na čekanje“.

Hrvatska ima dobru poziciju, još uvijek neutralnog područja. Ozbiljniju prijetnju predstavlja isticanje političkih tenzija u susjednoj BiH kao i u Crnoj Gori. Ipak, ovog je puta međunarodna zajednica pravovremeno i odlučno reagirala pa su prijetnje pojedinih nacionalnih čelnika utišane te je time smanjen negativan utjecaj na interes za putovanje na hrvatski južni Jadran te u BiH i Crnu Goru.

Jačanje inflatornih kretanja, povećanje cijena energenata, hrane snažno utječu na rentabilnost poslovanja sektora turističkih putovanja. Prijevoz je iznimno pogođen visokim cijenama goriva, grupni se aranžmani oporavljaju sporije od očekivanja.

Posljedicama rata u Ukrajini treba pridodati i još uvijek prisutnu Pandemiju Covida 19 koja u ovom trenutku ponovo bukti u Kini (https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-korona-djeca-diplomate/31784853.html) .

Hrana

Ukrajina i Rusija zajedno čine čak četvrtinu svjetskog izvoza žitarica i suncokretovog ulja. To je ujedno i najjeftinija roba na tržištu pa su o tim vitalnim živežnim namirnicama ovisne zemlje koje su većinu svojih potreba namirivale upravo iz Ukrajine i Rusije. To su prije svega zemlje Bliskog istoka  i Sjeverne Afrike. Zemlje koje najviše ovise o uvozu navedenih namirnica, prema izvoru Radio slobodna Europa, su Egipat, Turska, Bangladeš, Indonezija, Eritreja, Kazahstan, Mongolija, Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Libanon i Somalija.

Nedostatak jeftinih namirnica kao i rast cijene energenata, umjetnog gnojiva ali i klimatskim promjenama uvjetovane suše i propast ljetine na nekim dijelovima svijeta, sve to utječe na rast cijena hrane. To poskupljenje ima najsnažnije posljedice na najsiromašnije, rizik od gladi naglo se povećava.

Pored rizika od masovnih pomora glađu najsiromašnijeg stanovništva povećava se i rizik od masovnih nemira zbog povećanja cijena. Takvi nemiri su u nedavnoj prošlosti kulminirali tako zvanim „Arapskim proljećem“. Političke nestabilnosti i nemiri u mnogoljudnim zemljama za čas se mogu pretvoriti u građanski rat i međunarodni sukob.

Ne osjećaju samo najsiromašnije zemlje posljedice nedostatka žitarica i ulja iz Ukrajine i Rusije. Španjolska je na primjer čak 22% potreba za stočnom hranom namirivala uvozom kukuruza iz Ukrajine.

Čini se da Ruska vojna invazija „igra upravo na  kartu“ onemogućavanja izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda morskim putem. Plovidba Crnim morem je rizična, najvećim dijelom nemoguća. Najveće ukrajinske luke u Azovskom i Crnom moru su uništene i okupirane od strane ruskih snaga. Agresija se nastavlja prema zapadu crnomorske obale s očitim ciljem potpunog zaprečavanja Ukrajini pristupa moru.

Globalna sigurnost hrane je „uzdrmana“ i u slučaju produžetka rata u Ukrajini bit će ozbiljna prijetnja otvaranju novih kriznih žarišta u svijetu.

Energija

U Europi najrazvijenije zemlje energetski ovise o ruskom plinu i nafti a gotovo sve europske zemlje uvoze značajne količine ovih energenata iz Rusije. Europska unija pokušava osigurati neovisnost o ruskim energentima i fosilnim gorivima uopće. U tu je svrhu napravljen plan koji se treba ostvariti do konca ovog desetljeća. U međuvremenu se ugovaraju alternativni dobavni pravci iz SADa i Bliskog istoka, odnosno Sjeverne Afrike.

Rusija je  prije invazije na Ukrajinu sklopila čvrsto savezništvo s Kinom. Kina treba energiju iz Rusije ali do sada nije uspostavljen odgovarajući transportni lanac između crpilišta u Rusiji i kineskih mjesta prerade i potrošnje. To će se u narednom razdoblju ubrzati. Kina još uvijek predstavlja za polovinu manje tržište od europskog što se tiče plasmana ruskih energenata. Ruski energenti su među najjeftinijima, s najkraćim i najekonomičnijim  transportnim pravcima i zbog toga su se do sada europske zemlje u velikoj mjeri oslanjale na te izvore.

„Dogovor s vragom“ kumovao je desetljećima zapostavljanih drugih dobavnih pravaca, usporavanju razvoja alternativnih izvora energije ali i nepobitnom doprinosu jačanja ratnih snaga i želja u Rusiji. Rezultat takve politike i njenog pretvaranja u otvoreni sukob je nagla nestašica energenata uz podizanje cijena iznad povijesnih granica. Sve to će poskupjeti, usporiti i smanjiti transport roba i putnika a možda i proizvodnju nekih dobara. Prioritet će biti osiguranje energije za grijanje stanovništva i za proizvodnju električne struje za široku potrošnju. No kako je već pandemija pokazala da strateška industrija treba ostati u „vlastitom dvorištu“ to će potrebe za snabdijevanjem industrije energijom u EU zemljama i dalje rasti. Zbog toga se razmatra produljenje proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama pa čak i izgradnja novih „nuklearki“ u svim zemljama Europske unije.

U svakom slučaju cijene energije rastu i neće se više vratiti na razinu koja je bila prije 24.2. kada je počela vojna agresija Rusije na Ukrajinu.

Voda

Voda je izvor života. Zbog klimatskih promjena ali i pretjeranog korištenja vode iz nekih vodotoka, zatim zbog deforestacije- paljenja i krčenja šuma, dolazi do padanja razine vode u rijekama, jezerima čak i u Mrtvom moru. Takav scenarij doprinosi širenju pustinja i smanjenju kapaciteta pitke vode. Prva linija stradanja su flora i fauna na takvim područjima zatim, poljoprivredna proizvodnja i na koncu egzistencija ljudi. Uništavanjem složenih eko sustava virusi sa životinjskih vrsta prelaze na čovjeka, stvaraju se virusne pandemije.

Zbog prijetnje gladi milijuni ljudi su pokrenuli migrantsku plimu koja iz područja Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka pokreće stanovništvo prema Centralnoj i Zapadnoj Europi.

Rat u Ukrajini je ubrzao sve ove procese i učinio već i blisku budućnost čovječanstva vrlo neizvjesnom.  Mnoge se nedaća najviše „prelamaju preko leđa“ Europe koja postaje iznimno ranjivo područje.

Što učiniti ?

Običan se čovjek pita – što ja mogu učiniti ? Nerijetko se ljudi pomire sa sudbinom uz konstataciju kako se tu ništa ne može učiniti i „bit će kako bude“. To „bit će kako bude“ ima vrlo visoku cijenu jer nas sprječava u proaktivnom pristupu i na kraju ovisimo o tuđoj pomoći ako je dostupna.

Proaktivni pristup podrazumijeva učenje, proučavanje i djelovanje u „svom krugu utjecaja“.

Održavanje turističke potražnje

Što se turizma tiče, kontakt s vjernim gostima, ugađanje njihovim željama, prilagodba njihovim mogućnostima možda izgledaju naporno ali sve to osigurava prihod od turizma i u najtežim trenucima. Isto se odnosi i na domaće turističko tržište. I ono je podcijenjeno i prilično zanemareno. Sljedeće što treba učiniti je specijalizacija ponude prema onim skupinama gostiju koji biraju samo takvu, specijaliziranu ponudu.

Obitelji s malom djecom, ljudi treće životne dobi, ljudi s poteškoćama u kretanju, gosti s posebnim prehrambenim potrebama,  gosti s kućnim ljubimcima, aktivni turisti – biciklisti, ronioci, planinari …Svi oni biraju turistička odredišta i pružatelje usluga prilagođene njihovim prioritetima, ograničenjima ili posebnim zahtjevima. Specijalizirana ponuda je još uvijek nedostatna pa specijalizacija znatno pomaže boljem tržišnom pozicioniranju ponuditelja. https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html , https://www.adac.de/reise-freizeit/ratgeber/barrierefreier-tourismus/ , https://www.oesterreich-familienhotels.at/?gclid=CjwKCAjwo8-SBhAlEiwAopc9W7k-8WovGLGsvZ796XA3O2LqQEcBiDDCcZHzb4Ct_fcjMogcRv6xohoCJYcQAvD_BwE

Hrana i turizam

Hranu možemo u dobrom dijelu proizvoditi sami i time smanjiti troškove i utjecati na kvalitetu prehrane. Već su dobro poznate inicijative urbanog vrtlarenja, zgradarskog vrtlarenja, uzgajanja povrća i začinskog bilja u kućnim uvjetima, na terasama, balkonima, u vertikalnim vrtovima.  (https://grama.com.hr/vrtlarenje-u-gradu/ , https://homeogarden.com/hr/organski-vrt-usred-grada-koji-zauzima-vrlo-malo-prostora/ https://www.agroklub.com/agro-hobi/uzgoj-povrca-u-loncimateglama/38397/  ). Na ruralnom području su mogućnosti još i veće.

Dovoljno bi bilo privesti originalnoj svrsi zapuštena poljoprivredna zemljišta, vrtove i oranice. Onaj tko ima svoje zemljište nema razloga za čekanje, ako nemamo svoje možemo se udružiti s nekim tko ima zemlju ali mu fali radna snaga. Poljoprivredna zemlja se može i iznajmiti od privatnog vlasnika od općine, države. I u najam se može ići udruženo. U nekim gradovima je pokrenut projekt zakupa vrtnih gredica…( https://mojgruntek.hr/ ) Mogućnosti su mnoge, kako se kaže „gdje ima volje ima i načina“.

Energija i turizam

Nadomjestak klasičnih izvora energije i ušteda energije je najizazovnije područje. Tekuće gorivo za vozila i strojeve je nešto što je teško nadomjestiti ako ne promijenimo sama vozila i strojeve ili ne napravimo preinake na vozilima i strojevima.

Pomalo postaje jasno da će automobili s pogonom na dizelsko gorivo ustupiti mjesto onima s hibridnim pogonom. Benzinski će motori biti nešto duže u upotrebi osobito u varijantama hibridnih vozila. Benzinski se motori mogu adaptirati za korištenje tekućeg plina ali i to je prijelazna varijanta. Sve više ima električnih automobila koji trebaju punjenje što je opet lakše izvedivo na selu nego u gradu. U urbanim centrima ovisimo o javnim punionicama dok nam privatni priključak omogućava punjenje kad god nam je to potrebno. Putem običnog priključka može se baterija električnog vozila  napuniti tijekom noći do dovoljne razine kapaciteta za gradske i prigradske vožnje po danu.

Sljedeći korak će biti  vozila koja će kao pogonsko gorivo koristiti tekući vodik. Tekući će vodik u gorivim ćelijama proizvoditi električnu energiju za pogon motora ili će jednostavno zamijeniti ostala tekuća goriva u motorima s prilagođenima sustavom unutarnjeg izgaranja. Punjenje spremnika vozila s tekućim vodikom trajat će kao i ono kad punimo spremnik plinom https://www.volvotrucks.hr/hr-hr/news/insights/articles/2020/jun/hydrogen-fuel-cells-all-your-questions-answered.html

Naravno na troškove prijevoza možemo utjecati i tako da više pješačimo, vozimo bicikl, skuter, običan ili elektro…

Što se tiče energije domaćinstva, prvo što možemo učiniti je utjecati na učinkovitost trošenja energije. Dobra stolarija, izolirana ovojnica objekta, izolirano krovište već štede najmanje 30% energije za hlađenje i grijanje http://energetska-obnova.hr/

Električnu energiju možemo štedjeti postavljanjem štedljivih rasvjetnih tijela, uporabom štedljivih kućanskih aparata,  primjenom sustava grijanja sanitarne vode uz pomoć sunca. Sljedeći koraci koji stoje na raspolaganju iziskuju veća ulaganja ali se na duži vremenski rok isplate. To je u prvom redu postavljanje sustava dizalica topline gdje se uz minimalnu utrošenu električnu energiju postižu optimalni rezultati kod grijanja i hlađenja objekta. https://regulator.hr/savjeti/sto-su-dizalice-topline-kako-rade/  Konačno, za potpunu energetsku neovisnost možemo instalirati malu solarnu elektranu. https://tris.com.hr/2021/11/intervju-vjeran-pirsic-eko-kvarner-fotonaponske-elektrane-su-buducnost-stoje-manje-od-50-tisuca-kuna-instalirate-ih-u-3-tjedna-ulozeno-bez-poticaja-vratite-u-6-9-godina-i-nakon-toga-imate-bes/

Voda i turizam

Briga za resurs vode spada u temelj ekološkog pokreta. Pitka voda je najugroženiji resurs. Mnoga područja čak i u Hrvatskoj oskudijevaju s kvalitetnom mrežom distribucije pitke vode prema kućanstvima. Ispuštanjem štetnih tvari u okoliš, onečišćuju se izvori pitke vode. To je posebno izraženo na kraškom tlu, dakle upravo na našem priobalju i otocima. Kraško tlo je poput „švicarskog sira“, puno pukotina, jama, spilja koje omogućavaju skupljanje vode ali  i propuštanje neželjene supstance s površine zemlje u prirodne spremnike vode pod zemljom. Ne doprinose samo industrijska zagađenja i divlja odlagališta otpada opasnosti od kontaminacije pitke vode. Povećanju opasnosti doprinose i domaćinstva s neodgovarajućim zbrinjavanjem vlastitih otpadnih, odnosno fekalnih voda.

Pitku vodu treba štedjeti. Skrban odnos prema potrošnji pitke vode najočitiji je u korištenju pitke vode za sekundarne potrebe poput pranja vozila ili zalijevanja ukrasnog bilja, poljoprivrednih kultura. Kao sekundarna voda, pročišćena voda iz kanalizacijskog sustava trebala bi biti upotrebljena upravo za zalijevanje zelenih površina. Gdje god postoji migućnost skupljanja kišnice bilo za korištenje kao sekundarne vode ili čak kao sanitarne vode, to treba iskoristiti. Posebnim sustavom filtracije kišnica, puno mekša voda, može se koristiti i za piće. Primarna, pitka voda može se štedjeti u turističkim objektima isticanjem ekoloških poruka o potrebi štednje vode kao i ugradnjom uređaja koji smanjuju potrošnju vode u sanitarijama https://nobel.ba/proizvodi/sistemi-ustedu-vode-i-energije/?to_page=2 .

Turizam – pokretač promjena

Kao što je u digitalnoj transformaciji poslovanja turizam odigrao ključnu ulogu (sjetimo se OTA platformi, online rezervacijskih sustava za avio karte, najam automobila, narudžbu hrane, digitalnih alata za administraciju u turizmu i slično), tako prihodom od turizma možemo financirati novi pristup energiji, hrani, vodi. U cijenu turističke usluge uračunati su energija, hrana, voda kao nužan trošak. Smanjenjem tog troška postižemo bolju isplativost poslovanja. Opet za ulaganje u novi, ekonomičniji pristup energiji, hrani, vodi potrebna su financijska sredstva.

Zato je pametno dio zarade od turizma usmjeriti upravo u investicije prema ekonomičnom i ekološki prihvatljivom gospodarenju energijom, hranom i vodom. Kad se na vlastita sredstva pridodaju ona iz namjenskih EU fondova onda imamo dobar ulog za sigurniju budućnost https://dantes.com.hr/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-i-digitalni-marketing-u-malinskoj/ .

www.nedopinezic.com