ROMANS WINE DANUBE – INTERREG PROJEKT 10 ZEMALJA, 12 PARTNERA
Kako različitost ponude povezati u jedan jaki, svjetski poznat turistički proizvod?
Osnova na kojoj smo razmatrali ovo pitanje na završnoj konferenciji u Ljubuškom , u Županiji Zapadnohercegovačkoj 18.6. o.g. je ostavština Rimskog carstva.
Rimsko carstvo – temelj zapadne civilizacije
Rimsko carstvo je u svojim najsjajnijim godinama „Pax Romane“ koje je započelo vladavinom cara Augustusa a završilo smrću cara Marka Aurelija, postavilo temelje civilizacije zapadne hemisfere koje i danas baštinimo. U to je vrijeme Rim bio prvi grad u ljudskoj povijesti koji je brojio milijun stanovnika.
Život je bio organiziran tako da je grad opskrbljen pitkom vodom putem akvadukata, izgrađene su stambene četvrti s višekatnim stambenim zgradama i poslovnim prostorima u prizemlju, organizirani su transportni putovi, logistički pravci. Izgrađena su javna kupališta, njih 800 od kojih je najveće moglo primiti 17.000 posjetitelja. Patricijske kuće su bile grijane „centralnim podnim grijanjem“, izgrađena je najveća „sportska“ arena Coloseum kapaciteta 50.000 gledatelja sa sustavom podzemnih prostorija i liftova i fantastičnim sustavom evakuacije kroz brojne izlaze. Rim je dao zapadnom svijetu i brojne druge inovacije a u vojnom smislu imao je jednu od najbolje organiziranih vojnih komponenti ikada.
Svi smo mi “Rimljani”
Ono što je za ovaj projekt važno to je da su sve zemlje u „prstenu oko Mediterana“ bile u to doba (27 godina prije Krista do 180 god. nove ere) pod rimskom upravom. Dunav je bio sjeverna granica carstva i tu dolazimo do poveznice s nazivom projekta „Romans wine Danube“. U Rimskom carstvu vino je bilo glavna prehrambena namirnica uz kruh. Vino je bilo dostupno svima – od plemstva do robova. Naravno nisu svi konzumirali istu kvalitetu vina. Vino se inače nije ni pilo čisto već pomiješano s vodom, octom, medom, raznim začinima a samo najprivilegiraniji su mogli piti čisto, vrhunsko vino. Svaki vojnik, svaki rob, svaki gladijator imao je svoju dnevnu „porciju“ vina.
Održavale su se i vinske svečanosti „Vinalie“ i to dva puta godišnje u travnju i kolovozu. Vino je bilo iznimno cijenjeno, na poseban način skladišteno, transportirano. Amfore s vinom su imale utisnute podatke proizvođača, teritorija, godine proizvodnje, sorte.
Dunavski limes – poveznica
Dunavsko područje je bilo i ostalo vinorodno područje a kultura vina je zahvaljujući rimskoj pedantnosti i organiziranosti „zarazila“ cijelo područje tadašnjeg rimskog carstva. Mi danas živimo sličnim životnim stilom kojega smo prihvatili u nasljeđe. Vino je dio kulture života zajednica uz Dunav ali na ostalim područjima nekadašnjeg Rimskog carstva.
Vino povezuje ljude
U svakoj kapljici vina iz određenog područja „živi“ specifičnost ne samo zemlje, grožđa, načina proizvodnje već i tradicije vinara, njegovog karaktera, njegove životne filozofije.
Vino povezuje ljude. Razgovori uz čašu dobrog vina „otvaraju“ komunikaciju, ruše barijere, stvaraju mostove među različitim narodima, ljudima, kulturama.
Proizvodnja vina je prije svega ručni rad, zanatska vještina kojoj uvelike pomaže tehnologija ali iza svake boce vina stoje ljudi sa strašću za stvaranjem posebnog vina. Ta strast obuzima cijelu obitelj i prenosi se s koljena na koljeno. Svaka vinarska obitelj ima svoju povijest, svoju priču. Vinari se međusobno poštuju, druže se, razmienjuju iskustva. Vinoljupci vole istraživati upravo te posebnosti i uz priču o vinu upoznati kraj i zajednicu koja u njemu živi.
Susret čovjeka s čovjekom
Tu dolazimo do krucijalnog uvjeta za uspjeh opstanka vinske kulture i ovakvih projekata. Ništa ne može zamijeniti izravan kontakt s ponuditeljima autohtonih proizvoda a među njima je vino najpoznatije. Doći na mjesto proizvodnje upoznati obitelj, čuti njihove poruke, sjesti s njima za isti stol, kušati te proizvode – to je nezamjenjivo iskustvo koje ostavlja duboki emotivni trag kod svakog putnika – istraživača.
Mali projekti koji su, poput „Feel & Taste“, „Welcome taste & buy“ vrlo brzo polučili ovakve rezultate su zapravo smjerokazi kojim putem treba ići. Na svakom koraku razvoja potrebno je uključiti članove lokalne zajednice koji će s ponosom prezentirati ono svoje najvrjednije i za to biti nagrađeni. Što se ekonomska korist šire raspoređuje u zajednici to će ljudi iz zajednici više prihvaćati sugestije i pozive na suradnju. U isto vrijeme posjetitelji će biti nagrađeni autentičnim doživljajem. Ovo se jednako odnosi na manifestacije, planirane rute kao i na promotivne aktivnosti.
Sreća dolazi od riječi SRETATI. Sretni smo kad srećemo druge ljudi, kad s njima uspostavimo komunikaciju a vino je katalizator dobrih odnosa i moglo bi se reći začin jednostavnoj a istinskoj ljudskoj sreći.
Želimo da sudionici projekta nastave druženja kroz i mimo projekata, da nastave misiju povezivanja ljudi u zajednici ali i preko granica te da u suradnji s turoperatorima i blogerima promoviraju „Rimsku vinsku kulturu“ ne samo kroz dunavsku regiju već gdje god ona i dalje živi.
Čestitke svim partnerima na uspješno završenom projektu i hvala Uredu Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije na odličnoj organizaciji završne konferencije i na pozivu za sudjelovanje.
https://interreg-danube.eu/projects/romanswinedanube
https://www.eui-zzh.ba/
Nedo Pinezić
www.nedopinezic.com
The “Romans Wine Danube” project connects the legacy of the Roman Empire, which established a widespread wine culture across the Mediterranean and the Danube region, with modern tourism, according to the project’s closing conference in Ljubuški. The initiative emphasises authentic, person-to-person experiences where wine acts as a catalyst for connecting people, encouraging collaboration among winemakers and local communities to promote a “Roman Wine Culture” [https://interreg-danube.eu/projects/romanswinedanube]. More information on the project and its partners is available at the Interreg Danube website.
