TRAJANJE TURISTIČKE SEZONE U STRAHU OD CORONE
Glavna turistička sezona, bolje rečeno glavna sezona godišnjih odmora počela je s prvim danima srpnja. To se razdoblje poklapa sa ljetnim školskim ferijama u većini europskih zemalja.
Ljudi su željni putovanja
Ljudi željni putovanja nakon više od godinu dana kontinuiranog ritma zatvaranja i otvaranja, pooštravanja i ublažavanja zaštitnih mjera protiv Corona epidemije, pohrlili su na glavni obiteljski odmor. Povoljna epidemijska situacija u većini EU zemalja omogućila je migraciju sa sjevera prema jugu Europe. Svaka zemlje se nastoji što bolje organizirati za prihvat stranih turista pa je tako i Hrvatska pojednostavila protokol ulaska onih turista koji ispunjavaju uvjet za posjedovanje tako zvane „covid putovnice“. Sve izgleda dobro, turizam se vraća, vraća se i nada u „staro normalno“.
„Ali“ faktor
Ali, uvijek postoji neko „ali“. Situacija s pandemijom je takva da se u različitim dijelovima svijeta pojedine zemlje ne uspijevaju organizirati za borbu protiv ove bolesti. Ne poštuju se mjere zaštite, ili ih uopće nema, nema ni cjepiva. To dovodi do slobodne cirkulacije virusa u populaciji , mutacije kojom virus postaje brži u širenju ali i otporniji na neke vrste cjepiva. Na veliki broj oboljelih dolazi i veliki postotak hospitaliziranih a zbog kraha zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih. Putnici iz tih zemalja prenose virus u druge zemlje. Trenutno se takva situacija dogodila kod prijenosa tako zvanog „delta soja“ iz Indije u Veliku Britaniju a putem turista iz Velike Britanije i u Portugal. U Rusiji također prevladava ovaj soj virusa koji slabo prokuženu populaciju zaražava u gusto naseljenim gradovima brzim tempom.
Sezona bez Corone i sezona Corone
S obzirom na to da prokuženost populacije treba dostizati najmanje 80% a da je postotak cijepljenih i onih koji su preboljeli Coronu u svim zemljama ispod 50 %, takva situacija pogoduje sezonskom jačanju epidemije.
Masovna turistička putovanja su neizbježan put prijenosa virusa a početak školske godine idealna kombinacija za rasprostranjivanje zaraze u populaciji. Problem je tim složeniji što mladi ljudi i djeca gotovo ne osjećaju simptome (imaju jak, zdrav imunološki sustav) pa se bez upornog testiranja ne može širenje zaraze staviti pod kontrolu.
Mladi ljudi željni druženja i zabave najzadnji dolaze na red za cijepljenje pa je i to još jedna otegotna okolnost. Niska incidencija i povoljna epidemijska situacija ostavlja dojam povratka „na staro“ pa se dojučerašnja jagma za ciepivom pretvara u otpor prema cijepljenju.
Ahilova peta zapadne demokracije
U svemu tome svi su krivi i nitko nije kriv što postoji realna opasnost od povećanja broja zaraženih, povećanja incidencije i svrstavanja neke regije u covid 19 rizično područje. Rekao bih da je takav scenarij zapravo neizbježan. Mi u Europi nemamo efikasan nedemokratski državni aparat poput Kine koji je epidemiju stavio pod kontrolu i prije puštanja u promet cjepiva. Život se u Kini odvija normalno već gotovo godinu dana uz pridržavanje strogih mjera zaštite. Kineska ekonomija se vrlo brzo oporavila pa tako i njihov unutarnji, domaći turizam. Slabost zapadnog, demokratskog , cijelom svijetu poželjnog društvenog uređenja, je upravo efikasnost u upravljanju velikim krizama. Razlozi su prekompleksni za ovaj kratak tekst ali ova tema je zanimljiva i za usporedbe drugih područja društveno ekonomskog života zapada i dalekog istoka.
Bilo kako bilo, ova će nas nedaća, na žalost, pratiti duže nego što smo mislili. Živjet ćemo s time, prilagodit ćemo se tome. Sve dok ne postignemo potrebnu prokuženost. Nadamo se uz što manje ljudskih žrtava kako od uzročno-posljedično vezanih bolesti tako i od dugotrajne ekonomske krize.
Nedopinezic.com