Rat u Europi
Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.
Ekonomske posljedice
Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.
Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“
Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.
Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja
Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.
Neizvjesnost
Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com