Tradicijski, izvorni obiteljski smještaj polako kopni a snjime i atraktivnost hrvatskog turizma. Kako dalje ?
U novonastalim okolnostima pred nama je izazov sve neizvjesnije turističke sezone. Enormno povećanje poreza uz rapidni rast troškova na krilima trenutačno najviše stope inflacije u Eurozoni stavlja nas u nekonkurentan položaj. Krajnju cijenu povećanja svih ulaznih troškova plaća gost. Je li on to voljan platiti ?
Ekonomske krize su stalna, „valovita“, pojava u društvu. Na vrhu povoljnog vala turist putuje gdje želi i ne gleda na trošak. Kad se val „obrušava“, turistička su putovanja uvjetovana cijenom.
Rat u Europi, ratna kriza na bliskom istoku, trgovinski ratovi između SAD-a i Kine, energetska tranzicija, tranzicija automobilske industrije, nedostatak radne snage kao posljedica „bijele kuge“ u Europi, jačanje otpora domicilnog stanovništva prema imigrantima i posljedični politički otklon u desno; općenit osjećaj nestabilnosti i nesigurnosti, čini turistička putovanja nepredvidivima.
Svako novo jutro donosi novu neizvjesnost
Prijeteći carinski rat između USA i EU-a dodatno će ekonomski oslabiti već recesijom uzdrmana naša glavna emitivna tržišta.
Kupovna moć najšireg sloja stanovništva pada a imućnih nema dovoljno da bi se ostvarila očekivanja od nastupajuće turističke sezone.
Više nego ikad prepušteni smo svojim odlukama i potezima za preživljavanje turbulentnih vremena.
Drugi mandat američkog predsjednika Trumpa obilježit će proces “slowbalisation” – usporavanje globalizacije. To je nešto što vraća fokus na vlastite snage svake nacionalne ekonomije i Europske unije u cjelini. Kako dalje ? Ovo pitanje iz dana u dan postaje sve učestalije …
Što se događa na glavnom emitivnom tržištu ?
„Hrvatska je lani s njemačkog tržišta imala oko milijun noćenja manje nego godinu ranije te oko 140 tisuća manje njemačkih gostiju, što pokazuje da se postpandemijski balon potražnje ipak ispuhao, a konkurencija vratila.
Glavni turistički sajam u nama najvažnijoj njemačkoj pokrajini Bavarskoj se ove godine održao od 19. do 23. veljače. Za razliku od godina kad su redom zemlje partneri bile morske destinacije, ove godine je partnerska regija bila Bavarska šuma u Donjoj Bavarskoj. To znači da Bavarci naglasak stavljaju na vlastite turističke adute.
Prema istraživanju koje su sa sajma objavili, 50 posto Nijemaca koristi vlastiti automobil za odlazak na odmor, dok se 16 posto odlučuje za zrakoplov.
Tri posto ispitanika koristi svoj kamper ili karavan, dok dva posto koristi bicikl ili e-bicikl. Također, 47 posto Nijemaca odsjeda u hotelima ili pansionima, a na drugom mjestu slijede apartmani s 22 posto.
Prema istraživanju F.re.e., čini se da su Nijemci podijeljeni kada je riječ o pitanju jesu li im putovanja na godišnji odmor postala skupa. Njih 34 posto smatra da na putovanja ne troše više novca nego prethodnih godina, 28 posto ih smatra da troše više.
Za Bavarce su najtraženije destinacije u 2025. Njemačka, Italija, Austrija pa Hrvatska u koju želi pet posto ispitanih.
Nera Miličić, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Münchenu izjavila je da je razina potražnje za rezervacijama stabilna, posebice za putovanja u posezoni.
„Iz razgovora s našim partnerima može se zaključiti da su zadovoljni razinom potražnje, posebno za smještaj u kućama za odmor te hotelima. Broj Nijemaca koji koriste popuste za rane rezervacije, koje su ove godine bile i do 40 posto povoljnije, raste iz godine u godinu.”
https://www.glasistre.hr/turizam/2025/02/14/lanjski-rezultati-bit-ce-uspjeh-vrijednost-za-novac-koji-pruzamo-nije-ono-sto-nijemac-ocekuje-983393
Obiteljski smještaj ili smještaj u domaćinstvu bio je ponosni nositelj turističkog brand Hrvatske kroz desetljeća. Ovu vrstu smještaja odabire preko 50% turističkih putnika. Čak se i avio letovi pune temeljem rezervacija smještaja u domaćinstvu. Ova vrsta smještaja ozbiljno je uzdrmana nizom zakonskih mjera i valom poskupljenja ulaznih troškova. Najznačajnijem segmentu hrvatskog turizma prijeti urušavanje.
Obiteljski smještaj u škarama zakona
Regulatorni “tsunami” ozbiljno je zapljusnuo iznajmljvače. Usluge smještaja turistima u domaćinstvu uvjetovane su s izmjenama kod čak 6 Zakona.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada,
Zakon o porezu na dohodak,
Zakon o porezu na nekretnine, (Zakon o lokalnim porezima)
Zakon o PDV-u
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.
Od 2024. : Zakon o turizmu
Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada zapravo se u roku od pet godina ukida mogućnost iznajmljivanja stanova u zgradama s četiri i više stanova različitih vlasnika kao kategoriziranih apartmana turistima. Razlog je vrlo jednostavan – potrebno ishođenje suglasnosti od 66 % suvlasnika zgrade i to putem predstavnika stanara. U praksi je to u većini slučajeva neizvedivo.
Zakonom o porezu na dohodak je minimalni iznos poreza po postelji povećan za pet puta. Također su porezno izjednačeni i pomoćni ležajevi. Zakon ne predviđa mogućnost određivanja zona s nižim paušalnim porezom po postelji od zadanog minimuma.
Zakonom o lokalnim porezima, odnosno porezu na nekretnine donosi porez na nekretnine koje se kao kategorizirani smještaj iznajmljuju turistima ako iznajmljivač ne živi na istoj adresi na kojoj i iznajmljuje osim u stambenim zgradama gdje se i tada plaća porez. Porez se obračunava po stopi od 0,6 do 8 eura po metru kvadratnom. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave mogu odrediti zone s različitim stopama poreza na području JLS kao i više stope za novije objekte i objekte s više dodatnih sadržaja.
Zakon o PDV-u je jedini „pozitivan“ i donosi povećanje „praga“ za obavezan ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura godišnjeg prihoda.
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ukida privremena rješenja, uvodi obavezu prilaganja uporabne dozvole i za objekte starije od 1968. godine kod traženja kategorizacije. Također uvodi obavezu ishodovanja suglasnosti 66% suvlasnika zgrade za kategorizaciju stana i pojam „domaćin“ veže uz prebivalište u istoj županiji u kojoj se i iznajmljuje smještaj turistima. Izuzetak su i ovdje stambene zgrade. „Domaćin“ će za razliku od „nedomaćina“ („rentijera“) u budućnosti biti, navodno, blaže porezno tretiran. Tu se pojavila i kontradiktornost u smislu porezne olakšice kod poreza na nekretnine. Naime „domaćinom“ se u smislu oslobađanja od ovog poreza smatraju samo iznajmljivači koji žive (imaju prebivalište) u istom objektu u kojemu i iznajmljuju (ne vrijedi za zgrade) a ne u istoj županiji, kako je pojam „domaćina“ definiran Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.
Zakon o turizmu je prošao još 2024. „ispod radara“. Ovaj zakon u paketu s naprijed navedenim zakonima čini okosnicu pritiska na iznajmljivače da odustanu od stjecanja drugog dohotka putem iznajmljivanja smještaja turistima. Do kraja ove godine sve turističke destinacije 1. i 2. skupine moraju izraditi „Plan upravljanja“ na temelju „izračuna nosivosti“. Kad se povežu strateške odrednice, stimulacijske mjere, „zamrznute turističke zone“, nije teško zaključiti da je cilj ovog zakona zabraniti izdavanje novih rješenja o kategorizaciji smještaja u domaćinstvu u korist gradnje novih resorta mješovite namjene. „Put do pakla popločen je dobrim namjerama“ pa je tako cilj otvaranja prostora za velike investicije u mega strukture mješovite namjene s istovremenim oslobađanjem kapaciteta u obiteljskom smještaju za prihvat sezonskih stranih radnika prikriven brigom o održivosti turizma.
Kako dalje ?
O svemu možete detaljnije doznati iščitavanjem tekstova navedenih zakona ili na nekom od predavanja pod naslovom „Kako dalje ?“. Za jesen pripremamo nastavak pod naslovom „Kako dalje 2 ?“. Novim predavanjem ćemo obuhvatiti najnovija zbivanja na tržištu nekretnina s osvrtom na turističku sezonu 2025. koja, kako vidimo, ima dosta izazovnih situacija.
www.nedopinezic.com