Hoće li nekretninska euforija uništiti konvencionalni turizam ?
Velika “glad” za ulaganjem u nekretnine zbog rastuće ekonomske krize koja prijeti biti jednom od najvećih u novijoj povijesti, može dovesti turizam kakvog poznajemo do svog kraja.
Povećani interes za ulaganje u nekretnine pojavljuje se onda kad prikrivena inflacija “jede” vrijednost novca, kad je narušeno povjerenje u stabilnost politike u okruženju, kad se akumulira veća količina “crnog novca” koji traži “pranje”…Ali i zlokobne prognoze o padu burzi, vrijednosti valuta, mogućoj depresiji… podgrijavaju potražnju za “sigurnim utočištem”. https://www.index.hr/vijesti/clanak/predvidio-je-recesiju-2008-godine-sada-tvrdi-da-sad-ide-prema-najvecem-kolapsu-ikad/2677388.aspx
Pojava novih, dostupnijih modela ulaganja u nekretnine
Naime na tržištu nekretnina pojavljuju se modeli kupovine nekretnina koji se prilagođavaju svačijoj ulagačkoj mogućnosti. Već se i sa 100 eura može participirati u fragmentiranom vlasništvu nekretnine. https://forbes.dnevnik.hr/financije/pet-nacina-ulaganja-u-nekretnine-kako-ostvariti-profit-na-trzistu-nekretnina/?utm_source=perplexity&fbclid=IwY2xjawK0y-JleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETB4bGh0T0JxNFpVUjJld2oyAR6gjgXGc6yAdjTw0EUttUZtWBBOhqm5suE_QQvJ8NY3Cf1EIEfqtt-V2cwfxA_aem__qhmcxnJwbmwmdBfpmaGbA
Ulaganje u nekretnine je isplativije od ulaganja u plemenite metale, obveznice i virtualne valute SAMO AKO DONOSI PRIHOD OD NAJMA. U protivnom “ubija” likvidnost. Da bi se tome doskočilo, nove platforme nude “potpuni servis” ulagačima. To znači da osim kupoprodajnih transakcija platforme upravljaju i najmom, održavanjem i novom kupoprodajom. Tako se generira novi ekonomski ciklus puno dinamičniji od starog nekretninskog modela.
Nekomercijalni turizam
Povremeno korištenje nekretnina suvlasnicima i njihovim prijateljima nemoguće je zabraniti i jako je teško kontrolirati. Ako imamo na primjer 10 suvlasnika jedne nekretnine i nju koriste njihove obitelji i prijatelji to je već na razini prosječnog turističkog prometa po smještajnoj jedinici.
Stanova za odmor 2 do 3 puta više od komercijalnih apartmana
Točan broj stanova za odmor u Hrvatskoj još uvijek nije javno poznat. Špekulira se brojkama između 200.000 i 300.000. U 200.000 stanova prosječno boravi dnevno u glavnoj sezoni 800.000 ljudi, neformalnih turista. Njih nema u eVisitoru, ne plaćaju turističku pristojbu. Promet nije evidentiran, vlasnici tih nekretnina plaćaju isti porez na nekretnine kao i vlasnici komercijalnog smještaja u domaćinstvu koji ne žive na toj istoj adresi gdje iznajmljuju smještaj turistima. Takav smještaj je oporezovan dodatno i porezom na dohodak te turističkom pristojbom i članarinom, sve u paušalnom iznosu. Ovaj paket davanja zovemo “turističkim porezom na komercijalni krevet”.
Pravi nekretninski “boom” tek dolazi ?
Otvaranjem novih stambeno-nekretninskih resorta na najatraktivnijim područjima potpuno će se “razvodniti” klasično turističko tržište. Posjetitelja će biti još više, ljetne gužve veće a broj konvencionalnih turista manji. “Na papiru” će izgledati kao da smo ostvarili zacrtani cilj smanjenja turističkog prometa (“Održivi turizam prema Zakonu o turizmu”) a u naravi će se vršna opterećenja pojačavati uz manji porezni doprinos lokalnoj zajednici. Lokalna će zajednica imati sve jaču nelojalnu konkurenciju koja će im “otimati” goste a postupno će biti demotivirana čak i zakonski onemogućena u ostvarivanju drugog dohotka od turizma.
Tako ćemo postupno doći do “španjolskog sindroma”, turizmofobije uzrokovane izuzimanjem lokalnog stanovništva od koristi koju donosi turizam i predaje tog benefita u ruke stranim (nekretninskim) investitorima. Što se nakon toga događa možete pratiti u medijskim izvješćima iz Španjolske…
www.nedopinezic.com