Kategorija: nova ekonomija

Objavljeno

Uskrs i turizam

Uskrs daje nadu turizmu

Prvi udarni praznici koji pokreću masu turističkih putovanja prije ljeta, pokazali su da je volja za putovanjem na odmor veća nego ikada. Uskrs je pravi vjesnik nade, buđenja, optimizma.

Uskršnji praznici su Hrvatskoj donijeli 493 tisuće noćenja što je rezultat gotovo ravan prometu ostvarenom rekordne 2019. godine. Glavnina turističkog prometa ostvarena je u Istri, na Kvarneru i u Splitsko – Dalmatinskoj županiji. Dobar promet ostvarili su i turistički centri Poreč, Rovinj, Umag, Dubrovnik, Split, Zagreb, Zadar. Najbrojniji su bili turisti iz Njemačke, slijede domaći gosti pa Austrijanci, Slovenci, Talijani i Slovaci.

Najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 210 tisuća noćenja, zatim u domaćinstvima, 112 tisuća noćenja i u kampovima, 99 tisuća noćenja. Od početka godine do sada ostvareno je 3,6 milijuna noćenja što je na razini 95% prometa 2019. Gledano ukupno za navedeno razdoblje na prvome su mjestu domaći gosti, slijede Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Talijani. Najposjećenije destinacije su Zagreb, Dubrovnik, Rovinj, Split, Poreč, Opatija.

Sve navedeno ukazuje da je hrvatski turizam otporan na krize, da se vrlo brzo oporavlja od šokova. Naravno tome doprinosi jačanje udjela domaćih gostiju koji su inozemna putovanja podredili domaćima i pojačani interes s tradicionalnih tržišta prema kojim je Hrvatska orijentirana već više od stoljeća.

Unatoč još uvijek „tinjajućoj“ pandemiji, ratu u Europi, u ne tako dalekoj Ukrajini, i već osjetnim učincima inflacije, turizam ne posustaje.
Dobro je da smo ostali orijentirani na turizam, dapače, da smo pojačali svoju prepoznatljivost na ključnim tržištima i da smo u pandemijskim godinama prilično dobro upravljali rizicima pandemije. Naravno dobro je i to što je ova virusna pandemija, baš poput gripe, sezonskog karaktera pa je ta sezonalnost doprinijela da turizam ljeti „ostane u igri“.

Povoljan geografski položaj, dobra dostupnost cestom s najvažnijih tržišta kao i čvrsta povezanost najmasovnijih domaćina (obiteljskog smještaja) s gostima bili su i ostali odlučujući motiv za dolaske u zadnji čas. Takvi dolasci „nose“ većinu rezervacija i zato je gotovo nemoguće točno predvidjeti turistički promet u budućnosti. No, očekivanja dobre sezone sasvim su opravdana a sada i potkrepljena ostvarenim rezultatima za Uskršnje blagdane.

Život nakon sezone

Optimizam je sjajna stvar, dobri rezultati brzo potiskuju negativne misli ali… Ovo je trenutak kada se treba sjetiti basne „Cvrčak i mrav“. I u najboljim vremenima nije bilo lako „premostiti“ onih jesensko / zimskih šest mjeseci niskog intenziteta turističkog prometa. U protekle dvije godine jedva smo „spajali kraj s krajem“. Imajući u vidu sve okolnosti učinaka pandemije i rata u Ukrajini, i ove godine će nas čekati neizvjesna jesen i duga i teška zima. Prihodi od sezone 2022. mogli bi se „istopiti“ do konca godine.

Na valu optimizma i priprema za glavnu turističku sezonu, već sada, treba razmišljati o životu nakon sezone. Baš poput vrijednog mrava, rad i štednja, ulaganje „viška“ prihoda u energetsku učinkovitost, viši stupanj samodostatnosti u hrani i vodi, mogu nam olakšati iduću zimu. To je važno istaknuti zbog prognoza o rastu cijena energije, hrane ali i komunalnih usluga na „krilima“ inflacije.

Još uvijek nije kasno da se zasade, posiju kulture „hraniteljice“ poput krumpira, blitve, salate, tikvica, krastavaca…kraljem ljeta i razne kupusnjače među kojima su naša broskva odnosno raštika „kraljice zimske kuhinje“. Čišćenje starih šterni, bunara, postavljanje spremnika za prikupljanje kišnice kojom ćemo navodnjavati biljke također predstavlja značajnu uštedu.

Ako imamo prihode koje možemo investirati u objekt, počnimo od stolarije, obnove vanjske ovojnice s izolacijskim materijalima, izolacijom tavana, zamjenom rasvjetnih tijela led žaruljama. Ako ništa drugo postavimo barem vanjski, vrtni tuš s kolektorom tople vode grijane suncem kako bismo štedjeli električnu energiju za sanitarnu toplu vodu tijekom ljetnih mjeseci.

Na mnogo načina možemo primijeniti „taktiku marljivog mrava“ ali o tome moramo razmišljati na vrijeme.
U svakom slučaju dobro je da imamo dobar prihod od turizma i da ga usmjerimo u sprječavanje rasipanja energije i u one aktivnosti koje će nam štedjeti novac. Štedimo tamo gdje možemo, na pametan način. Time doprinosimo održivosti turizma ali i održivosti poslovanja.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

8. Forum obiteljskog smještaja Istarske županije

Mali kongres iznajmljivača Istre

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Pula i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula održan je 8. FOS u subotu 02. 04. 2022. u Rapcu.
Načinom organizacije i odabirom tema FOS u Istri nastavio je tradiciju vodećeg mjesta u pozicioniranju obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu.
Na FOSu je predstavljan Nacionalni program oporavka i otpornosti, o prilikama za obiteljske mikro poduzetnike u turizmu govorio je Igor Radić, savjetnik ministrice turizma i sporta.

Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici govorio je o obiteljskom smještaju kao velikoj snazi hrvatskog turizma osobito po pitanju demografske obnove i multiplikacije učinaka turističke potrošnje.
Dekanica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke predstavila je novi program stručnog usavršavanja za iznajmljivače a Ana Karlić, iz Odjela za internacionalizaciju Hrvatske gospodarske komore, predstavila je B2B turizam online platformu Hrvatske gospodarske komore.
O tome kako zadržati goste i privući nove putem društvenih mreža govorio je Mario Gigović.

Astrid Glavičić, direktorica Turističke zajednice Labina, Ticiana Trošt Kožljan iz Županijske komore Pula, Ella Dvornik, influencerica, Massimo Piutti, predsjednik Uprave Mon Perina i Branko Mejak iz tvrtke Mijena sudjelovali su na okruglom stolu s temom – Utjecaj društvenih mreža i influencera na promociju destinacije i produljenje sezone.

Program Foruma obiteljskog smještaja uključio je i pokaznu radionicu pripreme sobe za goste, kao i interpretativnu šetnju kroz Starogradsku jezgru Grada Labina u pratnji Giuseppine Martinuzzi.
8. FOS Istarske županije bio je odlično posjećen, tražilo se mjesto više u hotelu „Hedera“ hotelskog naselja Maslenica. Jednoglasan zaključak svih prisutnih bio je da su ovakvi susreti „u živo“ iznimno važni pa je velika zahvala upućena glavnoj organizatorici FOSa gospođi Jasni Jaklin Majetić predsjednici HGK Županijske komore Pula.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Obiteljski smještaj – snažan adut hrvatskog turizma

Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.
U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Mariott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Rat u Ukrajini i solidarnost obiteljskog smještaja

80% svih iz Ukrajine iseljenih osoba u Hrvatsku smješteno je u privatnom smještaju. Airbnb i Airbnb.org najavili su da će Airbnb.org ponuditi besplatno, kratkoročno stanovanje za do 100.000 izbjeglica koje bježe iz Ukrajine. Ove će boravke financirati Airbnb, Inc., donatori Airbnb.org fonda za izbjeglice i velikodušnost domaćina putem Airbnb.org.

Ta emotivna povezanost gostiju i domaćina javljala se i ranije kod velikih kriza.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”. Oni su, pored vlasnika „vikendica”, okosnica turističkog prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj kategoriji turista održava se promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama na turističkom području i u najtežim vremenima.

Koliki je ekonomski utjecaj obiteljskog smještaja ?

Znamo da izdaci za noćenje iznose 25 do 30% ukupne potrošnje na turističkom putovanju. Znači da 70 do 75% potrošnje otpada na sve druge usluge: Transport, trgovinu, prehranu, zabavne i rekreativne sadržaje i sl. Ako je prosjek 100, 30 ostaje kod domaćina a 70 se raspoređuje na sve druge pružatelje dobara i usluga.
Posljednji poznati podaci iz 2018. objavljeni su 2019. Prema njima prosječno domaćinstvo raspolagalo je sa 6 postelja. Po jednom domaćinstvu ostvareno je prosječno 45.000,00 kuna prihoda. Bilo je registrirano 100.000 domaćinstava koja su ostvarila 4,5 milijardi kuna prihoda. To je tek 30% od ukupne potrošnje na putovanju. Ukupna potrošnja je dosegla gotovo 16 milijardi kuna. Zahvaljujući obiteljskom smještaju svi ostali su prihodovali 11,5 milijardi kuna.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Snaga mikro poduzetništva

Europska komisija je još 2005. godine u svojoj preporuci objavila definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća a 2016. posebno naglasila značaj mikro, malih i srednjih poduzeća:
• „MSP-ovi predstavljaju 99 % svog poslovanja u EU-u.
• Oni su stup njegovog gospodarstva. Oni stvaraju dva od svaka tri radna mjesta.
• Godine 2013. više od 21 milijuna MSP-ova osiguralo je gotovo 90 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Oni stimuliraju osjećaj poduzetništva i inovacije, pomažući unaprjeđivanje europske konkurentnosti, gospodarskog rasta i zaposlenosti.“

Definicija mikro poduzetništva

– Ima od 0 do 10 zaposlenih
– Ima imovinu i / ili financijski promet do 2 milijuna eura godišnje
– Posluje po važećem zakonu
– Plaća porez
Obiteljski smještaj po svim kategorijama spada u mikro poduzetništvo.
Mikro poduzetništvo kroz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPGu treba cijeniti i poticati jer se poslovanje s privatnim nekretninama može odvijati i na drugačiji način, nepovoljniji za sustav turističkih zajednica.

Vlasnik stana ili kuće može iste iznajmiti jednostavnim Ugovorom o najmu stana.
• Stan može iznajmiti i strancu
• Stranac iz EU i zemalja EEP, kao i hrvatski građanin može boraviti van mjesta prebivališta bez obaveze prijava boravišta 90 dana u 180 dana
• To je princip po kojemu funkcionira najam stanova turistima u velikim gradovima u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim EU zemljama…
Kod najma stana nema kategorizacije objekta za pružanje ugostiteljskih usluga pa onda nema ni paušalne turističke pristojbe ni članarine. Zato se u mnogim velikim europskim gradovima javljaju sporovi kojima se traži reguliranje turističkog prometa u nekretninama čiji su vlasnici privatne, fizičke osobe.
• Prednosti ovakvog „nepoduzetničkog“ iznajmljivanja nekretnina nisu zanemarive.
• Porez se plaća po stopi od 10 posto na osnovicu umanjenu za 30%,
• Stanodavac ne plaća turističku pristojbu, članarinu
• Stanodavac ne plaća posredničku proviziju
• Stanodavac ne plaća režije, čišćenje
• Stanodavac ne plaća RTV pristojbu
• Stanodavcu ne dolazi inspekcija
• …

Autogosti spašavaju turističku sezonu

Svijet se mijenja, dijeli se na istok i zapad, hrvatski turizam se vraća tradicionalnim tržištima. U pandemijskim godinama i u ovoj 2022. prednost imaju „drive in” destinacije i to one koje su što bliže polaznoj točki. Automobil je ujedno i sredstvo potrošnje u Hrvatskoj (cestarina, gorivo, trajekti, parkiranje, autopraonice, punionice…) Automobilom se izvoze značajne količine domaćih proizvoda poput maslinovog ulja, vina, sira, pršuta …. Zamislite da se u svaki prtljažnik kod 2 milijuna vozila stavi 6 boca vina i maslinovog ulja za „samoizvoz“. Automobil je „kontejner“ koji sam dolazi po robu, sam je ukrcava i vozi do konačnog odredišta, robu plaća odmah pri preuzimanju, po maloprodajnoj cijeni u gotovom novcu …To je san svakog dobrog prodavača.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Opstanak ruralnih zajednica je ugrožen u cijeloj Europi

Obiteljski turizam je prepoznat kao efikasan „alat“ za poboljšanje života na ruralnom području. Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća.

Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva ali digitalne uređaje i programe i slično. Zbog potražnje koju je stvorio turizam unapređuju se i primarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Turizam je na neki način „sponzor“ razvoja mnogih proizvoda i usluga koji kroz plasman u turizmu „stasaju“ i postaju atraktivni za šire tržište.

Rad na daljinu i digitalni nomadi nova su prilika za revitalizaciju ruralnih područja. Do 2035. godine, prema predviđanjima, milijardu ljudi će živjeti kao digitalni nomadi. Rad na daljinu koristan je za domicilne mlade ljude, stvara se mogućnost povratka mladih i mogućnost dolaska nomada. Najviše se bira obiteljski smještaj, apartman, kuća za odmor. Važna je blizina većeg grada, boravak u prirodi, mogućnosti rekreacije u prirodi. Traži se zdrava hrana – svježe voće i povrće, pa se povezivanje poljoprivrede s turizmom, osobito povrćarstva i voćarstva, podrazumijeva.

Prilika za nove strukovne škole koje spajaju ugostiteljstvo i turizam

U Hrvatskoj je 100.000 domaćinstava registriranih za ugostiteljske usluge. Ako imamo samo jedno dijete u svakom domaćinstvu to je 100.000 djece s predispozicijom za učenje ugostiteljskih vještina (Ako još pribrojimo zemlje Zapadnog Balkana iz kojih bi mladi rado studirali u EU zemlji u kojoj se lakše sporazumijevaju i imaju već poznanike i prijatelje, ova brojka je višestruko veća).
Potreban je novi pristup – hotelijerska škola, po uzoru na Švicarsku, Austriju, Bavarsku, Italiju ..https://www.lhfs-bruneck.berufsschule.it/de/home . I Austrijska gospodarska komora ima svjetski priznate strukovne škole. Turistička akademija poučava mlade ljude svim znanjima i vještinama koje treba jedan hotel: https://www.tourismus-akademie.at/de/ueber-uns/ .

Partnerstvo za budućnost

Izuzetno je dobra vijest što je suorganizator 8. Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula a jedan od predavača je bila i gospođa Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Rijeka. Glavni organizator je Hrvatska gospodarska komora Pula na čelu s predsjednicom Jasnom Jaklin Majetić.
Ovakvo partnerstvo nam je potrebno kako bismo stvarali nove kadrove u turizmu, mlade ljude koji znaju pospremati sobu, kuhati obrok, miješati pića, upotrebljavati digitalni marketing…koji mogu funkcionirati na svakom mjestu u ugostiteljstvu i turizmu i nakon svega postati vrhunski stručnjaci.

Raditi u hotelu i imati dodatne prihode

Pamtimo vremena u kojima smo školovani uz stipendije, radili svakog ljeta u turizmu, bili zaposleni na neodređeno i koristili slobodne dane zimi na račun prekovremenih sati ljeti. Prodavali smo svoje poljoprivredne proizvode hotelskoj kući u kojoj smo radili a hotelska kuća nam je „punila smještaj” putem svoje recepcije kućne radinosti. Ukupan prihod je bio takav da se nismo imali potrebe emigrirati u neku drugu zemlju iako su plaće u turizmu i onda kao i danas bile znatno niže od prosječnih u gospodarstvu. To je bio, a i danas može biti, recept za zadržavanje kvalitetne radne snage u turizmu i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova u društvu.

Održivi i odgovoran turizam vodi računa o potrebama lokalne zajednice, uključuje lokalnu zajednicu, uključuje lokalne proizvode, uključuje lokalne, tradicijske, kulturne vrijednosti.
Hotel ne može nositi eko certifikat ako ne zapošljava najmanje 50% osoblja iz lokalne zajednice i ne poštuje sve naprijed navedeno kao i cijeli niz uvjeta iz agende brige za okoliš.

Suživot i suradnja na korist svih

Umjesto antagonizama koji se razvijaju posljednjih 30 godina, održivom turizmu treba suradnja, suživot lokalne zajednice, malih i velikih poduzetnika u turizmu, vlasti i akademske zajednice na ravnopravnim osnovama. To je recept za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.
U kriznim vremenima treba „staviti glave na kup”.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Kuda ide svijet a kuda turizam ?

Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

U suradnji s turističkim zajednicama na Kvarneru uključili smo se u ciklus predavanja za iznajmljivače. Za sada surađujemo s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice i turističkim zajednicama otoka Krka.

U utorak 8.3. održali smo webinar za iznajmljivače s područja Grada Crikvenice a u srijedu, 16. 3. držimo predavanje za iznajmljivače otoka Krka. Tema je aktualno stanje u turizmu s predviđanjima za razvoj.

Živimo u kriznim vremenima

Tri velike krize oblikuju životno okruženje današnjice. To su klimatske promjene, Pandemija Covid 19 i rat u Ukrajini.
Ova tri krizna faktora iako nisu međusobno uvjetovana i povezana ipak imaju zajedničke smjernice utjecaja na daljnji razvoj ekonomije a tako i turizma.

Obnovljivi izvori energije povoljno utječu na smanjenje globalnog zagrijavanja ali i na smanjenje ovisnosti o energentima iz Rusije koja je pod do sada ne viđenim sankcijama zapadnog svijeta.

Zbog Pandemije Covid 19 prekinuti su lanci dobave, stali su proizvodni pogoni u Europi. To je natjeralo vlade mnogih zemalja da se okrenu strategiji proizvodnje najvažnijih dobara „u vlastitom dvorištu“. Hrana i energija su (konačno) na prvom mjestu.

Rat u Ukrajini je „točka na i“. Neki ga već nazivaju početkom 3. svjetskog rata. Činjenica je da svijet ne pamti takvu ljudsku tragediju na europskom kontinentu od završetka 2. svjetskog rata. Milijuni izbjeglih Ukrajinaca svoj spas traže u europskim zemljama. 40 milijuna ljudi praktički ostaje bez osnova za život. To će sve već na ovom stupnju konflikta dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica za sve zemlje Europe. Produbljivanje sukoba donosi nove, nepredvidljive rizike. Ovo je točka prijeloma. Ništa više neće biti isto.

Turistički tokovi se mijenjaju. Stvara se nova politička karta svijeta. Neka nova podjela na istok i zapad vratit će nas u vremena „hladnog rata“ i „željezne zavjese“.

Inflacija neumoljivo napreduje, vrijednost eura pada, vrijednost US dolara raste.
Europska unija ima svoj plan oporavka i otpornosti, svoj zeleni i digitalni plan razvoja.
Što nas čeka ? Što možemo očekivati ? Kako se možemo prilagoditi novonastaloj situaciji ?
Saznajte putem webinara Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

www.dantes.com.hr

Objavljeno

Razvojem turizma protiv depopulacija Zapadnog Balkana

Svaki ozbiljan makroekonomist zna da je osnovni stup stabilne ekonomije pozitivan populacijski trend

Ako itko sumnja u ovu konstataciju dovoljno je da usporedi stanje ekonomija u regijama s pozitivnim populacijskim trendom poput USA i Kine. Koliko je važno imati dovoljan broj mladog, reproduktivnog i radno aktivnog stanovništva najbolje govore analize njemačkih ekonomista koji upozoravaju kako je toj zemlji potreban godišnji priliv između 500 do 800 000 radno aktivnih stanovnika da bi zadržali postojeći društveni standard. Zato su Njemačka ali i ostale zemlje Europske unije širom otvorile vrata ekonomskoj imigraciji.

Zemlje Zapadnog Balkana izvoznice radne snage

Ono što se događa u zemljama Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj koja formalno više ne pripada toj skupini, je ubrzani trend depopulacije. Mlađe stanovništvo ruralnih područja svoju budućnost vidi u urbanim regionalnim centrima i u nekoj od zemalja Europske unije. Migracije u urbane centre, odnosno glavni grad neke zemlje, motivirane su prvenstveno traženjem zaposlenja u nekoj od institucija javnog sektora. Na drugom je mjestu zaposlenje u nekom od državnih poduzeća a tek na trećem mjestu rad u privatnom sektoru, najčešće kao privremeno rješenje do odlaska u neku EU zemlju.

Na krilima ovakvih trendova rastu i jačaju visokoškolske ustanove ekonomskog i pravnog usmjerenja. To je profil stručne spreme koji se najviše traži za zaposlenje u javnom sektoru. Jezična usmjerenja, STEM područje privlači mlade ljude koji računaju na mogućnost nastavka poslovne karijere u inozemstvu. Ipak, najveći broj mladih ljudi ostaje pri srednjem stručnom obarzovanju, u zanimanjima poput građevinarstva, ugostiteljstva, obrtničih zanimanja širokog spektra. S tim zanimanjima put emigracije najčešće ide kroz dva stupnja. Prva stepenica je odlazak u urbane regionalne centre i njihovu okolicu.

Glavni gradovi se ubrzano šire i razvijaju upravo na poticaj velikog priljeva stanovništva s ruralnog područja. Tu uvijek ima posla. Nakon nekog vremena provedenog u toj sredini, traži se druga stepenica, način za odlazak u neku EU zemlju. Tako glavni gradovi postaju hubovi migracijskih kretanja. Taj proces „teče kao rijeka“, stvarajući veliku akumulaciju u glavnom gradu, potičući njegov razvoj ali uz stalnu izmjenu stanovnika. Kolateralne žrtve ovakvog procesa migracije su manji i srednji gradovi koji bivaju „preskočeni“.

Posljedice migracije

Dugoročne posljedice ovakvih migracijskih trendova su odumiranje sela , zatvaranje škola i vrtića, trgovina, poštanskih ureda, ostalih servisnih usluga, obrtničih radnji…smanjenje kapaciteta proizvodnje zdrave, prirodno uzgojene hrane, zapuštanje prometne i energetske infrastrukture zbog nemogućnosti održavanja…

Posljedično odumiru i manji gradovi na ruralnom području. Suprotno trendovima odlaska stalnog stanovništva, popularnost ruralnog područja raste za ljude iz urbanih aglomeracija koji žele na ruralnom području u prirodi provoditi vikende, slobodne dane, praznike. Kako sela s jedne strane polako postaju pusta i bez servisnih usluga tako s druge strane zbog veće potražnje vikend turista jača tržište nekretnina.
Na poticaj potražnje grade se „naselja duhova“, vikend naselja urbane arhitekture uz ubrzanu devastaciju okoliša. Na kraju se opet stvara pritisak na komunalnu infrastrukturu a sve veću cijenu tog komunalnog standarda najviše podnosi preostalo stalno stanovništvo. Jednostavno rečeno – sve veći troškovi raspoređuju se na sve manji broj domaćinstava stalnih stanovnika.
Unatoč ubrzanom razvoju i glavni gradovi zemalja Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice ovakvih migracijskih kretanja. Pritisak na komunalnu infrastrukturu i stambeni fond je daleko jači od mogućnosti odgovora na taj pritisak. Tako se stvara „urbani nered“ prije svega u kaotičnom prometu, lošem zbrinjavanju otpada, problemima s opskrbom pitkom vodom, nelegalnom gradnjom i nadogradnjom. Ta je nekontrolirana urbanizacija najočiglednija kod pojave elementarnih nepogoda poput poplava, potresa. Sve češće obilne padaline stvaraju bujice koji se u „izbetoniranom“ okruženju pretvaraju u devastirajuće poplavne potoke. Na potresnim područjima nelegalne adaptacije zgrada i neodgovarajuća gradnja novih objekata uzrokuju vrlo teška i skupa, često i nepopravljiva oštećenja stambenih objekata.

Također veliki problem brzo rastućih gradova je povećanje zajednice neadaptirane populacije. Jedan broj pridošlih stanovnika ne uspjeva pronaći zaposlenje i osigurati si egzistenciju, neki ne uspjevaju otići u inozemstvo, neki dožive neuspjeh pa se vrate… Iz tih se skupina regrutiraju socijalni problemi različite naravi – od povećanja broja ovisnika o alkoholu i drogama, preko delikventnog ponašanja, ulaska u kriminalno ponašanje do zlostavljanja u obitelji…

Hrvatska kao ulazna vrata migracija u EU

Hrvatska kao članica Europske unije najbliža zemljama Zapadnog Balkana, ne jedino geografski već i jezično, mentalitetom, sličnim putem društvenog razvoja, postaje „inkubator“ migracijskih kretanja prema razvijenijim EU zemljama. Tome značajno pridonosi velika potražnja radne snage u glavnoj sezoni u turizmu. Hrvatskoj svakog ljeta nedostaje 30 – 50.000 djelatnika u ugostiteljstvu, najviše konobara, kuhinjskog osoblja, spremačica. Tako dolazimo do situacije u kojoj hrvatski građani napuštaju ova zanimanja kod kuće i traže bolju priliku u nekoj razvijenoj EU zemlji. Na njihovo mjesto dolaze građani neke od zemalja Zapadnog Balkana i cijeli lanac završava upravo na ruralnom području koje postaje sve više turistički atraktivno a sa sve manjim brojem stanovnika.

Razvoj turizma baziran na lokalnoj zajednici

Razvoj održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici pokazao se kao najučinkovitiji „alat“ za usporavanje ovih procesa a kroz godine dosljednog provođenja i za preokretanje trendova. O tome ćemo u sljedećem nastavku.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Cijepljenje i putovanja

Prije godinu dana nismo znali kada će biti cjepivo protiv Covid 19 virusa dostupno. Ali svi stručnjaci su bili složni u mišljenju da će se masovna putovanja vratiti kada se procijepi većina stanovništva. Ne misli se samo na stanovništvo neke zemlje već na cijelu regiju, kontinent a onda i svijet.
Alternativa cijepljenju je širenje zaraze na većinu populacije dok se ne postigne prokuženost od 80%. S cijepljenjem se do tog cilja stiže brže i uz manje žrtava.

Bitka s vremenom

Svaka je pandemija do sada imala svoje cikluse i svoje vremensko trajanje. Tako je španjolska gripa bez primjene mjera koje se danas koriste kod pandemije Covida, harala svijetom u valovima gotovo tri godine, od 1918. do 1920. Nakon što se „ispuhala“ ostavivši iza sebe 50 milijuna preminulih, više se nije pojavljivala u tom obliku i intenzitetu. Pandemija azijske gripe koja je krenula „na put oko svijeta“ 1957., nestala je 1958. prouzročivši smrt 4 milijuna stanovnika.

Španjolska se gripa proširila Europom putem američkih vojnika u prvom svjetskom ratu. „Putovala“ je sporije ali je bila izrazito zarazna i smrtonosna za mlade, ratom, glađu i nehigijenskim uvjetima iscrpljene ljude. Azijska je gripa 1957. „u pohod“ krenula brodovima pa se isto tako sporije širila. Sada se već znalo puno više o ovoj bolesti, medicina je uznapredovala, ljudi su se oporavili od ratnih strahota drugog svjetskog rata, bilo je vremena za reakciju pa su i posljedice bile blaže od onih sa španjolskom gripom.
Covid 19 „putuje“ avionom. Širi se eksplozivno brzo. Mutirani virus pronalazi način kako se što brže širiti, „stanovati“ u zaraženim ljudima, reproducirati se i opet širiti. Napredovala je znanost, medicina ali i sposobnost virusa da bude brži od ljudske reakcije, da ne bude smrtonosan poput SARSA ili EBOLE pa da uništi svoje stanište, već da neograničeno napreduje.
U ovoj protuepidemijskoj bitci, sprečavanje prijenosa i mogućnosti mutacije virusa od presudnog su značenja. Tu se vodi još jedna bitka, bitka s vremenom.

Europska unija izgubila na vremenu

Ni jedna zemlja članica EU nije uspjela ispuniti zacrtani cilj cijepljenja 80% zdravstvenih radnika i populacije starijih od 80 godina do kraja ožujka ove godine.
Ciljevi se mijenjaju pa se sada planira do kraja ljeta procijepiti 70% odrasle populacije u zemljama EUa. Međutim razvidno je da dinamika postizanja tog cilja neće biti jednaka u svim zemljama članicama. EK očekuje isporuku 360 milijuna doza cjepiva u drugom kvartalu, do konca lipnja.
Imajući u vidu dosadašnje kašnjenje s isporukama vakcina, zatim ne baš najbolju organizaciju cijepljenja, izglednije je da će se ovaj cilj ispuniti u svim zemljama Eua do kasne jeseni ove godine.

Putovanja će se ipak pokrenuti do ljeta

Nakon svakog dovršenog ciklusa cijepljenja raste broj raspoloživih putnika. To je osobito važno za masovna putovanja brodovima, zrakoplovima, autobusima i vlakovima. Individualni putnici koji putuju osobnim automobilom a cijepljeni su, imat će puno jednostavniju proceduru putovanja u drugu zemlju i povratka u domovinu. Već do ljeta broj potpuno procijepljenih putnika u svim emitivnim turističkim zemljama brojit će se u desecima milijuna. To je činjenica koja ulijeva nadu u dobru turističku ljetnu sezonu i kod nas. Putnici s preboljelom bolešću, ovisno o posljedicama, također će biti raspoloženi za prekogranična putovanja uz jednostavniju proceduru. Za njih a i sve ostale bit će važan status regije u koju putuju. Općenito, nije isto dočekati ljeto u crvenoj, narančastoj ili zelenoj boji.

Zbog svega navedenog ne preostaje nam drugo nego činiti napore da se dovedemo u što povoljniji položaj pred ljeto. Do lipnja bismo morali u cijeloj zemlji biti „narančasti i zeleni“. Također biti cijepljen ili imati potvrdu o preboljeloj bolesti bit će velika prednost. Mi kao domaćini tada možemo isticati svoj status u korespondenciji s našim gostima kao što će i oni morati imati sve potrebne potvrde za ulazak u zemlju. Domaći putnici su za sada oslobođeni takve obaveze ali upravo zbog toga kod domaćih dolazaka pridržavanje protuepidemijskih mjera ima veći značaj.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Interview sa Rankom Stojancem za N1

Hrvatski je turizam nekako izgurao ovo ljeto, no sada su došli doista teški dani. Ugostiteljima se, eto, spremile radikalne mjere. Koliko su oni u ovom trenutku žilavi?

Ugostiteljski objekti su stalno “na meti” prozivki kao glavni krivci širenja zaraze. To, naravno, nije točno kao što nije ispravno generaliziranje ugostiteljstva. Postoje različite vrste ugostiteljskih objekata i rizici su različiti. No ono što je za sve djelatnosti zajedničko je to da nitko ne može preživjeti prisilno ograničenje poslovanja ili potpunu zabranu poslovanja bez potpore u vidu izgubljenog prometa. Već i u normalnim okolnostima turistički poduzetnici, osobito mikro i mali, imaju izrazito nepovoljne uvjete poslovanja. Osim što su opterećeni s nizom fiskalnih i parafiskalnih davanja, stalno su pod pritiskom raznih inspekcija, teško dolaze do povoljnih kredita a domaći tržišni potencijal je skroman kako u volumenu tako i po kupovnoj moći. Sada je jedino ispravno nadoknaditi promet onim poduzetnicima kojima se zabrani rad i to s iznosima 70 do 80% prometa na razini istog perioda prošle godine. Ograničenje mogućnosti poslovanja bez naknade nije prihvatljivo.

Ključ u bravu mnogih objekata lančano bi se odrazio i na turizam u cjelini, pretpostavljam?

Ako se ne bi brinulo o očuvanju mikro i malih poduzetnika u turizmu na način kako se brine o očuvanju radnih mjesta, došlo bi do zatvaranja tisuća djelatnosti koje su neizostavan dio turističke ponude. Turističke agencije, vodiči, iznajmljivači vozila i plovila, prijevoznici u slobodnom prijevozu kopnom i morem, ugostiteljski objekti, mali trgovci… i desetine drugih povezanih djelatnosti nestali bi sa scene. Došli bismo u situaciju sličnu onoj kako izgledaju naša jadranska turistička mjesta u zimskom periodu. To nije lijepa slika turističkog odredišta. Posljedice bi bile još veći i strmoglaviji demografski pad. Hrvatski turizam ne bi bio održiv ni privlačan.

Kako ocjenjujete pristup da je bolje sada primijeniti radikalne mjere, da bi za Božić bili relaksiraniji?

Bojim se da smo s mjerama za “spašavanje Božića” već zakasnili. Ako se osvrnemo na stanje u proljeće ove godine zbog kojega smo pribjegli potpunom zatvaranju na 40 dana, onda je jasno da u istom vremenskom razdoblju s ovakvim početnim stanjem ne možemo doći do zadovoljavajućih brojki. Možda možemo zaustaviti rast broja zaraženih, ali ne možemo postići stanje pogodno za masovnija turistička kretanja u vrijeme Božića. Zemlje koje su imale taj cilj s mjerama su počele još prije tri tjedna. Očito kasnimo, ali došli smo u situaciju u kojoj su stroge mjere nužne ne zbog Božića već zbog sprečavanja kolapsa zdravstvenog sustava i svih teških posljedica takvog razvoja stanja.

Skijaškim regijama u EU sprema se katastrofa, milijarde eura gubitaka, stotine tisuće radnih mjesta bit će izgubljeno ako skijališta budu zatvorena. Kako će se skijaška sezona u Italiji, Austriji odraziti na Hrvatsku?

U normalnim okolnostima sada bi već zavladala “skijaška groznica”, počelo bi otvaranje sezone na glečerima i ubrzana kupovina aranžmana za doček Nove Godine na skijalištima Slovenije, Austrije, Italije, Francuske i drugih zemalja. Pratimo razvoj epidemijske situacije na skijališnim odredištima i stanje je još uvijek daleko od dobroga. Imajući u vidu da glavna turistička ski sezona ima dva djela – Božić do Tri kralja i zadnji tjedan siječnja do konca veljače, još uvijek ima nade za “drugu špicu”. Međutim jasno je da potražnja za ski aranžmanima i u povoljnim epidemiološkim uvjetima neće biti na razini 2019. Tome doprinosi i “slučaj Ischgl” koji je bacio tamnu sjenu na skijaška okupljanja. Upravo s tog skijališta je krenuo masovni razvoj epidemije po cijeloj Europi. Ono što je nama u fokusu interesa to su mjere koje svaka skijaška regija poduzima u cilju spašavanja sezone. S velikim zanimanjem pratimo učinke mjera i realizaciju sezone. To će biti i nama pouka kako i kada započeti s pripremama naše glavne sezone.

Cjepivo je, naravno, ključ svega. Je li vijest o pronalasku cjepiva potaknula investiranje u pripremu iduće sezone, ili su svi još „ukočeni” od straha?

Dobre vijesti o efikasnosti i dostupnosti cjepiva vraćaju umjereni optimizam. To je nešto kao “svjetlo na kraju tunela” ali tunel je dug. Prema procjenama stručnjaka željeni efekti cjepiva neće biti vidljivi prije konca iduće godine. Međutim cjepivo bi moglo oporaviti zračni promet i kružna putovanja brodom i autobusom, Postoji mogućnost da će svi putnici na takvim putovanjima morati imati potvrdu o cijepljenju ili preboljenoj bolesti. To bi pomoglo i velikim hotelskim sustavima koji ovise o dolascima avio gostiju i autobusnih grupa u pred i posezoni. Naravno sve će ovisiti o vremenu potrebnom za distribuciju cjepiva i procjepljivanja najprije ciljanih skupina stanovništva a onda i šire populacije. Svi se nadamo istoj ili boljoj idućoj sezoni od one prošle a postupnu normalizaciju očekujemo tek 2022. godine.

Kako bi moglo izgledati ljeto 2021. ako se , primjerice, ništa ne promijeni u kontekstu virusa u odnosu na danas?

Prema sezoni 2021. idemo s vrlo loše početne pozicije. Ušli smo u dugo razdoblje jeseni i zime s nepovoljnom epidemijskom slikom. Uz to, sadašnje mjere nam ne daju željene rezultate a potpuno zatvaranje ne dolazi u obzir. Prošlogodišnju glavnu turističku sezonu smo dočekali s povoljnom epidemiološkom situacijom koja je bila rezultat potpunog 40 dnevnog zatvaranja kojega iduće godine ne smije biti. U tom kontekstu čeka nas neizvjesna sezona 2021. Dug je i težak put pred nama.

Može li, s druge strane, „ozdravljenje” stanovništva i otvaranje granica možda onda izazvati turističku eksploziju?

Postoji i takvo razmišljanje o “puštanju zatočenika”. Naime ljudi su stvarno željni slobode a turizam je sloboda. U nekom dijelu će se i dogoditi pojačani val putovanja kada budu uvjeti povoljniji. Do efekta eksplozije neće doći zbog više razloga. Jedan je ekonomska kriza koja neminovno slijedi kao posljedica pandemije. Drugi faktor je (ponovo) borba svake zemlje da zadrži dio prometa u svojim granicama. Treći je neizvjesnost. Pandemijom Covida 19 prekinuti su dosadašnji obrasci rasta i razvoja . Svijet se duboko mijenja. Neki poslovi nestaju, neki novi se rađaju. To su veliki lomovi u kojima ona “generacija u najboljim godinama” pomalo “gubi tlo pod nogama”. Trebat će nam nekoliko godina da se priviknemo na trajno “novo normalno” stanje ekonomije.

Tko će bolje proći nakon ove krize, obiteljski smještaj ili ipak hotelski turizam? Mogu li se pomiriti interesi ovih dvaju posve različitih modela?

Veliki hotelski sustavi su u ozbiljnoj krizi diljem svijeta. U USA se veliki hoteli kao i veliki shopping mallovi već pretvaraju u stambene četvrti. Dio je to ekonomske tranzicije koju je pandemija samo ubrzala. Mali, boutique hoteli i dalje stoje dobro kao i tematski hoteli poput “family hotela”, zatim hibridni hoteli koji su kombinacija hostela, hotela i apartmana…Potražnja se mijenja jer se mijenja i publika. Trenutačno je zbog pandemije puno veća potražnja za smještajem koji nudi visoku razinu privatnosti i tu je obiteljski smještaj pored kampova u značajnoj prednosti. Potražnja je ta koja diktira razvoj ponude a ne obratno. Mi smo kao zemlja premali da bismo nametali “modu” na svjetskoj razini. U budućnosti će “eco friendly” biti sve više poželjan pridjev za sve vrste proizvoda i usluga. Poštivanje okoliša, prirode, korištenje obnovljivih izvora energije, elektro prijevoza je “in”. Tražiti će se više privatnosti u smještajnim objektima, više individualnog pristupa, više domaćinskog odnosa. Ona ponuda koja bude pratila te trendove bit će uspješnija.

Hoće li, naposljetku, ova pandemija donijeti i nešto dobro našem turizmu, možda neku promjenu uopće u filozofiji, pristupu?

Bilo bi dobro da učimo “u hodu”. Od sezone iza nas već možemo izvući pouke. Vidimo što nam znače tradicionalna, vjerna tržišta i koliki je potencijal domaćeg tržišta. Trenutna situacija nas usmjerava na revitalizaciju domaćeg turizma, na primjer. Također možemo izvući zaključak da je struktura smještaja uz dobru cestovnu povezanost sa zemljama u okruženju naša najveća prednost. Vjerni gosti uz dobre domaćine čine naš turizam izuzetno otpornim na krize poput ove. Meni je, recimo, najzanimljiviji fenomen željeznice koja je ove sezone dovela najveći broj čeških turista. Češki željeznički operater RegioJet je doveo u Hrvatsku 30.000 turista bez potpore kroz “udruženo oglašavanje”, na sveopće iznenađenje našeg turističkog sustava. Znamo kako se željeznički promet razvija u Europskoj uniji i što željeznica predstavlja u tranziciji s ugljičnih goriva na goriva s 0% emisija CO2. Slično se događa s osobnim automobilima. Udio električnih i hibridnih automobila u najmasovnijem prometu u razvijenim zemljama EU-a značajno raste iz godine u godinu. Suprotno tome zrakoplovi su proglašeni najopasnijim distributerima CO2 i želi se ograničiti njihov promet u kontinentalnom prijevozu. Autobusi i brodovi kao tranzicijsko gorivo sve više koriste ukapljeni plin… Sve ove pojave pandemija ubrzava. Neki znanstvenici smatraju da je pojava ove a moguće i novih pandemija virusa vezana uz čovjekov nemilosrdan odnos prema eko sustavu. Virusi nam dolaze od divljih životinja čija smo staništa uništili i koje nekontrolirano ubijamo i koristimo za prehranu. S druge strane bogati dio stanovništva baca hranu dostatnu za prehranu onih siromašnih koji intervencijama u prirodi dolaze do hrane ali i donose nove bolesti čovječanstvu. Zašto je to važno za turizam ? Zato što se mijenja svijest o utjecaju čovjeka na okoliš kako u svakodnevnom životu tako i na putovanju. Turistička putovanja moraju biti u funkciji neškodljivosti za okoliš, eko sustav, lokalnu kulturu. Moraju doprinijeti boljem životu lokalnog stanovništva. Pandemija je neke procese ubrzala a donijela je i neke nove obrasce ponašanja. Na nama je da ih shvatimo i prihvatimo.

http://hr.n1info.com/Biznis/a580376/Nedo-Pinezic-za-N1-Zakasnilo-se-sa-spasavanjem-Bozica.html

Objavljeno

U krizi gledamo u budućnost

Što nam donosi bliska budućnost ?

U trenutačnom stanju jakog drugog vala pandemije Covida 19, malo se tko usudi govoriti o budućnosti. Kako će se razvijati gospodarski trendovi ? Tko su dobitnici a tko gubitnici velikih promjena ? Što se već neko vrijeme događa a osvijestili smo to pojavom pandemije ? Puno je otvorenih pitanja a malo pravih odgovora.

Već neko vrijeme pratim izlaganja dr. Petera Fiska. On je danas jedan od najcjenjenijih mislilaca i savjetnika za moderno poslovanje. Surađivao je s najvećim brendovima u industrijama transporta, sporta, slobodnog vremena i mnogim drugima.
Po zanimanju nuklearni fizičar, postao je najtraženiji marketinški guru sa sposobnošću pogleda u budućnost. Ako vas zanima nešto više informacija o Peteru možete ih naći ovdje: https://www.thegeniusworks.com/peter-fisk/about-me/career/

Posljednju Peterovu knjigu kupio sam putem Amazona baš neposredno prije izbijanja pandemije Covida 19. recentni događaji su me udaljili od tog štiva i slikovitih prikaza stanja promjena u globalnom gospodarstvu. Trebalo mi je neko vrijeme, kao i njemu, da se priberem i počnem ponovo slijediti niti promjena. Prije nekoliko tjedana Peter je objavio zanimljiva zapažanja.
Svijet se u 10 mjeseci toliko dramatično promijenio kao što se do sada mijenjao u 10 godina.
Mijenja se iz temelja poslovni model.

Manageri novog doba su nositelji novih poslovnih modela.

5 megatrendova
1. Životni vijek čovjeka se produžio. Došlo je do demografskih promjena u korist starije populacije.
2. Azija raste i preuzima vodstvo na globalnom planu.
3. Kognitivna tehnologija, umjetna inteligencija postaje okosnica 4. industrijske revolucije.
4. Svijet se reorganizira od zajednica nacija prema zajednicama megagradova.
5. Okolišne promjene usmjeravaju ekonomiju prema cirkularnom modelu.
4. industrijska revolucija
Digitalna industrijska revolucija omogućava rast BDPa uz istodobni pad emisije štetnog CO2. to pokazuju podaci o kretanjima BDPa i emisije CO2 u najrazvijenijim zemljama u posljednjih nekoliko godina. P2p edukacija (škola na daljinu) zapravo postaje globalna pojava. Svi se druže, sastaju, posluju sa svakim putem interneta. Susreti u živo (kontaktni susreti) potvrđuju beskontaktno postignute dogovore. Veliki brendovi u krizi zauzimaju veći prostor povjerenja kod kupaca. U krizi se „igra na sigurno, na provjereno“. Tu se može pratiti eksploziju rasta Amazona, Zooma, PayPala i sličnih digitalnih kompanija čiji je rast akceleriran pojavom pandemije Covida 19.

Tesla je sličan slučaj. Kod Tesle je došlo do velike transformacije od branda automobila do branda za energiju. Sustav baterijskog pohranjivanja električne energije i upravljanje potrošnjom danas je najznačajniji proizvod Tesle.
Pored ovih dobitnika kriznog razdoblja sve su jasniji i gubitnici. Poslovni prostori svih namjena i nekretninski business vezan uz njih, aviokompanije, rent a car, industrija nafte, industrija zabave… dio su industrija teško pogođenih ovom krizom. Zanimljiv je pad kozmetičke industrije prouzrokovan obavezom nošenja zaštitnih maski.

66. dana za prilagodbu

Praćenjem navika ljudi i prilagodbe na nove okolnosti došlo se do famoznih 66 dana u kojima ljudi prihvaćaju nove navike. To je to, tako zvano „novo normalno“.
Tvrtkama treba duže vrijeme. Neke se prilagode, imaju volju za inovacijama a neke ne uspijevaju na vrijeme promijeniti poslovni model. U svim dosadašnjim krizama nastajale su uspješne kompanije. Čak 57% uspješnih kompanija nastalo je u silaznoj putanji tako zvanog Schumpeterovog vala.

Promjena poslovne filozofije

Kompanije koje slijede trendove mijenjaju svoju poslovnu filozofiju i svoj poslovni model. Tako je Danone od proizvođača hrane u fokus stavio brigu o zdravlju svojih kupaca. Ide se ka personaliziranoj hrani. Cilj je putem dnk analize klijenta sastaviti hranu od sastojaka koji najviše odgovaraju organizmu kupca. Razvijaju se učinkoviti proizvođači hrane na vertikalnim farmama. Neki proizvođači su se orijentirali na zbrinjavanje ostataka hrane. Tako Kellogg ostatke pahuljica prerađuje u pivo. Veliki supermarketi poput Walmarta prenamjenjuju svoja parkirališta u drive in kina. S jedne je strane pao broj kupaca u velikim marketima a s druge su se strane zatvorile kino dvorane, sve pod utjecajem pandemije, i stvorila se nova poslovna prilika. Istovremeno se namirnice naručuju digitalnim putem a preuzimaju se u „Pick up caffe“ lokalima.

Kineski zmajevi

Već sam pisao o kineskim digitalnim divovima http://nedopinezic.com/2019/03/08/dramaticni-preokret-kinezi-preuzimaju-primat-u-globalnom-turizmu/ . Dianping Meituan je najveća kompanija za dostavu svega i svačega. Njena najveća snaga je u bazi podataka. Oni o svojim klijentima znaju doslovno sve. „Čitajući“ želje svojih kupaca nude mu upravo ono što on želi, ono što mu treba. Da li je to novac, zdravstvena usluga, putovanje ili pizza, nebitno.
Pinduoduo je također kineska kompanija koja se svrstala na drugo mjesto klasičnih web kataloga, odmah iza Alibabe. Međutim otišli su korak dalje. Oni putem društvenih mreža, igrica, oglasnika, i svih ostalih načina online okupljanja interesnih grupacija, „okrupnjavaju“ narudžbe. Većim brojem istovrsnih narudžbi postižu nižu cijenu za pojedinačnu robu ili uslugu. Imajuću u vidu veličinu domaćeg tržišta i potencijal susjednih tržišta u Aziji, ovi „kineski zmajevi“ nemaju konkurencije u svijetu.

„Vođe budućnosti“

Poslovni model personalizirane medicine usavršila je Anne Wojcicki. Ona nudi putem svoje platforme 23andMe dnk analizu putem koje se pristupa personaliziranom liječenju, odabiru ciljanih lijekova.
Zhang Ruimin je inovirao iznajmljivanje bijele tehnike. Njegova Haier grupa jedan je od najvećih proizvođača bijele tehnike. Unaprjeđuju poslovanje dostavom hrane na kućne adrese i skladištenjem u hladnjake koje su platili proizvođači hrane …
Emily Weiss je blogerica koja se je počela baviti personaliziranim proizvodima za ljepotu putem svoje tvrtke Glossier. Jim Hagemann Snabe predsjednik je tvrtke Siemens & Maersk. On je s timom stručnjaka inovirao „pametne kontejnere“ koji „sami komuniciraju“ s opskrbnim lancem, skraćuju proces dostave i optimiziraju skladištenja. To su vodeći ljudi novog doba razvoja ekonomije.

Ključna pitanja za poduzetnike

Biti poduzetnik danas ultimativno znači biti i inovativan. Poduzetnik mora imati strast za napredak i mora tražiti više ciljeve svojih pothvata. Zašto pokrenuti neki posao ? Treba se „staviti u cipele potrošača“. Glavni cilj pokretanja nekog posla trebao bi biti rješavanje nekog problema – energetskog, ekološkog, zdravstvenog …U procesu stvaranja novog proizvoda ili usluge mora se ubrzati put od ideje do akcije. Svaku inovaciju treba testirati, nešto naučiti, popraviti pa ponovo testirati i tako redom dok se ne postigne željeni učinak. Ključna karakteristika modernog poduzetnika je bolji pregled budućnosti. Mentalni sklop rješavanja problema i želja za napretkom i rastom karakteristike su vodećih managera moderne ekonomije.
Nedopinezic.com

Objavljeno

SHORT TIME RENTAL – SMJEŠTAJ KOD DOMAĆINA U ŠPANJOLSKOJ I BERLINU

Okrugli stol EHHAe

Tematsko okupljanje EHHAe (Europian holiday home association) na ITBu u Berlinu, i ove je godine u prvi plan stavilo probleme vezane uz regulaciju djelatnosti. EHHA je osnovana 2013. godine sa ciljem okupljanja vlasnika nekretnina, upravitelja nekretninama i OTA platformi, glavnih dionika STR poslovanja. Članstvo EHHAe čini 10 značajnih OTA platformi od kojih je najpoznatiji Airbnb, 16  udruženja STRa iz Njemačke, USA, Francuske, Italije, Švicarske, Irske,Španjolske, Danske,Škotske, Nizozemske, Velike Britanije, Portugala i Hrvatske. Pridruženi članovi su i Maxxton- IT tvrtka za upravljanje poslovnim subjektima  i Supercontrol – Booking & Managemet system. EHHA djeluje kroz tri centra, u Copenhagenu, Londonu i Brusselesu. Kako stvari stoje, uskoro bi se mogao otvoriti i ured u USA. Naime upravo u USA gdje su OTA platforme dobile najveći zamah i gdje je stvorena „ekonomija dijeljenja“, sada se pokušavaju ograničiti ili onemogućiti takvi poslovi.

U zemljama Europske unije u funkciji je 20 milijuna postelja u domaćinstvima, što je gotovo dvostruko više nego u hotelima. Vrijednost nekretnina u kojima se pružaju usluge smještaja procjenjuje se na 600 milijardi eura. Godišnje STR (Short time rental) ostvaruje 45 milijuna dolazaka i generira 80 milijardi eura prihoda. Od ukupno troška na putovanju samo 25% otpada na smještaj, a čak 75% dohotka dijele avioprijevoznici, koncesionari autocesta, punionice goriva, operateri mobilne telefonije, trgovine, ugostiteljstvo, muzeji, pružatelji izletničkih usluga i mnogi drugi.

Borba između velikih i malih

Poput nekog „copy – paste“ scenarija, pripadnici političkih elita sve se više izlažu kao predstavnici krupnog kapitala, moćnih tvrtki koje, čini se, još uvijek kreiraju politiku i političare. Tako se gradske uprave velikih gradova zalažu za ograničenje poslovanja OTA platformi i usvajanje restrikcija za STR.  Pokušava se ograničiti broj dana iznajmljivanja smještaja (90, 60…), zabraniti iznajmljivanje u pojedinim kvartovima i slično. Sve se to događa u okolnostima u kojima turistički divovi poput Airbnb i booking.com bilježe velike stope rasta posredovanja između domaćina i gosta. Samo booking.com dnevno ostvaruje 1,5 milijuna noćenja u stanovima i kućama diljem svijeta. Mlađe generacije putnika traže STR smještaj i to je nešto što se niti jednim zakonom ne može spriječiti. Vlasnici hotelskih lanaca morati će postupno mijenjati svoje poslovne modele jer ih politika ne može zaštititi od budućnosti.

Španjolske nevolje

Španjolska, jedna od najjačih turističkih zemalja u svijetu i sinonim za turizam, sve više ulazi u probleme. Sada već dugotrajna kriza u „najturističkijoj“ pokrajini Cataluna nema kraja, dapače, uhićenjem političkih čelnika, još dublje tone u neizvjesnost. Jedan od pokretača krize bila je činjenica da se u Cataluni ostvaruju veliki dohoci od turizma i drugih djelatnosti ali da sama pokrajina ima pre malo koristi od toga. Tražila se veća decentralizacija ,prije svega novca, a onda i ovlasti za upravljanje prostorom. To je trasiralo put prema neovisnosti. Scenarij već viđen i doživljen i u Hrvatskoj. No, ono što Catalonci ne znaju, a mi znamo, je to da se slični problemi i dalje javljaju . Čak i onda kada se izbori neovisnost, jer dečki iz „Krupnog kapitala d.o.o.“ i dalje kreiraju politiku i političare … kad smo već kod Catalune, valja spomenuti Barcelonu, službeno 7. grad na svijetu po osjećaju „overtourisma“. Barcelona ima 300 hotela a cijela Hrvatska 600. Što se stanova tiče u ponudi je 1,4% od ukupnog stambenog fonda. No na okruglom je stolu naglašeno da još uvijek ima kvartova u Barceloni gdje uopće nema turista bilo kroz smještaj ili ponudu sadržaja. Problemi se javljaju na „neuralgičnim točkama“, poznatim mjestima na kojima se sve koncentrira – i smještaj i restorani i trgovine… Očito je u pitanju problem sa (ne) upravljanjem razvojem grada.

Inače od 17 pokrajina u Španjolskoj do sada je jedino Galicia uspjela zakonski regulirati STR, ili smještaj u domaćinstvu. To je učinjeno tek prošle godine. Do tada uopće nije bilo moguće poslovati sa smještajem u domaćinstvu. Zakon je rezultat suradnje zakonodavne vlasti i turističkih organizacija. Sada konačno imaju legalan smještaj i statistiku, pokazatelje turističkog prometa. Doduše tek u veličini od 5.500 legalnih objekata ali trude se kroz road show animaciju približiti ljudima mogućnost legalnog poslovanja i podignuti tu brojku.

Kaos zakonske regulative

Što se propisa na razini države tiče, oni ne postoje, nadležnost se spušta na razinu pokrajina, pokrajine pak daju ovlasti svojim gradovima a ovi opet svaki na svoj način tumače zakonske okvire. Trenutačno u Španjolskoj vlada kaos sa zakonskom regulativom. Općenito svako planiranje poslovanja je gotovo nemoguće, jer se ne znaju pravila a stalno se dodaju novi regulatorni propisi. Zbog svega toga je Novasol prisutan u Španjolskoj tek nekoliko godina i to sa samo 3.000 objekta u ponudi. Ista agencija u Hrvatskoj raspolaže sa 12 000 objekata.

Na području cijele Kraljevine Španjolske, na neki način, legalno je u ponudi 125 000 objekata a iznajmljuje se preko milijun objekata. Legalno posluje tek 10% kapaciteta.

Slučaj Berlin

Berlin se često spominje kao grad sa najrestriktivnijim pristupom STRu. Tamo su do nedavno bili u funkciji „špijuni“, koji su kontrolirali ulaze u stambene zgrade. Ta „tajna policija“ je u dosluhu za nezadovoljnim građanima špijunirala svoje sugrađane i vrebala turiste koji bi boravili u stanovima. Bio je to rezultat zabrane legalnog iznajmljivanja stanova. U vrijeme te zabrane, koja je opravdavana pomanjkanjem stambenog fonda za rezidente, na tržište nekretnina se je vratilo tek 1% od ukupnog stambenog fonda. Tek je tada ustanovljeno da su građani vlasnici samo 14% stambenog fonda u Berlinu. Sve ostalo je u vlasništvu tvrtki. Dogodile su se velike investicije u stanogradnji ali su stanovi dugo bili prazni. Da li je to bilo iz razloga umjetnog podizanja cijena, zbog pranja novca ili nečeg trećeg, još nije poznato. No gradske su vlasti donijele odluku da stan ne smije biti prazan duže od 6 mjeseci a naknadno je taj period smanjen na 3 mjeseca. Ono što se sada osjeća kao problem je to da više gotovo da i nema „starosjedioca“ koji bi primao goste. Izgubio se je duh Berlina. Pojedine političke struje žele vratiti takav model. U tome prednjači stranka FPD.

Lijepa naša Hrvatska

Kada usporedimo sve ovo sa stanjem u Hrvatskoj, trebali bismo biti zadovoljni. Mi imamo dobra zakonska rješenja, imamo i statistiku i registrirani promet , i plaćenu boravišnu pristojbu i plaćen porez na dohodak…Ograničenja koja postavlja naš Zakon o ugostiteljstvu za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, u dobrim su okvirima. Ako bi nešto bilo dobro „preslikati“ od drugih, to je ova odredba iz Berlina da stan ne može biti prazan više od 6(3) mjeseca. Kada bi se tako nešto primijenilo , osobito na našu obalu, zauzdale bi se velike investicije u stanogradnju. Mi imamo također slučaj da će nam omjer vlasništva stanova sve više ići u korist investitora. Domicilno stanovništvo je pritisnuto sa svih strana izgradnjom stambenih zgrada koje grade uspješni poduzetnici iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. To je prava „apartmanizacija“. Ti su stanovi u funkciji maksimalno 60 dana u godini a „jedu“ prostor. U apartmanskim objektima nitko ne živi, goste čeka „ključ ispod otirača“. Naravno i tu svoje prste imaju dečki iz „Krupnog i krupnijeg kapitala d.o.o.“, koji „probijaju led“. Onda za njima idu svi ostali. Međutim etikete „apartmanizacija“, „overtourism“, „turizmofobija“, lijepe se samo domicilnom stanovništvu. Na njima se želi zaustaviti rast.

Tako smo od dobrih stvari došli do onih manje dobrih. O kojima nitko ne brine. A trebali bi. Jer ako se dogodi da lokalnoj zajednici ne ostane nikakva korist od turizma, samo „štrace i škovace“, onda bi se mogla pojaviti i stvarna „turizmofobija“. Između Španjolskog kaosa u segmentu obiteljskog smještaja i Turskog nastojanja da osposobe smještaj kod domaćina, mi u Hrvatskoj imamo ogromnu prednost.

Jesmo li svjesni što imamo ?

nedopinezic.com

Objavljeno

BOOKING.COM I AIRBNB SLOŽNI : SMJEŠTAJ KOD DOMAĆINA JE SVJETSKI HIT !

RAZMIŠLJAJ GLOBALNO – DJELUJ LOKALNO

Ova me misao prati kroz cijeli život. Oduvijek sam želio znati „što se iza brda valja“. Nekada svijet i nije bio baš dostupan, informacije su prolazile kroz stroge filtere a domaći „proroci“ su širili vijesti koje su odgovarale tadašnjem vrhovnom staležu u jednom drukčijem  društvenom uređenju.  Čudili smo se svijetu izvan državnih granica i divili pričama gostiju, prijatelja koji su dolazili iz tog „vanjskog svijeta“. Danas živimo u demokratskom, otvorenom društvu, informacije su nam često „na dohvatu ruke“. Osobno pak preferiram informacije „iz prve ruke“, pa ću i ovom prilikom prenijeti vijesti koje možda još nisu „procirkulirale“ informativnom mrežom hrvatskog medijskog prostora.

TURISTIČKI DIVOVI, PREDVODNICI NOVOG DOBA

Airbnb

Airbnb je osnovan prije 10 godina. Osnovali su ga 2008. Brian Chesky, Joe Gebbia i Nathan Blecharczyk. 2011 je Airbnb po prvi puta izašao na svjetsko tržište sa svojom platformom. Od tada do danas smjestili su 300 milijuna putnika a danas raspolažu sa 4,5 milijuna smještajnih objekata u 191 zemlji svijeta. Airbnb je prisutan u 400 gradova u svijetu. 2017. godine njihov je ukupni promet iznosio 2,6 milijardi USD, operativna dobit 450 milijuna USD, neto dobit 93 milijuna USD. Vrijednost kompanije je procijenjena na 30 milijardi USD. Imaju relativno malo zaposlenih, oko 3.000. Do sada su ostvarili 142 milijuna dolazak u Europu i generirali promet 17 milijardi USD . No prije 10 godina, po riječima Nathana Blecharczyka, gotovo nitko nije vjerovao da će ono što su pokrenuli doći do ovakvog rezultata. „Zar mislite da će ljudi boraviti u tuđim domovima ?“, bilo je jedno od češćih pitanja.

Slušajući izlaganje ovog mladog inženjera rođenog 1983. godine, osjetio sam jednu posebnu pozitivnu energiju koja ide iznad svih postojećih stereotipova, predrasuda i barijera. Nathan Blecharczyk je u dobi od 12 godina počeo programirati, sa 14 godina zarađivati od tog posla. Završio je visoko školovanje na prestižnom Harvard univerzitetu koje je sam platio iz prihoda svojih poduzetničkih aktivnosti tijekom cijelog perioda studiranja. 2005. se kao inženjer zapošljava u OPNET Tehnologiesu, nastavlja karijeru kao glavni inženjer razvoja Batiqua i konačno 2008. sa partnerima osniva danas planetarno popularni Airbnb u kojem je zadužen za razvoj.

Vizija, strategija, akcija

Big data digitalna tehnologija uz sve razvijeniju umjetnu inteligenciju, omogućavaju Airbnbiu, kao i drugim divovima digitalnog doba, da prikupe i analiziraju ogromnu količinu podataka iz svog poslovnog okruženja. Ta se obrada podataka  odvija u nevjerovatno kratkom vremenu nakon čega slijede novi modeli ponude koji se testiraju u realnom okruženju. Sav taj proces omogućio je Airbnbu uvid u najveće vrijednosti suvremene turističke ponude i potražnje.

Jednostavnim rječnikom rečeno, Airbnb je pitao domaćine kakav bi trebao biti njihov idealan gost a goste su pitali kakav bi trebao biti njihov idealan domaćin. Iz toga su izašle dvije „persone“, Superhost i Bestgest.

Klub kvalitete „Superhost“

Pored svih sadašnjih pogodnosti koje uživaju domaćini sa titulom „Superhost“ , upravo narednih dana biti će im ponuđene nove pogodnosti poput nagrade u obliku vouchera sa određenim iznosom za putovanje ili besplatno fotografiranje njihovog smještajnog objekta, posebno povoljne cijene za nabavu „pametnih“ kućanskih aparata, asistencija kod plaćanja davanja, poticajni bonus za privlačenje novih gostiju.

Do ljeta će se nadodati mogućnost pristupa Airbnbovim marketinškim partnerima, mogućnost učenja „na daljinu“ – besplatni webinari za poboljšanje poslovanja, nakon toga slijedi ponuda raznih sadržaja sa popustima za goste, mogućnost testiranja alata za bolje izlistavanje ponude i još druge pogodnosti koje će uživati domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“.

Specijalizacija ponude

Ogromna količina ponuđenih smještajnih mogućnosti koja danas stoji na raspolaganju gostu, postaje sve veća zapreka brzom i učinkovitom odabiru smještaja koji zadovoljava osnovne navike i potrebe gosta. Iz tog razloga Airbnb pokreće novu ponudu osnovnih „brendova“ i „podbrendova“. Time žele olakšati pretraživanje idealnog smještaja.

Ponuda počinje sa kategorijom „Shared room“ što je u osnovi najam kauča u kući. Nakon toga slijedi ponuda „Private room“ (klasična dvokrevetna soba), pa „Entire home“ (stambena kuća), „Vacation home“ (vikendica), „Bed & breakfast“ (noćenje sa doručkom), „Boutique“ (profesionalno organizirana usluga, poput malih obiteljskih hotela, hostela i slično ) i „Unique“ (neuobičajeni smještaj poput kućice na stablu, kamp kućice na plaži i sl.).

Nakon ovih osnovnih „brendova“, slijede i „podbrendovi“, „uža specijalizacija“. Takvu ponudu mogu nuditi domaćini iz „kluba kvalitete“ „Superhost“. Osnovne „potkategorije“ ili“podbrendovi“ su „Dinner party“, „Family“, „Honeymoon“, „Wedding“, „Group getaway“, „One-of-a-kind“, „Social stays“, „Work“ i „Accessible“.

Airbnbplus i Beautiful Homes

No ni to nije sve, jer se pokreće i posebna ponuda pod nazivom „Airbnbplus“. Tu će ponudu nuditi domaćini sa prosječnom ocjenom 4,8 (od 5), sa 95%tnim prihvaćanjem cijena sa 0% otkaza. Ti domaćini se osobno brinu o svojim gostima, potrudili su se oko posebnog dizajna svojeg smještaja, imaju posebno uređen i usklađen interijer. Ovi objekti se prezentiraju kao „Beautiful Homes“. Gosti ovog smještaja mogu naručiti i dobiti usluge poput prijevoza, nabave namirnica i slično u domaćinstvu. Najbolji domaćini će imati i posebnu logističku potporu Airnbnbia pod nazivom „premium suport“. Sve navedeno testirati će se i u Hrvatskoj. Uspio sam zapaziti da je na popisu destinacija Split.

Bookingcom

Bookingcom je osnovan sada već davne 1997. godine u Amsterdamu. 2002. Bookingcom je imao samo 7 zaposlenika. Među njima je bila i Gillian Tans koja danas predsjeda tvrtkom. 2005. Bookingcom se priključuje grupaciji Priceline kao najmanja tvrtka grupacije. 2018. godine cijela grupacija mijenja ime u Booking holdings. Planetarno popularni brend nametnuo se samom Pricelinecomu, Kayaku, Agodacomu, Rentalcarscomu, Opentableu.

Sam bookingcom danas raspolaže sa više od 1,5 milijuna smještajnih objekata u 225 zemalja svijeta, zapošljava 17.000 ljudi u 198 ureda diljem svijeta. Ponuda putem bookingcoma se prevodi na 43 svjetska jezika a svakoga se dana putem ove platforme ostvari 1,5 milijuna noćenja. Booking ima 17.500 distribucijskih partnera a od osnutka do danas ostvario je jednu milijardu noćenja. Cijela grupacija je  2016. godine imala ukupan prihod od 10,743 milijardi USD. Operativna dobit je iznosila 2,906 milijardi USD a neto dobit 2,134 milijardi USD.2016. godine grupa je ostvarila 556,6 milijuna noćenja, 66,6 milijuna iznajmljenih auto dana, 7,3 milijuna prodanih avio karata.

Promjena kursa bookingcoma

Bookingcom je započeo svoju poslovnu karijeru kao platforma za ponudu smještaja u hotelima. Uspjeh Airbnba koji je započeo na način da nudio samo smještaj u privatnim kućama i stanovima, utjecao je na postupnu „promjenu kursa“ bookingcoma. Danas imaju svaki treći zahtjev baš za smještajem u privatnim kućama i stanovima. Time se booking približava sve više poslovnom modelu Airbnba. Booking ubrzano traži nove mogućnosti „podilaženja“ suvremenim putnicima. 2.000 zaposlenika bookingcoma radi na razvoju novih proizvoda. Svaki novi prijedlog se razrađuje u dvije varijante i svaka se varijanta testira u realnom okruženju na odabranom uzorku korisnika.

Zaposlenici su podijeljeni u male timove koji svakoga jutra održavaju sastanak na temu zapažanja o mogućim poboljšanjima sustava. Svaki se prijedlog razmatra i svaki inženjer razvoja ima pristup glavnoj direktorici kompanije. Gillian Tans je prošla sva radna mjesta u kompaniji od onog najosnovnijeg do sadašnje pozicije glavne direktorice.

Neki od glavnih pravaca strategije razvoja kompanije su umjetna inteligencija, big data sustavi i personalizacija ponude. Svaka osoba određenu ponudu vidi na drugačiji način, ovisno o osobnih preferencijama, stavovima, mišljenjima, karakteru putovanja, potrebama na tom putovanju. Pretraga smještaja će se dalje razvijati upravo na takav način, iz perspektive personalizirane pretrage.

Bookingcom u Hrvatskoj

Nije prošlo više od 6 godina od kada smo nagovarali Expediu da ponudi putem svoje platforme obiteljski smještaj u Hrvatskoj. Bilo je to na jednoj velikoj svjetskoj turističkoj burzi. Tada su nas glatko odbili sa obrazloženjem da oni posreduju samo prema hotelskim kućama. Niti godinu kasnije donošenjem strateške, sada već povijesne odluke, bookingcom u Hrvatskoj kreće snažno prema obiteljskom smještaju. Danas raspolažu sa ponudom u više od 86.000 objekata. Samo 2017. godine u ponudi je   više od 25.000 novih apartmana i više od 5.000 kuća za odmor te 49 hotela. Upravo smještaj kod domaćina, kako ga bookingcom zove, je najveći hit.

Kako stoji Hrvatska na bookingcom platformi ?

Trendovi su slijedeći : Vikend putovanja su u porastu, čak 47% putnika ove grupacije tvrdi da će ove godine putovati više nego prošle. 43% putnika zamijeniti će daleka odredišta putovanjima bliže kući. 45% putnika sastavlja listu odredišta koje žele posjetiti a čak 34% putnika žele ponovo posjetiti odredište koje su posjetili u djetinjstvu. Fanovi filmske industrije žele posjetiti destinacije – scenografije poznatih filmskih serija , njih čak 36%. Aktivni odmor i brigu za svoje zdravlje preferira čak 56% putnika.

Kako stoji hrvatski obiteljski smještaj na bookingcom platformi ?

Putovanja u manjim grupama povećati će se za 25% a čak 64% putnika želi isprobati lokalne specijalitete i običaje, te cijeni interakciju sa domaćinom. Među top 20 gradova u svijetu sa najvećim brojem priznanja za recenzije gostiju nalaze se čak 4 hrvatska : na 2. mjestu Split, na 9. mjestu Zadar, na 10. mjestu Dubrovnik i na 19. mjestu Zagreb.

Što gosti traže ? Traže smještaj u određenom mjestu. Biraju poredak prema : cijeni, recenziji, udaljenosti od centra. Uključeni filteri pretrage su : cijena, broj zvjezdica, WIFI, besplatan parking. Korisnik platforme prosječno gleda rezultate pretrage 1 minutu. Na stranici objekta prosječno se zadržava 2 minute. Čak 9 od 10 putnika brže će rezervirati ako su na stranici prikazane relevantne, jasne fotografije visoke rezolucije. Najveću pažnju kod pretrage putnik posvećuje donjoj trećini ekrana. Zaključke po iznijetim informacijama možete donijeti sami.

Hrvatski smještaj kod domaćina najbolji na svijetu !

Za kraj informacija da je najviša prosječna ocjena recenzije u zemlji, među top 30  zemalja (prema ukupnom broju dodijeljenih priznanja) – upravo u Hrvatskoj. Prosječna ocjena hrvatskih domaćina je 9.0 !

Možeš „ubiti glasnika“ ali ne i vijest

Ova stara izreka ima novo značenje u kontekstu pokušaja omalovažavanja kvalitete hrvatskog obiteljskog smještaja – smještaja kod domaćina. Bez obzira što (ne)činili zastupnici interesa nekretninskih lobija sa velikim kapitalom, putovanja i potražnja za smještajem razvijati će se prema trendovima koje prate turistički divovi. Među njima su Airbnb i bookingcom trenutno najveći i najznačajniji. Oni „vode igru“. Međutim ako se igrači i promijene, igru sigurno neće mijenjati oni koji u njoj sudjeluju a osobito ne hrvatski „igrači“.

Vrijeme režimskih „proroka“ je prošlo a tradicionalna ekonomija također postaje stvar prošlosti. Prema predviđanjima stručnjaka 2025 godine ( za samo 7 godina), nova , „sharing economy“, dostići će volumen prometa stare, tradicionalne ekonomije. Slično promjenama u turizmu, događaju se i promjene u sektoru energetike (obnovljivi izvori energije), transporta (superbrzi vlakovi, e automobili bez vozača i sl.) i u drugim sektorima.

Nadam se da ,do skorog vremena potpune promjene ekonomskog modela, političke elite na vlasti u Hrvatskoj neće učiniti krive poteze kojima bi nas još više udaljili od priključka na svjetske trendove.

Možda bi najviše napravili kada ne bi ništa napravili.

nedopinezic.com