Kategorija: Obiteljski smještaj

Objavljeno

ZAŠTO JE VAŽNO POTICATI RAZVOJ SMJEŠTAJA U DOMAĆINSTVU NA RURALNOM PODRUČJU ?

 

Ranjivost ruralnih područja

Ruralna su područja u cijeloj Europi a osobito na prostoru Zapadnog Balkana pod snažnim utjecajem iseljavanja. Stanovništvo se iseljava najprije u glavne gradove regija i država a onda u neku od zemalja članica EU. Zbog toga nastaju problemi nestanka stanovništva na ruralnom prostoru i prevelikog pritiska na infrastrukturu glavnih gradova regija i država. Kada broj radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva na nekom području padne ispod granice samoodrživosti, tada govorimo o demografskom slomu i odumiranju nekog kraja, mjesta, sela.

Univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje su gospodarske aktivnosti opterećene povećanim troškovima, prvenstveno uvjetovanih udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Bez ljudi nema života

Bez ljudi nema života, nema doživljaja kakvog današnji turisti traže. Bez radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva nema stabilnih prihoda od poreza na dohodak, komunalnih poreza za lokalnu zajednicu. Bez tih prihoda općina ne može funkcionirati. Zato je važno poticati ostanak i egzistenciju najprije domicilnog stanovništva a onda i povratak iseljenih obitelji. Obitelj je osnovna socijalna i ekonomska „ćelija“ društva. Zbog obitelji s djecom otvaraju se vrtići i škole, nova radna mjesta, pokreću su usluge koje su svakom domaćinstvu potrebne. U takvoj situaciji imamo i generacijsku solidarnost. Roditelji brinu o svojoj djeci a kad djeca odrastu i roditelji ostare, onda djeca brinu o svojim roditeljima. Zatvara se životni krug na dostojanstven način, život ima kvalitetu dostojnu čovjeka.

Gospodarske aktivnosti na ruralnom području vezane su najviše na poljoprivredu, stočarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, ribogojstvo, u planinama na preradu drva i na obrtnička zanimanja. Danas treba dodati i sve veći udio „poslova na daljinu“ vezanih uz digitalnu ekonomiju. Od tih primarnih gospodarskih aktivnosti stanovništvo pokriva osnovne životne potrebe za skroman način života. Nedostaju veća primanja koja bi omogućila kvalitetno školovanje članova obitelji, postizanje višeg standarda stanovanja a konačno i putovanja u druge krajeve regije, zemlje, kontinenta i na druge kontinente.

Turizam kao dodana vrijednost

Razvojem turizma na ruralnim područjima dobiva se upravo ta dodana vrijednost, taj tako važan dodatni prihod . Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća. Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva i slično. Pored tradicionalnih proizvoda, turizmu su potrebne usluge svih djelatnosti vezanih za građenje i održavanje objekata, digitalnu tehnologiju, transport i slično.

Zbog potražnje koju je stvorio turizam  unapređuju se  primarne i sekundarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Kroz turizam se izgrađuju novi proizvodi i usluge do razine konkurentnosti na širem tržištu.

Alpski model ruralnog razvoja

Na osnovama ovakve strategije razvoja ruralnih, osobito brdsko – planinskih krajeva, europske alpske zemlje su nakon pošasti drugog svjetskog rata uspjele revitalizirati krajeve s vrlo nepovoljnim uvjetima za život. Turizam je vratio život i učinio ga ugodnijim. Vrsta turizma koja je pomogla oporavku brdsko – planinskih krajeva Austrije, Italije, Bavarske, Francuske, Švicarske je turizam baziran na lokalnoj zajednici, na lokalnom stanovništvu. U ovim krajevima smještaj je gotovo u potpunosti organiziran kao smještaj u domaćinstvu, od soba, preko apartmana do malih obiteljskih hotela.

Danas alpski turizam predstavlja globalno prepoznatljiv brand. Planine su simbol vitalnosti, regeneracije tijela i uma. Planine su posljednje oaze čiste prirode , čistog zraka i životnog balansa ljudi s okolišem.  Baš zbog toga na svima nama je velika odgovornost da planirani i provođeni razvoj u tim krhkim eko sustavima bude održiv. Kod planiranja održivog razvoja polazimo od čovjeka koji živi na takvom prostoru, njegovih potreba ali i njegovog životnog stila. To su glavni elementi razvoja turizma kojega zovemo obiteljski turizam.

Obiteljski smještaj zadržava ljude

Osnovna usluga održivog, obiteljskog turizma je smještaj. Takav smještaj zovemo obiteljskim smještajem. Zakonska regulativa je ovu vrstu smještaja prepoznala kao smještaj u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Zašto biste se odlučili baviti ovom djelatnošću ? Što s time postižete ? Zašto jednostavno ne otići „trbuhom za kruhom“ ako želimo bolji život ? Naravno ta opcije uvijek stoji. Međutim čovjek je društveno i emotivno biće pa je sreća svake osobe vezana uz druženje s drugim ljudima. Jezik kojim se sporazumijevamo, pjesme koje pjevamo, šale koje zbijamo, običaji koji nas okupljaju… to je mozaik sreće a sreća je najveća upravo u zavičaju. Brojni emigranti širom svijeta nakon više godina provedenih daleko od kuće počinju  osjećati tu „bol za rodnim krajem“.

Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo putovati po svijetu kao slobodni ljudi, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma. I ja sam jedan od onih koji je ostao živjeti na svom otoku zahvaljujući turizmu zbog kojega su ostali i moji roditelji i djedovi i bake. Radio sam, učio i putovao zahvaljujući turizmu. Danas i moja obitelj pristojno živi i sretni smo u svojoj zajednici.

Svjesni svih ovih činjenica, još 1997. godine osnovali smo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori strukovno udruženje obiteljskog smještaja. Zajednica obiteljskog turizma HGK, kako se danas zove, najmasovnija je i jedna od najutjecajnijih takvih organizacija u Europi. ZOT HGK je članica Europskog udruženja obiteljskog smještaja, EHHAe sa sjedištem u Bruxellesu.

Primjer dobre prakse

U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja. U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine,                u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine. Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i  (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Konačno, prema upravo završenom popisu stanovništva 2021. godine, upravo se na otoku Krku bilježe pozitivne demografske stope. Taj rast nije velik, ukupno oko 3% u 10 godina. Međutim prema ukupnim rezultatima u Hrvatskoj (-9,25%) a osobito na područjima gdje nije došlo do snažnijeg razvoja obiteljskog turizma, otok Krk ima razloga za optimizam. Dobra prometna povezanost i dobro razvijen turizam i to pretežito obiteljski, donose dobre rezultate. Otok Krk sudjeluje sa 6% u ukupnom turističkom prometu Hrvatske i 35% u ukupnom turističkom prometu Kvarnera, Primorsko – goranske županije.

Turizam ne podnosi fobije, netrpeljivosti, uništavanje životnog okoliša, zagađenja, sukobe i ratove. U turizmu nema mrzovoljnih, zapuštenih, neurednih ljudi. To su ciljevi koje bi svatko poželio.

Budite ponosni na svoj kraj, svoje običaje, kulturu, svoj način života i to spremno podijelite s turistima, s gostima koje ćete primiti kao najbolje prijatelje. Sretno !

Objavljeno

MARKETING TURIZMA U POSTPANDEMIJSKOJ ERI

Wave 4 Tourism, studentska konferencija u Opatiji

Prošlog vikenda se na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu održala prva studentska konferencija. Konferenciju su organizirale studentice i studenti: Laura Valent Paić, Helena Rogulj, Nika Kurti, Paola Grbeša, Jure Bulović, Marko Blažić, Ivana Lasić, Iva Breulj, Filip Komšić, Štefanija Jelačić i Katarina Bosanac. Uz mentorstvo Prof. dr. sc. Daniela Gračan, Prof. dr. sc. Romina Alkier, Mag. oec. Ivan Butković, Mag. oec. Romina Agbaba, Mag. oec. Tatjana Špoljarić i predavačice Ive Barić, konferencija je trajala 4 dana, imala je 4 sesije i 16 govornika.
Bio sam počašćen pozivom studenata da održim predavanje u sklopu sesije o marketingu. Uz izvrsno moderiranje PR i event managerice Maje Lene Lopatny iz Aminessa, imali smo prilike razmijeniti informacije i iskustva između sjajnih predavača.

VRIJEME ZA REDEFINIRANJE POSLOVANJA

Marketing u punom značenju podrazumijeva potpunu predanost ostvarenju neke ideje. Ideja je zapravo uzvišeni cilj. Taj cilj mora biti usklađen s prilikama u kojima živimo. Marketinškim aktivnostima želimo pridonijeti rješavanju globalnih problema tako da djelujemo lokalno. Pandemija Covid 19 samo je ubrzala trendove druge dekade 21. stoljeća. Problemi su očitiji kao i volja za rješenjem.

KLIMATSKI EKSTREMI I PANDEMIJA

Turističko poslovanje iznimno je osjetljivo na klimatske ekstremne pojave i na pandemiju. Navike turističkih putnika se mijenjaju kao i način putovanja, odabir vrste smještaja. Nepoznata turistička odredišta postaju privlačna. Ekološka svijest putnika jača, mijenja se odnos prema životinjskom I biljnom svijetu, prema hrani. Uključenost u lokalnu zajednicu na turističkom putovanju postaje važna.
Doživljajni turizam je dobio novo značenje. Sve je doživljaj, sve je u skladu s trendovima. Način putovanja, smještaj sadržaji na turističkom odredištu, sva tri elementa čine doživljajni paket turističkog putovanja, sve je prožeto snažno izraženom ekološkom sviješću. Ekološka svijest danas podrazumijeva puno širi okvir: održivost, brigu za okoliš, brigu za lokalnu zajednicu, podršku lokalnoj ekonomiji.

PUTUJEMO RADI SEBE I SVOJIH NAJBLIŽIH

Danas, kao turistički putnici, želimo izaći “iz zatočeništva”, osjetiti slobodu, slobodno disati, uživati u malim stvarima. Želimo se više družiti sa svojim bliskim prijateljima, putovati zajedno sa svojom obitelji, želimo se kvalitetno odmoriti, imati svoj komoditet ali opet i biti aktivni, angažirani na putovanju. Svojim putovanjem želimo dati doprinos lokalnoj zajednici, želimo komunicirati s lokalnom zajednicom, naučiti nešto novo, bolje upoznati sebe iz nutra, svoje istinsko ja. Na putovanju se želimo slobodno kretati I osjećati se sigurno.

PUTOVANJA SU INDIVIDUALNA, SLOBODNO KREIRANA

O putovanjima se odlučuje u posljednji čas, ovisno o uvjetima za putovanje. Planovi o putovanju se razrađuju u krugu obitelji I prijatelja. Putuje se najviše automobilom, događa se I veliki povratak putovanja vlakom (www.regiojet.com ), popularni su mini i mikro kruzeri, najam malih plovila, kuća za odmor, mobilnih kućica u kampovima, kućica na stablu…Hrvatska je profitirala od putnika koji su do sada putovali na udaljenije destinacije.

ZA SMJEŠTAJ SE BIRA ONAJ S VEĆOM PRIVATNOŠĆU – PRIVATNI SMJEŠTAJ JE IN

Traže se dodir, kontakt s prirodom, zona privatnosti, komfor boravka, zabavni sadržaji u samom smještaju, dobra geo lokacija za izlete, mirno okruženje, dobra gastronomska ponuda. Ljubaznost i uslužnost domaćina jesu na cijeni kao i visoka razina higijene i mogućnost kontrole kontakata s većim brojem ljudi.

Ugošćavanje manirom najboljeg prijatelja ona je razina usluge koju gosti očekuju u malim, obiteljskim boutique hotelima, hotelima s pet zvjezdica i luksuznim vilama, dobrim restoranima. Osobni kontakt s gostima I dalje je vrlo važan, iako se odvijao putem platformi za razgovor. Cijeni se osobna asistencija I pomoć pri istraživanju turističkog odredišta.
Turistički putnici su u potrazi za jedinstvenim doživljajem. Svatko želi biti poseban gost.

Vrijeme univerzalnih paketa polako prolazi, svaki putnik traži osjećaj posvećenosti, jedinstvenog iskustva. Turistički putnici su u potrazi za “svojim” otokom, “svojom” uvalom, “svojim” selom, “svojim” imanjem, “svojim” domaćinima… nečim što je u trenutku odmora “samo moje”. Zato se cijeni izdvojeno vrijeme posvećeno gostu, osobito u poučavanju nekim vještinama, upoznavanju s “malim tajnama” turističkog odredišta; osobito se cijeni vrijeme posvećeno zabavi djece, obiteljskim doživljajima.

FUNKCIONALNI MARKETING TURISTIČKOG PROIZVODA I DIGITALNI MARKETING

Marketing obuhvaća i koristi sva prethodna saznanja kako bi oblikovao ponudu, upravljao njome promovirao je i prodavao. Funkcionalni marketing turističkog proizvoda je „klasičan“ marketing koji koristi metodologiju istraživanja želja kupaca, kreiranja proizvoda i upravljanja procesima funkcioniranja proizvoda i promocije i prodaje proizvoda. Proizvodom se mora upravljati tako da ga se stalno unapređuje pa u funkcionalnom marketingu moramo imati „upravljački mehanizam“ proizvoda.
Digitalni marketing koristi digitalne alate za promociju i prodaju turističkog proizvoda po „AIDA“ metodologiji : (attract, interest, desire, action), privući pozornost, pobuditi interes, pojačati želju, dovesti do akcije – kupovine.

MARKETING TURIZMA U POST COVID ERI

Marketing turizma u post Covid eri mora uzeti u obzir sve promjene kod turističkih putovanja, promjene kod očekivanja putnika. Marketing mora biti snažno angažiran u ostvarenju održivosti turističkog proizvoda i mora poštivati „eko očekivanja“. Važna zadaća marketinga je i praćenje tehnoloških promjena kod prometnih sredstava. Uvažavanje svih dionika turističkog odredišta iz javnog, privatnog i nevladinog sektora bitan je elemenat uspješnosti marketinga. U prvi plan suvremeni marketing ističe jedinstvenost doživljaja turističkog odredišta. Tu dolazimo do izvorne kulturne baštine turističkog odredišta, do tradicijskih vrijednosti čijim se isticanjem pojačava jedinstveni doživljaj i podiže vrijednost turističkog odredišta.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Dugo ne viđena navala turista u špici sezone

 

Hirovita 2021.

2021. godina je godina velikih obrata. Reklo bi se – hirovita. Počela je drugim valom pandemije Covida 19 ali i konačnim puštanjem u promet cjepiva. Nastavilo se neispunjenim očekivanjima o velikoj procjepljenosti stanovništva do ljeta. Pojavili su se i mutirani sojevi. Delta soj je već na početku ljeta poharao Portugal i Španjolsku. U glavnu sezonu smo ušli s umjerenim optimizmom i stalnim strahom od moguće brze eskalacije zaraze. Taj strah je bio pojačan ulaskom u „narančastu zonu“ https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/situation-updates/weekly-maps-coordinated-restriction-free-movement . Dolasci stranih turista ipak su rasli, Hrvatska se bolje pripremila s više punktova za testiranje, uvedena je „Covid putovnica“, cjepljnje se nastavlja i tijekom ljeta. Stopiraju se manifestacije, veća okupljanja, nastoji se držati kontrola nad porastom zaraze.

Turistički boom

U najavama rezultata turističke sezone prevladava optimizam uz istovremeni apel za pridržavanje mjera. Ovo prvo se sviđa svima, ovo drugo i ne baš. Kreću brojna izvješća o poduzetim promotivnim aktivnostima sustava Hrvatske turističke zajednice, biraju se ciljana tržišta, šalju se ciljane poruke. Velika promotivna mašinerija javnog i privatnog sektora dobila je dobrodošlu konkurenciju. U javnost su „procurile“ informacije o postroženju mjera za povratak turista iz Covid 19 rizičnih područja nakon 15. 08. takve mogućnosti se razmatraju u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj…Ova je informacija „zakotrljala lavinu“ već dugo ne viđenog kolovoškog turističkog booma. Ljudi spavaju na klupama u parkovima, u automobilima, kucaju na vrata domaćina kasno u noći, mobilni telefoni stalno zvone, upiti stižu neprestano, rezervacije se preklapaju… Posljedično i cijene smještaja „divljaju“,“lete u nebo“. Sličnu smo situaciju imali koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Preklapanje više povoljnih okolnosti

Što se dogodilo ? Jednostavno se pokolopilo nekoliko, za nas, sretnih okolnosti:

  1. Nakon dugog vremena nemogućnosti slobodnog kretanja i odlaska izvan zemlje, ljudi su se zaželjeli putovanja
  2. Kao posljedica „ostani doma“ vremena, uštedio se novac namijenjen putovanju kao životnoj potrebi
  3. Na putovanja se ide osobnim automobilom na odredište koje je udaljeno najviše jedan dan vožnje kako bi se u slučaju promjene uvjeta za povratak moglo brzo reagirati
  4. Najvažnijim europskim emitivnim zemljama najbliži Mediteran s najbolje razvijenom ponudom smještaja za male grupe i obitelji je Hrvatska
  5. Boraviti privatno , bez doticaja s nepoznatim grupama ljudi na putu i u smještaju važan je preduvjet turističkog putovanja
  6. Epidemiloška situacija u Hrvatskoj je bolja od situacije u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj
  7. Strah, taj panični strah od ponovnog „zatvaranja“ zbog četvrtog vala Corone nakon 15.08., pokrenuo je masovne odmore od 1. do 15. 08.

Vela Gospa – kao nekad, kraj glavne sezone ?

U eri prije Corone, ljetna sezona je bila „rastegnuta“ od polovice lipnja do polovice rujna. Na ruku su išle i školske ferije koje su negdje započinjale u lipnju, u nekim zemljama u srpnju a negdje tek u kolovozu. Imali smo prilično stabilnih 90 dana glavne, kupališne sezone, sad se, čini se, vraćamo u vremena kratke i „nabijene“ špice.

Strah najveći saveznik ?

Narednih će dana pljuštati objave o turističkim rekordima, o zaslugama za dobre rezultate, krenuti će nadmetanje brojevima ostvrenih noćenja po županijama, gradovima i općinama, turističkim smještajnim kapacitetima. Činjenica je da smo se našli u sretnim okolnostima a da nam je strah od „zatvaranja“ 15.8. do sada najveći saveznik. Međutim treba reći da je Hrvatska već niz godina jedno od omiljenijih turističkih odredišta na mediteranskom dijelu Europe a da obiteljski, privatni smještaj na najvećim svjetskim OTA platformama redovito biva svrstavan među 5 najboljih na svijetu.

Jadran u fokusu

Hrvatski Jadran je ova dva tjedna u fokusu svih: medija, političara, analitičara, zdravstvenih vlasti …Iza Vele Gospe kada većini političara, dužnosnika, zastupnika završava godišnji odmor, „svjetla reflekora“ će se ponovo lagano okretati prema početku nove školske godine, četvrtog vala pandemije, mjerama za otpornost i oporavak gospodarstva pogođenog Corona krizom… Jadran, priobalje i otoci će pasti u drugi plan. Kao žitno polje nakon žetve. No važno je upamtiti što za Hrvatsku znači turizam i da je Hrvatska zaista zemlja preodređena za turizam, kao najbliža, najljepša plaža Europe https://hrturizam.hr/zivimo-na-najljepsoj-najdostupnijoj-plazi-europe/ .

Nedopinezic.com

Objavljeno

Sezona bez Corone i Corona sezona

TRAJANJE TURISTIČKE SEZONE U STRAHU OD CORONE
Glavna turistička sezona, bolje rečeno glavna sezona godišnjih odmora počela je s prvim danima srpnja. To se razdoblje poklapa sa ljetnim školskim ferijama u većini europskih zemalja.

Ljudi su željni putovanja

Ljudi željni putovanja nakon više od godinu dana kontinuiranog ritma zatvaranja i otvaranja, pooštravanja i ublažavanja zaštitnih mjera protiv Corona epidemije, pohrlili su na glavni obiteljski odmor. Povoljna epidemijska situacija u većini EU zemalja omogućila je migraciju sa sjevera prema jugu Europe. Svaka zemlje se nastoji što bolje organizirati za prihvat stranih turista pa je tako i Hrvatska pojednostavila protokol ulaska onih turista koji ispunjavaju uvjet za posjedovanje tako zvane „covid putovnice“. Sve izgleda dobro, turizam se vraća, vraća se i nada u „staro normalno“.

„Ali“ faktor

Ali, uvijek postoji neko „ali“. Situacija s pandemijom je takva da se u različitim dijelovima svijeta pojedine zemlje ne uspijevaju organizirati za borbu protiv ove bolesti. Ne poštuju se mjere zaštite, ili ih uopće nema, nema ni cjepiva. To dovodi do slobodne cirkulacije virusa u populaciji , mutacije kojom virus postaje brži u širenju ali i otporniji na neke vrste cjepiva. Na veliki broj oboljelih dolazi i veliki postotak hospitaliziranih a zbog kraha zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih. Putnici iz tih zemalja prenose virus u druge zemlje. Trenutno se takva situacija dogodila kod prijenosa tako zvanog „delta soja“ iz Indije u Veliku Britaniju a putem turista iz Velike Britanije i u Portugal. U Rusiji također prevladava ovaj soj virusa koji slabo prokuženu populaciju zaražava u gusto naseljenim gradovima brzim tempom.

Sezona bez Corone i sezona Corone

S obzirom na to da prokuženost populacije treba dostizati najmanje 80% a da je postotak cijepljenih i onih koji su preboljeli Coronu u svim zemljama ispod 50 %, takva situacija pogoduje sezonskom jačanju epidemije.
Masovna turistička putovanja su neizbježan put prijenosa virusa a početak školske godine idealna kombinacija za rasprostranjivanje zaraze u populaciji. Problem je tim složeniji što mladi ljudi i djeca gotovo ne osjećaju simptome (imaju jak, zdrav imunološki sustav) pa se bez upornog testiranja ne može širenje zaraze staviti pod kontrolu.
Mladi ljudi željni druženja i zabave najzadnji dolaze na red za cijepljenje pa je i to još jedna otegotna okolnost. Niska incidencija i povoljna epidemijska situacija ostavlja dojam povratka „na staro“ pa se dojučerašnja jagma za ciepivom pretvara u otpor prema cijepljenju.

Ahilova peta zapadne demokracije

U svemu tome svi su krivi i nitko nije kriv što postoji realna opasnost od povećanja broja zaraženih, povećanja incidencije i svrstavanja neke regije u covid 19 rizično područje. Rekao bih da je takav scenarij zapravo neizbježan. Mi u Europi nemamo efikasan nedemokratski državni aparat poput Kine koji je epidemiju stavio pod kontrolu i prije puštanja u promet cjepiva. Život se u Kini odvija normalno već gotovo godinu dana uz pridržavanje strogih mjera zaštite. Kineska ekonomija se vrlo brzo oporavila pa tako i njihov unutarnji, domaći turizam. Slabost zapadnog, demokratskog , cijelom svijetu poželjnog društvenog uređenja, je upravo efikasnost u upravljanju velikim krizama. Razlozi su prekompleksni za ovaj kratak tekst ali ova tema je zanimljiva i za usporedbe drugih područja društveno ekonomskog života zapada i dalekog istoka.
Bilo kako bilo, ova će nas nedaća, na žalost, pratiti duže nego što smo mislili. Živjet ćemo s time, prilagodit ćemo se tome. Sve dok ne postignemo potrebnu prokuženost. Nadamo se uz što manje ljudskih žrtava kako od uzročno-posljedično vezanih bolesti tako i od dugotrajne ekonomske krize.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Oštrije protuepidemijske mjere u Njemačkoj i dalje na snazi ?

Razvidno produljenje “zatvaranja” u Njemačkoj do 01.03.

Oštrije protuepidemijske mjere u Njemačkoj i dalje na snazi ?

Sadašnje „zaključavanje“ prestaje prema panu u nedjelju. Kako će se stvari dalje odvijati, savezna i državna vlada žele razgovarati sutra, u srijedu,10.02. od 14 sati na zajedničkoj konferenciji putem video veze. Razgovori će biti teški: s jedne strane, znanstvenici i liječnici više puta ističu izuzetno visok rizik od mutacija koronavirusa. S druge strane, stopa zaraze u Njemačkoj primjetno se smanjuje već dva tjedna, tako da se zemaljske, pokrajinske vlade sve više zalažu za ublažavanje zaključavanja.

Savezna i državna vlada uglavnom se slažu da će se zaključavanje produljiti do početka ožujka. Prvi nacrt rezolucije jasno govori: do tada se u trenutnoj situaciji ništa ne bi trebalo promijeniti. Čak se ni osnovnim školama ni vrtićima ne bi smjelo dozvoliti da se u međuvremenu postupno otvore, kao što savezne države žele.

Saveznoj vladi je također jasno da će uskoro trebati ublažiti mjere ako broj zaraza nastavi padati kao i prije. Prema informacijama Business Insidera, savezna i državna vlada se trenutno neslužbeno savjetuju iza kulisa o postupnom otvaranju države od 1. ožujka.

Plan u tri koraka osnova je uvodne rasprave na summitu Corone sutra, u srijedu
Sukladno tome, koraci otvaranja uglavnom se temelje na vrijednostima incidencije 35, 20 i 10. Uz to, treba uzeti u obzir takozvane dinamičke čimbenike, poput R-vrijednosti (pokazuje koliko jedna osoba prenosi zarazu drugim osobama i taj broj mora biti ispod 1), kapaciteti kreveta za intenzivnu njegu i, u budućnosti, stopa cijepljenja. A vrijeme također igra ulogu.

Sukladno tome, restorani bi se mogli otvoriti ispod incidencije od 35 (i uzimajući u obzir druge čimbenike), ali postojale bi stroge smjernice za broj gostiju i radno vrijeme. Hoteli bi se trebali ponovno otvoriti za turiste samo ako je incidencija manja od 20 i drugi faktori, ali zasad ne bi trebali nuditi bilo kakvu ponudu za fitness ili wellness. Trgovine će se vjerojatno otvoriti kod incidencije od 35, ali ovdje bi prema mjerama u trgovini mogao boraviti 1 kupac na 20 četvornih metara. U potpunosti bi se trgovine trebale otvoriti tek kada je incidencija manja od 10.

Prema odluci savezne vlade i vlada država (saveznih pokrajina) na posljednjoj konferenciji, takozvana skupina od četvero članova s predstavnicima kancelarke, Berlina, Bavarske i vicekancelara Olafa Scholza (SPD) trebala je dogovoriti odgovarajuću strategiju otvaranja. Ali očito se to nije dogodilo. Prema izvješćima, ova skupina se bavila samo perspektivama otvaranja škola, vrtića i frizera.

Trenutno je još uvijek upitno hoće li se o tom dokumentu raspravljati sutra na summitu ili će sljedećih dana biti održano još jedno glasovanje čelnika senata i predsjednika saveznih vlada u cijeloj zemlji.
Pratimo i dalje stanje u Njemačkoj koja nam je najvažnija emitivna turistička zemlja.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Turistički sektor prosvjeduje

Mikro, mali i srednji poduzetnici čine 80% turističke  operative

Mikro, mali i srednji poduzetnici Covid 19 krizom pogođenih djelatnosti okupili su se u Udruzi Glas poduzetnika. Udruga je nastala spontano prije nešto više od godinu dana, kada se je početkom krize vidjelo da vlast i s njom povezana strukovna udruženja ne razmišljaju o otpisu fiskalnih opterećenja.
Ono što se tada predlagalo to su odgode obaveza i potpore za očuvanje radnih mjesta. Te potpore su zapravo zamjena za naknade za nezaposlene koje bi došle na naplatu kod masovnih prekida radnog odnosa.

Pod pritiskom naglo rastuće Udruge Glas poduzetnika ipak se uvažavaju zahtjevi za smanjenjem fiskalnih davanja. Parafiskalna davanja nisu stavljena pod „škare“ zakona, već je prepušteno da o njihovoj visini odlučuju korisnici naknada.

500 parafiskalnih nameta

Osim što je propustila ozbiljno se pozabaviti s čak 500 raznih parafiskalnih nameta koji godišnje iz džepova poduzetnika izvuku oko 5,5 milijardi kuna i još iz kućnog proračuna građana daljnjih 3,5 milijardi kuna (https://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-popis-uhljebarina-koje-moramo-placati-vise-ih-je-od-500/2172840.aspx), vlada se nije „štela mešati“ u odnose poduzetnika i leasing kuća i poslovnih banaka.
Iscrpljeni realni sektor uspio je doći „do zraka“ u kratkoj ali spasonosnoj ljetnoj turističkoj sezoni nadajući se da će neriješene teme ipak doći na dnevni red vlasti do konca 2020. godine. To se nije dogodilo.

Kavu za van mogu prodavati svi osim kafića

Sad već ozbiljno ugrožena egzistencija mikro, malih i srednjih poduzetnika u sektoru turizma i prijevoza inicirala je daljnje pritiske prema resornim ministarstvima. Rezultat su bili razgovori „radi razgovora“ nakon kojih je stanje ostalo isto. Vrhunac ne činjenja, ne djelovanja je sljedeći primjer.
Kavu za van mogu prodavati kiosci za novine, pekarnice i mesnice, mogu i restorani ali ne mogu oni koji prvenstveno od toga žive – kafići. Koliko god ovakvo stanje izgledalo apsurdno, ono nije nimalo potaknulo ljude u resornom ministarstvu da promijene pravilnike. Nije pomoglo ni detaljno, stručno javno savjetovanje bivšeg načelnika sektora za razvrstavanje i kategorizaciju ugostiteljskih objekata pri istom ministarstvu, Mr. sc. Davora Njirića, vlasnik konzultantske tvrtke HotMar iz Dubrovnika (https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/gospodo-brnjac-evo-kako-jednim-potezom-mozete-rijesiti-problem-prodaje-coffee-to-go-1073200?fbclid=IwAR3GRbEzB8ICU-tWL1nbITv-udRiew28T4TWFOCfTBwG0emGZiWki5T6CQ0).

Prijedlozi poduzetnika se niti ne razmatraju

Nisu urodili plodom ni apeli da se PDV na ugostiteljske usluge pića smanji kao što je smanjen PDV na hranu. Ni ovdje nije pomoglo stručno dokazivanje kako su zemlje EU smanjile PDV u turizmu i ispod 10% do oporavka sektora.
U moru neuslišanih prijedloga struke kroz UGP bio je i onaj o uvođenju vouchera za sezonske radnike po uzoru na iste takve za poljoprivredne sezonske poslove. Time bi se znatno pojednostavio proces sezonskog angažiranja radnika uz plaćanje obaveza. Konačno ni prijedlog o smanjenju davanja sukladno smanjenju prihoda za obiteljske mikropoduzetnike u turizmu nije prihvaćen. Porez na dohodak je u 2020. smanjen tek za 25% unatoč prosječnom padu fizičkog prometa od 40% i financijskog od 50%.
Najviše nezadovoljstvo producira odnos odgovornih ljudi u vlasti koji se prema mikro, malim i srednjim poduzetnicima obraćaju „s visoka“. Dok pred korporacijama „podvijaju repove“ nad malim ljudima iskazuju svoju nadmoćnost. Nema dijaloga, nema uvažavanja, nema djelovanja na područjima gdje je to moguće. U djelu javnosti se takav odnos pripisuje postavljanju nekompetentnih ljudi na odgovorne pozicije po modelu „uhljebljivanja“. I tu dolazi do neminovnog sraza.

Biti mikro, mali i srednji poduzetnik u Hrvatskoj znači biti stalno angažiran, maksimalno učinkovit i racionalan, odlučan i radišan, komunikativan u svim uvjetima i spreman na pregovore uvijek i sa svima. To su upravo obrnute karakteristike od predstavnika vlasti koji bi trebali brinuti o poduzetništvu. Jednostavno razlike su svakim danom sve veće, postaju nepomirljive.
„Vrč ide na vodu dok se ne razbije“ kaže stara izreka. Pred vlastima su dvije opcije : ili da sve mikro, male i srednje poduzetnike adekvatno „uhljebe“ ili da im pomognu da prežive i dalje normalno žive na korist svojih obitelji i cijele zajednice.

nedopinezic.com

Objavljeno

Sezona 2021. još uvijek neizvjesna ?

 

Zašto se anticovid mjere ne smiju naglo i prerano popuštati ?

Ovih dana s nevjericom pratimo još veće mjere zatvaranja, još stroži „lockdown“ u Njemačkoj. Zemlja koja je slovila kao jedna od najbolje organiziranih u borbi protiv covid 19 virusa, i dalje bilježi visoke brojke dnevno novozaraženih. Slično se događa i u Velikoj Britaniji iz koje je promet putnika prema ostatku svijeta pod velikim embargom. U čemu je problem ?

Mutant B.1.1.7

Njemački virolog dr. Christian Drosten za „Spiegel“ objašnjava o čemu se radi. Najnovija istraživanja s Oxforda pokazuju da je mutacija covid 19 virusa pod oznakom B.1.1.7 i do 35% zaraznija od izvornog virusa. Takva zaraznost brzo dovodi do eksponencijalnog rasta širenja zaraze. Takav eksponencijalni rast je opasniji nego da je virus smrtonosniji. Zašto ? ako bi došlo do naglo širenja zaraze uz pomoć ovog mutanta, u vrlo kratkom roku dosegli bismo brojku od 100.000 novih infekcija dnevno. Iako bi inficirane bile u glavnom mlađe osobe s blažim simptomima bolesti, na veliki broj zaraženih dolazi i veliki broj hospitaliziranih te se zdravstveni sustav dovodi u situaciju preopterećenosti.“

Dr. Drosten smatra da opasnost naglog širenja mutiranog virusa postoji ako se prebrzo i preradikalno popusti sa anticovid mjerama. Posebno opasnim periodom smatra vrijeme pred ljetne praznike kada će se zbog procijepljenosti rizičnih skupina tražiti ukidanje strogih mjera i pokretanje velikog vala putovanja. Ako do onda neće biti procijepljeni mladi tada upravo ta populacija može biti na udaru virusa.

Za izbjegavanje navedenog scenarija prema riječima dr Drostena, potrebno je produžiti trajanje strogih mjera, intenzivirati dinamiku cijepljenja kako bi brojke dnevno novozaraženih drastično pale a famozni R pao ispod 1. Za sprečavanje širenja infekcije potrebno je brojke smanjiti do razine na kojoj je moguća potpuna kontrola.

Nešto slično je napravila Kina koja također bilježi nova žarišta zaraze ali zbog učinkovitog sustava nadzora uspijeva promptno izolirati područja i pojedince nositelje zaraze.

Rigorozno zatvaranje, kontrola, parcijalna izolacija

Možda zvuči apsurdno, ali baš takva strategija potpunog zatvaranja, kontrole i parcijalne izolacije i zatvaranja omogućava Kini održavanje znatno više razine gospodarskih aktivnosti od ostatka svijeta.
To je za sada jedini recept koji bi i u Europi omogućio veće turističke migracije u sezoni godišnjih odmora. Nešto slično smo imali prošle godine pred glavnu turističku sezonu ali samo u prvome dijelu strategije. Kontrola i parcijalno zatvaranje su izostali.

Obeštećenja zatvorenih

Naravno da onim djelatnostima kojima je zbog takvog pristupa onemogućeno poslovanje, snažna, pravedna i pametna država treba pokriti sve realne troškove i omogućiti preživljavanje. Takav „pojas za spašavanje“ već koriste Njemačka i druge visoko razvijene zemlje. EU novac za tu svrhu postoji, pitanje je kako se usmjerava i kojim tempom.

Učinkovita pomoć

Kod spašavanja života postoji pravilo hitnoće intervencije, kratkog vremenskog okvira u kojemu unesrećenom treba pružiti prvu pomoć do konačnog kliničkog zbrinjavanja. Vrijeme od štetnog događaja do prve pomoći broji se u minutama, do 15 minuta. Sve zajedno ne smije trajati duže od sat vremena. To zovemo „zlatnim satom“.

U slučaju kolektivnih katastrofa „zlatni sat“ traje duže, to može biti „zlatni tjedan“ ali ne može trajati mjesecima. Dobar primjer su mjere vlade za spašavanje radnih mjesta. To je bila „prva pomoć“ prema pravilima „zlatnog sata“.

Međutim poduzetnici nisu doživjeli takvu pomoć kao ni stanovništvo Banije / Banovine. Pitanje je koliko će mikro, malih i srednjih poduzeća preživjeti u Hrvatskoj u ugroženim djelatnostima dok „zlatna pomoć“ stigne do njih. Koliko će stanovništva ostati na Baniji / Banovini dok se uspostavi uredan sustav zbrinjavanja i potpunog reprojektiranja cijelog područja, neki novi „Marshallov plan“ .

Što ako ?

Što ako Hrvatska zbog pretromog i neučinkovitog sustava pomoći covid 19 ugroženom gospodarstvu i pritiska nagomilanog nezadovoljstva prerano krene s popuštanjem mjera ? I ako uvezemo mutirani virus ? I krene eksponencijalni rast zaraze beš pred glavnu turističku sezonu ? … Bojim se postaviti sljedeće pitanje.

Nedopinezic.com

Objavljeno

Interview sa Rankom Stojancem za N1

Hrvatski je turizam nekako izgurao ovo ljeto, no sada su došli doista teški dani. Ugostiteljima se, eto, spremile radikalne mjere. Koliko su oni u ovom trenutku žilavi?

Ugostiteljski objekti su stalno “na meti” prozivki kao glavni krivci širenja zaraze. To, naravno, nije točno kao što nije ispravno generaliziranje ugostiteljstva. Postoje različite vrste ugostiteljskih objekata i rizici su različiti. No ono što je za sve djelatnosti zajedničko je to da nitko ne može preživjeti prisilno ograničenje poslovanja ili potpunu zabranu poslovanja bez potpore u vidu izgubljenog prometa. Već i u normalnim okolnostima turistički poduzetnici, osobito mikro i mali, imaju izrazito nepovoljne uvjete poslovanja. Osim što su opterećeni s nizom fiskalnih i parafiskalnih davanja, stalno su pod pritiskom raznih inspekcija, teško dolaze do povoljnih kredita a domaći tržišni potencijal je skroman kako u volumenu tako i po kupovnoj moći. Sada je jedino ispravno nadoknaditi promet onim poduzetnicima kojima se zabrani rad i to s iznosima 70 do 80% prometa na razini istog perioda prošle godine. Ograničenje mogućnosti poslovanja bez naknade nije prihvatljivo.

Ključ u bravu mnogih objekata lančano bi se odrazio i na turizam u cjelini, pretpostavljam?

Ako se ne bi brinulo o očuvanju mikro i malih poduzetnika u turizmu na način kako se brine o očuvanju radnih mjesta, došlo bi do zatvaranja tisuća djelatnosti koje su neizostavan dio turističke ponude. Turističke agencije, vodiči, iznajmljivači vozila i plovila, prijevoznici u slobodnom prijevozu kopnom i morem, ugostiteljski objekti, mali trgovci… i desetine drugih povezanih djelatnosti nestali bi sa scene. Došli bismo u situaciju sličnu onoj kako izgledaju naša jadranska turistička mjesta u zimskom periodu. To nije lijepa slika turističkog odredišta. Posljedice bi bile još veći i strmoglaviji demografski pad. Hrvatski turizam ne bi bio održiv ni privlačan.

Kako ocjenjujete pristup da je bolje sada primijeniti radikalne mjere, da bi za Božić bili relaksiraniji?

Bojim se da smo s mjerama za “spašavanje Božića” već zakasnili. Ako se osvrnemo na stanje u proljeće ove godine zbog kojega smo pribjegli potpunom zatvaranju na 40 dana, onda je jasno da u istom vremenskom razdoblju s ovakvim početnim stanjem ne možemo doći do zadovoljavajućih brojki. Možda možemo zaustaviti rast broja zaraženih, ali ne možemo postići stanje pogodno za masovnija turistička kretanja u vrijeme Božića. Zemlje koje su imale taj cilj s mjerama su počele još prije tri tjedna. Očito kasnimo, ali došli smo u situaciju u kojoj su stroge mjere nužne ne zbog Božića već zbog sprečavanja kolapsa zdravstvenog sustava i svih teških posljedica takvog razvoja stanja.

Skijaškim regijama u EU sprema se katastrofa, milijarde eura gubitaka, stotine tisuće radnih mjesta bit će izgubljeno ako skijališta budu zatvorena. Kako će se skijaška sezona u Italiji, Austriji odraziti na Hrvatsku?

U normalnim okolnostima sada bi već zavladala “skijaška groznica”, počelo bi otvaranje sezone na glečerima i ubrzana kupovina aranžmana za doček Nove Godine na skijalištima Slovenije, Austrije, Italije, Francuske i drugih zemalja. Pratimo razvoj epidemijske situacije na skijališnim odredištima i stanje je još uvijek daleko od dobroga. Imajući u vidu da glavna turistička ski sezona ima dva djela – Božić do Tri kralja i zadnji tjedan siječnja do konca veljače, još uvijek ima nade za “drugu špicu”. Međutim jasno je da potražnja za ski aranžmanima i u povoljnim epidemiološkim uvjetima neće biti na razini 2019. Tome doprinosi i “slučaj Ischgl” koji je bacio tamnu sjenu na skijaška okupljanja. Upravo s tog skijališta je krenuo masovni razvoj epidemije po cijeloj Europi. Ono što je nama u fokusu interesa to su mjere koje svaka skijaška regija poduzima u cilju spašavanja sezone. S velikim zanimanjem pratimo učinke mjera i realizaciju sezone. To će biti i nama pouka kako i kada započeti s pripremama naše glavne sezone.

Cjepivo je, naravno, ključ svega. Je li vijest o pronalasku cjepiva potaknula investiranje u pripremu iduće sezone, ili su svi još „ukočeni” od straha?

Dobre vijesti o efikasnosti i dostupnosti cjepiva vraćaju umjereni optimizam. To je nešto kao “svjetlo na kraju tunela” ali tunel je dug. Prema procjenama stručnjaka željeni efekti cjepiva neće biti vidljivi prije konca iduće godine. Međutim cjepivo bi moglo oporaviti zračni promet i kružna putovanja brodom i autobusom, Postoji mogućnost da će svi putnici na takvim putovanjima morati imati potvrdu o cijepljenju ili preboljenoj bolesti. To bi pomoglo i velikim hotelskim sustavima koji ovise o dolascima avio gostiju i autobusnih grupa u pred i posezoni. Naravno sve će ovisiti o vremenu potrebnom za distribuciju cjepiva i procjepljivanja najprije ciljanih skupina stanovništva a onda i šire populacije. Svi se nadamo istoj ili boljoj idućoj sezoni od one prošle a postupnu normalizaciju očekujemo tek 2022. godine.

Kako bi moglo izgledati ljeto 2021. ako se , primjerice, ništa ne promijeni u kontekstu virusa u odnosu na danas?

Prema sezoni 2021. idemo s vrlo loše početne pozicije. Ušli smo u dugo razdoblje jeseni i zime s nepovoljnom epidemijskom slikom. Uz to, sadašnje mjere nam ne daju željene rezultate a potpuno zatvaranje ne dolazi u obzir. Prošlogodišnju glavnu turističku sezonu smo dočekali s povoljnom epidemiološkom situacijom koja je bila rezultat potpunog 40 dnevnog zatvaranja kojega iduće godine ne smije biti. U tom kontekstu čeka nas neizvjesna sezona 2021. Dug je i težak put pred nama.

Može li, s druge strane, „ozdravljenje” stanovništva i otvaranje granica možda onda izazvati turističku eksploziju?

Postoji i takvo razmišljanje o “puštanju zatočenika”. Naime ljudi su stvarno željni slobode a turizam je sloboda. U nekom dijelu će se i dogoditi pojačani val putovanja kada budu uvjeti povoljniji. Do efekta eksplozije neće doći zbog više razloga. Jedan je ekonomska kriza koja neminovno slijedi kao posljedica pandemije. Drugi faktor je (ponovo) borba svake zemlje da zadrži dio prometa u svojim granicama. Treći je neizvjesnost. Pandemijom Covida 19 prekinuti su dosadašnji obrasci rasta i razvoja . Svijet se duboko mijenja. Neki poslovi nestaju, neki novi se rađaju. To su veliki lomovi u kojima ona “generacija u najboljim godinama” pomalo “gubi tlo pod nogama”. Trebat će nam nekoliko godina da se priviknemo na trajno “novo normalno” stanje ekonomije.

Tko će bolje proći nakon ove krize, obiteljski smještaj ili ipak hotelski turizam? Mogu li se pomiriti interesi ovih dvaju posve različitih modela?

Veliki hotelski sustavi su u ozbiljnoj krizi diljem svijeta. U USA se veliki hoteli kao i veliki shopping mallovi već pretvaraju u stambene četvrti. Dio je to ekonomske tranzicije koju je pandemija samo ubrzala. Mali, boutique hoteli i dalje stoje dobro kao i tematski hoteli poput “family hotela”, zatim hibridni hoteli koji su kombinacija hostela, hotela i apartmana…Potražnja se mijenja jer se mijenja i publika. Trenutačno je zbog pandemije puno veća potražnja za smještajem koji nudi visoku razinu privatnosti i tu je obiteljski smještaj pored kampova u značajnoj prednosti. Potražnja je ta koja diktira razvoj ponude a ne obratno. Mi smo kao zemlja premali da bismo nametali “modu” na svjetskoj razini. U budućnosti će “eco friendly” biti sve više poželjan pridjev za sve vrste proizvoda i usluga. Poštivanje okoliša, prirode, korištenje obnovljivih izvora energije, elektro prijevoza je “in”. Tražiti će se više privatnosti u smještajnim objektima, više individualnog pristupa, više domaćinskog odnosa. Ona ponuda koja bude pratila te trendove bit će uspješnija.

Hoće li, naposljetku, ova pandemija donijeti i nešto dobro našem turizmu, možda neku promjenu uopće u filozofiji, pristupu?

Bilo bi dobro da učimo “u hodu”. Od sezone iza nas već možemo izvući pouke. Vidimo što nam znače tradicionalna, vjerna tržišta i koliki je potencijal domaćeg tržišta. Trenutna situacija nas usmjerava na revitalizaciju domaćeg turizma, na primjer. Također možemo izvući zaključak da je struktura smještaja uz dobru cestovnu povezanost sa zemljama u okruženju naša najveća prednost. Vjerni gosti uz dobre domaćine čine naš turizam izuzetno otpornim na krize poput ove. Meni je, recimo, najzanimljiviji fenomen željeznice koja je ove sezone dovela najveći broj čeških turista. Češki željeznički operater RegioJet je doveo u Hrvatsku 30.000 turista bez potpore kroz “udruženo oglašavanje”, na sveopće iznenađenje našeg turističkog sustava. Znamo kako se željeznički promet razvija u Europskoj uniji i što željeznica predstavlja u tranziciji s ugljičnih goriva na goriva s 0% emisija CO2. Slično se događa s osobnim automobilima. Udio električnih i hibridnih automobila u najmasovnijem prometu u razvijenim zemljama EU-a značajno raste iz godine u godinu. Suprotno tome zrakoplovi su proglašeni najopasnijim distributerima CO2 i želi se ograničiti njihov promet u kontinentalnom prijevozu. Autobusi i brodovi kao tranzicijsko gorivo sve više koriste ukapljeni plin… Sve ove pojave pandemija ubrzava. Neki znanstvenici smatraju da je pojava ove a moguće i novih pandemija virusa vezana uz čovjekov nemilosrdan odnos prema eko sustavu. Virusi nam dolaze od divljih životinja čija smo staništa uništili i koje nekontrolirano ubijamo i koristimo za prehranu. S druge strane bogati dio stanovništva baca hranu dostatnu za prehranu onih siromašnih koji intervencijama u prirodi dolaze do hrane ali i donose nove bolesti čovječanstvu. Zašto je to važno za turizam ? Zato što se mijenja svijest o utjecaju čovjeka na okoliš kako u svakodnevnom životu tako i na putovanju. Turistička putovanja moraju biti u funkciji neškodljivosti za okoliš, eko sustav, lokalnu kulturu. Moraju doprinijeti boljem životu lokalnog stanovništva. Pandemija je neke procese ubrzala a donijela je i neke nove obrasce ponašanja. Na nama je da ih shvatimo i prihvatimo.

http://hr.n1info.com/Biznis/a580376/Nedo-Pinezic-za-N1-Zakasnilo-se-sa-spasavanjem-Bozica.html

Objavljeno

GLAVNA SEZONA PREDSEZONE

http://novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Kasni-Uskrs-na-Kvarner-donosi-vise-od-18-tisuca-gostiju

https://www.turizmoteka.hr/vijesti/hrvatska/uskrsnji-i-prvomajski-blagdani-najava-rekordne-sezone/

http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/1590-za-uskrsnje-praznike-u-tzg-raba-ocekuju-70-vise-nocenja-nego-lani-a-rab-ce-od-18-do-20-travnja-uljepsati-i-prva-rapska-festa-od-rozic

https://novac.jutarnji.hr/novcanik/uskrsnje-praznike-u-istri-ce-ove-godine-docekati-cak-70-posto-vise-turista-nego-lani/8728592/

http://hrturizam.hr/za-vrijeme-uskrsnjih-praznika-ostvareno-je-preko-pola-milijuna-nocenja/

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tijekom-produzenog-uskrsnjeg-vikenda-ostvareno-preko-pola-milijuna-nocenja—558248.html

Upravo je završilo udarno razdoblje turističke predsezone 2019. U periodu od 13. do 23. 4. bile su školske ferije u Austriji, od 15.4. do 27.4 u Bayernu i Baden Wurttembergu, od 27.4. do 2.5. u Sloveniji, 18.4. do 24.4. u Friuli,Venezzia Giullii 18.4. do 24.4., 18. do 26.4. u Hrvatskoj. Uz to sretno su se poklopili neradni dani u Italiji i Sloveniji za njihove nacionalne praznike kao i 1.Maj koji je „pao“ u srijedu. Tako se pospajalo sve što se spojiti može pa se je ovogodišnja „glavna sezona predsezone“ zaista „poklopila“ da nije mogla bolje.

Kad se pogledaju medijske objave ove i prethodnih godina, čini se da je ovakav slijed proljetnih praznika najbolja kombinacija za turizam. Ipak, iz tih istih objava može se isčitati da se godinama ništa zapravo promijenilo nije. Turistička ponuda je prilično statična, svi gledamo u kalendare i u nebo i iščekujemo dolaske kao jedriličari povoljan vjetar, kao ratari kišu, „kao ozebli sunce“.

Ako se zna da su proljetni praznici prvi praznici nakon Nove Godine koji spajaju obitelji i omogućuju zajedničko putovanje, onda se postavlja pitanje atraktivnih sadržaja za cijelu obitelj. Kod nas se u glavnom častilo goste besplatnim Uskrsnim doručkom, fritajama, kolačima i ostalim delicijama koje su (gle čuda) „planule“. Bilo je i nešto sportsko-rekreativnih događanja, pretežito za pojedince, (dosta događanja je i otkazano zbog straha od lošeg vremena), i vrlo malo aktivnosti za cijelu obitelj.

Pretražujući još u veljači ponudu aranžmana, za „glavnu sezonu predsezone“, bio sam (očekivano) razočaran neiventivnošću naše hrvatske ponude. Rijetke tvrtke su se potrudile kreirati nešto posebno, privlačno, novo a turistička odredišta također „idu ustaljenom rutom“.

Što je došlo, došlo je, što je bilo bilo je. Nekome bolje, nekome lošije ali ukupno gledajući teško se oteti dojmu da se (ipak) turizam kod nas događa.

nedopinezic.com

Objavljeno

SHORT TIME RENTAL – SMJEŠTAJ KOD DOMAĆINA U ŠPANJOLSKOJ I BERLINU

Okrugli stol EHHAe

Tematsko okupljanje EHHAe (Europian holiday home association) na ITBu u Berlinu, i ove je godine u prvi plan stavilo probleme vezane uz regulaciju djelatnosti. EHHA je osnovana 2013. godine sa ciljem okupljanja vlasnika nekretnina, upravitelja nekretninama i OTA platformi, glavnih dionika STR poslovanja. Članstvo EHHAe čini 10 značajnih OTA platformi od kojih je najpoznatiji Airbnb, 16  udruženja STRa iz Njemačke, USA, Francuske, Italije, Švicarske, Irske,Španjolske, Danske,Škotske, Nizozemske, Velike Britanije, Portugala i Hrvatske. Pridruženi članovi su i Maxxton- IT tvrtka za upravljanje poslovnim subjektima  i Supercontrol – Booking & Managemet system. EHHA djeluje kroz tri centra, u Copenhagenu, Londonu i Brusselesu. Kako stvari stoje, uskoro bi se mogao otvoriti i ured u USA. Naime upravo u USA gdje su OTA platforme dobile najveći zamah i gdje je stvorena „ekonomija dijeljenja“, sada se pokušavaju ograničiti ili onemogućiti takvi poslovi.

U zemljama Europske unije u funkciji je 20 milijuna postelja u domaćinstvima, što je gotovo dvostruko više nego u hotelima. Vrijednost nekretnina u kojima se pružaju usluge smještaja procjenjuje se na 600 milijardi eura. Godišnje STR (Short time rental) ostvaruje 45 milijuna dolazaka i generira 80 milijardi eura prihoda. Od ukupno troška na putovanju samo 25% otpada na smještaj, a čak 75% dohotka dijele avioprijevoznici, koncesionari autocesta, punionice goriva, operateri mobilne telefonije, trgovine, ugostiteljstvo, muzeji, pružatelji izletničkih usluga i mnogi drugi.

Borba između velikih i malih

Poput nekog „copy – paste“ scenarija, pripadnici političkih elita sve se više izlažu kao predstavnici krupnog kapitala, moćnih tvrtki koje, čini se, još uvijek kreiraju politiku i političare. Tako se gradske uprave velikih gradova zalažu za ograničenje poslovanja OTA platformi i usvajanje restrikcija za STR.  Pokušava se ograničiti broj dana iznajmljivanja smještaja (90, 60…), zabraniti iznajmljivanje u pojedinim kvartovima i slično. Sve se to događa u okolnostima u kojima turistički divovi poput Airbnb i booking.com bilježe velike stope rasta posredovanja između domaćina i gosta. Samo booking.com dnevno ostvaruje 1,5 milijuna noćenja u stanovima i kućama diljem svijeta. Mlađe generacije putnika traže STR smještaj i to je nešto što se niti jednim zakonom ne može spriječiti. Vlasnici hotelskih lanaca morati će postupno mijenjati svoje poslovne modele jer ih politika ne može zaštititi od budućnosti.

Španjolske nevolje

Španjolska, jedna od najjačih turističkih zemalja u svijetu i sinonim za turizam, sve više ulazi u probleme. Sada već dugotrajna kriza u „najturističkijoj“ pokrajini Cataluna nema kraja, dapače, uhićenjem političkih čelnika, još dublje tone u neizvjesnost. Jedan od pokretača krize bila je činjenica da se u Cataluni ostvaruju veliki dohoci od turizma i drugih djelatnosti ali da sama pokrajina ima pre malo koristi od toga. Tražila se veća decentralizacija ,prije svega novca, a onda i ovlasti za upravljanje prostorom. To je trasiralo put prema neovisnosti. Scenarij već viđen i doživljen i u Hrvatskoj. No, ono što Catalonci ne znaju, a mi znamo, je to da se slični problemi i dalje javljaju . Čak i onda kada se izbori neovisnost, jer dečki iz „Krupnog kapitala d.o.o.“ i dalje kreiraju politiku i političare … kad smo već kod Catalune, valja spomenuti Barcelonu, službeno 7. grad na svijetu po osjećaju „overtourisma“. Barcelona ima 300 hotela a cijela Hrvatska 600. Što se stanova tiče u ponudi je 1,4% od ukupnog stambenog fonda. No na okruglom je stolu naglašeno da još uvijek ima kvartova u Barceloni gdje uopće nema turista bilo kroz smještaj ili ponudu sadržaja. Problemi se javljaju na „neuralgičnim točkama“, poznatim mjestima na kojima se sve koncentrira – i smještaj i restorani i trgovine… Očito je u pitanju problem sa (ne) upravljanjem razvojem grada.

Inače od 17 pokrajina u Španjolskoj do sada je jedino Galicia uspjela zakonski regulirati STR, ili smještaj u domaćinstvu. To je učinjeno tek prošle godine. Do tada uopće nije bilo moguće poslovati sa smještajem u domaćinstvu. Zakon je rezultat suradnje zakonodavne vlasti i turističkih organizacija. Sada konačno imaju legalan smještaj i statistiku, pokazatelje turističkog prometa. Doduše tek u veličini od 5.500 legalnih objekata ali trude se kroz road show animaciju približiti ljudima mogućnost legalnog poslovanja i podignuti tu brojku.

Kaos zakonske regulative

Što se propisa na razini države tiče, oni ne postoje, nadležnost se spušta na razinu pokrajina, pokrajine pak daju ovlasti svojim gradovima a ovi opet svaki na svoj način tumače zakonske okvire. Trenutačno u Španjolskoj vlada kaos sa zakonskom regulativom. Općenito svako planiranje poslovanja je gotovo nemoguće, jer se ne znaju pravila a stalno se dodaju novi regulatorni propisi. Zbog svega toga je Novasol prisutan u Španjolskoj tek nekoliko godina i to sa samo 3.000 objekta u ponudi. Ista agencija u Hrvatskoj raspolaže sa 12 000 objekata.

Na području cijele Kraljevine Španjolske, na neki način, legalno je u ponudi 125 000 objekata a iznajmljuje se preko milijun objekata. Legalno posluje tek 10% kapaciteta.

Slučaj Berlin

Berlin se često spominje kao grad sa najrestriktivnijim pristupom STRu. Tamo su do nedavno bili u funkciji „špijuni“, koji su kontrolirali ulaze u stambene zgrade. Ta „tajna policija“ je u dosluhu za nezadovoljnim građanima špijunirala svoje sugrađane i vrebala turiste koji bi boravili u stanovima. Bio je to rezultat zabrane legalnog iznajmljivanja stanova. U vrijeme te zabrane, koja je opravdavana pomanjkanjem stambenog fonda za rezidente, na tržište nekretnina se je vratilo tek 1% od ukupnog stambenog fonda. Tek je tada ustanovljeno da su građani vlasnici samo 14% stambenog fonda u Berlinu. Sve ostalo je u vlasništvu tvrtki. Dogodile su se velike investicije u stanogradnji ali su stanovi dugo bili prazni. Da li je to bilo iz razloga umjetnog podizanja cijena, zbog pranja novca ili nečeg trećeg, još nije poznato. No gradske su vlasti donijele odluku da stan ne smije biti prazan duže od 6 mjeseci a naknadno je taj period smanjen na 3 mjeseca. Ono što se sada osjeća kao problem je to da više gotovo da i nema „starosjedioca“ koji bi primao goste. Izgubio se je duh Berlina. Pojedine političke struje žele vratiti takav model. U tome prednjači stranka FPD.

Lijepa naša Hrvatska

Kada usporedimo sve ovo sa stanjem u Hrvatskoj, trebali bismo biti zadovoljni. Mi imamo dobra zakonska rješenja, imamo i statistiku i registrirani promet , i plaćenu boravišnu pristojbu i plaćen porez na dohodak…Ograničenja koja postavlja naš Zakon o ugostiteljstvu za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, u dobrim su okvirima. Ako bi nešto bilo dobro „preslikati“ od drugih, to je ova odredba iz Berlina da stan ne može biti prazan više od 6(3) mjeseca. Kada bi se tako nešto primijenilo , osobito na našu obalu, zauzdale bi se velike investicije u stanogradnju. Mi imamo također slučaj da će nam omjer vlasništva stanova sve više ići u korist investitora. Domicilno stanovništvo je pritisnuto sa svih strana izgradnjom stambenih zgrada koje grade uspješni poduzetnici iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. To je prava „apartmanizacija“. Ti su stanovi u funkciji maksimalno 60 dana u godini a „jedu“ prostor. U apartmanskim objektima nitko ne živi, goste čeka „ključ ispod otirača“. Naravno i tu svoje prste imaju dečki iz „Krupnog i krupnijeg kapitala d.o.o.“, koji „probijaju led“. Onda za njima idu svi ostali. Međutim etikete „apartmanizacija“, „overtourism“, „turizmofobija“, lijepe se samo domicilnom stanovništvu. Na njima se želi zaustaviti rast.

Tako smo od dobrih stvari došli do onih manje dobrih. O kojima nitko ne brine. A trebali bi. Jer ako se dogodi da lokalnoj zajednici ne ostane nikakva korist od turizma, samo „štrace i škovace“, onda bi se mogla pojaviti i stvarna „turizmofobija“. Između Španjolskog kaosa u segmentu obiteljskog smještaja i Turskog nastojanja da osposobe smještaj kod domaćina, mi u Hrvatskoj imamo ogromnu prednost.

Jesmo li svjesni što imamo ?

nedopinezic.com