Planirani razvoj turizma

Događanje turizma

Često smo čuli da nam se „turizam događa“. Atraktivno područje privlači najprije jednodnevne izletnike, zatim se traži hrana, nakon toga smještaj pa iz godine u godinu raste promet. Sve se to događa „samo od sebe“.
Rezultat ovakvog neplanskog razvoja može biti vrlo štetan za okoliš i lokalnu zajednicu. Konačno takav razvoj može donijeti potpuno suprotne rezultate od željenih.

Kako bi trebalo započeti planiranje ?

Ako turizam shvaćamo kao društveno – ekonomsku pojavu koja na ruralnom prostoru, gospodarski nerazvijenom prostoru, može očuvati život, pružiti priliku lokalnoj zajednici da preživi, onda upravo tu počinje planiranje.

Prvi korak

Prvi korak je zapravo praćenje demografske slike zajednice. Prema broju stalnog stanovništva, broju obitelji, broju djece u obitelji, može se predvidjeti mogućnost rasta zajednice u srednjoročnom razdoblju od 20 godina. Ako želimo sačuvati razinu radno sposobnih, produktivnih članova zajednice onda upravo kroz planiranje razvoja turizma možemo kreirati poslove za tu djecu, mlade ljude, za narednu generaciju.

Drugi korak

Urbanističko planiranje je sljedeći korak koji se temelji na demografskim pokazateljima. Praktički svaki maloljetni član obitelji treba u budućnosti imati mogućnost stvaranja obitelji u svojoj zajednici. Veličina građevnih parcela, veličina stambenih objekata i njihova polivalentnost proizlaze iz potrebnih usluga u turizmu koji se bazira na lokalnoj zajednici.

Treći korak

Infrastruktura koja prati urbanizaciju se također planira kroz duže vremensko razdoblje. Osnovna infrastruktura je tekuća, pitka voda, zatim kanalizacijski sustavi, električna energija, cestovna mreža, parkirališta, sustav zbrinjavanja otpada, internet, signal mobilne telefonske mreže … Sve navedeno mora se planirati za vršna opterećenja u trenutku dosegnute krajnje točke planiranog razvoja.

Četvrti korak

Planiranje razvoja i širenja kapaciteta socijalnih i komercijalnih usluga koje su potrebne lokalnom stanovništvu i turistima. U tu kategoriju spadaju proizvodnja hrane, trgovina hranom i kućanskim potrepštinama, servisne obrtničke usluge, vrtići, škole, zdravstvena skrb, vatrogastvo, osiguranje javnog reda i mira, prevencija općeg kriminaliteta…

Peti korak

Edukacija lokalnog stanovništva za pružanje usluga u turizmu, usmjeravanje djece u škole koje ih osposobljavaju za spektar usluga vezanih uz potrebe lokalnog stanovništva i turista. Stalno praćenje razine kvalitete usluge, usavršavanje, specijalizacija, treninzi, edukacija…

Šesti korak

Marketinške aktivnosti kojima se izgrađuje i unapređuje turistički proizvod, promovira turističko odredište, upravlja dolascima i ekonomskim koristima lokalne zajednice kroz plasman proizvoda i usluga u turizmu.

Lokalno stanovništvo – ljudi s prebivalištem u turističkom odredištu

Ovih šest osnovnih koraka idu „ruku pod ruku“ u planiranom razvoju i oni su stalno „u pogonu“. Naravno u cijeli se proces mogu uključiti i novi stanovnici turističkog odredišta – u svakom trenutku. Lokalno stanovništvo je ono koje ima prebivalište u turističkom odredištu. Temeljem tog prebivališta porez na dohodak ostaje većim dijelom u jedinici lokalne samouprave kao i turistička pristojba. Stalno stanovništvo ili stanovništvo s prebivalištem osnova je lokalne ekonomije. U sezonskim poslovima kako u poljoprivredi tako i u turizmu lokalnoj zajednici pomažu „sezonci“ .

„Pokrij se koliko ti je pokrivač dug“

Svako odstupanje od navedenih zakonitosti planiranog razvoja proizvest će probleme kojima upravo svjedočimo na mnogim turistički razvijenim područjima u Hrvatskoj. Nestašica pitke vode, zagađenja mora, gomilanje nezbrinutog otpada, pad energetskih sustava, nedostatak radne snage, neizdrživa opterećenja komunalnog sustava i veliko povećanje cijene održavanja tog sustava… Samo su neki od simptoma neplaniranog razvoja i turizma koji „nam se događa“. Nerijetko se zamjenjuju teze kada se piše o ovoj problematici pa se upravo na lokalno stanovništvo upire prstom kao na krivce kriznog razvoja stanja. Istina je zapravo to da je lokalno stanovništvo izostavljeno kao faktor planiranog razvoja već se sve događalo na temelju prostora, rasta potražnje i zainteresiranih investitora, bili oni veliki ili mali.
Konačan rezultat je povećanje turističkog prometa, povećanje financijskog prihoda uz istovremeno iseljavanje stanovništva, demografski pad, čak i krah, pretvaranje mjesta u sezonska odmarališta bez života u ostatku dijela godine.

Da li je razvoj turizma radi stjecanja dobiti ulagača ispravan put ?

Apsolutno ne. To se može usporediti s bilo kojom drugom prirodnom pogodnosti, poput recimo ekstremno plodne zemlje koju dajemo u zakup ili vlasništvo pojedincima i kompanijama izvan lokalne zajednice. Oni će tu zemlju iscrpiti, težiti maksimalnom prinosu, koristitiće sva moguća i nemoguća sredstva kako bi povećali profitabilnost. Kad nestanu takve okolnosti, napustit će zatrovanu zemlju a lokalno stanovništvo ostat će na margini, bez prihoda, bez uključenosti u proizvodnju ili samo kao potplaćena radna snaga dok se ne stvori mogućnost za odlazak. Tako je i s turizmom koji se bazira na stranim investitorima. Oni su, naravno, uvijek dobro došli ako se uklope u pravila koja je odredila lokalna zajednica. A ne obratno.

Pozitivnih i negativnih primjera iz prakse ima dovoljno pa ćemo ih u sljedećim nastavcima obraditi.
www.nedopinezic.com

Private Accommodation as the Core of Rural Tourism Development

 

Why is it important to encourage the development of private household accommodation in the rural area?

  • Rural areas throughout Europe and especially in the Western Balkans are strongly influenced by emigration.
  • The population emigrates first to the capitals of regions and countries and then to one of the EU member states.
  • As a result, there are problems with the disappearance of the population in rural areas and excessive pressure on the infrastructure in the capitals of regions and states.
  • When the number of working, reproductive population in an area falls below the limit of self-sustainability, then we are talking about demographic collapse and the demise of a region, place, village.

Circle of life

  • Without people, there is no life, no experience that today’s tourists are looking for.
  • Without an active, reproductive population, there is no stable income from taxes, communal taxes for the local community. Without these revenues, the municipality cannot function.
  • That is why it is important to encourage the stay and livelihoods of the domicile population first and then the return of families that have moved away.
  • The family is the basic social and economic “cell” of society. Due to families with children, kindergartens and schools are being opened, new jobs are being created, and services that every household needs are being launched.
  • In such a situation, we also have generational solidarity. Parents take care of their children and when children grow up and parents grow old, then children take care of their parents.

The life cycle is closed in a dignified way, life has a quality worthy of a human being.

Economic activities in the rural area are mostly related to: agriculture, livestock, farming, horticulture, fruit growing, aquaculture, wood processing in the mountains and crafts.

The local population with this activities covers basic living needs for a modest lifestyle

There is a lack of higher income that would enable quality education of family members, achieving a higher standard of living and finally travel to other parts of the region, of the country, the continent and to other communities.

Tourism as an added value – A chance for better life

  • Thanks to a combination of primary economic activities and tourism, it is also possible to achieve a standard of living in rural areas that was once only possible in cities.
  • Through tourism, the municipality also obtains significantly higher revenues, so investments in a higher communal standard become possible.
  • Tourism needs good final products such as processed milk, meat and cured meat products, wool clothing, wooden furniture etc.
  • In addition to traditional products, tourism needs the services of economic activities related to construction and maintenance of facilities, digital technology, transport etc.
  • Why would you decide to engage in this activity? What do you achieve with that?
  • Why not just go somewhere else if we want a better life?
  • Of course these options are always there. However, people are social and emotional beings, so individual happiness is related to socializing with other people.
  • The language we communicate with, the songs we sing, the jokes we make, the customs that bring us together… it is a mosaic of happiness and happiness is greatest in the homeland.
  • Many emigrants around the world, after many years spent away from home, are beginning to feel “homesick“ and long for their homeland.
  • Due to the demand created by tourism, primary and secondary economic activities are improving.Final products of good quality and design achieve a good price and become sought after outside the tourist place.Through tourism, new products and services become competitive in the wider market.

Alpine Model of Rural Development

  • After the plague of the Second World War, European Alpine countries managed to revitalize areas with very unfavorable living conditions.
  • Tourism has brought life back and made it more enjoyable.
  • The type of tourism that has helped the recovery of the hilly and mountainous regions of Austria, Italy, Bavaria, France, Switzerland is tourism based on the local community, on the local population.
  • In these areas, accommodation is almost entirely organized as private household aToday, alpine tourism is a globally recognized brand. Mountains are a symbol of vitality, regeneration of body and mind.The mountains are the last oases of pure nature, clean air and balance between people and the environment.When planning sustainable development, we start with people living in such an area, their needs but also their lifestyle.

    These are the main elements for development of tourism, which we call family tourism.ccommodation: rooms, apartments and small family hotels.

Sustainable development

  • “Development that meets the needs of the present generation without diminishing the ability of future generations to meet their own needs” (WCED-1987).
  • World Commission on Environment and Development (WCED)
  • Sustainable development promotes controlled growth, maximum conservation and rational use of resources, in order to ensure long-term economic and social development.
  • The World Tourism Organization defines sustainable tourism as: “tourism that takes full account of current and future economic, social and environmental impacts, takes care of the needs of visitors, sectors, the environment and destinations” (UNWTO, 2020).
  • Sustainable tourism requires informed participation of all relevant stakeholders,
  • Strong political leadership
  • Economical, responsible and sustainable use of all natural resources that are key elements of tourism development;
  • Conservation of elementary environmental processes and care for the preservation of natural wealth and biodiversity;
  • Respect for the socio-cultural authenticity of the host community, preservation of the inherited and built culture of the local community;
  • Preservation of cultural wealth and traditional values of the local community;
  • Contributing to intercultural understanding and tolerance;
  • Planning economic effects for the long term while providing socio-economic benefits to all stakeholders of the tourist destination with a fair distribution of the benefits;
  • Planning stable employment and stable opportunities for income from tourism as well as benefits for the social standard by offering social services to all community hosts;
  • Contributes to fight poverty.

European green deal

  • at least 50% of the investment must be focused on mitigation or adaptation to climate change
  • The investment must contribute to at least one climate / environmental goal
  • Regulation 2020/852 on Taxonomy (Article 9 defines 6 objectives)
  • Investments comply with the principle of “Do no significant harm” (DNSH)
  • Applicants who apply for support will be required to provide a statement / proof that they will not use the allocated funds to invest in activities that could potentially harm the environment or adversely affect the climate.

It is extremely important to harmonize strategy and business with the principles of sustainable development!

Family accommodation makes people stay

  • The basic service of sustainable, family tourism is accommodation. We call such accommodation family accommodation.
  • Legislation has recognized this type of accommodation as accommodation in the household and on the family farm.
  • In 2021, the pandemic year, there were 13.8 million arrivals and 84.1 million overnight stays in Croatia. Compared to the results of the record, pre-pandemic, 2019, in 2021 we achieved 67 % of arrivals and 77 % of overnight stays of those achieved in 2019. According to the type of accommodation, most overnight stays were in households (32.1 million). Almost half less stays (17.4 million) and turnover (15.7 million) was generated in campsites and hotels, than in households.

Visible results – the Island of Krk as an example

According to the recently completed 2021 census, the island of Krk has positive demographic rates, a total of about 3% rise in population at the island in general and 10% rise in the City of Krk in a period of 10 years.

Compared to the overall results in Croatia (-9.25%) and especially in areas where there has been no stronger development of family tourism, the island of Krk has reason for optimism.

Good transport connections and well-developed tourism, mostly family tourism, bring good results.

The island of Krk participates with 6% in the total tourist turnover of Croatia and with 35% in the total tourist turnover of Kvarner, Primorje – Gorski Kotar County.

This is our moto

  • Tourism does not tolerate phobias, intolerance, environmental destruction, pollution, conflicts and wars.
  • There are no grumpy, neglected, messy people in tourism.
  • These are goals that everyone would want.
  • Be proud of your region, your customs, culture, your way of life and be ready to share it with tourists, with guests you will receive as best friends.

 

www.nedopinezic.com

 

Nacionalni program oporavka i otpornosti – prilika za turistički sektor

U Malinskoj održana prezentacija NPOOa i uvoda u digitalni marketing

U suradnji s Općinom Malinska – Dubašnica  održana je u 18.3. u Općinskoj vijećnici prezentacija o mogućnostima financiranja razvojnih projekata bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost. Uz ovu prezentaciju stručnjak za digitalni marketing David Peranić, predstavio je osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga.

Hrvoje Marušić je ispred konzultantske kuće „Impuls savjetovanja“ predstavio okvire za izradu natječajne dokumentacije. Vremena za realizaciju ovog programa ima malo, natječaji kreću u ovoj godini a sve trebe biti završeno do 2026. godine.

Za provedbu ovog program a Hrvatskoj stoji na raspolaganju čak 9,9 milijardi Eura, od čega su 6,3 milijarde bespovratna sredstva a 3,6 milijarde financijski instrumenti financiranja (povoljni krediti i slično).

Za poduzetnika ali i javna poduzeća, osobito komunalna, nude se sljedeće mogućnosti za financiranje:

Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno efikasno gospodarstvo                                                                                                     1,9 milijardi kuna

Transformacija i jačanje konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija                                                                                                                                                   250 milijuna kuna

Ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća                                                                                                                                                                              30 milijuna kuna

Bespovratne potpore za novonastala poduzeća 5 godina starosti

141 milijun i 700 tisuća kuna

Komercijalizacija inovacija                                                                                                                                                                                                                                                  380 milijuna kuna

Vaučeri za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                                                            75 milijuna kuna

Bespovratne potpore za digitalizaciju                                                                                                                                                                                                                           206 milijuna kuna

Korištenje vodika i novih tehnologija                                                                                                                                                                                                   353 milijuna i 125 tisuća kuna

Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti                                                                                                                                                                                       930 milijuna kuna

Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma

250 milijuna kuna

Mogući su prijavitelji iz privatnog i javnog sektora u partnerstvu – JLP(R)S, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe javnog vlasništva koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima u zonama aktivnog  turizma ako imaju pravo građenja, udruge i druge pravne osobe koje nisu poduzeća povezane sa sektorom turizma i sporta.

Ulaganja u okviru ovih poziva će se u prvom redu odnositi na:

  • povećanje energetske učinkovitosti turističke infrastrukture,
  • povećanje udjela obnovljivih izvora energije u postojećim objektima javne turističke infrastrukture na teritoriju cijele Hrvatske, uključujući i turistički najrazvijenije destinacije,
  • promociju i stvaranja novih poslovnih planova na principu kružne ekonomije te u skladu s principima kružne ekonomije
  • ulaganja u energetsku obnovu postojeće infrastrukture – min. 30% poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili smanjenje štetnih emisija

Za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju prijavitelji mogu biti i mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri mogu biti: trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

Zelena tranzicija iznajmljivača u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu podrazumijeva promjenu statusa od građana pružatelja usluga smještaja u obrtnika, odnosno poduzetnika ugostitelja. Predviđeno je unapređenje smještaja u neku od vrsta hotel.

Prijavitelji: postojeći iznajmljivači koji će se preregistrirati kao obrtnici ili trgovačka društva u turizmu i ugostiteljstvu

  • Broj projekata/pokazatelj: 35
  • Prosječna pojedinačna vrijednost projekta u okviru poziva: 1.800.000 kn Prosječna vrijednost potpore u pojedinačnom projektu: 1.440.000 kn

Poticanje aktivnosti umrežavanja u klastere te istraživanja i razvoja u poduzećima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva. Za ovu mjeru se mogu natjecati : Mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Partneri: ustrojstvene jedinice MINTS-a, mala, srednja i velika poduzeća vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma, znanstveno-istraživačke institucije, udruge i klasteri u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma

Sve prihvatljive aktivnosti u ovom pozivu odnose se isključivo na uvođenje inovacija, istraživanje i razvoj u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva te su usmjerene na razvoj turističkih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.

Na raspolaganju stoji još cijeli set mjera za poticanje digitalizacije poslovanja i zelene tranzicije.

Zadatak konzultanta je da zajedno s prijaviteljem pronađe mogućnost kandidiranja nekog već započetog projekta koji zadovoljava navedene uvjete. Usluge konzultanata se također financiraju kroz sredstva NPOOa. Treba napomenuti da je prosjek bespovratnog financiranja negdje na 50%. Preostalo vlastito učešće može biti iskazano kroz rad, korištenje materijalnih sredstava i slično.

David Peranić je ukazao na osnove za pokretanje proaktivnog digitalnog marketinga. Početak svega je kvalitetna web stranica. To je osnovni alat pomoću kojega se komunicira s kupcima. I komunalna društva imaju svoje kupce koji također mogu dobivati redovite, korisne informacije putem web stranice. Ciljna skupina kojoj se šalje poruka treba biti odabrana prema podudarnosti usluge s potrebama određenog profila kupca. „Kupci su na internetu, mi idemo za njima“, kaže David. Dobra trgovina je ona koja ima dobro vidljive „izloge“ s ponudom roba i usluga a te „izloge“ čini nezaobilaznima za kupca. Kroz digitalni marketing nitko nikoga ništa ne sili,  „ne vuče za rukav“. Kupcima se približava informacija na način koji je njima najjednostavniji a što je informacija potpunija i kupnja trenutno moguća, to će rezultati biti bolji.

Digitalni marketing je dio digitalizacije i prihvatljiva je operacija u programu financiranja bespovratnim sredstvima iz programa NPOO. Dapače, programom su predviđeni treninzi, osposobljavanje djelatnika za aktivno sudjelovanje u digitalnom marketingu tvrtke. Tu su vaučeri vrijednosti do 75.000,00 kn ali isto tako i deset puta veća sredstva za nabavu opreme za digitalizaciju poslovanja.

U svakom slučaju, novac za Nacionalni program oporavka i otpornosti turizma je osiguran. To je za sada jedini izvor financiranja kroz EU fondove koji je dostupan za turizam. Zbog pogoršanja stanja u Ukrajini, u bliskom budućem razdoblju moguće su promjene u određivanju financijskog prioriteta Europske unije.

Preporučujemo svima koji to mogu da se savjetuju s našim stručnjacima o mogućnostima javljanja na natječaje iz određene mjere. Pruženu priliku ne bi trebalo propustiti.

Kontakti: Hrvoje Marušić: hrvoje.marusic@impulsconsulting.eu 091 55 22 385

                                               https://www.impulsconsulting.eu/hr

                

                 David Peranić:  david.peranic@gmail.com 099 3996 131

https://kontra.agency/

 

Nedo Pinezić

 

 

Turizam u kriznim vremenima

Molitva

Jedna molitva bila je kroz stoljeća najsnažniji izričaj straha od posljedica stanja u kojem se i mi danas nalazimo : „Oslobodi nas Bože kuge, rata i gladi“.
Pandemija virusa Covid 19, kao kuga novog doba, rat u Ukrajini uz ozbiljnu prijetnju svjetskom miru i poskupljenje hrane, slabiji urodi vitalnih kultura, to je naša stvarnost.

Ako ovome dodamo poskupljenje energenata, inflaciju, negativne utjecaje klimatskih promjena, nema sumnje da živimo u kriznim vremenima.
Govoriti, pisati o turizmu u ovakvim okolnostima, zaista izgleda neprimjereno. Barem na prvi pogled. Ipak ako prihvatimo suvremena turistička putovanja kao neizostavnu potrebu današnjeg čovjeka za duševnom i tjelesnom regeneracijom, onda pored navedenih životno važnih resursa, uz vodu, negdje pri dnu liste, upisujemo i turističko putovanje.

Putovalo se oduvijek u svim kulturama i civilizacijama. Uvijek se je negdje, na žalost, odvijao i ratni sukob, a bolest i glad nikad nisu iščezli u nekim dijelovima svijeta. Doduše molitve postaju intenzivnije kada se stradanja presele „bliže vlastitom dvorištu“. Rat u Europi posebno je šokantan.

Ako iz svega možemo nešto naučiti, a vođe europskih zemalja upravo izvlače takve zaključke, to je da težnja samodostatnosti nije neka globalna zavjera usmjerena protiv slobodnog tržišta. To je uvjet opstanka.

Baš zbog toga neraskidiva je veza između čiste, pitke vode, domaće, zdrave hrane, čiste energije iz obnovljivih izvora i turizma. Sve što proizvodimo za sebe, sve što i sami koristimo, to možemo ponuditi i našim gostima. Viškove energije, domaće hrane, pa i filtrirane kišnice možemo ponuditi našim gostima u sklopu turističkog aranžmana. Oni će nam kroz plaćanje pomoći da smanjimo vlastite troškove, da „monetiziramo“ svoj trud. Tako turizam postaje sastavnim djelom jednadžbe isplativosti ulaganja u samodostatnost. Naravno, nikada nećemo biti potpuno samodostatni ali svaki napredak u tom smjeru postaje iznimno važan.

Zato, ljudi moji dragi, zaorite, iskopajte svaku krpicu pogodne zemlje koja vam stoji na raspolaganju. Pokrenite vertikalno vrtlarstvo u teglicama, lončanicama, na kaskadama. Skupljajte kišnicu za zalijevanje biljki. Prvi ušteđeni novac uložite u sustave uštede energije i proizvodnje, na primjer, tople vode uz pomoć sunca. Sljedeći korak je postavljanje mini solarne elektrane na krov, možda kupovina hibridnog ili e automobila. Ako ništa drugo raskrčite zapuštene maslinike i oranice i iskoristite drvo za ogriev, udahnite novi život starim maslinama.

Kako nas je krenulo 2020., na pomolu bi moglo biti „sedam mršavih godina“. U svakom slučaju, da ih i ne bude, uz promjenu ponašanja i gospodarenja imat ćemo samo dobitke. I još jedna važna stvar – nećemo imati vremena napajati se negativnim vijestima i raznim teorijama, živjeti ćemo zdravo. A to isto žele i naši gosti.
www.nedopinezic.com

Ratne izbjeglice i turizam

 

Ratne strahote

Rat u Ukrajini budu tužna sjećanja na događanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Stradanje ljudi, imovine, flore i faune, infrastrukture, srozavanje moralnih vrijednosti i nepregledne kolone od ratnog požara izbjeglih ljudi. To su žive slike sjećanja ratnih strahota.

Solidarnost

U Domovinskom ratu solidarnost prema napaćenim ljudima s ratnog područja Hrvatske pokazale su zajednice ljudi u krajevima bez ratnih djelovanja. U sigurnim odredištima svoja su vrata širom otvorili, tada još uvijek, državni hoteli. U nekim hotelskim naseljima su u nekom trenutku u isto vrijeme boravili i prognanici i turisti.
Možda najupečatljivije svjedočanstvo ljudske solidarnosti je ono koje su iskazali naši strani gosti. Prvi su organizirali, uz hrvatsku dijasporu, peticije prema svojim vladama za pomoć Hrvatskoj, organizirali su humanitarne konvoje, pozivali naše ljude kod sebe na smještaj, pronalazili im zaposlenje. Prednjačili su tada u svim humanitarnim aktivnostima vjerni gosti obiteljskog smještaja. Čvrsto, emotivno povezani sa svojim domaćinima dali su zaista sve od sebe da pomognu ljudima i zemlji u kojoj nalaze svoj drugi dom.
Danas se ponavlja ta ljudska toplina u obrnutom smjeru. Hrvatski domaćini pozivaju i na smještaj primaju ratne izbjeglice iz Ukrajine. Neki od njih su još prošle godine posjetili Hrvatsku kao turisti ili su radili kao sezonski radnici u turizmu.

Humanitarna katastrofa

Prema procjenama humanitarnih organizacija rat u Ukrajini koji iz dana u dan eskalira, mogao bi pokrenuti najveći val izbjeglica od Drugog svjetskog rata. Procijene koliko bi Ukrajinaca moglo napustiti svoju zemlju stalno rastu. Najprije se govorilo o 3, pa 5, sada se već prognozira 5 do 7 milijuna ljudi. Taj ogroman broj prognanika morat će se rasporediti po svim zemljama članicama Europske unije. Iako su sve zemlje već širom otvorile svoja vrata, najveći broj izbjeglica odlazi u susjednu Poljsku, zatim u Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku pa u Njemačku, Italiju i u druge zemlje. Hrvatska procjenjuje da bi mogla primiti 1% od ukupnog broja, dakle između 35.000 i 70.000 izbjeglica.

Integracija izbjeglica

Europska unija je pokrenula mehanizam za brzu integraciju ratnih izbjeglica. Ulazak u zemlje EU bit će popraćen trogodišnjim pravima na rad i školovanje. Ta se prava mogu produžiti u slučaju nemogućnosti povratka u domovinu. Slična iskustva su imali prognanici iz Hrvatske i BiH koji su devedesetih godina prošlog stoljeća također svoje utočište našli u nekoj od zemalja članica Europske unije.

Organizacija i integracija izbjeglica na Jadranu

Bilo bi dobro što prije organizirati kapacitete za pristojan život ljudi izbjeglih iz Ukrajine uz mogućnost sezonskog zapošljavanja u turizmu. Znamo da hrvatskom turizmu treba više od 30.000 djelatnika za narednu sezonu. Kada bismo osigurali stambene i školske prostore za majke s djecom koje žele raditi u turizmu, omogućili bismo ljudima dostojanstven boravak u izgnanstvu.
Hrvatsko iskustvo iz nedavne prošlosti može biti dragocjeno u organizaciji prihvata ratom pogođenih obitelji. Konačno još uvijek imamo aktivne županijske stožere Civilne zaštite zbog pandemije. To je ujedno „glavna adresa“ za organizaciju prihvata izbjeglica. Na nama je da se iskažemo, učinimo tim ljudima sve da im privremeni boravak u Hrvatskoj bude što ugodniji, dostojanstven, da se osjećaju korisno. Pravo na rad i školovanje u izgnanstvu iskusili su i naši prognanici čime su ratne traume barem malo ublažene. Vjerujem da imamo snage organizirati se ponovo iako smo vjerovali u ono „ne ponovilo se“.

*Foto: Harkiv, NEXTA TV

nedopinezic.com

Invazija na Ukrajinu i turizam

Rat u Europi

Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.

Ekonomske posljedice

Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.

Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“

Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.

Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja

Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.

Neizvjesnost

Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com

Sezona za pamćenje

Sezona kakve dugo nije bilo

Možda ćete pomisliti da pretjerujem jer po podacima fizičkog prometa ova turistička sezona nije dostigla rekordnu 2019. No glavna turistička sezona 2021. unatoč tome ostaje za pamćenje.

Iznenadili smo sami sebe

Malo tko je vjerovao da se može dogoditi ovako nagli povratak turizma u najboljem svjetlu. Dapače, oni koji stalno „njurgaju“ na turizam nisu propustili priliku spočitavati hrvatsku (pre)orijentiranost na turizam. Turizam je iznenadio i one koji ga zdušno zagovaraju kao i kritičare turizma. Dogodilo se zaista pravo malo čudo. Gledajući sada, poput „generala nakon bitke“, lakše je shvatiti taj masovni pokret prema hrvatskom Jadranu u kolovozu. O glavnim motivima sam već pisao u prethodnom članku. To je lakše shvatiti od činjenice da je u smislu potrošnje ova sezona bila zaista već dugo ne viđena. Kao da krize nema, kao da živimo u najboljim vremenima. Cijene su se dizale iznad svih dosadašnjih razina a potražnja je i dalje rasla.

Struktura turista

Među brojnom populacijom stranih i domaćih turista, svoj najupečatljiviji trag su ostavili turisti s razvijenom kulturom putovanja. To su putnici koji uglavnom i zimi i ljeti biraju različita turistička odredišta na kojima je ponuda na visokoj razini kao i cijene. Prava vrijednost za novac na višoj razini kvalitete, to je ono što iskusan putnik traži. Tu nema cjenkanja, prava vrijednost se cijeni, priznaje i plaća. Konačno nije bitno da li je bilo više skupih automobila iz kategorije više srednje klase parkiranih ispred seoskih konoba i pizzeria ili ispred gourmet restorana, bitno je da je turističko odredište prepoznato kao „dobra vrijednost za novac“.

Privatnost sve više na cijeni

Kuće za odmor, mobilne kućice u kampovima ali i kućice na stablu doživjele su neviđenu potražnju. Druženje u krugu poznatih, proširene obitelji ili prijatelja, izolacija na romantičnom mjestu s partnericom, partnerom, cjelodnevno druženje s djecom… sve ono što je na neki način pandemija „vratila u modu“, postalo je „glavna struja“ ovogodišnjih turističkih putovanja. Sve je više turista koji na ljetovanju rade kao digitalni nomadi. I njima treba privatnost.

Povratak prirodi i k sebi

Unutrašnjost naše zemlje je konačno „turistički prodisala punim plućima“. Lijep krajolik i ljekovitost prirode pokrenuli su turiste na šetnje u prirodi, „šumsko kupanje“, aktivnosti na rijekama i jezerima, promatranje divljih životinja u prirodnom okruženju… ili jednostavno udisanje svježeg, čistog zraka, ugodnije spavanje s nižim noćnim temperaturama na višim nadmorskim razinama.
Kućice na stablu postale su apsolutni hit, ljudi žele probuditi dijete u sebi i ostvariti davni san, stopiti se u krošnjama s prirodom, barem na jedan dan. „

Kad ste zadnji puta poslušali sebe, vidjeli sebe, pronašli sebe ? Kad ste zadnji puta vi bili zaista vi, onakvi kakvi jeste, ne onakvi kakvima vas drugi žele, čak ni onakvi kakve si vi sami sebe zamišljate ? Jer biti vi, pravi vi to je pravi luksuz. Luksuz je disati, kretati se, mijenjati, gledati, osjećati…znači biti zdrav, slobodan, spontan, motiviran, biti znatiželjan, biti pažljiv i biti pažen, … Luksuz je iskusiti lokalnu tradiciju, kulturu, hranu, komunicirati s lokalnim ljudima, Luksuz je upoznati divljinu prirode i ogoljenu prirodu samoga sebe.“ Ovo je tekst najavnog spota novog turističkog proizvoda Zelenog krasa i Gorskog kotara „Explore The Wondernature“. Ovo je poveznica svih pokreta prema prirodi, prema aktivnom turizmu, prema turizmu doživljaja. Camino Krk i Camino Imota su prvi takvi turistički proizvodi u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom svjetski poznatog branda, najpoznatijeg hodočašća Cammino di Santiago di Compostela.

Čovjek u središtu

Kako god bilo, čini se da je ove godine više od svih drugih sadržaja, kulturnih ili zabavnih, u središtu bio čovjek. Kao da se tražio mir, više prostora za sebe, biti sa sobom, meditirati na sve moguće načine i uživati na svoj način. Pandemija je i ovdje učinila svoje, kao da zaziremo od prevelikih gužvi bez obzira na atraktivnost razloga za okupljanje. Ljudi se opet zabavljaju na „starinski“ način, roštilja se, svira i pjeva u krugu prijatelja, igraju se balote, plovi se manjim brodicama od vale do vale…

Jača ekološka svijest

Prirodne katastrofe poput požara, poplava, snažnih oluja, popraćene rekordno visokim temperaturama zraka ovog ljeta i najave daljnjih pogoršanja snažno utječu na svijest ljudi o potrebi poštivanja ekoloških normi za spas planeta. Svaki treći putnik je ekološki sviestan i želi na putovanju poduprijeti svaki napor za ublažavanje štetnog utjecaja na atmosferu i okoliš. Eco friendly usluge, prometna sredstva, smještaj, turistička odredišta…sve više dobivaju na cijeni.

Život s pandemijama

2021. je godina prilagodbe na život u uvjetima pandemije. 2020. je bila godina šoka, straha, zatvaranja, zastoja u svim segmentima društva. Danas u istim uvjetima funkcioniramo drugačije. Postoji cjepivo, postoje lijekovi, postoji dobra praksa prevencije zaraze, jača otpornost stanovništva, imamo godišnja doba za putovanja i druženje i godišnja doba za izbjegavanje gužvi. Covid 19 nije prva, a na žalost vrlo vjerojatno ni zadnja virusna pandemija. Zelena, narančasta i crvena oznaka izmijenjuju se u ciklusima. Prema tim statusima regija organizira se društveni život. To su, u neku ruku, nova „godišnja doba“. Naučili smo prošlogodišnju lekciju i imali turističku sezonu iznad očekivanja. Novi „crveni ciklus“ je započeo prema očekivanjima. S njime i daljnji izazovi u suživotu s pandemijom.
www.nedopinezic.com

Održivi razvoj ruralnog područja i turizma

OBITELJSKO MIKRO PODUZETNIŠTVO U TURIZMU I PRATEĆIM DJELATNOSTIMA RURALNOG PODRUČJA

Što je obiteljski smještaj ?

Obiteljski smještaj je dopunska djelatnost bazirana na višku smještaja u obiteljskoj kući, obiteljskom gospodarstvu i prostoru okućnice pogodnom za organiziranje kampa. Nositelj te djelatnosti može biti samo član domaćinstva, član obitelji uz suglasnost ostalih članova obitelji. Ova dopunska djelatnost služi za potporu financijskog prihoda obitelji, za poboljšanje životnog standarda obitelji.

Dopunska djelatnost

Dopunska djelatnost ima poseban porezni status, oslobođena je suvišne administracije a limitirana je maksimalnim dopuštenim kapacitetom (brojem ležajeva) i maksimalnim ukupnim financijskim prometom.  Sve regulirano Zakonom.

Status nositelja djelatnosti

Temeljem ove djelatnosti nositelj ne može imati nikakva socijalna prava (socijalno i zdravstveno osiguranje, pravo na mirovinu). Članovi domaćinstva se mogu zaposliti kao pomoć u domaćinstvu uz plaćanje obaveza na plaću. Tada imaju socijalna prava. Ako su zaposleni na nekom drugom radnom mjestu prihodi te plaće i prihodi od ove dopunske djelatnosti se ne zbrajaju. Izuzetak je kad su nositelji kategorizacije kao fizičke osobe i valsnici obrta, tada se prihodi za određivanje poreza na dohodak zbrajaju (porezni status).

Vrste usluge obiteljskog smještaja

Vrste usluge obiteljskog smještaja u domaćinstvu su : soba, apartman, kuća za odmor, kamp. Dodatne usluge su doručak, polupansion (doručak-ručak, doručak-večera) i pansion (tri obroka dnevno) U Hrvatskoj su polupansioni i pansioni u domaćinstvu ukinuti / zabranjeni.

Za svaku vrstu usluge se propisuju minimalni tehnički uvjeti (soba, namještaj, kupaona, oprema, čišćenje, održavanje, pranje…) i minimalna pravila ponašanja domaćina (tečaj za domaćine – neobavezno). Za razvoj (od „nule“), države koje žele ruralni održivi razvoj osiguravaju poticajna sredstva (alpske zemlje na primjer).Funkcioniranjem obiteljskog smještaja upravlja lokalna turistička zajednica kao centralna recepcija obiteljskog smještaja ( u alpskim zemljama, a nekad i kod nas kroz Turistička društva)

Boravišna taksa i porez

Na smještaj se plaća boravišna (turistička) taksa koja je prihod turističke zajednice iz kojega se financira rad recepcije,izrada novih turističkih proizvoda i promocija. Porez koji se plaća je prihod općine i iz njega se financira uređenje turističke infrastrukture. Taksa i porez su vezani na promet, odnosno noćenje i mogu biti propisani u paušalnom obliku.

Sustav unapređenja kvalitete

Sustav unapređenja kvalitete se sastoji od posebnih standarda za specijalizaciju ponude prema ciljanim tržišnim nišama (biking, hiking, pet friendly, eco-bio friendly, family friendly, wellness-well beeing, nature friendly, youth frindly, halal friendly …). Provođenje sustava započinje definiranjem standarda, zatim upoznavanje vlasnika smještaja sa trendovima i standardima, pružanjem pomoći u uvođenju standarda, nastavlja se redovitim edukacijama. Za taj „klub kvalitete“ se izrađuje posebna web stranica, radi se poseban marketing plan, uvodi se sustav ocjene kvalitete (kombinacija ocjene gosta i eksperta). Za svaku specijalizaciju se razrađuju tri razine kvalitete usluge (economic, standard i premium). Svaka razina usluge ima razrađene kriterije „hardware and software“, kombinaciju tehničkih uvjeta i posebnih vještina domaćina. Za ulaganje u unapređenje kvalitete osiguravaju se mikrokrediti sa povoljnim uvjetima otplate (do 1% kamate, godinu dana grace period, otplata na 5 godina, maksimalan iznos do 15.000 eur, npr.).

Domaćin je najvažniji stup kvalitete

Domaćinstvo predstavlja domaćin. On i njegova obitelj su „brand“. Jako je važno predstaviti ljude koji ugošćuju ljude. U prvi plan promocije stavljamo obitelj, zatim nositelja domaćinstva koji predstavlja svoj hobi, svoj posao, svoju specijalizaciju (ribič, tesar, kuharica, bike vodič…) Specijalizacija domaćina je „dodana vrijednost“ na ponudu smještaja. Vještine domaćina su zanimljivost koja će zainteresiranog gosta dovesti baš u taj smještaj. Zato nam je jako važno povezati temu specijalizacije smještaja sa specijalizacijom domaćina. Domaćin mora živjeti stil kojega promovira kroz specijalizaciju. (npr. „hike friendly“ domaćin poznaje planinarske staze, vremenske prilike, skloništa, prirodne ljepote itd.).

Proizvodnja hrane osnovna podloga ruralnog turizma

Na ruralnom području se uz poticaj za razvoj obiteljskog smještaja moraju dati još i dodatni poticaji za proizvodnju hrane. Hrana koju proizvodi domaćinstvo služi za prehranu domaćinstva a višak te hrane se prodaje kao obrok ili finalni proizvod turistima (mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi od žitarica,  med i medni proizvodi, voće i povrće i voćni sokovi i sl.). proizvodnju hrane treba stimulirati i dodatnim poreznim olakšicama. Proizvodnja hrane na selu je iznimno važna, osobito nakon traumatičnog iskustva sa zaraznom bolešću covid 19 kada su „popucali“ dugi lanci dostave živežnim namirnicama pa je došlo do nestašice hrane u urbanim centrima. Posebno je loš primjer otvaranja „socijalne samoposluge“ u najplodnijem dijelu Hrvatske – u Slavoniji. Umjesto da se proizvodi hrana na selu i s njome povoljno snabdjeva grad, stanovnici manjih gradova se opskrbljuju u „socijalnim samoposlugama“. Osim toga dobra i cjenovno pristupačna  hrana je jak motiv za turističko putovanje na selo. To se posebno odnosi na vikend dolaske iz obližnjih gradova. (Dobar primjer Sarajevo – Vareš i proizvodnja sira, tjestenine, kokošjih jaja, ribe i sl. u Varešu BiH, zatim Zagrebačka županija koja privlači stanovnike Zagreba i slično).

Stimulacija rukotvorina i obnova starih zanata

Rukotvorine od prirodnih materijala su iznimno važne kao dodatna ponuda turistima ali i kao „izvozni“ asortiman sela. Tu se najprije misli na odjevne predmete koji na bazi prirodnih materijla (ovčja vuna) i etno uzoraka uz suvremeni dizajn i dobar marketing mogu postati vrlo tražena roba. (Primjer Austrije, Bavarske, Švicarske). U istu grupu spadaju i ručno rađeno posuđe, vrtlarski alati i slično (majdani u Očevju, Vareš), zatim unutarnji i vanjski namještaj od drva, eko igračke od drva i slično. Ovdje vrijedi isto kao i kod proizvodnje hrane – porezna stimulacija i poticaji.

U posljednje vrijeme sve je popularnija oporaba proizvoda – popravak kućanskih aparata, namještaja, obuće i slično kao važnog dijela „cirkularne ekonomije“. Stimuliranje postolarskih radnji za izradu i popravak obuće, zatim izrada i popravak, brušenje kuhinjskih noževa, sjekira, kosa, blanjalica i sličnih alata, čak i popravak kišobrana i suncobrana, pegli i usisivača… sve su to nova / stara zanimanja. Komunalno društvo „Čistoća“ je u Rijeci otvorilo jednu takvu radionicu „Riperaj“ https://web.facebook.com/riperajrijeka/?_rdc=1&_rdr .Uz to ide i prodaja najprije antikvarijat asortimana (turistički vrlo atraktivno) a onda i polovnih repariranih uređaja.

Osnove održivog razvoja ruralnog područja bi bile odgovorno i održivo upravljanje vodnim i drvnim resursima, čuvanje prirodnog okruženja, proizvodnja hrane, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj turističkih usluga, poticanje digitalne ekonomije i rada na daljinu. Na tu osnovu se nadograđuju specijalizacije u pojedinoj vrsti usluge ili proizvodnje. Sve zasnovano na obiteljskom mikropoduzetništvu i obitelji kao osnovnoj društvenoj i ekonomskoj „stanici“ zajednice.

Nedopinezic.com

 

Zašto su lokalni izbori važni za razvoj turizma ?

Lokalni izbori i turizam

Upravo je prošlo vrijeme lokalnih izbora, vrijeme kada građani –stanovnici općine, grada i županije i građani – turistički mikropoduzetnici, članovi turističke zajednice odlučuju. Važnost lokalnih izbora je nepravedno podcijenjena u odnosu na „velike“ ,parlamentarne izbore. Dapače, ovi „mali“ izbori su nam životno važniji, na njima kao birači imamo najveći utjecaj.

O čemu odlučuje naš glas, glas naših ukućana i prijatelja, cijele naše zajednice?

Prije svega mi biramo čelne ljude naše lokalne zajednice, načelnika,gradonačelnika župana, članove općinskih i gradskih vijeća, županijske skupštine. To su mjesta na kojima se odlučuje o cijenama komunalnih naknada i usluga, o obuhvatu i namjeni prostornih planova, o načinu upravljanja javnim površinama, o infrastrukturnim i društvenim projektima i mnogim malim stvarima koje život znače. Na lokalnim izborima biramo i predsjednike turističkih zajednica općina, gradova i županija. Predsjednik je najviše tijelo turističke zajednice i ima veliki utjecaj na rad turističkog vijeća i skupštine turističke zajednice.

Da li smo zadovoljni komunalnim standardom u kojega spada i javni prijevoz? Da li smatramo da su cijene komunalnih usluga poput vode, odvoza smeća i slično korektne? Da li su komunalne naknade i porezi na potrošnju kod ugostitelja te prirezi pravedni? Da li su nam  grad, općina čisti ? Kako županija vodi brigu o mikropoduzetnicima? Da li turistička zajednica razvija destinacijsku ponudu, upravlja destinacijom? Ova i slična pitanja su ona prava pitanja na temelju kojih propitujemo funkcionalnost čelništva lokalne samouprave i turističke zajednice. U ovim pitanjima nema politike, lijevih i desnih, ovdje se propituje efikasnost i sposobnost istaknutih pojedinaca u vođenju lokalne zajednice. Što su do sada napravili? Kakva dostignuća stoje iza njih?

Vlast obnašaju oni koji su dobili vrlo mali postotak od ukupno mogućih glasova

Ni sami nismo svjesni koliko svojim glasom utječemo na rješavanje nekih problema o kojima smo inače spremni debatirati sa svim i svakim; pisati dopise na sve moguće adrese a zapravo rješenje leži u izboru ljudi zaduženih za komunalnu problematiku.

Na što treba obratiti pozornost pri biranju čelnika općina, gradova i županija ? Umjesto na „boju dresa“, pažnju treba usmjeriti na „rad nogu“, odnosno umjesto ideološke obojenosti bilo bi dobro obratiti pozornost na učinkovitost djelovanja. Obećanja su samo obećanja, a pravi  kandidati trebaju predstaviti ostvarene projekte. Male ili velike, privatne ili društvene. Umjesto javnih prepucavanja, izborna kampanja treba poticati javno nadmetanje.

Turistički promet cijele zemlje počiva na turističkoj ponudi svake jedinice lokalne samouprave u kojoj se razvija turizam. O ukupnoj turističkoj infrastrukturi, o razvoju ponude ovisi i atraktivnost destinacije. Gosti ne putuju (osim organiziranih grupa s posebnim programom i posebnosti nekih hotela) zbog smještaja. Gosti putuju zbog doživljaja, zbog posebnih motiva,na neku destinaciju. U kreiranju turističke privlačnosti presudnu ulogu ima načelnik, gradonačelnik,župan koji upravlja i lokalnom samoupravom i turističkom zajednicom na prostoru kojega gost doživljava kao turističku destinaciju.

Jesmo li propustili (još jednu) priliku ?

Važno je izaći na izbore i birati predsjednika turističke zajednice općine, grada županije i čelnika lokalne samouprave. To je ujedno i najpravedniji, najdemokratičniji, izbor predsjednika turističke zajednice. Ja kao angažirani građanin imam priliku jedan dan učetiri godini odlučiti kome ću dati svoj glas, svoje povjerenje. Nakon izbora dolazi pitanje  – što sam ja učinio za svoju zajednicu?  Novu priliku za ovakav angažman čekat ćemo do novih izbora. Jesmo li svjesni da u konačnici sami kreiramo svoju budućnost, da sami stvaramo ugled svoje zajednice kao turističke destinacije? Nakon izbora prihvaćamo novo / staro stanje stvari i s time živimo iduće četiri godine.

Narod ima vlast kakvu zaslužuje“, turistička zajednica ima predsjednika kojega su izabrali građani. To je istina s kojom se moramo suočiti.

 

Krčani i dalje pomažu Petrinji

Pjevačkom društvu „Slavulj“ u Petrinji Krčani predali opremljeni kontejner

Konačno je došao taj dan. U subotu 08.05., na Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, predstavnici Grada Krka, Gradskog društva Crvenog križa Krk, kompanije CMA CGM France i krčkih obrtnika i poduzetnika predali su zajedničku donaciju – opremljeni brodski kontejner.

Ovaj kontejner, koji je oplovio svijet, završio je „svoju karijeru“ na najbolji mogući način, kao mini kulturni dom, sastajalište najstarijeg hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj“ iz Petrinje. Mala je ovo utjeha za teško stradali impozantni Kulturni dom ali pored nužnog smještaja ova gesta je i poticaj ljudima da nastave sa svojim društvenim aktivnostima jer one su osnova životnog duha Petrinje.

U opremanje kontejnera i popravku 18 krovova sudjelovalo je 42 tvrtki i pojedinaca:

Vedran Kirinčić, Milan Rošić, Mersud Kolubčić, Goran Barović, Dean Kinkela, Deni Jurešić, Edin Ibrahimović, Nermin Ibrahimović, Emir Ibrahimović, Filip Depikolozvane, Valerij Jurešić, Nedjeljko Pinezić, Ingo Hartman, Omer Čanić, Sandi Beganović, Dino Ivanec, Danijel Došen, Marin Markić, Marin Maglić, Dalibor Stojak, Trum d.o.o i Toni Komadina, Alu Krk, Trgovina Krk i Senad Beganović, Adrian Štimac, Ivan Vučić, CMA – CGM i kap. Jakov Karmelić, „Klek“ Krk i Dominik Kirasić, Auto servis Brozić, Antonio Habek, Benjamin Mujkić, Damir Štefančić, Mihael Kralj, Vedran Bobovčan, Milohnić d.o.o., Damir Husić, GPP Mikić – hotel „Malin“, Roman Jakovac,” Pvc mont” i Đani Gržetić, Volsonis d.o.o i Goran Stanić, Mario Grgurić, Foto Brujo i Ivica Brusić, „Elektro Krk“.

Na maloj prigodnoj svečanosti u centru Petrinje predsjednik HPD-a „Slavulj“ Željko Crnković zahvalio se donatorima i svim građanima Krka kao i Gradu Krku u ime svih članova. U ime krčkih obrtnika i poduzetnika prisutnima su se obratili Nedjeljko Pinezić i Vedran Kirinčić a u ime kompanije CMA – CGM kapetan Jakov Karmelić. Riječi zahvale svim dionicima ove humanitarne akcije uputio je i Darinko Dumbović gradonačelnik Petrinje. Posebne riječi zahvale ide zamjenici predsjednika HPD-a „Slavulj“ Maji Ostojić i krčkom poduzetniku Vedranu Kirinčiću koji su iskoordinirali ovaj projekt od same ideje do predaje objekta u Petrinji. Kontejner koji je potpuno preuređen, opremljen vratima, prozorima, termo fasadom, klima uređajem, sanitarnim čvorom, mini kuhinjom, električnim instalacijama i ostalom opremom u vrijednosti od 72.000 kuna, na uporabu je predala u ime Gradskog društva Crvenog križa Krk Marijana Jakominić, ravnateljica društva.

Želja svih sudionika ove akcije je da se kulturna društva gradova Krka i Petrinje povežu kroz gostovanja u oba grada čim to prilike dopuste. Jedan svetac, zaštitnik bdije nad oba grada – to je sveti Lovro. Lovrečeva će biti poseban dan u srcima Krčana i Petrinjaca, ljudi i gradova povezanih u nevolji.

N. Pinezić