Kategorija: Turizam

Objavljeno

Kuda ide svijet a kuda turizam ?

Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

U suradnji s turističkim zajednicama na Kvarneru uključili smo se u ciklus predavanja za iznajmljivače. Za sada surađujemo s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice i turističkim zajednicama otoka Krka.

U utorak 8.3. održali smo webinar za iznajmljivače s područja Grada Crikvenice a u srijedu, 16. 3. držimo predavanje za iznajmljivače otoka Krka. Tema je aktualno stanje u turizmu s predviđanjima za razvoj.

Živimo u kriznim vremenima

Tri velike krize oblikuju životno okruženje današnjice. To su klimatske promjene, Pandemija Covid 19 i rat u Ukrajini.
Ova tri krizna faktora iako nisu međusobno uvjetovana i povezana ipak imaju zajedničke smjernice utjecaja na daljnji razvoj ekonomije a tako i turizma.

Obnovljivi izvori energije povoljno utječu na smanjenje globalnog zagrijavanja ali i na smanjenje ovisnosti o energentima iz Rusije koja je pod do sada ne viđenim sankcijama zapadnog svijeta.

Zbog Pandemije Covid 19 prekinuti su lanci dobave, stali su proizvodni pogoni u Europi. To je natjeralo vlade mnogih zemalja da se okrenu strategiji proizvodnje najvažnijih dobara „u vlastitom dvorištu“. Hrana i energija su (konačno) na prvom mjestu.

Rat u Ukrajini je „točka na i“. Neki ga već nazivaju početkom 3. svjetskog rata. Činjenica je da svijet ne pamti takvu ljudsku tragediju na europskom kontinentu od završetka 2. svjetskog rata. Milijuni izbjeglih Ukrajinaca svoj spas traže u europskim zemljama. 40 milijuna ljudi praktički ostaje bez osnova za život. To će sve već na ovom stupnju konflikta dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica za sve zemlje Europe. Produbljivanje sukoba donosi nove, nepredvidljive rizike. Ovo je točka prijeloma. Ništa više neće biti isto.

Turistički tokovi se mijenjaju. Stvara se nova politička karta svijeta. Neka nova podjela na istok i zapad vratit će nas u vremena „hladnog rata“ i „željezne zavjese“.

Inflacija neumoljivo napreduje, vrijednost eura pada, vrijednost US dolara raste.
Europska unija ima svoj plan oporavka i otpornosti, svoj zeleni i digitalni plan razvoja.
Što nas čeka ? Što možemo očekivati ? Kako se možemo prilagoditi novonastaloj situaciji ?
Saznajte putem webinara Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

www.dantes.com.hr

Objavljeno

Kako rat u Ukrajini utječe na turistička putovanja ?

Geopolitički Ukrajina je pozicionirana u Istočnoj Europi. Ova najveća europska zemlja (Rusija spada u Euro-Azijske zemlje) graniči na istoku s Rusijom, na zapadu s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom na sjeveru i Moldavijom i Rumunjskom na jugu.

Prve posljedice ratnih zbivanja u Ukrajini na turistička ali i sva druga putovanja nastale su s prvim danom rata. Putovanje u i iz Ukrajine nije preporučljivo, nije moguće, cijela zemlja je ratna zona. Već u samom začetku ratnih djelovanja poremećen je a onda i potpuno obustavljen zračni promet iz i u Ukrajinu.

Blokada zračnog prometa

Već nakon nekoliko dana trajanja sukoba sankcije zapadnih zemalja obrušile su se na rusku ekonomiju i blokadu, izolaciju Ruske Federacije u trgovinskom, financijskom, prometnom smislu. Do ovog trenutka 36 zemalja je zabranilo preletanje i slijetanje ruskih zrakoplova što obuhvaća cijelu centralnu i zapadnu Europu uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Novi Zeland. Kao protumjeru Rusija je uvela iste zabrane za letove zrakoplovnih kompanija iz tih dijelova svijeta prema Rusiji.

Cijela Ukrajina i pogranični dijelovi susjednih zemalja proglašeni su zonom zabrane preleta zrakoplova. Time su zrakoplovne rute znatno izmijenjene, produženo je vrijeme nekih letova a istočna Europa je stavljena pod opasku praćenja razvoja situacije.

Ukrajina i Rusija van turističkih tokova

Očito je da u kratkoročnom narednom razdoblju Ukrajina i Rusija neće funkcionirati kao receptivno ali ni kao emitivno turističko tržište. Što se Rusije tiče, zbog prometne blokade ali i zbog nametnutih sankcija putovanja njenih državljana u zemlje Europske unije neće biti moguća dok traju ove mjere.

Dalekoistočna tržišta

Putovanja s dalekih tržišta, osobito iz zemalja dalekog istoka prema Europi također se neće oporaviti očekivanim tempom. Prekid uzrokovan Covidom nastavit će se i u post Covid vremenu zbog rata u Ukrajini koji “se čita” kao rat u Europi.

USA tržište

Nešto je povoljnija situacija na tržištu USA. Za sada su zemlje zapadnog Mediterana u prednosti kod planiranja putovanja, preporuke idu za tim da se rezervacije rade u zadnji čas za ostali dio Europe.
Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini, savjetnici za putovanja preporučuju čekanje zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku a i problemi s povratom novca kod otkaza su „opekli“ one koji su imali naviku ranih rezervacija.

Zaobilaženje rezervacijskih platformi ?

Još jedna preporuka američkih savjetnika za putovanja je zanimljiva. Neki iskusni savjetnici preporučuju zaobilaženje platformi za razervaciju smještaja i direktno pregovaranje s hotelskim prodajama. To opravdavaju velikom „gladi“ za gostima koja je zavladala kao posljedica Covid krize pa su mnogi hotelijeri spremni gostu pružiti dodatne pogodnosti kod izravnih rezervacija.

U Europi se putuje kopnom

Europsko tržište reagira na drugačiji način, barem za sada. Vidljivo je da su autodestinacije u apsolutnoj prednosti pred aviodestinacijama. Mogućnost rezervacije smještaja bez penala, odlazak na put i povratak s putovanja u najpovoljnijem trenutku, bez strahova od otkaza leta bez višesatnih čekanja na terminalima, u Covid vremenima preusmjerilo je znatan broj putnika na cestovne pravce.

Inflacija, povećanje troškova

Rat u Ukrajini donosi dodatno opterećenje porasta troškova života. Inflatorna kretanja su pod velikim pritiskom, cijene energije i hrane dodatno rastu. Nepovoljna je to situacija za pružatelje turističkih usluga kao i za turiste. Stope troškova rastu iznad povećanja stopa prihoda, rat donosi neizvjesnost. Vrijeme komotne potrošnje polako jenjava.

Objavljeno

Promohotel Poreč  02. -05. 03. – najveće okupljanje proizvođača za turizam

 

 

Promohotel Poreč, najveća domaća smotra proizvođača za turizam ove se godine održava u ozračju brojnih pitanja vezanih za predstojeću turističku sezonu.

Nemila zbivanja u Ukrajini još su više potaknula zanimanje svih dionika turističkog poslovanja i povezanih djelatnosti da se okupe na jednome mjestu gdje će imati prilike čuti najsvježije informacije iz branše.

Promohotel  se održava u sportskoj dvorani Žatika u Poreču i ima svoj sajmeno – izložbeni dio kao i kongresni pod nazivom PromoForum.

Sajmeni se dio održava na površini od 4.500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora. Izložbeni asortiman je prilagođen interesima vlasnika i voditelja ugostiteljskih objekata, hotela, iznajmljivačima, članovima kućanstava.

Proizvodi i usluge koji se prezentiraju su između ostalog i :ugostiteljska i hotelska oprema, prehrana, slastice, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladni uređaji za hranu i piće, alkoholna pića i craft piva, dekoraterski program, papirnata galanterija, sustavi grijanja i hlađenja prostorija, sustavi za primjenu obnovljivih izvora energije, proizvodi tekstilne industrije, oprema soba s naglaskom na kvalitetan krevet i madrac, profesionalna oprema za čišćenje i održavanje interijera i eksterijera, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva, wellness program, poslovno savjetovanje, računalno programiranje , edukativni programi …

PromoForum je fokusiran na edukaciju i razvoj ljudskih potencijala u HoReCa području. Na ovom kongresu će gostovati Konferencija o ljudskim potencijalima koja se organizira u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, zatim skup Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Na PromoForumu će govoriti renomirani hrvatski predavači iz područja profesionalnog razvoja na individualnoj i organizacijskoj razini.

PromoForum je mjesto razmjene najbolje prakse, predstavljanja inovativnih  metoda i alata za postizanje što optimalnijih rješenja u procesu rada.

Promohotel i PromoForum Poreč, 02. -05. 03. 2022. su nezaobilazna mjesta za sve dionike turističkog poslovanja i vezanih djelatnosti. To je mjesto gdje naprosto moraš biti.

 

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 2.3.2022. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 3.3.2022. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 4.3.2022. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 5.3.2022. / 10:00-17:00 h

Ulaz je slobodan !

Vidimo se 😊

Program PromoForuma:

PROGRAM 1. DANA KONFERENCIJE – SRIJEDA, 2.3.2022.     

12:00  SVEČANO OTVORENJE SAJMA

13:30 – 18:45 PROMOFORUM – KONFERENCIJA O LJUDSKIM POTENCIJALIMA – 1. DAN

13:30 – 16:00 Konferencija o ljudskim potencijalima (obavezna prijava)
13:30 – 13:40 Otvaranje konferencije
13:40 – 14:10 Uvodni dio – predstavljanje aktivnosti Ministarstva turizma i sporta
14:10 – 14:20 Pitanja/diskusija
14:20 – 14:30 Pauza za osvježenje
14:30 – 15:50 Panel rasprava „Ljudski potencijali u turizmu/ugostiteljstvu – kako privući one iz okruženja – mlade, starije skupine i osobe s invaliditetom“
15:50 – 16:10 Pitanja/diskusija

16:30 – 18:45 Skup Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre
16:30 – 18:00 Službeni dio skupa na temu aktualne problematike ugostitelja
(zatvorenog tipa, za članove udruge i one koji to žele postati)
18:00 – 18:45 Predavanje: Koliko košta prvi dojam?
Svjetlana Ranek Franjul, Service mindset

PROGRAM 2. DANA KONFERENCIJE – ČETVRTAK, 3.3.2022.

11:00 – 16:00 PROMOFORUM – KONFERENCIJA O LJUDSKIM POTENCIJALIMA – 2. DAN

11:00 – 12:30  Zašto i kako razvijati MERAKLIS u Vašem poslovnom i privatnom okruženju?
Marinela Dropulić Ružić, Meraklis
12:30 – 12:45 Pauza za osvježenje
12:45 – 14:15 Komunikacija unutar tima
Saša Tenodi, Hangar positioning
14:15 – 14:30 Pauza za osvježenje
14:30 – 16:00 Prodajni mindset
Vedran Sorić, Sorbel group

*PromoForum predavanja/radionice drugog dana se naplaćuju. PRIJAVI SE.

U želji da se što prije vratimo na #staronormalno i da se nakon dužeg vremena okupimo u „uživo“ varijanti, ovo izdanje PromoForuma sponzorirano je od strane Promohotela.

  1. dan PromoForum konferencije u potpunosti je sponzoriran od strane organizatora – Promohotela.

Sponzorirane cijene kotizacija za 2. dan PromoForuma:
– 1 osoba: 700,00 HRK (PDV uključen)
– 2 – 5 osoba:  650,00 HRK  (PDV uključen)
– 6 i više osoba: 600,00 HRK (PDV uključen)

Cijena kotizacije uključuje poludnevni program predavanja i dva coffee break-a.

Mogućnosti plaćanja: transakcijski račun, kreditne kartice ili Corvus Wallet računom.
Registracija se može izvršiti putem obrasca za PRIJAVU.

 

PETAK, 4.3.2022.        RADNO VRIJEME SAJMA OD 10:00 DO 19:00 SATI

11:00 – 18:50 POPRATNA STRUČNA EDUKATIVNA DOGAĐANJA

11:00 – 12:30 Predavanja u organizaciji Strukovne grupe ICT Istre HGK Županijske komore Pula
(prijava obavezna). PRIJAVI SE.

„Digitalne tehnologije u hotelijerstvu nekad-danas-sutra“
Davor Brenko – Istra Tech d.o.o.
“Smart Hotel kao odgovor na izazove pandemije”
Dean Verbanac – Intersoft Technologies d.o.o.

12:30 – 15:00 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

13:00 – 13:30 Digitalni nomadi – TZSI Projekt „Live and Work in Central Istria“
Sanja Kantaruti, direktorica Turističke zajednice središnje Istre
13:30 – 13:50 Održiva destinacija kao turističko-inovacijski potencijal – primjeri dobre prakse za turističke zajednice
Milena Radošević, vanjska stručna suradnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije Prezentacija projekta  13:50 – 14:10 „ConsumeLess Plus: A model 4 resilient destinations toward tourism recovery: Less is more
Joelle Živolić i Rosela Kružić, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
14:10 – 14:40 Kako iskoristiti prednosti zajedničke web platforme?
Goran Mrvoš, Infosit d.o.o.
14:40 – 15:10 Pitanja i diskusija

15:30 – 18:50 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN OBITELJSKOM SMJEŠTAJU

U organizaciji Turističke zajednice Grada Poreča i sajma Promohotel  (sudjelovanje je moguće isključivo uz prijavu)

15:30 – 15:50 Diversifikacija obiteljskog smještaja: predstavljanje županijskog certifikata EcoDomus
Milena Radošević, vanjska stručna suradnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije

15:50 – 18:50 Uspješno poslovanje u turističkoj godini 2022. – 1. dio

  1. Kako gosti biraju destinaciju (kako gost nalazi naš smještaj)
    2. Specijalizacija obiteljskog smještaja (obitelji s malom djecom, obitelji s tinejdžerima, senior gosti, …)
    3. Priprema smještaja za sezonu (nakon sezone, koliko često mijenjati opremu u objektu, prilagodba novim trendovima,…)
    4. Priprema objekta za fotografiranje/snimanje
    5. Određivanje cijena i upravljanje cijenama
    6. Pravila poslovanja (zaštita iznajmljivača i gostiju od otkaza rezervacija i ostala pravila)

Predavačice:
Anamarija Cicareli dipl.oec. vlasnica firme Interligo d.o.o.
Meri Čizmić Kraljević mag.oec. glavna urednica časopisa Apartman Plus

SUBOTA, 5.3.2022.  RADNO VRIJEME SAJMA OD 10:00 DO 17:00 SATI

10:30 – 14:00 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN OBITELJSKOM SMJEŠTAJU

U organizaciji Turističke zajednice Grada Poreča i sajma Promohotel  (sudjelovanje je moguće isključivo uz prijavu)

10:30 – 11:00 Smještaj za ljubimce – iskoristite prednosti suvremenih trendova i budite ispred konkurencije
PTA SOLUTIONS Ltd, u okviru projekta Pet Travel Advisor
11:00 – 14:00 Uspješno poslovanje u turističkoj godini 2022. – 2. dio

  1. Oglašavanje
    • Priprema za rad s portalima
    • Pravila poslovanja Booking.com i Airbnb.com
    • Algoritam portala – ključ uspjeha vašeg oglasa
    • Partnerstva na portalima
    • Analitika portala
    • Učinkovito oglašavanje na Google Mapi
    • Oglašavanje na FB i vlastitom webu
    • Alati za pomoć kod samostalnog oglašavanja
    8. Administrativno poslovanje
    • Koje dokumente i knjige treba voditi iznajmljivač
    • Prijava i odjava gostiju
    • Cjenik
    • Sve o izdavanju računa
    • Akontacija i depozit (osiguranje u slučaju šteta)
    • Financijske obveze iznajmljivača
    • Što sve mora imati apartman (prema Pravilniku)
    • PDV identifikacijski broj
    • Plaćanje PDV-a na proviziju (načini)
    • E-Porezna i kako platiti PDV na proviziju (PDV i PDV-s obrasci)
    • Razlika iznajmljivač kao fizička i pravna osoba
    • Dolazak inspektora u objekt
    • Što s COVID pozitivnim gostom

Predavačice:
Anamarija Cicareli dipl.oec. vlasnica firme Interligo d.o.o.
Meri Čizmić Kraljević mag.oec. glavna urednica časopisa Apartman Plus

Detaljan program PromoForuma i svih ostalih popratnih stručnih događanja dostupan je na ovom linku: (download .pdf)

Ulaz na sajam moguć je isključivo uz COVID potvrdu i uz pridržavanje aktualnih epidemioloških mjera. Organizator sajma omogućio je testiranje ispred ulaza u sajam.

Ulaz na sajam je besplatan uz obaveznu prijavu putem sljedećeg linka.

Ukoliko se prijavite na neko od popratnih stručnih događanja potvrda prijave vrijediti će vam i za ulazak i posjet sajmu.
U tom slučaju niste obavezni dodatno ispuniti prijavu za ulaz na sajam.

Dobro došli!

www.promohotel.hr

 

 

 

Objavljeno

Invazija na Ukrajinu i turizam

Rat u Europi

Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.

Ekonomske posljedice

Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.

Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“

Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.

Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja

Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.

Neizvjesnost

Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Tri dana Zoncolana

Pandemija, zatvaranje, ekonomska neizvjesnost, kriza, depresija i što nas sve nije pogodilo ove dvije godine. Zaboravili smo putovati. Kao da smo uhvatili korjenje pa vegetiramo u svom vrtu. Ne. To nije naša opcija. Putujem znači učim i opuštam se, nit je koja vodi do svjetla na kraju tunela. Idemo, bilo kamo, samo idemo.

Mi boduli i primorci nekako smo navikli da se ljeto provodi u radu a zima je godišnje doba kad si možemo priuštiti putovanje. Svatko traži ono što nema pa mi s mora rado biramo planine. More mijenjamo za snijeg, 0 metara nadmorske visine za 2000 i više. Idemo u planine jer tamo nema zime.

Sutrio, Ravascletto

Odluka je pala da se ide tri dana, izvan vikenda, što bliže. I tako se kolo sreće zaustavilo na Zoncolanu. Tri dana Zoncolana. U podnožju planine poznati Ravascletto, Sutrio tek koji kilometar dalje. Mala su to mjesta, brojem stanovnika Sutrio duplo veći od Ravascletta ali s ukupno tek 1.300 stanovnika. Pozicija je dobra, 120 kilometara od Trsta, 60 od Udina , 200 od Rijeke, regija Friuli – Venezia Giulia. Automobilom se stiže za dva i pol do tri sata vožnje, ovisno o stanju na granici i na cesti.

Zoncolan

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

Covid 19 mjere se striktno poštuju. „Covid putovnica“ je obavezna kao i nošenje FPP2 maske u svim zatvorenim prostorima gdje je veća koncentracija ljudi. Bez „Covid putovnice“ se ne može pristupiti skijalištu, ući u restoran, bez maske ni u trgovinu, ski servis, kupiti kartu za žičaru… Ako ste na to spremni, onda nemate problema. Zaštitne maske možete kupiti na svakom mjestu gdje se prodaju ski karte.

Smještaj

Po običaju biramo mali, privatan smješta. Odabrali smo B&B, po naški noćenje u sobama s doručkom. Izbor je pao na B&B „Osteria da Alvise“ u Sutriu. Ovaj smještajni objekt koji se prezentira kao hotel, bio bi prema našem zakonu nešto između hotela baština, pansiona i difuznog hotela. Usluga se pruža u tri zgrade na dvije lokacije. Stariji dio je kuća s „Ostariom“, gostionom koja je ujedno i restoran za goste kao i recepcija smještaja. U zgradi udaljenoj tek nekoliko koraka nalazi se 5 soba s kupatilom, na ulaznim vratima piše HOTEL. Pedeset metara dalje je novouređena zgrada sa 6 komfornih soba i minijaturnim wellness centrom. Cijena sobe s doručkom 70 do 100 eura, wellness uz rezervaciju na dva sata 25 eura po osobi. Wellness je opremljen turskom i finskom saunom te hidromasažnom kadom za dvije osobe. U restoranu „Osteria“ može se večerati domaća jela, restoran nosi Slow food certifikat. Kad se spoje primo, secondo, contorno i dolce, uz čašu vina, oko 35 do 40 eura je dostatno za vrlo ukusan obrok.

Filozofija održivog razvoja

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo ali dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je državno prvenstvo u slalomu i veleslalomu za djevojke, pa su se kapaciteti napunili. Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i radnim danima.
Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama.

Što reći na kraju ? Preporučujem Zoncolan za kratak odmor na snijegu uz smještaj u „Osteria dal Alvise“. Što se samog modela razvoja planinskog turizma tiče i transformacije gospodarstva od šumarstva i drvoprerađivačke industrije u mjesto doživljaja prirode, to bi, kad bi htjele i naše vlasti mogle proučiti. Što prije to bolje, dok Gorski kotar ne pretvorimo u livadu.
Nedopinezic.com

Objavljeno

ZAŠTO JE VAŽNO POTICATI RAZVOJ SMJEŠTAJA U DOMAĆINSTVU NA RURALNOM PODRUČJU ?

 

Ranjivost ruralnih područja

Ruralna su područja u cijeloj Europi a osobito na prostoru Zapadnog Balkana pod snažnim utjecajem iseljavanja. Stanovništvo se iseljava najprije u glavne gradove regija i država a onda u neku od zemalja članica EU. Zbog toga nastaju problemi nestanka stanovništva na ruralnom prostoru i prevelikog pritiska na infrastrukturu glavnih gradova regija i država. Kada broj radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva na nekom području padne ispod granice samoodrživosti, tada govorimo o demografskom slomu i odumiranju nekog kraja, mjesta, sela.

Univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje su gospodarske aktivnosti opterećene povećanim troškovima, prvenstveno uvjetovanih udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Bez ljudi nema života

Bez ljudi nema života, nema doživljaja kakvog današnji turisti traže. Bez radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva nema stabilnih prihoda od poreza na dohodak, komunalnih poreza za lokalnu zajednicu. Bez tih prihoda općina ne može funkcionirati. Zato je važno poticati ostanak i egzistenciju najprije domicilnog stanovništva a onda i povratak iseljenih obitelji. Obitelj je osnovna socijalna i ekonomska „ćelija“ društva. Zbog obitelji s djecom otvaraju se vrtići i škole, nova radna mjesta, pokreću su usluge koje su svakom domaćinstvu potrebne. U takvoj situaciji imamo i generacijsku solidarnost. Roditelji brinu o svojoj djeci a kad djeca odrastu i roditelji ostare, onda djeca brinu o svojim roditeljima. Zatvara se životni krug na dostojanstven način, život ima kvalitetu dostojnu čovjeka.

Gospodarske aktivnosti na ruralnom području vezane su najviše na poljoprivredu, stočarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, ribogojstvo, u planinama na preradu drva i na obrtnička zanimanja. Danas treba dodati i sve veći udio „poslova na daljinu“ vezanih uz digitalnu ekonomiju. Od tih primarnih gospodarskih aktivnosti stanovništvo pokriva osnovne životne potrebe za skroman način života. Nedostaju veća primanja koja bi omogućila kvalitetno školovanje članova obitelji, postizanje višeg standarda stanovanja a konačno i putovanja u druge krajeve regije, zemlje, kontinenta i na druge kontinente.

Turizam kao dodana vrijednost

Razvojem turizma na ruralnim područjima dobiva se upravo ta dodana vrijednost, taj tako važan dodatni prihod . Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća. Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva i slično. Pored tradicionalnih proizvoda, turizmu su potrebne usluge svih djelatnosti vezanih za građenje i održavanje objekata, digitalnu tehnologiju, transport i slično.

Zbog potražnje koju je stvorio turizam  unapređuju se  primarne i sekundarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Kroz turizam se izgrađuju novi proizvodi i usluge do razine konkurentnosti na širem tržištu.

Alpski model ruralnog razvoja

Na osnovama ovakve strategije razvoja ruralnih, osobito brdsko – planinskih krajeva, europske alpske zemlje su nakon pošasti drugog svjetskog rata uspjele revitalizirati krajeve s vrlo nepovoljnim uvjetima za život. Turizam je vratio život i učinio ga ugodnijim. Vrsta turizma koja je pomogla oporavku brdsko – planinskih krajeva Austrije, Italije, Bavarske, Francuske, Švicarske je turizam baziran na lokalnoj zajednici, na lokalnom stanovništvu. U ovim krajevima smještaj je gotovo u potpunosti organiziran kao smještaj u domaćinstvu, od soba, preko apartmana do malih obiteljskih hotela.

Danas alpski turizam predstavlja globalno prepoznatljiv brand. Planine su simbol vitalnosti, regeneracije tijela i uma. Planine su posljednje oaze čiste prirode , čistog zraka i životnog balansa ljudi s okolišem.  Baš zbog toga na svima nama je velika odgovornost da planirani i provođeni razvoj u tim krhkim eko sustavima bude održiv. Kod planiranja održivog razvoja polazimo od čovjeka koji živi na takvom prostoru, njegovih potreba ali i njegovog životnog stila. To su glavni elementi razvoja turizma kojega zovemo obiteljski turizam.

Obiteljski smještaj zadržava ljude

Osnovna usluga održivog, obiteljskog turizma je smještaj. Takav smještaj zovemo obiteljskim smještajem. Zakonska regulativa je ovu vrstu smještaja prepoznala kao smještaj u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Zašto biste se odlučili baviti ovom djelatnošću ? Što s time postižete ? Zašto jednostavno ne otići „trbuhom za kruhom“ ako želimo bolji život ? Naravno ta opcije uvijek stoji. Međutim čovjek je društveno i emotivno biće pa je sreća svake osobe vezana uz druženje s drugim ljudima. Jezik kojim se sporazumijevamo, pjesme koje pjevamo, šale koje zbijamo, običaji koji nas okupljaju… to je mozaik sreće a sreća je najveća upravo u zavičaju. Brojni emigranti širom svijeta nakon više godina provedenih daleko od kuće počinju  osjećati tu „bol za rodnim krajem“.

Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo putovati po svijetu kao slobodni ljudi, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma. I ja sam jedan od onih koji je ostao živjeti na svom otoku zahvaljujući turizmu zbog kojega su ostali i moji roditelji i djedovi i bake. Radio sam, učio i putovao zahvaljujući turizmu. Danas i moja obitelj pristojno živi i sretni smo u svojoj zajednici.

Svjesni svih ovih činjenica, još 1997. godine osnovali smo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori strukovno udruženje obiteljskog smještaja. Zajednica obiteljskog turizma HGK, kako se danas zove, najmasovnija je i jedna od najutjecajnijih takvih organizacija u Europi. ZOT HGK je članica Europskog udruženja obiteljskog smještaja, EHHAe sa sjedištem u Bruxellesu.

Primjer dobre prakse

U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja. U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine,                u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine. Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i  (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Konačno, prema upravo završenom popisu stanovništva 2021. godine, upravo se na otoku Krku bilježe pozitivne demografske stope. Taj rast nije velik, ukupno oko 3% u 10 godina. Međutim prema ukupnim rezultatima u Hrvatskoj (-9,25%) a osobito na područjima gdje nije došlo do snažnijeg razvoja obiteljskog turizma, otok Krk ima razloga za optimizam. Dobra prometna povezanost i dobro razvijen turizam i to pretežito obiteljski, donose dobre rezultate. Otok Krk sudjeluje sa 6% u ukupnom turističkom prometu Hrvatske i 35% u ukupnom turističkom prometu Kvarnera, Primorsko – goranske županije.

Turizam ne podnosi fobije, netrpeljivosti, uništavanje životnog okoliša, zagađenja, sukobe i ratove. U turizmu nema mrzovoljnih, zapuštenih, neurednih ljudi. To su ciljevi koje bi svatko poželio.

Budite ponosni na svoj kraj, svoje običaje, kulturu, svoj način života i to spremno podijelite s turistima, s gostima koje ćete primiti kao najbolje prijatelje. Sretno !

Objavljeno

Razvojem turizma protiv depopulacija Zapadnog Balkana

Svaki ozbiljan makroekonomist zna da je osnovni stup stabilne ekonomije pozitivan populacijski trend

Ako itko sumnja u ovu konstataciju dovoljno je da usporedi stanje ekonomija u regijama s pozitivnim populacijskim trendom poput USA i Kine. Koliko je važno imati dovoljan broj mladog, reproduktivnog i radno aktivnog stanovništva najbolje govore analize njemačkih ekonomista koji upozoravaju kako je toj zemlji potreban godišnji priliv između 500 do 800 000 radno aktivnih stanovnika da bi zadržali postojeći društveni standard. Zato su Njemačka ali i ostale zemlje Europske unije širom otvorile vrata ekonomskoj imigraciji.

Zemlje Zapadnog Balkana izvoznice radne snage

Ono što se događa u zemljama Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj koja formalno više ne pripada toj skupini, je ubrzani trend depopulacije. Mlađe stanovništvo ruralnih područja svoju budućnost vidi u urbanim regionalnim centrima i u nekoj od zemalja Europske unije. Migracije u urbane centre, odnosno glavni grad neke zemlje, motivirane su prvenstveno traženjem zaposlenja u nekoj od institucija javnog sektora. Na drugom je mjestu zaposlenje u nekom od državnih poduzeća a tek na trećem mjestu rad u privatnom sektoru, najčešće kao privremeno rješenje do odlaska u neku EU zemlju.

Na krilima ovakvih trendova rastu i jačaju visokoškolske ustanove ekonomskog i pravnog usmjerenja. To je profil stručne spreme koji se najviše traži za zaposlenje u javnom sektoru. Jezična usmjerenja, STEM područje privlači mlade ljude koji računaju na mogućnost nastavka poslovne karijere u inozemstvu. Ipak, najveći broj mladih ljudi ostaje pri srednjem stručnom obarzovanju, u zanimanjima poput građevinarstva, ugostiteljstva, obrtničih zanimanja širokog spektra. S tim zanimanjima put emigracije najčešće ide kroz dva stupnja. Prva stepenica je odlazak u urbane regionalne centre i njihovu okolicu.

Glavni gradovi se ubrzano šire i razvijaju upravo na poticaj velikog priljeva stanovništva s ruralnog područja. Tu uvijek ima posla. Nakon nekog vremena provedenog u toj sredini, traži se druga stepenica, način za odlazak u neku EU zemlju. Tako glavni gradovi postaju hubovi migracijskih kretanja. Taj proces „teče kao rijeka“, stvarajući veliku akumulaciju u glavnom gradu, potičući njegov razvoj ali uz stalnu izmjenu stanovnika. Kolateralne žrtve ovakvog procesa migracije su manji i srednji gradovi koji bivaju „preskočeni“.

Posljedice migracije

Dugoročne posljedice ovakvih migracijskih trendova su odumiranje sela , zatvaranje škola i vrtića, trgovina, poštanskih ureda, ostalih servisnih usluga, obrtničih radnji…smanjenje kapaciteta proizvodnje zdrave, prirodno uzgojene hrane, zapuštanje prometne i energetske infrastrukture zbog nemogućnosti održavanja…

Posljedično odumiru i manji gradovi na ruralnom području. Suprotno trendovima odlaska stalnog stanovništva, popularnost ruralnog područja raste za ljude iz urbanih aglomeracija koji žele na ruralnom području u prirodi provoditi vikende, slobodne dane, praznike. Kako sela s jedne strane polako postaju pusta i bez servisnih usluga tako s druge strane zbog veće potražnje vikend turista jača tržište nekretnina.
Na poticaj potražnje grade se „naselja duhova“, vikend naselja urbane arhitekture uz ubrzanu devastaciju okoliša. Na kraju se opet stvara pritisak na komunalnu infrastrukturu a sve veću cijenu tog komunalnog standarda najviše podnosi preostalo stalno stanovništvo. Jednostavno rečeno – sve veći troškovi raspoređuju se na sve manji broj domaćinstava stalnih stanovnika.
Unatoč ubrzanom razvoju i glavni gradovi zemalja Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice ovakvih migracijskih kretanja. Pritisak na komunalnu infrastrukturu i stambeni fond je daleko jači od mogućnosti odgovora na taj pritisak. Tako se stvara „urbani nered“ prije svega u kaotičnom prometu, lošem zbrinjavanju otpada, problemima s opskrbom pitkom vodom, nelegalnom gradnjom i nadogradnjom. Ta je nekontrolirana urbanizacija najočiglednija kod pojave elementarnih nepogoda poput poplava, potresa. Sve češće obilne padaline stvaraju bujice koji se u „izbetoniranom“ okruženju pretvaraju u devastirajuće poplavne potoke. Na potresnim područjima nelegalne adaptacije zgrada i neodgovarajuća gradnja novih objekata uzrokuju vrlo teška i skupa, često i nepopravljiva oštećenja stambenih objekata.

Također veliki problem brzo rastućih gradova je povećanje zajednice neadaptirane populacije. Jedan broj pridošlih stanovnika ne uspjeva pronaći zaposlenje i osigurati si egzistenciju, neki ne uspjevaju otići u inozemstvo, neki dožive neuspjeh pa se vrate… Iz tih se skupina regrutiraju socijalni problemi različite naravi – od povećanja broja ovisnika o alkoholu i drogama, preko delikventnog ponašanja, ulaska u kriminalno ponašanje do zlostavljanja u obitelji…

Hrvatska kao ulazna vrata migracija u EU

Hrvatska kao članica Europske unije najbliža zemljama Zapadnog Balkana, ne jedino geografski već i jezično, mentalitetom, sličnim putem društvenog razvoja, postaje „inkubator“ migracijskih kretanja prema razvijenijim EU zemljama. Tome značajno pridonosi velika potražnja radne snage u glavnoj sezoni u turizmu. Hrvatskoj svakog ljeta nedostaje 30 – 50.000 djelatnika u ugostiteljstvu, najviše konobara, kuhinjskog osoblja, spremačica. Tako dolazimo do situacije u kojoj hrvatski građani napuštaju ova zanimanja kod kuće i traže bolju priliku u nekoj razvijenoj EU zemlji. Na njihovo mjesto dolaze građani neke od zemalja Zapadnog Balkana i cijeli lanac završava upravo na ruralnom području koje postaje sve više turistički atraktivno a sa sve manjim brojem stanovnika.

Razvoj turizma baziran na lokalnoj zajednici

Razvoj održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici pokazao se kao najučinkovitiji „alat“ za usporavanje ovih procesa a kroz godine dosljednog provođenja i za preokretanje trendova. O tome ćemo u sljedećem nastavku.
Nedopinezic.com

Objavljeno

NOVI TRENDOVI U TURIZMU I PREMA ZAPOSLENICIMA

2015. je na ITBu u Berlinu održana panel diskusija na temu:
Novi trendovi u turizmu i ranjivost hotelijerstva

Na ovom panelu kojega je vodila Claudia Roth, savjetnica za luksuzne brendove i glavni partner u Totally indispensable, zaključeno je da hoteli „bez duše“ koju daju njegovi zaposlenici neće uspjeti. Gosti danas traže doživljaj lokalne kulture, iskustvo i trebaju pri tome dobro domaćinstvo. To je jedan od glavnih razloga ogromnog uspjeha b&b smještaja.

Danas, šest godina kasnije, u pandemijskom razdoblju svjedočimo upravo ovako najavljenom raspletu. Cijeli hotelijersko – ugostiteljski sektor proživljava snažnu krizu nedostatka radne snage općenito a posebno kvalitetnih, kvalificiranih kadrova koji prvi pronalaze bolju priliku.

Kad „odmotamo klupko u natrag“ dolazimo do ishodišta problema. Nakon Domovinskog rata i zakoračenja Hrvatske u tržišnu ekonomiju, krenulo se s „kresanjem troškova“. Prvi su se na meti našli djelatnici. Zbog visoke sezonalnosti poslovanja rad na neodređeno u sektoru nije bio prihvatljiv. Tržište radne snage, osobito sezonske, bilo je izdašno. Ratom i postratnim stradanjima osiromašeno stanovništvo borilo se za egzistenciju. Hrvatska je bila još daleko od slobode prekograničnog zapošljavanja njenih građana u EU zemljama.

Rezultat ovakvog stanja je bio potpuno napuštanje desetljećima uspostavljanog sustava stipendiranja učenika iz redova domicilnog stanovništva za zanimanja u ugostiteljstvu uz mentorstvo, stručnu praksu u velikim hotelskim sustavima gdje ih je konačno čekao i rad na neodređeno. Iz takvog sustava su izašli kuhari, konobari, recepcionari, turistički djelatnici koji su mahom danas vlasnici privatnih hotela, restorana, turističkih agencija… Mnogi su svoju karijeru nastavili izvan granica Hrvatske. Došlo je do smanjenja broja kompetentnih, visoko motiviranih djelatnika na neodređeno.

Iz sezone u sezonu mijenjali su se sezonski uposlenici. Godinama su to bili mladi ljudi iz kontinentalnih dijelova Hrvatske, zatim uvođenjem kvota za „uvoz radnika“ djelatnici iz susjednih BiH, Srbije, Crne Gore i nešto udaljenije Makedonije. Iz godine u godinu dostupnost djelatnika i iz tih zemalja polako kopni pa se obuhvat širi i na daleke zemlje poput Filipina.

Lifestyle hoteli i samuraji servisa

„Lifestyle“ hoteli su izbjegli opasnost „McDonaldizacije“ ponudivši potpuno individualan pristup gostu u okruženju koje je ugodno, koje ima „dušu“. Takvi hoteli za svoje djelatnike biraju radije „samuraje servisa“, ljude sa strašću nego sa savršenom diplomom. „Dajte nam ljude koji imaju smisla za socijalni kontakt, koji mogu „razmišljati svojom glavom“ a mi ćemo ih istrenirati za posao i na tome ćemo raditi konstantno.“ To su riječi koje sam 2015. čuo u Berlinu od Emilea Bootsman, direktora hotela Adlon Kempinski Berlin, Dine Soliman, direktorice Brand management Europe Inter Continental Hotel Groups i glavnog direktoara luksuznih hotela „Ruby Hotels“. „Za zaposlenike biramo inspirirane ljude, dobre ljude nastojimo svakako zadržati“.

Kada se govori o „lifestyle“ hotelima onda se misli na hotele koji poštuju osobni izbor svojih gostiju, kojima je stalo do njihovih preferencija. Nekada je to recimo izbor zdravog načina življenja.
Ovi hoteli se razlikuju od hotela u poznatim svjetskim lancima, imaju specifičan dizajn, a iznad svega posjeduju „emocionalni dodatak vrijednosti“. Ovi hoteli vrlo tijesno ostvaruju kontakt s lokalnom zajednicom po pitanju životnog stila, interijera, gastronomije, uključenja u zbivanja…

Lifestyle hotel kao „dnevni boravak“ lokalne zajednice

Mnogi hoteli su povijesne građevine i temeljem te povijesti stvaraju svoju „priču“ (history-story). Na primjer Hotel Adlon Kempinski koji je izgrađen dvadesetih godina prošloga stoljeća, svake druge subote u mjesecu priređuje plesnu swing music večer. To zahtjeva kompletno pražnjenje hotelskog predvorja od namještaja i još drugih napora ali rezultati su izvanredni. Na plesne večeri im dolaze tri generacije obitelji, stvaraju se snažne emotivne veze s hotelom, njegovom prošlošću, tradicijom… Zanimljivo da ovakvo druženje rado prihvaćaju i mladi.

Jedan drugi primjer, možda na neočekivanom mjestu, je hotel „Bigeste“ u Ljubuškom u Zapadnohercegovačkoj županiji, BiH. Ovaj mali gradski hotel pod vodstvom legendarnog hotelijera Stjepana Primorca ostvario je upravo ono što su top menadžeri najluksuznijih hotelskih lanaca govorili u Berlinu. Stvorena je jaka emotivna veza s lokalnom zajednicom. Hotel ima fantastičnu gradsku kavanu u kojoj čak šest slastičara izrađuje slastice za svoje goste ali i za brojna događanja izvan hotela. Odličan hotelski restoran također je točka okupljanja u središtu Ljubuškog. Hotel ima i konferencijske sale s opremom. Naravno da racionalni vlasnici nisu propustili jednu etažu građevine namijeniti poslovnim prostorima među kojima prednjači onaj DMa. Tu je i parkirna garaža, a sobe i usluga su na razini 4 zvjezdice. U hotelu učenici ugostiteljske škole obavljaju svoju praktičnu nastavu i dobivaju priliku stalnog zaposlenja nakon školovanja. Jednom mladom „samuraju servisa“ čast je raditi u ovakvom hotelu koji pulsira životom kroz cijelu godinu. Hotel je često domaćin raznim zbivanjima od interesa lokalne zajednice a sudjeluje i u lokalnim događanjima.

Povratak u budućnost ?

Ova poznata i popularna ZF komedija Roberta Zemeckisa na duhovit nas način upućuje kako ponekad trebamo zaviriti u prošlost kako bismo izbjegli pogreške u budućnosti. Kad pogledamo razvoj turizma u šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, vidimo da je nagli razvoj potražnje zahtijevao organizirani pristup stvaranja kvalitetnih kadrova u turizmu. „Čovjek je ključ uspjeha“, često se ističe na stručnim skupovima o turizmu.

U dvadesetom stoljeću je za razliku od 21. bilo nestašice slobodnog investicijskog kapitala za izgradnju kvalitetnih smještajnih objekata. Takve objekte je gradila država kroz svoja poduzeća temeljem inozemnih zajmova. S druge strane da se spriječi veći egzodus stanovništva iz priobalja i s otoka, otvarane su ugostiteljske škole koje su „pratile“ investicije u smještajne objekte. Nakon školovanja uz praksu u hotelskim kućama, učenici su postajali stalni djelatnici s tako zvanom preraspodjelom slobodnog vremena. Sezonalnost je i tada bila glavna karakteristika našeg turizma pa su djelatnici „potezali“ koliko god su mogli tijekom ljeta da bi višak radnih sati pretvarali u slobodne dane u ostatku godine. Slobodni dani, godišnji odmor pa treninzi u struci, raspremanje i  pripremanje hotela „zatvarali“ bi cjelogodišnji radni ciklus od sezone do sezone. Plaće su i tada bile male i poslovično manje od prosjeka pa se dodatna zarada mogla ostvariti plasmanom vlastitih poljoprivrednih proizvoda u hotelska poduzeća.

Hotelska poduzeća su imala i „recepcije kućne radinosti“ putem kojih su, uz proviziju, punila kapacitete u kućnoj radinosti svojih djelatnika. Ali ni to nije sve, kao u popularnoj reklami, uz pomoć poduzeća djelatnici su dolazili do povoljnih stambenih kredita. Uvjet je bio da se u stambenoj kući izgrade i sobe za turiste kako bi povrat kredita bio sigurniji.

Nerijetko su djelatnici hotela nastupali pred gostima hotela kao članovi folklornih skupina, klapa, muzičkih sastava. Lojalnost gostiju bila je na visokoj razini, dolasci i odlasci gostiju redovito su bili prožeti snažnim emocijama. U hotelima su se djelatnici vjenčavali, tu se izlazilo u slobodno vrijeme, tamo se slalo svoje goste iz kućne radinosti na večernji izlazak. Stariji članovi obitelji djelatnika su kao barkarijoli prevozili goste hotela do tajnovitih plaža a oni najmlađi su zarađivali džeparac jednostavnim sezonskim poslovima.

Vidimo puno sličnosti s nastojanjima najprestižnijih luksuznih hotela. U Berlinu je na slikovit način opisana ta emotivna poveznica između hotela, lokalne zajednice i gostiju. U jednom hotelu visoke razine luksuza u holu imaju pržionicu kave. Kavu prži, zatim melje i priprema kao napitak jedan domaći „samuraj servisa“. Taj hotel je imao najveći broj pritužbi gostiju u svojoj povijesti u nekoliko dana izbivanja kava majstora  kad je udavao svoju kćer. Svakom gostu koji je bio razočaran izostankom doživljaja ovog jedinstvenog rituala trebalo je posebno objašnjavati zašto je do toga došlo. Razlog odsustva je bio prihvatljiv pa su gosti navalili s čestitkama i poklonima…

„Naši djelatnici isporučuju ono što mi kao brand obećavamo. Naša usluga je prožeta emocijama. Zato su u našem poslovanju djelatnici na prvome mjestu“ .  Slažu se direktori najprestižnijih hotela.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Globalna ekonomska kriza i turizam

 

Poremećaj u globalnom dobavnom lancu

U različitim zemljama svijeta vlada nestašica različitih dobara. Djelomično je to rezultat Corona krize ali i povećani društveni razvoj i povećana potrošnja također negativno utječu na resurse.

Kina na primjer ima krizu ugljena i papira, što opet utječe na sve ostale kineske proizvode – od tekstila, preko igračaka do čipova za iPhone. Upravo će ti proizvodi najviše nedostajati ostatku svijeta u vrijeme tradicionalne kupovne groznice za Božić.
Glavni problem je kriza električne energije, zbog koje veliki broj kineskih pokrajina ostaje bez struje.
Čak više od polovice električne energije u Kini dolazi iz ugljena koji je poskupio u cijelom svijetu. Ti se troškovi ne smiju prenijeti na kineske potrošače zbog strogog ograničenja cijena, i zbog toga energetske tvrtke smanjuju proizvodnju. Neki stručnjaci predviđaju sličan scenarij i u Europi vezan uz fosilne energente.

U SAD-u manjak toaletnog papira

U SAD vlada manjak igračaka i toaletnog papira. Nižu se upozorenja da ovog Božića „Djed Božićnjak“ neće moći ispuniti mnoge želje. Na udaru nestašice su i odjeća, buteljirana voda, hrana za kućne ljubimce …
U nekim pak slučajevima, nestašice su uzrok problema povezanih s Covidom u drugim zemljama. Američki Nike mnoge svoje proizvode proizvodi u zemljama jugoistočne Azije, poput Vijetnama, gdje su tvornice zatvorene. Na žalost i kada počne proizvodnja isporuka je otežana zbog naglog porasta potrošnje u SAD, poremećaja u transportu dobara, preopterećenosti infrastrukture poput luka, cestovnih i željezničkih mreža.

Zbog nedostatka čipova smanjuje se proizvodnja automobila

Problem manjka proizvodnje automobila osjeća se u Indiji ali i u Europi. Neki proizvođači automobila su drastično smanjili a neki, poput Škode, potpuno prekinuli proizvodnju automobila. Radnici su poslani kućama uz najavu da se do kraja prvog kvartala 2022. najvjerojatnije neće ni vraćati u tvornice.
Nestašica i veliko poskupljenje ugljena i posljedično električne energije, uzrokovali su i veliko povećanje cijena čelika i cementa koji se koriste u građevinarstvu. To snažno pogađa Indiju koja ima primat u proizvodnji ovih dobara. Stanovništvo već osjeća rast inflacije i rast cijena prehrambenih proizvoda.

Južna Amerika bez vode i kave

Velika suša koja je pogodila Brazil drastično je smanjila urod kave ali došlo je i do krize u opskrbi električnom energijom zbog niskih vodostaja rijeka i jezera koje su osnova za pokretanje turbina hidroelektrana. Nestašica vode se osjeća u još nekim zemljama Južne Amerike poput Bolivije.

U zemlji bogatoj naftom i plinom za energiju koriste drvo

Nigerijci ubrzano uništavaju šume kako bi koristili drvo za – kuhanje. Iako imaju velike zalihe nafte i zemnog plina, visoka cijena tih energenata i njihova nestašica natjerala je stanovništvo na sječu šuma i korištenje drva za kuhanje.

U Libanonu nema kraja nevoljama

U Libanonu nedostaje goriva, posljedično i električne energije ali i vode i lijekova. Sve to utječe na formiranje novih valova migracije. Ova zemlja jednostavno nema sreće, nikako da se izvuče iz lančanog kriznog ciklusa koji ne prestaje već desetljećima. U svim svjetskim regijama imamo nestašice prouzročene “zelenom tranzicijom” i klimatskim promjenama.

Ekologija i ekonomija „u klinču“

Kad se sumiraju sve ove informacije koje prenose RTL i T portal, razvidno je da Covid pandemija nije jedini razlog uzdrmane ekonomije. Energetska tranzicija koja je neminovna zbog potrošenih resursa fosilnih goriva i iznimno štetnog utjecaja na okoliš kojega je stvorilo izgaranje istih od početka prve industrijske revolucije uzdrmala je svijet. Od druge polovice 18. stoljeća do danas ugljen, nafta i derivati bili su glavni energent.

Kroz tekst možemo usporedno pratiti štete nastale nestašicom i poskupljenjem ugljena kao i one koje su posljedica klimatskih promjena. Može se reći da i jedna i druga pojava snažno utječu na ekonomiju u svim dijelovima svijeta. Lančanim rastom cijena i slabljenjem kupovne moći stanovništva ova se erozija društvenog i osobnog standarda još više povećava. U tranzicijskom razdoblju koje će potrajati koje desetljeće, lomovi su neminovni. S jedne strane očajnička borba za zaustavljanje rasta prosječne temperature na zemlji i svih negativnih posljedica koje globalno zatopljenje donosi, u oštrom je sukobu s tradicionalnim odnosom prema okolišu i resursima na drugoj strani. Po cijenu kolapsa eko sustava želi se povećavati stope rasta BDPa ali i rasta prihoda moćnih kompanija i pojedinaca koji trguju fosilnim gorivima.

Turizam „u krivulji“

Turizam, ma koliko se ove godine snažno oporavio, ne može biti imun na ovakve šokove prema kojima Covid pandemija izgleda kao manji problem. U svim predviđanjima razvoja turizma moramo biti svjesni uzročno – posljedičnih utjecaja ekonomskih kriza na turizam.

Kad Škoda zatvori sve tvornice u Češkoj i pošalje radnike doma, neće samo njihova kupovna moć pasti. Mnogi kooperanti, distributeri, serviseri vozila osjetit će pad prihoda. Pad prihoda i povećanje troškova smanjit će proračun za godišnje odmore radnika, obrtnika, kompletnog srednjeg sloja društva. Smanjena prodaja naftnih derivata također smanjuje prihode brojnim dionicima tog posla. I tako se u svakom segmentu poslovanja smanjeni obujam aktivnosti odražava na smanjenje prihoda dionika tih poslova. Visoki slojevi društva lakše će proći kroz krizu ali i njihova bi se poslovna carstva mogla naći u problemima. Bit će tada manje vremena za ležerni odmor.

Oporavak turizma je nakon ovoljetnog sprinta nastavio usporenim tempom hodanja, stajanja i trčanja svoj maratonski put.
Nama ostaje da pratimo prilike, izvlačimo pouke i učimo se putem na „novo (ne)normalno vrijeme.
Nedopinezic.com

Objavljeno

MARKETING TURIZMA U POSTPANDEMIJSKOJ ERI

Wave 4 Tourism, studentska konferencija u Opatiji

Prošlog vikenda se na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu održala prva studentska konferencija. Konferenciju su organizirale studentice i studenti: Laura Valent Paić, Helena Rogulj, Nika Kurti, Paola Grbeša, Jure Bulović, Marko Blažić, Ivana Lasić, Iva Breulj, Filip Komšić, Štefanija Jelačić i Katarina Bosanac. Uz mentorstvo Prof. dr. sc. Daniela Gračan, Prof. dr. sc. Romina Alkier, Mag. oec. Ivan Butković, Mag. oec. Romina Agbaba, Mag. oec. Tatjana Špoljarić i predavačice Ive Barić, konferencija je trajala 4 dana, imala je 4 sesije i 16 govornika.
Bio sam počašćen pozivom studenata da održim predavanje u sklopu sesije o marketingu. Uz izvrsno moderiranje PR i event managerice Maje Lene Lopatny iz Aminessa, imali smo prilike razmijeniti informacije i iskustva između sjajnih predavača.

VRIJEME ZA REDEFINIRANJE POSLOVANJA

Marketing u punom značenju podrazumijeva potpunu predanost ostvarenju neke ideje. Ideja je zapravo uzvišeni cilj. Taj cilj mora biti usklađen s prilikama u kojima živimo. Marketinškim aktivnostima želimo pridonijeti rješavanju globalnih problema tako da djelujemo lokalno. Pandemija Covid 19 samo je ubrzala trendove druge dekade 21. stoljeća. Problemi su očitiji kao i volja za rješenjem.

KLIMATSKI EKSTREMI I PANDEMIJA

Turističko poslovanje iznimno je osjetljivo na klimatske ekstremne pojave i na pandemiju. Navike turističkih putnika se mijenjaju kao i način putovanja, odabir vrste smještaja. Nepoznata turistička odredišta postaju privlačna. Ekološka svijest putnika jača, mijenja se odnos prema životinjskom I biljnom svijetu, prema hrani. Uključenost u lokalnu zajednicu na turističkom putovanju postaje važna.
Doživljajni turizam je dobio novo značenje. Sve je doživljaj, sve je u skladu s trendovima. Način putovanja, smještaj sadržaji na turističkom odredištu, sva tri elementa čine doživljajni paket turističkog putovanja, sve je prožeto snažno izraženom ekološkom sviješću. Ekološka svijest danas podrazumijeva puno širi okvir: održivost, brigu za okoliš, brigu za lokalnu zajednicu, podršku lokalnoj ekonomiji.

PUTUJEMO RADI SEBE I SVOJIH NAJBLIŽIH

Danas, kao turistički putnici, želimo izaći “iz zatočeništva”, osjetiti slobodu, slobodno disati, uživati u malim stvarima. Želimo se više družiti sa svojim bliskim prijateljima, putovati zajedno sa svojom obitelji, želimo se kvalitetno odmoriti, imati svoj komoditet ali opet i biti aktivni, angažirani na putovanju. Svojim putovanjem želimo dati doprinos lokalnoj zajednici, želimo komunicirati s lokalnom zajednicom, naučiti nešto novo, bolje upoznati sebe iz nutra, svoje istinsko ja. Na putovanju se želimo slobodno kretati I osjećati se sigurno.

PUTOVANJA SU INDIVIDUALNA, SLOBODNO KREIRANA

O putovanjima se odlučuje u posljednji čas, ovisno o uvjetima za putovanje. Planovi o putovanju se razrađuju u krugu obitelji I prijatelja. Putuje se najviše automobilom, događa se I veliki povratak putovanja vlakom (www.regiojet.com ), popularni su mini i mikro kruzeri, najam malih plovila, kuća za odmor, mobilnih kućica u kampovima, kućica na stablu…Hrvatska je profitirala od putnika koji su do sada putovali na udaljenije destinacije.

ZA SMJEŠTAJ SE BIRA ONAJ S VEĆOM PRIVATNOŠĆU – PRIVATNI SMJEŠTAJ JE IN

Traže se dodir, kontakt s prirodom, zona privatnosti, komfor boravka, zabavni sadržaji u samom smještaju, dobra geo lokacija za izlete, mirno okruženje, dobra gastronomska ponuda. Ljubaznost i uslužnost domaćina jesu na cijeni kao i visoka razina higijene i mogućnost kontrole kontakata s većim brojem ljudi.

Ugošćavanje manirom najboljeg prijatelja ona je razina usluge koju gosti očekuju u malim, obiteljskim boutique hotelima, hotelima s pet zvjezdica i luksuznim vilama, dobrim restoranima. Osobni kontakt s gostima I dalje je vrlo važan, iako se odvijao putem platformi za razgovor. Cijeni se osobna asistencija I pomoć pri istraživanju turističkog odredišta.
Turistički putnici su u potrazi za jedinstvenim doživljajem. Svatko želi biti poseban gost.

Vrijeme univerzalnih paketa polako prolazi, svaki putnik traži osjećaj posvećenosti, jedinstvenog iskustva. Turistički putnici su u potrazi za “svojim” otokom, “svojom” uvalom, “svojim” selom, “svojim” imanjem, “svojim” domaćinima… nečim što je u trenutku odmora “samo moje”. Zato se cijeni izdvojeno vrijeme posvećeno gostu, osobito u poučavanju nekim vještinama, upoznavanju s “malim tajnama” turističkog odredišta; osobito se cijeni vrijeme posvećeno zabavi djece, obiteljskim doživljajima.

FUNKCIONALNI MARKETING TURISTIČKOG PROIZVODA I DIGITALNI MARKETING

Marketing obuhvaća i koristi sva prethodna saznanja kako bi oblikovao ponudu, upravljao njome promovirao je i prodavao. Funkcionalni marketing turističkog proizvoda je „klasičan“ marketing koji koristi metodologiju istraživanja želja kupaca, kreiranja proizvoda i upravljanja procesima funkcioniranja proizvoda i promocije i prodaje proizvoda. Proizvodom se mora upravljati tako da ga se stalno unapređuje pa u funkcionalnom marketingu moramo imati „upravljački mehanizam“ proizvoda.
Digitalni marketing koristi digitalne alate za promociju i prodaju turističkog proizvoda po „AIDA“ metodologiji : (attract, interest, desire, action), privući pozornost, pobuditi interes, pojačati želju, dovesti do akcije – kupovine.

MARKETING TURIZMA U POST COVID ERI

Marketing turizma u post Covid eri mora uzeti u obzir sve promjene kod turističkih putovanja, promjene kod očekivanja putnika. Marketing mora biti snažno angažiran u ostvarenju održivosti turističkog proizvoda i mora poštivati „eko očekivanja“. Važna zadaća marketinga je i praćenje tehnoloških promjena kod prometnih sredstava. Uvažavanje svih dionika turističkog odredišta iz javnog, privatnog i nevladinog sektora bitan je elemenat uspješnosti marketinga. U prvi plan suvremeni marketing ističe jedinstvenost doživljaja turističkog odredišta. Tu dolazimo do izvorne kulturne baštine turističkog odredišta, do tradicijskih vrijednosti čijim se isticanjem pojačava jedinstveni doživljaj i podiže vrijednost turističkog odredišta.
Nedopinezic.com