Kategorija: Turizam

Objavljeno

Dalekosežne posljedice rata u Ukrajini

 

Turizam, hrana, energija, voda

Rat se u Ukrajini, na žalost, nastavlja. Brutalnost ruske invazije i svih posljedica rata svakim danom postaju sve veći. Izgubljeni su mnogi ljudski životi, milijuni ljudi su protjerani iz svog doma i bore se za čistu egzistenciju. Kraj se još ne nazire, vojni stručnjaci predviđaju „produženo trajanje ratnih djelovanja“, spominju se godine…

Svima je jasno da se svijet mijenja, iako mnogi misle da je to samo privremeno. Međutim svaki rat a naročito rat u Europi u koji su uključene najveća zemlja svijeta i najveća europska zemlja proizvodi više posrednih poremećaja u bližem i širem okruženju.

Turizam

Svjetska turistička putovanja se još nisu ni počela oporavljati od posljedica pandemije koja je u dvije godine devastirala sektor a već je nova kriza počela uzimati danak. Zračni prijevoz je prvi osjetio zabranu letova između zapadnog svijeta i Rusije, te obavezu zaobilaženja zračnih koridora iznad Rusije. Dva važna emitivna tržišta, Ukrajina i Rusija „izbačena su iz igre“ a turistički dolasci u susjedne zemlje su se prepolovili. U značajnom padu je i interes za ljetovanje na istočnoj obali Mediterana (Turska, Grčka). Daleka, prekomorska, tržišta su također zastala s rezervacijama za Europu. Iz SADa se za sada rezervacije za zapadni Mediteran (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija) odvijaju dobrim tempom, ostatak Mediterana nije „otpisan“, stavljen je „na čekanje“.

Hrvatska ima dobru poziciju, još uvijek neutralnog područja. Ozbiljniju prijetnju predstavlja isticanje političkih tenzija u susjednoj BiH kao i u Crnoj Gori. Ipak, ovog je puta međunarodna zajednica pravovremeno i odlučno reagirala pa su prijetnje pojedinih nacionalnih čelnika utišane te je time smanjen negativan utjecaj na interes za putovanje na hrvatski južni Jadran te u BiH i Crnu Goru.

Jačanje inflatornih kretanja, povećanje cijena energenata, hrane snažno utječu na rentabilnost poslovanja sektora turističkih putovanja. Prijevoz je iznimno pogođen visokim cijenama goriva, grupni se aranžmani oporavljaju sporije od očekivanja.

Posljedicama rata u Ukrajini treba pridodati i još uvijek prisutnu Pandemiju Covida 19 koja u ovom trenutku ponovo bukti u Kini (https://www.slobodnaevropa.org/a/kina-korona-djeca-diplomate/31784853.html) .

Hrana

Ukrajina i Rusija zajedno čine čak četvrtinu svjetskog izvoza žitarica i suncokretovog ulja. To je ujedno i najjeftinija roba na tržištu pa su o tim vitalnim živežnim namirnicama ovisne zemlje koje su većinu svojih potreba namirivale upravo iz Ukrajine i Rusije. To su prije svega zemlje Bliskog istoka  i Sjeverne Afrike. Zemlje koje najviše ovise o uvozu navedenih namirnica, prema izvoru Radio slobodna Europa, su Egipat, Turska, Bangladeš, Indonezija, Eritreja, Kazahstan, Mongolija, Armenija, Azerbejdžan, Gruzija, Libanon i Somalija.

Nedostatak jeftinih namirnica kao i rast cijene energenata, umjetnog gnojiva ali i klimatskim promjenama uvjetovane suše i propast ljetine na nekim dijelovima svijeta, sve to utječe na rast cijena hrane. To poskupljenje ima najsnažnije posljedice na najsiromašnije, rizik od gladi naglo se povećava.

Pored rizika od masovnih pomora glađu najsiromašnijeg stanovništva povećava se i rizik od masovnih nemira zbog povećanja cijena. Takvi nemiri su u nedavnoj prošlosti kulminirali tako zvanim „Arapskim proljećem“. Političke nestabilnosti i nemiri u mnogoljudnim zemljama za čas se mogu pretvoriti u građanski rat i međunarodni sukob.

Ne osjećaju samo najsiromašnije zemlje posljedice nedostatka žitarica i ulja iz Ukrajine i Rusije. Španjolska je na primjer čak 22% potreba za stočnom hranom namirivala uvozom kukuruza iz Ukrajine.

Čini se da Ruska vojna invazija „igra upravo na  kartu“ onemogućavanja izvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda morskim putem. Plovidba Crnim morem je rizična, najvećim dijelom nemoguća. Najveće ukrajinske luke u Azovskom i Crnom moru su uništene i okupirane od strane ruskih snaga. Agresija se nastavlja prema zapadu crnomorske obale s očitim ciljem potpunog zaprečavanja Ukrajini pristupa moru.

Globalna sigurnost hrane je „uzdrmana“ i u slučaju produžetka rata u Ukrajini bit će ozbiljna prijetnja otvaranju novih kriznih žarišta u svijetu.

Energija

U Europi najrazvijenije zemlje energetski ovise o ruskom plinu i nafti a gotovo sve europske zemlje uvoze značajne količine ovih energenata iz Rusije. Europska unija pokušava osigurati neovisnost o ruskim energentima i fosilnim gorivima uopće. U tu je svrhu napravljen plan koji se treba ostvariti do konca ovog desetljeća. U međuvremenu se ugovaraju alternativni dobavni pravci iz SADa i Bliskog istoka, odnosno Sjeverne Afrike.

Rusija je  prije invazije na Ukrajinu sklopila čvrsto savezništvo s Kinom. Kina treba energiju iz Rusije ali do sada nije uspostavljen odgovarajući transportni lanac između crpilišta u Rusiji i kineskih mjesta prerade i potrošnje. To će se u narednom razdoblju ubrzati. Kina još uvijek predstavlja za polovinu manje tržište od europskog što se tiče plasmana ruskih energenata. Ruski energenti su među najjeftinijima, s najkraćim i najekonomičnijim  transportnim pravcima i zbog toga su se do sada europske zemlje u velikoj mjeri oslanjale na te izvore.

„Dogovor s vragom“ kumovao je desetljećima zapostavljanih drugih dobavnih pravaca, usporavanju razvoja alternativnih izvora energije ali i nepobitnom doprinosu jačanja ratnih snaga i želja u Rusiji. Rezultat takve politike i njenog pretvaranja u otvoreni sukob je nagla nestašica energenata uz podizanje cijena iznad povijesnih granica. Sve to će poskupjeti, usporiti i smanjiti transport roba i putnika a možda i proizvodnju nekih dobara. Prioritet će biti osiguranje energije za grijanje stanovništva i za proizvodnju električne struje za široku potrošnju. No kako je već pandemija pokazala da strateška industrija treba ostati u „vlastitom dvorištu“ to će potrebe za snabdijevanjem industrije energijom u EU zemljama i dalje rasti. Zbog toga se razmatra produljenje proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama pa čak i izgradnja novih „nuklearki“ u svim zemljama Europske unije.

U svakom slučaju cijene energije rastu i neće se više vratiti na razinu koja je bila prije 24.2. kada je počela vojna agresija Rusije na Ukrajinu.

Voda

Voda je izvor života. Zbog klimatskih promjena ali i pretjeranog korištenja vode iz nekih vodotoka, zatim zbog deforestacije- paljenja i krčenja šuma, dolazi do padanja razine vode u rijekama, jezerima čak i u Mrtvom moru. Takav scenarij doprinosi širenju pustinja i smanjenju kapaciteta pitke vode. Prva linija stradanja su flora i fauna na takvim područjima zatim, poljoprivredna proizvodnja i na koncu egzistencija ljudi. Uništavanjem složenih eko sustava virusi sa životinjskih vrsta prelaze na čovjeka, stvaraju se virusne pandemije.

Zbog prijetnje gladi milijuni ljudi su pokrenuli migrantsku plimu koja iz područja Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka pokreće stanovništvo prema Centralnoj i Zapadnoj Europi.

Rat u Ukrajini je ubrzao sve ove procese i učinio već i blisku budućnost čovječanstva vrlo neizvjesnom.  Mnoge se nedaća najviše „prelamaju preko leđa“ Europe koja postaje iznimno ranjivo područje.

Što učiniti ?

Običan se čovjek pita – što ja mogu učiniti ? Nerijetko se ljudi pomire sa sudbinom uz konstataciju kako se tu ništa ne može učiniti i „bit će kako bude“. To „bit će kako bude“ ima vrlo visoku cijenu jer nas sprječava u proaktivnom pristupu i na kraju ovisimo o tuđoj pomoći ako je dostupna.

Proaktivni pristup podrazumijeva učenje, proučavanje i djelovanje u „svom krugu utjecaja“.

Održavanje turističke potražnje

Što se turizma tiče, kontakt s vjernim gostima, ugađanje njihovim željama, prilagodba njihovim mogućnostima možda izgledaju naporno ali sve to osigurava prihod od turizma i u najtežim trenucima. Isto se odnosi i na domaće turističko tržište. I ono je podcijenjeno i prilično zanemareno. Sljedeće što treba učiniti je specijalizacija ponude prema onim skupinama gostiju koji biraju samo takvu, specijaliziranu ponudu.

Obitelji s malom djecom, ljudi treće životne dobi, ljudi s poteškoćama u kretanju, gosti s posebnim prehrambenim potrebama,  gosti s kućnim ljubimcima, aktivni turisti – biciklisti, ronioci, planinari …Svi oni biraju turistička odredišta i pružatelje usluga prilagođene njihovim prioritetima, ograničenjima ili posebnim zahtjevima. Specijalizirana ponuda je još uvijek nedostatna pa specijalizacija znatno pomaže boljem tržišnom pozicioniranju ponuditelja. https://www.suedtirolprivat.com/de/suedtirol-privat.html , https://www.adac.de/reise-freizeit/ratgeber/barrierefreier-tourismus/ , https://www.oesterreich-familienhotels.at/?gclid=CjwKCAjwo8-SBhAlEiwAopc9W7k-8WovGLGsvZ796XA3O2LqQEcBiDDCcZHzb4Ct_fcjMogcRv6xohoCJYcQAvD_BwE

Hrana i turizam

Hranu možemo u dobrom dijelu proizvoditi sami i time smanjiti troškove i utjecati na kvalitetu prehrane. Već su dobro poznate inicijative urbanog vrtlarenja, zgradarskog vrtlarenja, uzgajanja povrća i začinskog bilja u kućnim uvjetima, na terasama, balkonima, u vertikalnim vrtovima.  (https://grama.com.hr/vrtlarenje-u-gradu/ , https://homeogarden.com/hr/organski-vrt-usred-grada-koji-zauzima-vrlo-malo-prostora/ https://www.agroklub.com/agro-hobi/uzgoj-povrca-u-loncimateglama/38397/  ). Na ruralnom području su mogućnosti još i veće.

Dovoljno bi bilo privesti originalnoj svrsi zapuštena poljoprivredna zemljišta, vrtove i oranice. Onaj tko ima svoje zemljište nema razloga za čekanje, ako nemamo svoje možemo se udružiti s nekim tko ima zemlju ali mu fali radna snaga. Poljoprivredna zemlja se može i iznajmiti od privatnog vlasnika od općine, države. I u najam se može ići udruženo. U nekim gradovima je pokrenut projekt zakupa vrtnih gredica…( https://mojgruntek.hr/ ) Mogućnosti su mnoge, kako se kaže „gdje ima volje ima i načina“.

Energija i turizam

Nadomjestak klasičnih izvora energije i ušteda energije je najizazovnije područje. Tekuće gorivo za vozila i strojeve je nešto što je teško nadomjestiti ako ne promijenimo sama vozila i strojeve ili ne napravimo preinake na vozilima i strojevima.

Pomalo postaje jasno da će automobili s pogonom na dizelsko gorivo ustupiti mjesto onima s hibridnim pogonom. Benzinski će motori biti nešto duže u upotrebi osobito u varijantama hibridnih vozila. Benzinski se motori mogu adaptirati za korištenje tekućeg plina ali i to je prijelazna varijanta. Sve više ima električnih automobila koji trebaju punjenje što je opet lakše izvedivo na selu nego u gradu. U urbanim centrima ovisimo o javnim punionicama dok nam privatni priključak omogućava punjenje kad god nam je to potrebno. Putem običnog priključka može se baterija električnog vozila  napuniti tijekom noći do dovoljne razine kapaciteta za gradske i prigradske vožnje po danu.

Sljedeći korak će biti  vozila koja će kao pogonsko gorivo koristiti tekući vodik. Tekući će vodik u gorivim ćelijama proizvoditi električnu energiju za pogon motora ili će jednostavno zamijeniti ostala tekuća goriva u motorima s prilagođenima sustavom unutarnjeg izgaranja. Punjenje spremnika vozila s tekućim vodikom trajat će kao i ono kad punimo spremnik plinom https://www.volvotrucks.hr/hr-hr/news/insights/articles/2020/jun/hydrogen-fuel-cells-all-your-questions-answered.html

Naravno na troškove prijevoza možemo utjecati i tako da više pješačimo, vozimo bicikl, skuter, običan ili elektro…

Što se tiče energije domaćinstva, prvo što možemo učiniti je utjecati na učinkovitost trošenja energije. Dobra stolarija, izolirana ovojnica objekta, izolirano krovište već štede najmanje 30% energije za hlađenje i grijanje http://energetska-obnova.hr/

Električnu energiju možemo štedjeti postavljanjem štedljivih rasvjetnih tijela, uporabom štedljivih kućanskih aparata,  primjenom sustava grijanja sanitarne vode uz pomoć sunca. Sljedeći koraci koji stoje na raspolaganju iziskuju veća ulaganja ali se na duži vremenski rok isplate. To je u prvom redu postavljanje sustava dizalica topline gdje se uz minimalnu utrošenu električnu energiju postižu optimalni rezultati kod grijanja i hlađenja objekta. https://regulator.hr/savjeti/sto-su-dizalice-topline-kako-rade/  Konačno, za potpunu energetsku neovisnost možemo instalirati malu solarnu elektranu. https://tris.com.hr/2021/11/intervju-vjeran-pirsic-eko-kvarner-fotonaponske-elektrane-su-buducnost-stoje-manje-od-50-tisuca-kuna-instalirate-ih-u-3-tjedna-ulozeno-bez-poticaja-vratite-u-6-9-godina-i-nakon-toga-imate-bes/

Voda i turizam

Briga za resurs vode spada u temelj ekološkog pokreta. Pitka voda je najugroženiji resurs. Mnoga područja čak i u Hrvatskoj oskudijevaju s kvalitetnom mrežom distribucije pitke vode prema kućanstvima. Ispuštanjem štetnih tvari u okoliš, onečišćuju se izvori pitke vode. To je posebno izraženo na kraškom tlu, dakle upravo na našem priobalju i otocima. Kraško tlo je poput „švicarskog sira“, puno pukotina, jama, spilja koje omogućavaju skupljanje vode ali  i propuštanje neželjene supstance s površine zemlje u prirodne spremnike vode pod zemljom. Ne doprinose samo industrijska zagađenja i divlja odlagališta otpada opasnosti od kontaminacije pitke vode. Povećanju opasnosti doprinose i domaćinstva s neodgovarajućim zbrinjavanjem vlastitih otpadnih, odnosno fekalnih voda.

Pitku vodu treba štedjeti. Skrban odnos prema potrošnji pitke vode najočitiji je u korištenju pitke vode za sekundarne potrebe poput pranja vozila ili zalijevanja ukrasnog bilja, poljoprivrednih kultura. Kao sekundarna voda, pročišćena voda iz kanalizacijskog sustava trebala bi biti upotrebljena upravo za zalijevanje zelenih površina. Gdje god postoji migućnost skupljanja kišnice bilo za korištenje kao sekundarne vode ili čak kao sanitarne vode, to treba iskoristiti. Posebnim sustavom filtracije kišnica, puno mekša voda, može se koristiti i za piće. Primarna, pitka voda može se štedjeti u turističkim objektima isticanjem ekoloških poruka o potrebi štednje vode kao i ugradnjom uređaja koji smanjuju potrošnju vode u sanitarijama https://nobel.ba/proizvodi/sistemi-ustedu-vode-i-energije/?to_page=2 .

Turizam – pokretač promjena

Kao što je u digitalnoj transformaciji poslovanja turizam odigrao ključnu ulogu (sjetimo se OTA platformi, online rezervacijskih sustava za avio karte, najam automobila, narudžbu hrane, digitalnih alata za administraciju u turizmu i slično), tako prihodom od turizma možemo financirati novi pristup energiji, hrani, vodi. U cijenu turističke usluge uračunati su energija, hrana, voda kao nužan trošak. Smanjenjem tog troška postižemo bolju isplativost poslovanja. Opet za ulaganje u novi, ekonomičniji pristup energiji, hrani, vodi potrebna su financijska sredstva.

Zato je pametno dio zarade od turizma usmjeriti upravo u investicije prema ekonomičnom i ekološki prihvatljivom gospodarenju energijom, hranom i vodom. Kad se na vlastita sredstva pridodaju ona iz namjenskih EU fondova onda imamo dobar ulog za sigurniju budućnost https://dantes.com.hr/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-i-digitalni-marketing-u-malinskoj/ .

www.nedopinezic.com

Objavljeno

8. Forum obiteljskog smještaja Istarske županije

Mali kongres iznajmljivača Istre

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Pula i Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula održan je 8. FOS u subotu 02. 04. 2022. u Rapcu.
Načinom organizacije i odabirom tema FOS u Istri nastavio je tradiciju vodećeg mjesta u pozicioniranju obiteljskih mikro poduzetnika u turizmu.
Na FOSu je predstavljan Nacionalni program oporavka i otpornosti, o prilikama za obiteljske mikro poduzetnike u turizmu govorio je Igor Radić, savjetnik ministrice turizma i sporta.

Nedo Pinezić, savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici govorio je o obiteljskom smještaju kao velikoj snazi hrvatskog turizma osobito po pitanju demografske obnove i multiplikacije učinaka turističke potrošnje.
Dekanica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke predstavila je novi program stručnog usavršavanja za iznajmljivače a Ana Karlić, iz Odjela za internacionalizaciju Hrvatske gospodarske komore, predstavila je B2B turizam online platformu Hrvatske gospodarske komore.
O tome kako zadržati goste i privući nove putem društvenih mreža govorio je Mario Gigović.

Astrid Glavičić, direktorica Turističke zajednice Labina, Ticiana Trošt Kožljan iz Županijske komore Pula, Ella Dvornik, influencerica, Massimo Piutti, predsjednik Uprave Mon Perina i Branko Mejak iz tvrtke Mijena sudjelovali su na okruglom stolu s temom – Utjecaj društvenih mreža i influencera na promociju destinacije i produljenje sezone.

Program Foruma obiteljskog smještaja uključio je i pokaznu radionicu pripreme sobe za goste, kao i interpretativnu šetnju kroz Starogradsku jezgru Grada Labina u pratnji Giuseppine Martinuzzi.
8. FOS Istarske županije bio je odlično posjećen, tražilo se mjesto više u hotelu „Hedera“ hotelskog naselja Maslenica. Jednoglasan zaključak svih prisutnih bio je da su ovakvi susreti „u živo“ iznimno važni pa je velika zahvala upućena glavnoj organizatorici FOSa gospođi Jasni Jaklin Majetić predsjednici HGK Županijske komore Pula.
www.nedopinezic.com

Objavljeno

Obiteljski smještaj – snažan adut hrvatskog turizma

Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.
U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Mariott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Rat u Ukrajini i solidarnost obiteljskog smještaja

80% svih iz Ukrajine iseljenih osoba u Hrvatsku smješteno je u privatnom smještaju. Airbnb i Airbnb.org najavili su da će Airbnb.org ponuditi besplatno, kratkoročno stanovanje za do 100.000 izbjeglica koje bježe iz Ukrajine. Ove će boravke financirati Airbnb, Inc., donatori Airbnb.org fonda za izbjeglice i velikodušnost domaćina putem Airbnb.org.

Ta emotivna povezanost gostiju i domaćina javljala se i ranije kod velikih kriza.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”. Oni su, pored vlasnika „vikendica”, okosnica turističkog prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj kategoriji turista održava se promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama na turističkom području i u najtežim vremenima.

Koliki je ekonomski utjecaj obiteljskog smještaja ?

Znamo da izdaci za noćenje iznose 25 do 30% ukupne potrošnje na turističkom putovanju. Znači da 70 do 75% potrošnje otpada na sve druge usluge: Transport, trgovinu, prehranu, zabavne i rekreativne sadržaje i sl. Ako je prosjek 100, 30 ostaje kod domaćina a 70 se raspoređuje na sve druge pružatelje dobara i usluga.
Posljednji poznati podaci iz 2018. objavljeni su 2019. Prema njima prosječno domaćinstvo raspolagalo je sa 6 postelja. Po jednom domaćinstvu ostvareno je prosječno 45.000,00 kuna prihoda. Bilo je registrirano 100.000 domaćinstava koja su ostvarila 4,5 milijardi kuna prihoda. To je tek 30% od ukupne potrošnje na putovanju. Ukupna potrošnja je dosegla gotovo 16 milijardi kuna. Zahvaljujući obiteljskom smještaju svi ostali su prihodovali 11,5 milijardi kuna.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Snaga mikro poduzetništva

Europska komisija je još 2005. godine u svojoj preporuci objavila definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća a 2016. posebno naglasila značaj mikro, malih i srednjih poduzeća:
• „MSP-ovi predstavljaju 99 % svog poslovanja u EU-u.
• Oni su stup njegovog gospodarstva. Oni stvaraju dva od svaka tri radna mjesta.
• Godine 2013. više od 21 milijuna MSP-ova osiguralo je gotovo 90 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Oni stimuliraju osjećaj poduzetništva i inovacije, pomažući unaprjeđivanje europske konkurentnosti, gospodarskog rasta i zaposlenosti.“

Definicija mikro poduzetništva

– Ima od 0 do 10 zaposlenih
– Ima imovinu i / ili financijski promet do 2 milijuna eura godišnje
– Posluje po važećem zakonu
– Plaća porez
Obiteljski smještaj po svim kategorijama spada u mikro poduzetništvo.
Mikro poduzetništvo kroz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPGu treba cijeniti i poticati jer se poslovanje s privatnim nekretninama može odvijati i na drugačiji način, nepovoljniji za sustav turističkih zajednica.

Vlasnik stana ili kuće može iste iznajmiti jednostavnim Ugovorom o najmu stana.
• Stan može iznajmiti i strancu
• Stranac iz EU i zemalja EEP, kao i hrvatski građanin može boraviti van mjesta prebivališta bez obaveze prijava boravišta 90 dana u 180 dana
• To je princip po kojemu funkcionira najam stanova turistima u velikim gradovima u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim EU zemljama…
Kod najma stana nema kategorizacije objekta za pružanje ugostiteljskih usluga pa onda nema ni paušalne turističke pristojbe ni članarine. Zato se u mnogim velikim europskim gradovima javljaju sporovi kojima se traži reguliranje turističkog prometa u nekretninama čiji su vlasnici privatne, fizičke osobe.
• Prednosti ovakvog „nepoduzetničkog“ iznajmljivanja nekretnina nisu zanemarive.
• Porez se plaća po stopi od 10 posto na osnovicu umanjenu za 30%,
• Stanodavac ne plaća turističku pristojbu, članarinu
• Stanodavac ne plaća posredničku proviziju
• Stanodavac ne plaća režije, čišćenje
• Stanodavac ne plaća RTV pristojbu
• Stanodavcu ne dolazi inspekcija
• …

Autogosti spašavaju turističku sezonu

Svijet se mijenja, dijeli se na istok i zapad, hrvatski turizam se vraća tradicionalnim tržištima. U pandemijskim godinama i u ovoj 2022. prednost imaju „drive in” destinacije i to one koje su što bliže polaznoj točki. Automobil je ujedno i sredstvo potrošnje u Hrvatskoj (cestarina, gorivo, trajekti, parkiranje, autopraonice, punionice…) Automobilom se izvoze značajne količine domaćih proizvoda poput maslinovog ulja, vina, sira, pršuta …. Zamislite da se u svaki prtljažnik kod 2 milijuna vozila stavi 6 boca vina i maslinovog ulja za „samoizvoz“. Automobil je „kontejner“ koji sam dolazi po robu, sam je ukrcava i vozi do konačnog odredišta, robu plaća odmah pri preuzimanju, po maloprodajnoj cijeni u gotovom novcu …To je san svakog dobrog prodavača.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Opstanak ruralnih zajednica je ugrožen u cijeloj Europi

Obiteljski turizam je prepoznat kao efikasan „alat“ za poboljšanje života na ruralnom području. Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća.

Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva ali digitalne uređaje i programe i slično. Zbog potražnje koju je stvorio turizam unapređuju se i primarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Turizam je na neki način „sponzor“ razvoja mnogih proizvoda i usluga koji kroz plasman u turizmu „stasaju“ i postaju atraktivni za šire tržište.

Rad na daljinu i digitalni nomadi nova su prilika za revitalizaciju ruralnih područja. Do 2035. godine, prema predviđanjima, milijardu ljudi će živjeti kao digitalni nomadi. Rad na daljinu koristan je za domicilne mlade ljude, stvara se mogućnost povratka mladih i mogućnost dolaska nomada. Najviše se bira obiteljski smještaj, apartman, kuća za odmor. Važna je blizina većeg grada, boravak u prirodi, mogućnosti rekreacije u prirodi. Traži se zdrava hrana – svježe voće i povrće, pa se povezivanje poljoprivrede s turizmom, osobito povrćarstva i voćarstva, podrazumijeva.

Prilika za nove strukovne škole koje spajaju ugostiteljstvo i turizam

U Hrvatskoj je 100.000 domaćinstava registriranih za ugostiteljske usluge. Ako imamo samo jedno dijete u svakom domaćinstvu to je 100.000 djece s predispozicijom za učenje ugostiteljskih vještina (Ako još pribrojimo zemlje Zapadnog Balkana iz kojih bi mladi rado studirali u EU zemlji u kojoj se lakše sporazumijevaju i imaju već poznanike i prijatelje, ova brojka je višestruko veća).
Potreban je novi pristup – hotelijerska škola, po uzoru na Švicarsku, Austriju, Bavarsku, Italiju ..https://www.lhfs-bruneck.berufsschule.it/de/home . I Austrijska gospodarska komora ima svjetski priznate strukovne škole. Turistička akademija poučava mlade ljude svim znanjima i vještinama koje treba jedan hotel: https://www.tourismus-akademie.at/de/ueber-uns/ .

Partnerstvo za budućnost

Izuzetno je dobra vijest što je suorganizator 8. Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula a jedan od predavača je bila i gospođa Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Rijeka. Glavni organizator je Hrvatska gospodarska komora Pula na čelu s predsjednicom Jasnom Jaklin Majetić.
Ovakvo partnerstvo nam je potrebno kako bismo stvarali nove kadrove u turizmu, mlade ljude koji znaju pospremati sobu, kuhati obrok, miješati pića, upotrebljavati digitalni marketing…koji mogu funkcionirati na svakom mjestu u ugostiteljstvu i turizmu i nakon svega postati vrhunski stručnjaci.

Raditi u hotelu i imati dodatne prihode

Pamtimo vremena u kojima smo školovani uz stipendije, radili svakog ljeta u turizmu, bili zaposleni na neodređeno i koristili slobodne dane zimi na račun prekovremenih sati ljeti. Prodavali smo svoje poljoprivredne proizvode hotelskoj kući u kojoj smo radili a hotelska kuća nam je „punila smještaj” putem svoje recepcije kućne radinosti. Ukupan prihod je bio takav da se nismo imali potrebe emigrirati u neku drugu zemlju iako su plaće u turizmu i onda kao i danas bile znatno niže od prosječnih u gospodarstvu. To je bio, a i danas može biti, recept za zadržavanje kvalitetne radne snage u turizmu i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova u društvu.

Održivi i odgovoran turizam vodi računa o potrebama lokalne zajednice, uključuje lokalnu zajednicu, uključuje lokalne proizvode, uključuje lokalne, tradicijske, kulturne vrijednosti.
Hotel ne može nositi eko certifikat ako ne zapošljava najmanje 50% osoblja iz lokalne zajednice i ne poštuje sve naprijed navedeno kao i cijeli niz uvjeta iz agende brige za okoliš.

Suživot i suradnja na korist svih

Umjesto antagonizama koji se razvijaju posljednjih 30 godina, održivom turizmu treba suradnja, suživot lokalne zajednice, malih i velikih poduzetnika u turizmu, vlasti i akademske zajednice na ravnopravnim osnovama. To je recept za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.
U kriznim vremenima treba „staviti glave na kup”.

www.nedopinezic.com

Objavljeno

Kuda ide svijet a kuda turizam ?

Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

U suradnji s turističkim zajednicama na Kvarneru uključili smo se u ciklus predavanja za iznajmljivače. Za sada surađujemo s Turističkom zajednicom Grada Crikvenice i turističkim zajednicama otoka Krka.

U utorak 8.3. održali smo webinar za iznajmljivače s područja Grada Crikvenice a u srijedu, 16. 3. držimo predavanje za iznajmljivače otoka Krka. Tema je aktualno stanje u turizmu s predviđanjima za razvoj.

Živimo u kriznim vremenima

Tri velike krize oblikuju životno okruženje današnjice. To su klimatske promjene, Pandemija Covid 19 i rat u Ukrajini.
Ova tri krizna faktora iako nisu međusobno uvjetovana i povezana ipak imaju zajedničke smjernice utjecaja na daljnji razvoj ekonomije a tako i turizma.

Obnovljivi izvori energije povoljno utječu na smanjenje globalnog zagrijavanja ali i na smanjenje ovisnosti o energentima iz Rusije koja je pod do sada ne viđenim sankcijama zapadnog svijeta.

Zbog Pandemije Covid 19 prekinuti su lanci dobave, stali su proizvodni pogoni u Europi. To je natjeralo vlade mnogih zemalja da se okrenu strategiji proizvodnje najvažnijih dobara „u vlastitom dvorištu“. Hrana i energija su (konačno) na prvom mjestu.

Rat u Ukrajini je „točka na i“. Neki ga već nazivaju početkom 3. svjetskog rata. Činjenica je da svijet ne pamti takvu ljudsku tragediju na europskom kontinentu od završetka 2. svjetskog rata. Milijuni izbjeglih Ukrajinaca svoj spas traže u europskim zemljama. 40 milijuna ljudi praktički ostaje bez osnova za život. To će sve već na ovom stupnju konflikta dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica za sve zemlje Europe. Produbljivanje sukoba donosi nove, nepredvidljive rizike. Ovo je točka prijeloma. Ništa više neće biti isto.

Turistički tokovi se mijenjaju. Stvara se nova politička karta svijeta. Neka nova podjela na istok i zapad vratit će nas u vremena „hladnog rata“ i „željezne zavjese“.

Inflacija neumoljivo napreduje, vrijednost eura pada, vrijednost US dolara raste.
Europska unija ima svoj plan oporavka i otpornosti, svoj zeleni i digitalni plan razvoja.
Što nas čeka ? Što možemo očekivati ? Kako se možemo prilagoditi novonastaloj situaciji ?
Saznajte putem webinara Novi trendovi u turizmu – kako razvijati turističku ponudu ?

www.dantes.com.hr

Objavljeno

Kako rat u Ukrajini utječe na turistička putovanja ?

Geopolitički Ukrajina je pozicionirana u Istočnoj Europi. Ova najveća europska zemlja (Rusija spada u Euro-Azijske zemlje) graniči na istoku s Rusijom, na zapadu s Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom na sjeveru i Moldavijom i Rumunjskom na jugu.

Prve posljedice ratnih zbivanja u Ukrajini na turistička ali i sva druga putovanja nastale su s prvim danom rata. Putovanje u i iz Ukrajine nije preporučljivo, nije moguće, cijela zemlja je ratna zona. Već u samom začetku ratnih djelovanja poremećen je a onda i potpuno obustavljen zračni promet iz i u Ukrajinu.

Blokada zračnog prometa

Već nakon nekoliko dana trajanja sukoba sankcije zapadnih zemalja obrušile su se na rusku ekonomiju i blokadu, izolaciju Ruske Federacije u trgovinskom, financijskom, prometnom smislu. Do ovog trenutka 36 zemalja je zabranilo preletanje i slijetanje ruskih zrakoplova što obuhvaća cijelu centralnu i zapadnu Europu uključujući Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Novi Zeland. Kao protumjeru Rusija je uvela iste zabrane za letove zrakoplovnih kompanija iz tih dijelova svijeta prema Rusiji.

Cijela Ukrajina i pogranični dijelovi susjednih zemalja proglašeni su zonom zabrane preleta zrakoplova. Time su zrakoplovne rute znatno izmijenjene, produženo je vrijeme nekih letova a istočna Europa je stavljena pod opasku praćenja razvoja situacije.

Ukrajina i Rusija van turističkih tokova

Očito je da u kratkoročnom narednom razdoblju Ukrajina i Rusija neće funkcionirati kao receptivno ali ni kao emitivno turističko tržište. Što se Rusije tiče, zbog prometne blokade ali i zbog nametnutih sankcija putovanja njenih državljana u zemlje Europske unije neće biti moguća dok traju ove mjere.

Dalekoistočna tržišta

Putovanja s dalekih tržišta, osobito iz zemalja dalekog istoka prema Europi također se neće oporaviti očekivanim tempom. Prekid uzrokovan Covidom nastavit će se i u post Covid vremenu zbog rata u Ukrajini koji “se čita” kao rat u Europi.

USA tržište

Nešto je povoljnija situacija na tržištu USA. Za sada su zemlje zapadnog Mediterana u prednosti kod planiranja putovanja, preporuke idu za tim da se rezervacije rade u zadnji čas za ostali dio Europe.
Usporavanje ranih rezervacija nije nastalo samo zbog rata u Ukrajini, savjetnici za putovanja preporučuju čekanje zbog očekivanih tržišnih natjecanja avioprijevoznika za svakog putnika u trenutku kad se putovanja pokrenu u masovnijem obliku a i problemi s povratom novca kod otkaza su „opekli“ one koji su imali naviku ranih rezervacija.

Zaobilaženje rezervacijskih platformi ?

Još jedna preporuka američkih savjetnika za putovanja je zanimljiva. Neki iskusni savjetnici preporučuju zaobilaženje platformi za razervaciju smještaja i direktno pregovaranje s hotelskim prodajama. To opravdavaju velikom „gladi“ za gostima koja je zavladala kao posljedica Covid krize pa su mnogi hotelijeri spremni gostu pružiti dodatne pogodnosti kod izravnih rezervacija.

U Europi se putuje kopnom

Europsko tržište reagira na drugačiji način, barem za sada. Vidljivo je da su autodestinacije u apsolutnoj prednosti pred aviodestinacijama. Mogućnost rezervacije smještaja bez penala, odlazak na put i povratak s putovanja u najpovoljnijem trenutku, bez strahova od otkaza leta bez višesatnih čekanja na terminalima, u Covid vremenima preusmjerilo je znatan broj putnika na cestovne pravce.

Inflacija, povećanje troškova

Rat u Ukrajini donosi dodatno opterećenje porasta troškova života. Inflatorna kretanja su pod velikim pritiskom, cijene energije i hrane dodatno rastu. Nepovoljna je to situacija za pružatelje turističkih usluga kao i za turiste. Stope troškova rastu iznad povećanja stopa prihoda, rat donosi neizvjesnost. Vrijeme komotne potrošnje polako jenjava.

Objavljeno

Promohotel Poreč  02. -05. 03. – najveće okupljanje proizvođača za turizam

 

 

Promohotel Poreč, najveća domaća smotra proizvođača za turizam ove se godine održava u ozračju brojnih pitanja vezanih za predstojeću turističku sezonu.

Nemila zbivanja u Ukrajini još su više potaknula zanimanje svih dionika turističkog poslovanja i povezanih djelatnosti da se okupe na jednome mjestu gdje će imati prilike čuti najsvježije informacije iz branše.

Promohotel  se održava u sportskoj dvorani Žatika u Poreču i ima svoj sajmeno – izložbeni dio kao i kongresni pod nazivom PromoForum.

Sajmeni se dio održava na površini od 4.500 kvadratnih metara unutrašnjeg i 500 kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora. Izložbeni asortiman je prilagođen interesima vlasnika i voditelja ugostiteljskih objekata, hotela, iznajmljivačima, članovima kućanstava.

Proizvodi i usluge koji se prezentiraju su između ostalog i :ugostiteljska i hotelska oprema, prehrana, slastice, aparati za pripremu toplih napitaka, rashladni uređaji za hranu i piće, alkoholna pića i craft piva, dekoraterski program, papirnata galanterija, sustavi grijanja i hlađenja prostorija, sustavi za primjenu obnovljivih izvora energije, proizvodi tekstilne industrije, oprema soba s naglaskom na kvalitetan krevet i madrac, profesionalna oprema za čišćenje i održavanje interijera i eksterijera, podne obloge i alu stolarija, namještaj na bazi drva, wellness program, poslovno savjetovanje, računalno programiranje , edukativni programi …

PromoForum je fokusiran na edukaciju i razvoj ljudskih potencijala u HoReCa području. Na ovom kongresu će gostovati Konferencija o ljudskim potencijalima koja se organizira u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, zatim skup Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Na PromoForumu će govoriti renomirani hrvatski predavači iz područja profesionalnog razvoja na individualnoj i organizacijskoj razini.

PromoForum je mjesto razmjene najbolje prakse, predstavljanja inovativnih  metoda i alata za postizanje što optimalnijih rješenja u procesu rada.

Promohotel i PromoForum Poreč, 02. -05. 03. 2022. su nezaobilazna mjesta za sve dionike turističkog poslovanja i vezanih djelatnosti. To je mjesto gdje naprosto moraš biti.

 

RADNO VRIJEME SAJMA ZA POSJETITELJE:

Srijeda, 2.3.2022. / 12:00 – 19:00 h

Četvrtak, 3.3.2022. / 10:00 – 19:00 h

Petak, 4.3.2022. / 10:00 – 19:00 h

Subota, 5.3.2022. / 10:00-17:00 h

Ulaz je slobodan !

Vidimo se 😊

Program PromoForuma:

PROGRAM 1. DANA KONFERENCIJE – SRIJEDA, 2.3.2022.     

12:00  SVEČANO OTVORENJE SAJMA

13:30 – 18:45 PROMOFORUM – KONFERENCIJA O LJUDSKIM POTENCIJALIMA – 1. DAN

13:30 – 16:00 Konferencija o ljudskim potencijalima (obavezna prijava)
13:30 – 13:40 Otvaranje konferencije
13:40 – 14:10 Uvodni dio – predstavljanje aktivnosti Ministarstva turizma i sporta
14:10 – 14:20 Pitanja/diskusija
14:20 – 14:30 Pauza za osvježenje
14:30 – 15:50 Panel rasprava „Ljudski potencijali u turizmu/ugostiteljstvu – kako privući one iz okruženja – mlade, starije skupine i osobe s invaliditetom“
15:50 – 16:10 Pitanja/diskusija

16:30 – 18:45 Skup Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre
16:30 – 18:00 Službeni dio skupa na temu aktualne problematike ugostitelja
(zatvorenog tipa, za članove udruge i one koji to žele postati)
18:00 – 18:45 Predavanje: Koliko košta prvi dojam?
Svjetlana Ranek Franjul, Service mindset

PROGRAM 2. DANA KONFERENCIJE – ČETVRTAK, 3.3.2022.

11:00 – 16:00 PROMOFORUM – KONFERENCIJA O LJUDSKIM POTENCIJALIMA – 2. DAN

11:00 – 12:30  Zašto i kako razvijati MERAKLIS u Vašem poslovnom i privatnom okruženju?
Marinela Dropulić Ružić, Meraklis
12:30 – 12:45 Pauza za osvježenje
12:45 – 14:15 Komunikacija unutar tima
Saša Tenodi, Hangar positioning
14:15 – 14:30 Pauza za osvježenje
14:30 – 16:00 Prodajni mindset
Vedran Sorić, Sorbel group

*PromoForum predavanja/radionice drugog dana se naplaćuju. PRIJAVI SE.

U želji da se što prije vratimo na #staronormalno i da se nakon dužeg vremena okupimo u „uživo“ varijanti, ovo izdanje PromoForuma sponzorirano je od strane Promohotela.

  1. dan PromoForum konferencije u potpunosti je sponzoriran od strane organizatora – Promohotela.

Sponzorirane cijene kotizacija za 2. dan PromoForuma:
– 1 osoba: 700,00 HRK (PDV uključen)
– 2 – 5 osoba:  650,00 HRK  (PDV uključen)
– 6 i više osoba: 600,00 HRK (PDV uključen)

Cijena kotizacije uključuje poludnevni program predavanja i dva coffee break-a.

Mogućnosti plaćanja: transakcijski račun, kreditne kartice ili Corvus Wallet računom.
Registracija se može izvršiti putem obrasca za PRIJAVU.

 

PETAK, 4.3.2022.        RADNO VRIJEME SAJMA OD 10:00 DO 19:00 SATI

11:00 – 18:50 POPRATNA STRUČNA EDUKATIVNA DOGAĐANJA

11:00 – 12:30 Predavanja u organizaciji Strukovne grupe ICT Istre HGK Županijske komore Pula
(prijava obavezna). PRIJAVI SE.

„Digitalne tehnologije u hotelijerstvu nekad-danas-sutra“
Davor Brenko – Istra Tech d.o.o.
“Smart Hotel kao odgovor na izazove pandemije”
Dean Verbanac – Intersoft Technologies d.o.o.

12:30 – 15:00 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

13:00 – 13:30 Digitalni nomadi – TZSI Projekt „Live and Work in Central Istria“
Sanja Kantaruti, direktorica Turističke zajednice središnje Istre
13:30 – 13:50 Održiva destinacija kao turističko-inovacijski potencijal – primjeri dobre prakse za turističke zajednice
Milena Radošević, vanjska stručna suradnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije Prezentacija projekta  13:50 – 14:10 „ConsumeLess Plus: A model 4 resilient destinations toward tourism recovery: Less is more
Joelle Živolić i Rosela Kružić, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
14:10 – 14:40 Kako iskoristiti prednosti zajedničke web platforme?
Goran Mrvoš, Infosit d.o.o.
14:40 – 15:10 Pitanja i diskusija

15:30 – 18:50 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN OBITELJSKOM SMJEŠTAJU

U organizaciji Turističke zajednice Grada Poreča i sajma Promohotel  (sudjelovanje je moguće isključivo uz prijavu)

15:30 – 15:50 Diversifikacija obiteljskog smještaja: predstavljanje županijskog certifikata EcoDomus
Milena Radošević, vanjska stručna suradnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije

15:50 – 18:50 Uspješno poslovanje u turističkoj godini 2022. – 1. dio

  1. Kako gosti biraju destinaciju (kako gost nalazi naš smještaj)
    2. Specijalizacija obiteljskog smještaja (obitelji s malom djecom, obitelji s tinejdžerima, senior gosti, …)
    3. Priprema smještaja za sezonu (nakon sezone, koliko često mijenjati opremu u objektu, prilagodba novim trendovima,…)
    4. Priprema objekta za fotografiranje/snimanje
    5. Određivanje cijena i upravljanje cijenama
    6. Pravila poslovanja (zaštita iznajmljivača i gostiju od otkaza rezervacija i ostala pravila)

Predavačice:
Anamarija Cicareli dipl.oec. vlasnica firme Interligo d.o.o.
Meri Čizmić Kraljević mag.oec. glavna urednica časopisa Apartman Plus

SUBOTA, 5.3.2022.  RADNO VRIJEME SAJMA OD 10:00 DO 17:00 SATI

10:30 – 14:00 EDUKATIVNI DIO NAMIJENJEN OBITELJSKOM SMJEŠTAJU

U organizaciji Turističke zajednice Grada Poreča i sajma Promohotel  (sudjelovanje je moguće isključivo uz prijavu)

10:30 – 11:00 Smještaj za ljubimce – iskoristite prednosti suvremenih trendova i budite ispred konkurencije
PTA SOLUTIONS Ltd, u okviru projekta Pet Travel Advisor
11:00 – 14:00 Uspješno poslovanje u turističkoj godini 2022. – 2. dio

  1. Oglašavanje
    • Priprema za rad s portalima
    • Pravila poslovanja Booking.com i Airbnb.com
    • Algoritam portala – ključ uspjeha vašeg oglasa
    • Partnerstva na portalima
    • Analitika portala
    • Učinkovito oglašavanje na Google Mapi
    • Oglašavanje na FB i vlastitom webu
    • Alati za pomoć kod samostalnog oglašavanja
    8. Administrativno poslovanje
    • Koje dokumente i knjige treba voditi iznajmljivač
    • Prijava i odjava gostiju
    • Cjenik
    • Sve o izdavanju računa
    • Akontacija i depozit (osiguranje u slučaju šteta)
    • Financijske obveze iznajmljivača
    • Što sve mora imati apartman (prema Pravilniku)
    • PDV identifikacijski broj
    • Plaćanje PDV-a na proviziju (načini)
    • E-Porezna i kako platiti PDV na proviziju (PDV i PDV-s obrasci)
    • Razlika iznajmljivač kao fizička i pravna osoba
    • Dolazak inspektora u objekt
    • Što s COVID pozitivnim gostom

Predavačice:
Anamarija Cicareli dipl.oec. vlasnica firme Interligo d.o.o.
Meri Čizmić Kraljević mag.oec. glavna urednica časopisa Apartman Plus

Detaljan program PromoForuma i svih ostalih popratnih stručnih događanja dostupan je na ovom linku: (download .pdf)

Ulaz na sajam moguć je isključivo uz COVID potvrdu i uz pridržavanje aktualnih epidemioloških mjera. Organizator sajma omogućio je testiranje ispred ulaza u sajam.

Ulaz na sajam je besplatan uz obaveznu prijavu putem sljedećeg linka.

Ukoliko se prijavite na neko od popratnih stručnih događanja potvrda prijave vrijediti će vam i za ulazak i posjet sajmu.
U tom slučaju niste obavezni dodatno ispuniti prijavu za ulaz na sajam.

Dobro došli!

www.promohotel.hr

 

 

 

Objavljeno

Invazija na Ukrajinu i turizam

Rat u Europi

Iako smo se nadali do posljednjeg trenutka da se neće dogoditi ono najgore, na žalost surova je stvarnost drukčija – pošast rata ponovo hara Europom.
Ruska invazija na Ukrajinu zavila je u crno ukrajinski narod, padaju ljudske žrtve, nastaje materijalna šteta. Napadnuta je zemlja koja graniči s Bjelorusijom, Moldavijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom. Ukrajina je susjedna zemlja Hrvatskoj susjednoj Mađarskoj.
Raketiranjem ciljeva na prostoru cijele Ukrajine i napadom vojnih postrojbi s više pravaca, agresorska vojska je uzdrmala normalan život u cijeloj zemlji. Ukrajina postaje ratna zona, u zemlji vlada ratno stanje, provodi se masovna mobilizacija.
Građani žele doći do svojih novaca, prazne se bankomati, čeka se u redovima pred bankama, sprema se veliki izbjeglički val. Sve ove nemile scene pohranjene su u najskrivenijem kutku naše memorije. Ni sami ne vjerujemo da se takvo nešto može ponoviti na tlu Europe u 21. stoljeću.

Ekonomske posljedice

Već pandemijom i energetskom tranzicijom uzdrmana svjetska ekonomija ratnim zbivanjima u Ukrajini dodatno je oslabljena. Cijene energenata i pšenice naglo su porasle, vrijednosnice na svjetskim burzama doživljavaju pad.
To su tek prve ekonomske posljedice. Uvođenjem sveobuhvatnih ekonomskih sankcija Rusiji od strane Europske unije i zapadnih saveznika ekonomske posljedice bit će još veće a osjetit će ih i Hrvatska. Zamrzavanje financijskih sredstava i tokova utjecat će na investicije, na potrošnju. To će se osjetiti i u sektoru nekretnina i turizma. Nadamo se da će te posljedice biti kratkotrajne a ovisit će o mogućem zaustavljanju ratnih zbivanja. U protivnom može doći do ponovne hladnoratovske podjele i svih posljedica koje takvo stanje donosi.

Presedan koji otvara „Pandorinu kutiju“

Invazija Rusije na Ukrajinu čin je kojim se poništavaju svi međunarodni mirovni i sigurnosni sporazumi. Uvodi se srednjovjekovni argument sile gdje veći, jači i nuklearnim naoružanjem opremljen susjed uzima pravo vojne invazije i okupacije slabijeg susjeda. Takvih aspiracija ima i na drugim područjima u svijetu pa se opravdano strahuje da bi ovakav scenarij mogao uslijediti i na drugim područjima.
Osim ovog straha, javlja se i strah od nezaustavljivosti u primjeni iste doktrine na drugim područjima iz sfere interesa Ruske federacije. Područje Zapadnog Balkana je prvo koje se počelo spominjati u ovom kontekstu. Svijet se našao na rubu velike kataklizme nezabilježene od drugog svjetskog rata.

Posljedice ratnih zbivanja na turistička kretanja

Atmosfera rata nije stanje u kojem se razmišlja o turističkom putovanju. Potencijalni putnici s drugih kontinenata vide Europu kao odredište zahvaćeno ratnim zbivanjima. To je prvi refleks koji odvraća od putovanja u Europu. Sigurno će stati rezervacije, čekat će se razvoj događaja. Europski putnici će također čekati daljnji razvoj. Strah od daljnje eskalacije sukoba i nemira prema drugim zemljama i regijama zaustavit će rezervacije turističkih putovanja prema istoku Europe i Mediteranu ali i turistička putovanja uopće.

Neizvjesnost

Slušajući i čitajući komentare analitičara zajednička poruka je potpuna neizvjesnost daljnjeg raspleta krize. Nitko ne nalazi čvrste, krajnje ciljeve ratne operacije kroz koje bi se moglo predvidjeti doseg i kraj operacije. Svi se slažu da je ovo početak novog svjetskog poretka s posljedicama koje je sada nemoguće predvidjeti.
S time u skladu moram napisati da je i turistička sezona 2022. od jutros – neizvjesna.
Nedopinezic.com

Objavljeno

Tri dana Zoncolana

Pandemija, zatvaranje, ekonomska neizvjesnost, kriza, depresija i što nas sve nije pogodilo ove dvije godine. Zaboravili smo putovati. Kao da smo uhvatili korjenje pa vegetiramo u svom vrtu. Ne. To nije naša opcija. Putujem znači učim i opuštam se, nit je koja vodi do svjetla na kraju tunela. Idemo, bilo kamo, samo idemo.

Mi boduli i primorci nekako smo navikli da se ljeto provodi u radu a zima je godišnje doba kad si možemo priuštiti putovanje. Svatko traži ono što nema pa mi s mora rado biramo planine. More mijenjamo za snijeg, 0 metara nadmorske visine za 2000 i više. Idemo u planine jer tamo nema zime.

Sutrio, Ravascletto

Odluka je pala da se ide tri dana, izvan vikenda, što bliže. I tako se kolo sreće zaustavilo na Zoncolanu. Tri dana Zoncolana. U podnožju planine poznati Ravascletto, Sutrio tek koji kilometar dalje. Mala su to mjesta, brojem stanovnika Sutrio duplo veći od Ravascletta ali s ukupno tek 1.300 stanovnika. Pozicija je dobra, 120 kilometara od Trsta, 60 od Udina , 200 od Rijeke, regija Friuli – Venezia Giulia. Automobilom se stiže za dva i pol do tri sata vožnje, ovisno o stanju na granici i na cesti.

Zoncolan

Zoncolan je planina u lancu Karinskih alpi s najvišim vrhom na 2.000 metara iznad mora. Ishodište žičara nalazi se na platou 1.300 m iznad mora. Tu su besplatna parkirališta, jedan hotel, restoran, najam i servis ski opreme, ski škole. Do ishodišta skijanja se iz Sutria stiže zavojitom ali dobro uređenom i održavanom cestom za nekih desetak minuta. Dvije četverosedežnice brzo i udobno prevoze skijaše do skijaških staza. Ukupna dužina staza je 22 kilometra, 9 kilometara plavih, 8 crvenih i 5 crnih. Ono što je najbitnije staze su savršeno pripremljene i održavane. Gužve na skijalištu kroz tjedan u ovo doba godine nema pa se čovjek zaista može naskijati s užitkom.

Covid 19 mjere se striktno poštuju. „Covid putovnica“ je obavezna kao i nošenje FPP2 maske u svim zatvorenim prostorima gdje je veća koncentracija ljudi. Bez „Covid putovnice“ se ne može pristupiti skijalištu, ući u restoran, bez maske ni u trgovinu, ski servis, kupiti kartu za žičaru… Ako ste na to spremni, onda nemate problema. Zaštitne maske možete kupiti na svakom mjestu gdje se prodaju ski karte.

Smještaj

Po običaju biramo mali, privatan smješta. Odabrali smo B&B, po naški noćenje u sobama s doručkom. Izbor je pao na B&B „Osteria da Alvise“ u Sutriu. Ovaj smještajni objekt koji se prezentira kao hotel, bio bi prema našem zakonu nešto između hotela baština, pansiona i difuznog hotela. Usluga se pruža u tri zgrade na dvije lokacije. Stariji dio je kuća s „Ostariom“, gostionom koja je ujedno i restoran za goste kao i recepcija smještaja. U zgradi udaljenoj tek nekoliko koraka nalazi se 5 soba s kupatilom, na ulaznim vratima piše HOTEL. Pedeset metara dalje je novouređena zgrada sa 6 komfornih soba i minijaturnim wellness centrom. Cijena sobe s doručkom 70 do 100 eura, wellness uz rezervaciju na dva sata 25 eura po osobi. Wellness je opremljen turskom i finskom saunom te hidromasažnom kadom za dvije osobe. U restoranu „Osteria“ može se večerati domaća jela, restoran nosi Slow food certifikat. Kad se spoje primo, secondo, contorno i dolce, uz čašu vina, oko 35 do 40 eura je dostatno za vrlo ukusan obrok.

Filozofija održivog razvoja

Sutrio je u natrag koje desetljeće bio ogromna pilana i drvnoprerađivačka baza. Desetljećima su se pilila stoljetna stabla dok se nije došlo do kraja. Šume su prilično osiromašene, idućih 50 godina nema se što rezati. Spas od odumiranja mjesta pronađen je u razvoju planinskog turizma. Najjača je ljetna sezona, Talijani obožavaju planine a česti gosti su i susjedni Austrijanci i Slovenci. Zimski turizam je vezan uz alpsko skijanje, Zoncolan a posjetitelja ne nedostaje. Udine i Trst su vrlo blizu, skijaši s Kvarnera i Istre također ali na ovo malo ali dobro posloženo skijalište dolaze rado i Slovenci, Mađari i drugi europski turisti.

Pitali smo naše domaćine koliko imaju posla, rekli su da su dobro radili i u ovim lošim godinama. Godišnje rade 10 mjeseci. Žive u kući iznad “Osterie”, rade i ulažu u renoviranje starih objekata u centru mjesta. Roditelji i dva sina kao i njihove djevojke, svi su u obiteljskom poslu. Za najnoviju investiciju „Cjase da Alvise“ utrošili su 800 000 eura od čega im je regionalna vlast pomogla s 200 000 eura nepovratnog poticaja. U zadnjih desetak godina broj stanovnika je stabilan, ne opada.

Pametno upravljanje turizmom

Mi smo boravili u siječnju, u niskoj sezoni. Upravo u to doba i to kroz tjedan, organizirano je državno prvenstvo u slalomu i veleslalomu za djevojke, pa su se kapaciteti napunili. Takmičenja se organiziraju ciljano u periodu niže potražnje i radnim danima.
Bilo bi nepravedno ne spomenuti čuvene talijanske baite gdje se nude domaći specijaliteti, topli napitci i meni najdraži štrudel od jabuka. Te pauze su mi jednako važne kao i spust brzim i dobro uređenim skijaškim stazama.

Što reći na kraju ? Preporučujem Zoncolan za kratak odmor na snijegu uz smještaj u „Osteria dal Alvise“. Što se samog modela razvoja planinskog turizma tiče i transformacije gospodarstva od šumarstva i drvoprerađivačke industrije u mjesto doživljaja prirode, to bi, kad bi htjele i naše vlasti mogle proučiti. Što prije to bolje, dok Gorski kotar ne pretvorimo u livadu.
Nedopinezic.com

Objavljeno

ZAŠTO JE VAŽNO POTICATI RAZVOJ SMJEŠTAJA U DOMAĆINSTVU NA RURALNOM PODRUČJU ?

 

Ranjivost ruralnih područja

Ruralna su područja u cijeloj Europi a osobito na prostoru Zapadnog Balkana pod snažnim utjecajem iseljavanja. Stanovništvo se iseljava najprije u glavne gradove regija i država a onda u neku od zemalja članica EU. Zbog toga nastaju problemi nestanka stanovništva na ruralnom prostoru i prevelikog pritiska na infrastrukturu glavnih gradova regija i država. Kada broj radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva na nekom području padne ispod granice samoodrživosti, tada govorimo o demografskom slomu i odumiranju nekog kraja, mjesta, sela.

Univerzalna obilježja ruralnog područja (prema Ashley i Maxwell, 2001.)  su:

  • Prostor gdje ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika;.
  • Prostor u kojemu prirodni okoliš obilježavaju livade, šume, planine ili pustinje;
  • Manja naselja (prosječno od 5-10.000 stanovnika);
  • Prostori u kojima većina ljudi radi na obiteljskim domaćinstvima;
  • Cijena zemljišta je relativno niža od urbanih područja;
  • Mjesta gdje su gospodarske aktivnosti opterećene povećanim troškovima, prvenstveno uvjetovanih udaljenošću od gradova i neadekvatnom infrastrukturom.

Bez ljudi nema života

Bez ljudi nema života, nema doživljaja kakvog današnji turisti traže. Bez radno aktivnog, reproduktivnog stanovništva nema stabilnih prihoda od poreza na dohodak, komunalnih poreza za lokalnu zajednicu. Bez tih prihoda općina ne može funkcionirati. Zato je važno poticati ostanak i egzistenciju najprije domicilnog stanovništva a onda i povratak iseljenih obitelji. Obitelj je osnovna socijalna i ekonomska „ćelija“ društva. Zbog obitelji s djecom otvaraju se vrtići i škole, nova radna mjesta, pokreću su usluge koje su svakom domaćinstvu potrebne. U takvoj situaciji imamo i generacijsku solidarnost. Roditelji brinu o svojoj djeci a kad djeca odrastu i roditelji ostare, onda djeca brinu o svojim roditeljima. Zatvara se životni krug na dostojanstven način, život ima kvalitetu dostojnu čovjeka.

Gospodarske aktivnosti na ruralnom području vezane su najviše na poljoprivredu, stočarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, ribogojstvo, u planinama na preradu drva i na obrtnička zanimanja. Danas treba dodati i sve veći udio „poslova na daljinu“ vezanih uz digitalnu ekonomiju. Od tih primarnih gospodarskih aktivnosti stanovništvo pokriva osnovne životne potrebe za skroman način života. Nedostaju veća primanja koja bi omogućila kvalitetno školovanje članova obitelji, postizanje višeg standarda stanovanja a konačno i putovanja u druge krajeve regije, zemlje, kontinenta i na druge kontinente.

Turizam kao dodana vrijednost

Razvojem turizma na ruralnim područjima dobiva se upravo ta dodana vrijednost, taj tako važan dodatni prihod . Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća. Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva i slično. Pored tradicionalnih proizvoda, turizmu su potrebne usluge svih djelatnosti vezanih za građenje i održavanje objekata, digitalnu tehnologiju, transport i slično.

Zbog potražnje koju je stvorio turizam  unapređuju se  primarne i sekundarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Kroz turizam se izgrađuju novi proizvodi i usluge do razine konkurentnosti na širem tržištu.

Alpski model ruralnog razvoja

Na osnovama ovakve strategije razvoja ruralnih, osobito brdsko – planinskih krajeva, europske alpske zemlje su nakon pošasti drugog svjetskog rata uspjele revitalizirati krajeve s vrlo nepovoljnim uvjetima za život. Turizam je vratio život i učinio ga ugodnijim. Vrsta turizma koja je pomogla oporavku brdsko – planinskih krajeva Austrije, Italije, Bavarske, Francuske, Švicarske je turizam baziran na lokalnoj zajednici, na lokalnom stanovništvu. U ovim krajevima smještaj je gotovo u potpunosti organiziran kao smještaj u domaćinstvu, od soba, preko apartmana do malih obiteljskih hotela.

Danas alpski turizam predstavlja globalno prepoznatljiv brand. Planine su simbol vitalnosti, regeneracije tijela i uma. Planine su posljednje oaze čiste prirode , čistog zraka i životnog balansa ljudi s okolišem.  Baš zbog toga na svima nama je velika odgovornost da planirani i provođeni razvoj u tim krhkim eko sustavima bude održiv. Kod planiranja održivog razvoja polazimo od čovjeka koji živi na takvom prostoru, njegovih potreba ali i njegovog životnog stila. To su glavni elementi razvoja turizma kojega zovemo obiteljski turizam.

Obiteljski smještaj zadržava ljude

Osnovna usluga održivog, obiteljskog turizma je smještaj. Takav smještaj zovemo obiteljskim smještajem. Zakonska regulativa je ovu vrstu smještaja prepoznala kao smještaj u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Zašto biste se odlučili baviti ovom djelatnošću ? Što s time postižete ? Zašto jednostavno ne otići „trbuhom za kruhom“ ako želimo bolji život ? Naravno ta opcije uvijek stoji. Međutim čovjek je društveno i emotivno biće pa je sreća svake osobe vezana uz druženje s drugim ljudima. Jezik kojim se sporazumijevamo, pjesme koje pjevamo, šale koje zbijamo, običaji koji nas okupljaju… to je mozaik sreće a sreća je najveća upravo u zavičaju. Brojni emigranti širom svijeta nakon više godina provedenih daleko od kuće počinju  osjećati tu „bol za rodnim krajem“.

Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo putovati po svijetu kao slobodni ljudi, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma. I ja sam jedan od onih koji je ostao živjeti na svom otoku zahvaljujući turizmu zbog kojega su ostali i moji roditelji i djedovi i bake. Radio sam, učio i putovao zahvaljujući turizmu. Danas i moja obitelj pristojno živi i sretni smo u svojoj zajednici.

Svjesni svih ovih činjenica, još 1997. godine osnovali smo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori strukovno udruženje obiteljskog smještaja. Zajednica obiteljskog turizma HGK, kako se danas zove, najmasovnija je i jedna od najutjecajnijih takvih organizacija u Europi. ZOT HGK je članica Europskog udruženja obiteljskog smještaja, EHHAe sa sjedištem u Bruxellesu.

Primjer dobre prakse

U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja. U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine,                u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine. Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i  (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Konačno, prema upravo završenom popisu stanovništva 2021. godine, upravo se na otoku Krku bilježe pozitivne demografske stope. Taj rast nije velik, ukupno oko 3% u 10 godina. Međutim prema ukupnim rezultatima u Hrvatskoj (-9,25%) a osobito na područjima gdje nije došlo do snažnijeg razvoja obiteljskog turizma, otok Krk ima razloga za optimizam. Dobra prometna povezanost i dobro razvijen turizam i to pretežito obiteljski, donose dobre rezultate. Otok Krk sudjeluje sa 6% u ukupnom turističkom prometu Hrvatske i 35% u ukupnom turističkom prometu Kvarnera, Primorsko – goranske županije.

Turizam ne podnosi fobije, netrpeljivosti, uništavanje životnog okoliša, zagađenja, sukobe i ratove. U turizmu nema mrzovoljnih, zapuštenih, neurednih ljudi. To su ciljevi koje bi svatko poželio.

Budite ponosni na svoj kraj, svoje običaje, kulturu, svoj način života i to spremno podijelite s turistima, s gostima koje ćete primiti kao najbolje prijatelje. Sretno !

Objavljeno

Razvojem turizma protiv depopulacija Zapadnog Balkana

Svaki ozbiljan makroekonomist zna da je osnovni stup stabilne ekonomije pozitivan populacijski trend

Ako itko sumnja u ovu konstataciju dovoljno je da usporedi stanje ekonomija u regijama s pozitivnim populacijskim trendom poput USA i Kine. Koliko je važno imati dovoljan broj mladog, reproduktivnog i radno aktivnog stanovništva najbolje govore analize njemačkih ekonomista koji upozoravaju kako je toj zemlji potreban godišnji priliv između 500 do 800 000 radno aktivnih stanovnika da bi zadržali postojeći društveni standard. Zato su Njemačka ali i ostale zemlje Europske unije širom otvorile vrata ekonomskoj imigraciji.

Zemlje Zapadnog Balkana izvoznice radne snage

Ono što se događa u zemljama Zapadnog Balkana ali i u Hrvatskoj koja formalno više ne pripada toj skupini, je ubrzani trend depopulacije. Mlađe stanovništvo ruralnih područja svoju budućnost vidi u urbanim regionalnim centrima i u nekoj od zemalja Europske unije. Migracije u urbane centre, odnosno glavni grad neke zemlje, motivirane su prvenstveno traženjem zaposlenja u nekoj od institucija javnog sektora. Na drugom je mjestu zaposlenje u nekom od državnih poduzeća a tek na trećem mjestu rad u privatnom sektoru, najčešće kao privremeno rješenje do odlaska u neku EU zemlju.

Na krilima ovakvih trendova rastu i jačaju visokoškolske ustanove ekonomskog i pravnog usmjerenja. To je profil stručne spreme koji se najviše traži za zaposlenje u javnom sektoru. Jezična usmjerenja, STEM područje privlači mlade ljude koji računaju na mogućnost nastavka poslovne karijere u inozemstvu. Ipak, najveći broj mladih ljudi ostaje pri srednjem stručnom obarzovanju, u zanimanjima poput građevinarstva, ugostiteljstva, obrtničih zanimanja širokog spektra. S tim zanimanjima put emigracije najčešće ide kroz dva stupnja. Prva stepenica je odlazak u urbane regionalne centre i njihovu okolicu.

Glavni gradovi se ubrzano šire i razvijaju upravo na poticaj velikog priljeva stanovništva s ruralnog područja. Tu uvijek ima posla. Nakon nekog vremena provedenog u toj sredini, traži se druga stepenica, način za odlazak u neku EU zemlju. Tako glavni gradovi postaju hubovi migracijskih kretanja. Taj proces „teče kao rijeka“, stvarajući veliku akumulaciju u glavnom gradu, potičući njegov razvoj ali uz stalnu izmjenu stanovnika. Kolateralne žrtve ovakvog procesa migracije su manji i srednji gradovi koji bivaju „preskočeni“.

Posljedice migracije

Dugoročne posljedice ovakvih migracijskih trendova su odumiranje sela , zatvaranje škola i vrtića, trgovina, poštanskih ureda, ostalih servisnih usluga, obrtničih radnji…smanjenje kapaciteta proizvodnje zdrave, prirodno uzgojene hrane, zapuštanje prometne i energetske infrastrukture zbog nemogućnosti održavanja…

Posljedično odumiru i manji gradovi na ruralnom području. Suprotno trendovima odlaska stalnog stanovništva, popularnost ruralnog područja raste za ljude iz urbanih aglomeracija koji žele na ruralnom području u prirodi provoditi vikende, slobodne dane, praznike. Kako sela s jedne strane polako postaju pusta i bez servisnih usluga tako s druge strane zbog veće potražnje vikend turista jača tržište nekretnina.
Na poticaj potražnje grade se „naselja duhova“, vikend naselja urbane arhitekture uz ubrzanu devastaciju okoliša. Na kraju se opet stvara pritisak na komunalnu infrastrukturu a sve veću cijenu tog komunalnog standarda najviše podnosi preostalo stalno stanovništvo. Jednostavno rečeno – sve veći troškovi raspoređuju se na sve manji broj domaćinstava stalnih stanovnika.
Unatoč ubrzanom razvoju i glavni gradovi zemalja Zapadnog Balkana osjećaju negativne posljedice ovakvih migracijskih kretanja. Pritisak na komunalnu infrastrukturu i stambeni fond je daleko jači od mogućnosti odgovora na taj pritisak. Tako se stvara „urbani nered“ prije svega u kaotičnom prometu, lošem zbrinjavanju otpada, problemima s opskrbom pitkom vodom, nelegalnom gradnjom i nadogradnjom. Ta je nekontrolirana urbanizacija najočiglednija kod pojave elementarnih nepogoda poput poplava, potresa. Sve češće obilne padaline stvaraju bujice koji se u „izbetoniranom“ okruženju pretvaraju u devastirajuće poplavne potoke. Na potresnim područjima nelegalne adaptacije zgrada i neodgovarajuća gradnja novih objekata uzrokuju vrlo teška i skupa, često i nepopravljiva oštećenja stambenih objekata.

Također veliki problem brzo rastućih gradova je povećanje zajednice neadaptirane populacije. Jedan broj pridošlih stanovnika ne uspjeva pronaći zaposlenje i osigurati si egzistenciju, neki ne uspjevaju otići u inozemstvo, neki dožive neuspjeh pa se vrate… Iz tih se skupina regrutiraju socijalni problemi različite naravi – od povećanja broja ovisnika o alkoholu i drogama, preko delikventnog ponašanja, ulaska u kriminalno ponašanje do zlostavljanja u obitelji…

Hrvatska kao ulazna vrata migracija u EU

Hrvatska kao članica Europske unije najbliža zemljama Zapadnog Balkana, ne jedino geografski već i jezično, mentalitetom, sličnim putem društvenog razvoja, postaje „inkubator“ migracijskih kretanja prema razvijenijim EU zemljama. Tome značajno pridonosi velika potražnja radne snage u glavnoj sezoni u turizmu. Hrvatskoj svakog ljeta nedostaje 30 – 50.000 djelatnika u ugostiteljstvu, najviše konobara, kuhinjskog osoblja, spremačica. Tako dolazimo do situacije u kojoj hrvatski građani napuštaju ova zanimanja kod kuće i traže bolju priliku u nekoj razvijenoj EU zemlji. Na njihovo mjesto dolaze građani neke od zemalja Zapadnog Balkana i cijeli lanac završava upravo na ruralnom području koje postaje sve više turistički atraktivno a sa sve manjim brojem stanovnika.

Razvoj turizma baziran na lokalnoj zajednici

Razvoj održivog turizma baziranog na lokalnoj zajednici pokazao se kao najučinkovitiji „alat“ za usporavanje ovih procesa a kroz godine dosljednog provođenja i za preokretanje trendova. O tome ćemo u sljedećem nastavku.
Nedopinezic.com