Na nedavno održanom ITB kongresu u Berlinu, jedna od najzanimljivijih hotelijerskih ali i uopće ugostiteljskih, domaćinskih, stručnih tema imala je naslov „Novi luksuz – što gosti očekuju?“
Ljudi koji poznaju luksuzni turizam
Moderator ovog panela bio je Marc Aeberhard, vlasnik „Luxury Hotel & Spa Management“ Ltd a ugledni gosti bili su Jilian Blackbeard, izvršna direktorica marketinga Nacionalne turističke organizacije Botswane – zemlje partnera ovogodišnjeg ITB-a, zatim Hon. Maurice Loustau-Lalanne, ministar turizma Republike Seychelles, Samih Sawiris, predsjednik kompanije Orascom HD i Sergio Comino, direktor Jesolo International Club Camping.
Porast vrijednosti nematerijalnog
Porast vrijednosti nematerijalnoga, ekskluzivitet, mogućnost „incognito“ boravka, personalizirana usluga … to su novi trendovi u segmentu luksuznih putovanja. Luksuz se danas poima sasvim različito od donedavnog stanja stvari kada je luksuz bio drugo ime za raskoš.
„Zlatna kada“ više nije simbol luksuza. Opća sigurnost, zdravstvena sigurnost vode prema odabiru smještaja u malim, dobro opremljenim objektima. Današnji luksuzni hotel ima prosječno deset soba.
Traži se visoki stupanj socijalne odgovornosti, održivost prema prirodnom okruženju, korištenje autohtonih, lokalnih proizvoda, visoka estetika prostora, individualni pristup gostu, ugađanje željama gosta i razumijevanje njegovih potreba. Doručak dostupan u bilo koje dana, jedan je od primjera ovakvog pristupa.
Gosti luksuznog segmenta traže slobodu dizajniranja dana i odmora. Gosti traže sasvim privatan doživljaj, kao da su jedini gosti svojemu domaćinu, traže poseban doživljaj kojega neće iskusiti nitko drugi
. U Glamping segmentu postoji potreba osmišljavanja smještaja i usluge za osamljene ljude, na primjer. Zaštićena priroda je postala sama po sebi luksuz. Doživljaj svijeta divljine na način koji ne ugrožava prirodni sustav, spada u segment luksuza.
Botsvana i Seychelles – destinacije novog luksuza
Botsvana je stavila pod zaštitu gotovo 40% prostora svoje zemlje u kojoj živi 1/3 svjetske populacije divljih pasa i 40% svjetske populacije slonova. U tim zaštićenim područjima je potpuno zabranjen lov i zemlja se je ubrzano počela promovirati kao „Wild life luxury“ destinacija.
Seychelles , jedna od najegzotičnijih zemalja na svijetu, ima samo 400 km 2 kopnene površine i 1,4 milijuna km 2 morske površine. Zemlju čine ukupno 150 otoka. I tako oskudna kopnena površina je zaštićena na način da na 50% površine nema gradnje i taj prostor ima najviši stupanj zaštite. I morska površina se stavlja pod zaštitu kao vodeni nacionalni park, kojega za sada čini 30% od ukupne morske površine. Najveći hotel na Seychellima ima 25 soba, smještaja ima i u domaćinstvima ali gradnja većih hotelskih objekata nije moguća.
Zašto je Venecija izgubila status luksuzne destinacije ?
Neke destinacije poput Venecije, nisu uspjele na vrijeme zaštititi interese lokalnog stanovništva, dapače, vezati ga uz Veneciju, pa tako danas u ovom gradu, po nekima pojmu luksuza, danas živi tek 5.000 stanovnika koji su suočeni s dnevnim prilivom 80.000 turista. U zlatno doba Venecije u gradu je živjelo 150.000 stanovnika a danas turisti gotovo da ne mogu vidjeti domicilno stanovništvo i doživjeti lokalnu atmosferu svakodnevnog života. S jedne strane se je Veneciji dogodio masovni turizam a s druge strane su narušena i pravila koja definiraju luksuzni segment turizma.
Zbog turističke industrije masovnih putovanja i masivne zarade ispaštalo je domicilno stanovništvo i urušio se je sustav visoke vrijednosti – luksuz nestaje. Danas se luksuzni hoteli moraju dislocirati iz zona masovnih posjeta turista.
Velika je graška ako se lokalno stanovništvo ne uključi u turističke tokove i ako se ne poštuju socio- ekonomske potrebe sredine.